da. Magjar će na to ovako: ,Mi smo si protivnici. Vi pas Hrvati mrzite. Rušili ste nam zgrade, kolodvore, željeznice. progonili ljude, skidali natpise i gorili za- stave — ali sve bi se to još dalo snesti. Nego vi ste nam još povrh svega toga — poslali i Khuena u Peštu. to se e može snesti, to nećemo vam zaboraviti ni- kada“. Ova istinita anegdota najbolje karakterizuje, Mi dobismo sjajnu zadovoljštinu dakle. Prošli tjedan se nastojalo službeno uvjeravati, da je Khuenov kabinet čvrst, da se sprema na novi otpor it.d. Isto se je radilo i dok je bio Khuen,u Hrvatskoj. Nastojalo se je i još +e nastoji spasavati Khuena iz afere podmićivanja. Istražno povjerenstvo je uprlo sve svoje sile, da što manje kompromitira Khuena. Aristo- kracija se je angažirala za njega. Szapari sa za njega žrtvovao, a Khuen ga se još javno odrekao i proglasio ga bezobzirno ludim. I tako se prikrio glavni krivac samo da može ,časno“ izaći. I u istinu je Khuen ci- jelu stvar udesio tako, da on otstupa radi toga, pošto je uvidio, da se na miran način ne dade provesti ono što je on obećao, a on da sile rabiti neće. Eto, još se je htio prikazati i zaslužnim! Ali niko se nije ganuo, svi su sa zadovoljstvom prihvatili tu demisiju i nastoje, da čim prije zaborave na bivšega bana. Stide se njega i sebe, što ga kroz toliki niz godina podupiraše u Hrvatskoj. Sada je glavno pitanje ko će biti nasljednikom ? Kralj dolazi u Budimpeštu i Gčodelo dok se ne riješi kriza. Ovo je važno. Time zadovoljuje zahtjev košuto- vaca, da ugarsku krizu mora ugarski kralj u Ugarskoj riješavati, ali to ujedno pokazuje, da kralj smatra po- ložaj ozbiljnim i hoće da na licu mjesta definitivno ri- ješi krizu. Kao naslijedni Khuenove sve stranke žele kombinaciju Weckerle-Appony. Obojica nijesu kod dvora obljubljena, a prama Hrvatima su šoviniste. Bez narod- nih koncesija nije moguće riješiti krize i sada se radi samo o tome, da se utanači, koje koncesije se mogu dati, a koje ne. U jedinstvo vojske teško je dirati, jer megju inim razlozima dolazi i — opomena Njemačke, koja traži, da se u interesu trojnoga saveza jedinstvo vojske ne cijepa. Megjutim ako se vojska rascijepa to neće biti drugo nego plod sjemena što ga je potaknuv dualizam posijala baš sama Pruska! U Srbiji čini se, da je dosta teško učiniti kona- čni red. Kralj doduše nailazi na opće simpatije, što se je pokazalo i kod dolaska njegove djece, koju je narod oduševljeno dočekao. Ali osobito u vojsci nije pravoga reda. Oni oficiri koji su umorili Obrenoviće dižu glavu, a to nije pravo drugima, a isto tako ni Rusiji. Nekoje njemačke novine pišu, da su se Austrija i Rusija spo- razumile u tome, da izoliraju i potisnu prevratno čas- ništvo u Beogradu i u Sofiji, te navode i nekoliko slu- čajeva presije, Petru I. to oteščava položaj, kao što i strančarstvo koje nije prestalo. Ali veće neprilike uza sve to ne prijete. Ustanak u Macedoniji širi se sve većom brzinom i u sve većim dimensijama. Vogje unutarnje organiza- cije su u dogovoru sa krugovima u Sofiji htjeli zate- gnuti neko vrijeme sa općim ustankom. Ali pošto su turske oblasti htjele da u zametku uguše i onemoguće svaki budući pokret to su Macedonski Bugari bili pri- siljeni dići već sada ustanak. Ustaše :se kupe u čete koje dosižu i 1000 članova, stanovništvo bježi u gore i priključuje se ustašama. Turska koncentrira ogromnu vojnu situ u Maceooniji. Ali uza sve to ustaše napre- duju, te im je uspjelo na nekoliko mjesta dići u zrak dinamitom mostove i brzojavne sveze tako, da je voj- ska turska ostala izolirana. Turci se boje još većih ne- reda jer znadu da ustaše imadu mnogo dinamita. Vod- stvo ustaša odaslalo je na velevlasti pretstavku u ko- joj traži brzu intervenciju velevlasti, koje da moraju po- staviti na čelo Macedonije kršćanskoga od Turske po- sve neovisnoga guvernera. Umorstvo ruskoga konsula u Monastiru izazvalo je još veće komplikacije u Macedoniji. Rostkovski je u kratko vrijeme već drugi ruski umoreni konsul. Ubiše ga turski žaodari pod kraj prošloga tjedna. 'Umorstvo se dogodilo tako, da konsula nije htio pozdraviti žan- dar, a kad ga je ovaj pozvao na red, žandar je pućao na Rostovskoga. Pucali su još i drugi turski stražari. Ovaj čin fanatizma silno je uzrujao Ruse, a zabrinuo Portu, koja se požurila da požali čin i obećala krivce strogo kazniti. Uza sve to što službena Rusija hoće da izbjegne veći sukob, javno mnijenje je silno uzrujano — a ne smijemo zaboraviti, da je rusko-turski rat iza- zvalo baš rusko javno mnijenje. Veliki požar u Parizu zbio se je dne 10 o. mj. i to u podzewnoj željeznici. Jedan vagon bio se je u- palio, i dimom napunio cijeli tanel, Nadošli novi vlak zaustavio se, pa se i on upalio, a putnici, kojih je bi- lo oko 200, većinom radnici počeli su se gušiti u dimu, U onoj smetnji i paniki nijesu mogli vlakovogje da iz- vedu putnike na zrak i tako je od 8 sati u noći, kad se požar rodio do jutra poginulo preko 70 ljudi. Krivoi katastrofo kod Biloka kažnjeni su za sada tako, da su dignuti sa službe. Službeno se potvrdilo, da je nesreća prouzročena nedostatnim oprezom sa strane zapovjednika Proces Humbortovima, poznatoj pariškoj obi- telji varalica na veliko, počeo je prošloga tjedna u Pa- rizu, Tereza Humbert neprestano tvrdi, da je ona po- štena, da će svi vjerovnici dobiti svoje novce, da baš: tina opstoji it.d., ali neće da sada još odgovara, nego je izjavila, da će tek onda odgovarati, kada bude pre- slušanje sviju svjedoka gotovo. Papa Pio X. zanima uvjek još cijelu štampu. Iz- nose se pojedine anegdote i uagagjanja. Najviše se pi- še o vetu, što ga je Austro-Ugarska uložila proti even tualnom izboru Rampolle, Sa nekojih se strana to sve poriče, Megjutim je jasno, da je Austrija pod pritiskom Njemačke, a valjda i Magjara upotrijebila zastarjelo pravo ,veta*, proti prijatelju dvojnoga saveza Rusko: Francuskoga. Isto se tako nagagja kakova će biti po- litika novoga pape. U koliko se do sada može raza- brati, novi će papa biti nepolitičan. Glavnu će pomnju posvetiti crkvi i njenom uregjenju, prama svim vlada- ina biti će u jednakim i to dobrim odnošajima, a na- stojati će po svoj prilici i sa talijanskom vladom naći neki modus vivendi, Nabačeno je po ,Piccolu“ pitanje kako će se držati prama glagoljici. Teško je to predvi gjeti, ali za svaki slučaj treba biti u tom na oprezu. Domaće vijesti. Izbor nar. zastupnika u Dubrovniku. Dne 12. o. mj. obavljen je u općinskoj dvorani u Dubrovniku iz- bor narodnoga zastupnika za veleporezničku kuriju. Izbor je počeo poslije 10 sati prije podne. Predana su 54 glasa, od toga polovica preko punomoćnika. Jednoglasno je izabran g. dr. Melko Čingrija. Protustranke ni pro- tukandidata nije bilo. I tako dobivamo u sabor jednu mlagju svježu silu, koja će moći i znati da u teškim vremenima radi i da se bori za narod svoj. Čestitamo našem novom zastupniku za kojega smo uvjereni. da će dično množiti falangu mlagjih radenika na narodnoj zakonodavnoj njivi, Sloga i razne mahinacije. Primamo od svećenika prijatelje, lista ove retke: ubrovnik, na Lovrijenčevdan. ,Balkan bal- kanskim narodima“ — to bi po mome mišljenju imala biti deviza složnih Srb& i Hrvata. S toga ne mogu da shvatim za što srpska štampa zahtijeva od Hrvata da se odreknu Bosne. Složni Srbi i Hrvati ne mogu niti će se igda odreći Bosne, koja. kao zajednička narodna baština, nema da bude uzrokom smeće, nego zalogom sloge izmegju dva plemena jednoga naroda. I po polo- žaju svome Bosni je sugjeno da bude kao posrednicom izmegju srpskog i hrvatskog plemena, a načelo ravno- pravnosti svakako zahtijeva da se ne udara ostracizam hrvatskom imenu u Bosni, tim više što je Bosna pri- rodno zalegje Dalmaciji, u kojoj se narod u ogromnoj većini priznava hrvatskim. Sad kad u Magjariji opozi- cija strašno zaprčda i buči, te megju ostalim smjelim zahtjevima iznosi i taj: da se Bosna s Dalmaci- jom utjelovi Magjariji na temelju njekakvoga magjarskoga državnoga prava (!!) mi bismo se svakako imali složiti da se odlučno tome opremo na tvrdoj podlozi narodnog načela. Inače i jednim i drugim pri- jeti ozbiljna pogibelj. Hrvatska je i tako pod Magjari- jom, a kako joj je, to su najbolje pokazali zadnji do- gogjaji. Dogje li i Bosna definitivno pod Magjariju, znat će nam duša i jednim i drugim. Onda će nas možda nevolja složit, kd što ta nevolja slaže već i da- nas Hrvate i Srbe po raznim mjestima Bosne i Herce- govine u inad svemu naprezanju pulicije. Nu svakako, pokle već i tako sila dogogjaja ima prije ili poslije do- vesti do sloge, bolje je da se odmah bratski sporazu- mijemo, na pravednomu osnovu: da slogom niko ništa ne gubi, nego obojica dobijaju. Očito je da pulicija radi proti slogi. “Ja sam za slogu. Tako, naravno, treba da bude. Već sam izjavio bio u jednim novinam, prigodom petljanija o propagan- di na Gimnaziju, da gdje god ga ulazi pu'icija, tu me- ne — ni svijesno ni bezsvijesno -- neće nigda biti! Dobro ste rekli u-zadnjem broju lista — govoreći o »anonimnoj politici“ koja se u ovo doba kod nas vodi svrhom da se sloga onemogući — da vi onakovu mrač- njaštvu nećete nasjesti, i da nećete dati da se u naše raspre treći miješa. Evala vam za to! Anonimna poli- tika vrši svoju, bezimena pisma lete na sve strane, a piše se ne svakome jednako, nego se piše onako kako se misli da bi ko lašnje mogao nasjesti. Na jedan na- čin piše se svećenicima, na drugi svjetovnjacima; druk- čije trgovcima, a opet drukčije radnicima. Ljudi koji stoje sasvim blizu policije, obaznavši da sam i ja za slogu, izvolili su dosad u više navrat& anonimnim pis- mom sjetit se i moje malenkosti, Zanimiv je zadnji slučaj, pa hoću da vam ga pripovidim. Poznato je kako se ja, kao presjednik mjesnog školskog vijeća zauzimljem da bi u školu u Mandalijeni došao vrstan učitelj, što je i želja cijeloga naroda bez razlike stranke, Kad je u predzadnjoj ,Crvenoj* izašla ona pjesmica naših vrlih Župljana u slavu gospodina Strčlla. ljudi koji stoje blizu policije dadoše sklopiti njekakvu šepavu pjesmu, u kojoj nagomilaše proti meni sve moguće uvrede i gadarije navlaš pod srpskom firmom, te mi ju poslaše u nadi e ću ja baš uzeti da sve one infamije od dubrovačkih Srba potječu, te da ću zamrzjeti na svaku slogu s ljudima koji su kadri, baš sada kad se radi o slozi, šta onakova pisati, i koji (kako se ondje hoće da prekaže) bili bi u dogovoru sa gospodinom Strčllom, da učitelj ne dogje u Mandalije- nu. Isprazne nade! Anonym, tobožnji ,Srbin“, koji se potpisuje: ,učitelj recte profesor X. Y.“ nije se sjetio, dok je pisao, da sve ono što je on kazao nije mogao nikako ni znat ni kazat jedan Srbin, pa je i nehote otkrio svoj papak. Uz ostalo mnogo neka i ovo služi da se uvidi što i kako rade i kojim se srestvima služe oni, koji se boje sloge Srbi i Hrvati. D. Naše informacije. Na naše informacije o pr hrv, stracaka u Dalmaciji osvrnuše se nekoje novine. nNar, List“ megju inim kaže, da se k pregovorima još nije pristupilo, da se sada ne radi o tuziji nego o koaliciji pa da je u tom pogledu naša vijest netačna. Ni mi ni- jesmo rekli, da se formalno počelo pregovarati, ali nam je drago da u bitnosti stvar stoji onako kako smo ja. vili, Isto tako nam je drago konstatirati, da su se po- kazale ispravnima i naše informacije iz Beča i Zagre: ba, što smo ih donijeli o prilikama u monarkiji, o taj- ni Khuenove misije u Pešti, o Pejačeviću i o drugime. Vijesti o imenovanju Pejačevića i Šumanovića donijeli smo kao sigurne prije svake službene objave — pa su se i ispunile. Isto tako smo bili donijeli vijest, da će opetovano ustvrditi, da će se to zbiti u najkraćem ro- ku, Veliki župani varaždinski, zagrebački. i modruško- riječki skoro će otići, Pobrinuti će mo se i nadalje, da donesemo samo pouzdane i dobre informacije, Kao će- dnik ne možemo donašati brze vijesti, ali nastojati će: mo za to da budu što informativnije, Ujedno molimo naše dopisnike iz pokrajine, da nam šalju što točmje i što brojnije, ali vijerne i sigurne lokalne vijesti, Pišu nam iz Hvara. (Don Rajmund IL i Šjor Gjigjeto). Kod nas je ovih poklada bilo dosta ženi- taba pase nadamo u ovo vrijeme i lijepom broju kršte- biti umirovljeno nekoliko velikih župana — i možemo u nja. Sam gosp. paroh sili nas, da damo vani ovo malo redaka, i to radi jednog krštenja. Hrvatu radniku ro- dilo se dijete, pa ga želi i krstiti u svom materinskom hrvatskom jezikn. Prvi put je govorio s našim parohom, u tomu vrlo skrapoloznim, pa mu je dobri don Jako jedva obećao, da će mu sinčića hrvatski krstiti, ali u praznoj crkvi pri zatvorenim vratima (još ovom vru- ćinom !), i to ne u svečanim danima ni nedjeljom. Bilo to ocu žao, jer — kaže —- nije mi dijete kopile, pa ode opet do našeg don Rajmunda II.. a ovaj mu goto- vo ni riječi ne odgovori. Na očeve riječi: ,ići ću do presvijetloga“, odvrati mu naš gosp. paroh s neobičnom kuražom: ,Bolje ti je bilo i ne ići do mene, a k bisku- pu idi slobodno!“ — Jeli to način. kako da se postu- pa s vijernicima. koji dolaze k svom pastiru, proseći ga za krštenje u materinskom jeziku? Taj otac radnik prijeti, da neće krstiti drugčije dijete. A sada da to dijete umre nekršteuo, hoćete li ga Vi, gosp. Don Raj- munde II. — izvući iz Limba? Molimo Vas, da ne pra- vite kojekakvih komedija s roditeljima, koji Vas dolaze kući moliti, da im diecu hrvatski krstite, ni s ostalim narodom, koji se nalazi u crkvi za vrijeme krštenja, jer je Isus tjerao samo trgovce iz crkve, a Vi tjerate mirni narod, koji hoće da čuje sakramenat u svome jeziku. Hvarani su mirni, ali bi ipak mogli u tome po- vesti se za ricmanjcima, kao što već imamo jedan slu- čaj. U mjestu je dijete od više mjeseci bez sv. krsta a uzrok je što je otac dobar Hrvat, ali se ne može za- mjeriti gosp. parohu, pa mora čekati do boljih vremena. Neka još znade gosp. paroh, da pri krštenju nećemo nikakvih potpourri, kako je to bilo sinu jednog kr. čovjeka. koji se nije mogao opirati, pa je naš Don Rajmundo II. ugodio svojoj tvrdoglavosti i očevoj želji, krstivši latinski i hrvatski, a mislimo da bar to nije dopušteno. Stalni smo da će ovo doći do ušiju našega biskupa. pa se nadamo, da će stati na put takovim škandalima. Ovo je iedna. A sada jednu na drugu adresu. Nazad nekoliko dana u večer se ukrcalo nekoliko dje- čurlije u lagjicu I Sambuch a, pisara na ć. k porez nom nadzorništvu, a istom je kormanio spomenuti pi- sarčić. Zahvaliti je skladnosti i mirnoći nekolicine Hr- vata, koji su obalom šetali, a da nijesu naši ljudi za- suli kamenjem one osobe s tim ć. k. činovničićem, kad je u lagjici to nekoliko besposlenjaka otpjevalo ,L'jepa naša“ pa stalo zviždati, a zatim se derahu onu ,del si“ i druge uvrijedljive talijanske uličarske pjesme, te ih sami pljeskanjem odobravali. Te večeri uvidješe oni »Viši“ u uredu, da mogu naškoditi toj glavici-pisarčiću izlagajuć ga na taj način, pa su ga, rekbi, umirili, a sad se mješte njega razmeće putem mali poslužnik u istom uredu, s drugom nadobudnom iredentom, vrije gjajuć Hrvate. Neka gosp. Boglich ne pušta, da tako njegovi pisarčići i poslužnici izlažu sebe i njega, jer tima može škoditi, a i sebi, pošto neće niko tvrdogla- vom svijetu isturiti iz glave, da nije on onaj, koji ih na to potiče, ili barem, koji im prvi odobrava. S toga, mili šjor Gjigjeto, ako ste uplivisali na svog pisara, da ne pravi više onako pogibelinih izleta na more u swojoj lagjici i da digne s nje talijansku troboju, pre- poručamo Vam i to, da zabranite više svom poslužniku pjevati onu: ,Fuori i croati . . .“ i druge slične. jer bi mi mogli početi si štogod ozb ljnijega s refrain-om: pFuori el šjor Gjigji Muhammed of. ESA Imam (župnik) Hasan Pašine Džamije u Mostaru, nije više megju živima. U zadnji čas dobili smo o pokojni- ku člančić ali čitavog ćemo moći donijeti tek u budu- ćem broju. Za danas samo ovo par redaka : Dne 5. t. m, t. j. 11. dan mj. Džumad-el-ula god. 1821. po Hedžri, preselio se u vječnost nikad ne- zaboravni otačbenik, Imam Hasanefendić. Nemila bolest sušica pokosi ga u cvijetu muževne dobe, u 38.0j go- ini, Ostavi ucviijenu hanumu i troje nejako djece. Njegova smrt pobudila je opće tugovanje i sažaljenje megju mnogobrojnim štovateljima i znancima, a kako da nebi! Osim što merhum bijaše veoma učen Imam, ali i dobroćudan do skrajnosti i prijateljski. Vjerske dužnosti naravno u prvom redu znao je i vršiti i dobar primjer pokazati, a i dobar savjet kao otac dati. Jako markantna osoba bijaše u doba proganjanja mostaiskih Hrvata, jer svraćaše dužnost patriotizma i ljubavi do- movinske, Baš u vrijeme hajke na hrvatstvo Bosne, kod ostvarenja ,Crvene Hrvatske“ izmegju prvih muslimana sudjelovao je ostvarenju iste, svojom akcijom i dobrom, radi čega bijaše stavljen na kušnju od oblasti, da za- niječe svoje udioništvovanje, nu ona to nehtje za živu glavu učiniti, nego javno priznade, s toga dobi častan naslov ,Hrvatski Hodža“, (Imam) pa makar su ga pro- tivnici znali time i posprdno nazivati, Nova Tvornica. U Spljetu se otvorila nova tvor- nica Schnabl i drug, koja proizvodi strojeve o kojim će naši čitatelji naći oglas na zadnjoj strani. Očito je, da se takva tvornica, koja se utemeljila u našoj pok: rajini, biti od neizmjerne koristi cijelom pučanstvu, osobito seljaštvu, ako ništa barem za to, što mu je ta tvornica u neposrednog blizini, te će se moći brže i su manje troška služiti. Istodobno je to napredak in- dustrije u našoj zapuštenoj Dalmaciji. Što više budemo potpomogli tu tvornicu, koristit ćemo i našoj čeljadi, koja budu u toj tvornici radila. Dakle Schnablovu uzor- nu tvornicu u svakom pogledu preporučujemo. ' SVILA ZA NEVJESTE od 60 novč. do for. 11:35 metar, u svim bojama. Šalje se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati uzor- nik odmah. Tvornica svile Henneberg, Zilrich, 32 Najbolja voda kužnim pogibeljima jest od liječničkih auktoriteta u- vijek Marror= oessnioiei alinlićaas klskaag U nj nikakovih o olje. piće u mjestima. u Ek oj dei = Rohićeva kiselica, stiče apetit, olak- T Ile“ šava probzvu. i uregjuje , empelque e promjenivanje hrane. 145 d) Gradska kronika. Lično vijesti. U srijedu bili su u Dubrovniku na- rodni zastupnici Dr. Jozo Zaffron i Dr. Roko Arneri korčulanski načelnik. Gosp. Klimo Ghetaldi up.avitelj Pošte i Brzojava preuzeo je ured. Drago nam je. Demonstracija. U Subotu dne 8. tek. Hrvatska Općinska Glazba udarala je pred Općinom. Mnoštvo gragjanstva dogje. da na svježem zraku uživa u našoj glazbi Megju narod umiješa se jedno dvadesetak ma- gjarskih pitomaca, kadetske kr. Ug. Ludwig-akademije, koji šetajuć se sasvim glasno razgovarali su se magjar- skim jezikom. Ovo njihovo izazivanje te njihovo — ba- hatno ponašanje prama nekim djevojčicam bi uzrokom demostraciji, koju je hrvatska omladina priredila proti istim pitomcima. Kada su pitomci opazili nekakovo komešanje, svi korporativno odaleče se i pogju u bli- žnju pivovaru ,Sarajevo“ praćeni mnoštvom naroda, vikom, zviždanjem, i raznim poklicima proti Magjarima "|i Magjarske. Kad je masa stigla do pivare, kadeti po- vade svoje sablje prijeteć, što puk veoma užesti, na- rod te masa htjede prodrijeti u pivaru, ali oružništvo i redarstvo zapriječi ulaz. Tada mnoštvo naroda ustane još većom bukom. vikom i urnebesnim zviždanjem, što potraje preko ure proti magjarskim kadetima, zahtje- vajuć da takovi ostave naš grad. Zatim dogje i jedan odio vojnika u pomoć. Mjesni vojnički zapovjednik pred- vigjujuć, da će se do zlih posljedica doći naredi, da kadeti ončas otidu u kasarnu, gdje su konačili. Zatim se narod umiri pjevanjem uz poklik Živila Hrvatska, Pereat Magjari! i t. d. U negjelju dne 9. tek oko 11 sati pr. podne sti- gne iz Kotora još jedno dvadesetak magjarskih kade- ta, koji su se imali 3 dana u Dubrovniku zadržati, ali jim bi naregjeno. te isti čas krenu u Gruž na želje- znicu, i preko Bosne otputuju kući. — Nekoliko osoba radi demostracije bili su dne 11. tek. pozvati na mje- sno poglavarstvo na saslušanje, koji su bili osugjeni po Bachovoj patenti svaki po 14 dana zatvora. Opazit nam je da od osugjenih neki nijesu demo- straciji niti prisustvovali, dapaće ni u gradu bili nijesu. U prvoj i drugoj demostraciji pristupiše desetak Srba, koji su bili lijepo primljeni od Hrvata. Ispravak. U zadnjem broju, u izvještaju o izletu na Korčulu, potkrale se pometnjom nekoje pogriješke. Kod izvještaja _o pozdravnim govorima pri dolasku u korčulansku luku tiskano je, da je govorio g. — ?? — Ova tiskarska pogrješka nastala je tako: kad je kod korekture koja riječ nerazumljivo složena potcrta se i na strani metne upitnik, što znači, da slagar mora bo- lie pogledati u rukopis. Kod revizije je korektor u is- tinu metnuo upitnik — a šegrt, koji korekturu prova- gja — u istinu složio — dva upitnika. Kad je već broj izašao ispod stroja — bilo je kasno popravljati. Doti- čni g. 2? — inače je štovani i vrijedni predsjednik Hrv. Rad. Zadruge g. Miletić. Nadamo se, da neće zamjeriti što ga nevješti šegrt učinio upitnim. Mi naprotiv zna- mo, da nije ni malo upitan, nego pozitivan i dobar Hrvat! Isto tako moramo još nadodati, da je iza g. Mi- letića u ime Česke Besjede pozdravio g. Miiller, na što je govorio dr. Arneri. G. Frano Šubert naš sugragjanin, čestiti Hrvat nastanjen u Kaliforniji, kako je dok je ame bio uvijek se zauzimao za našu glazbu, tako ni od tamo nije istu zaboravio. Onomadne je poslao na dar našoj glazbi li- jepu kompoziciju. Od srca mu hvala. Ugledali se i dru- gi rodoljubi! Gospa od snijega u Cavtatu. U nedjelju bila je svečanost Gospe od Snijega u Cavtatu. Tri Račićeva pa- robrodića vodila su izletnike, kojih je iz samog Dubrov- nika bilo nekoliko stotina. I Konavljana je navrvjelo veliko mnoštvo, tako da je mjesto bilo prepuno naro- da. Svečanost je bila veoma lijepa, i vesela a svršila je mirno i u potpunom redu. Prisustvovale su obe mjesne glazbe. Sjednica Općinskog Vijeća bila je u prošli Petak dne 7. tekućega. Bi odobrena pogodba braće Šutić za kupnju zemljišta za gradnju nove škole u Gružu, ko“ jom uz cijenu od 400 kr. prodaju Općini još jedan ko- mad zemljišta. Odobrena je takogjer pogodba udove Marinović, kojom Općini za 100 kr. ustupa jedan mali komad ze- mljišta, radi lakšeg i kraćeg pristupa gdje će biti nova škola. Bi odobrena pogodba sa g. Vlahom Čurčijom gle- de zakupa odredbina za klanje uz cijenu od 11011 kr. od % t. g. do *)/, 1904. > Gradnja ludnice na Nuncijati u Gružu podata je poduzetniku Tomu Kostopeću, sa jamstvom Nika Gjuka uz popust od 3%. Bi odobrena pogodba sa državnom vlasti glede oskrbe školske zgrade u Gružu. Podijeljena je pripadnost: Ivu Pirona Franovu sa njegovom obitelji, Milanu-Regju Gjuru pok. Ivana, Jo- sipu Paduan, Vlahu Vlašić pok. Petra i Ivu Dedović- Tomišić pok. Boža. Obećana je pripadnost, kad bi stegli austrijsko podaništvo: Vici ud Ratko pok. Nikole. Stjepanu Vul- pe, lliji Zvljer Vukalovu i Stjepanu Maniću Josipovu. Potpora bi podijeljena Ani ud. Balarin u iznosu od 5 kr., Jeli ud. Bogdan 5 kr., Mari ud. Čaroki 6 kr, Andru Orliću 20 kr, Velika Gospa, Danas u 10 sati u mjesuoj Stonoj Crkvi prigodom blagdana Velike Gospe biti će svečana pontifikalna misa, Muški zbor Hrv. Pjev Društva ,Gun- dulić* otpjevat će krasnu misu od Th. Leclerque pod ravnanjem učitelja g. Frana Lederera. — Radi istog blagdana Hrv. Općinska Glazba o- tići će pozvata na Lopud a parvbrod , Cavtat“ istog da- na priregjuje dva izleta na Lopud i to u jutro ma 7. i po podne na 2%. Povraće se na 8 sati u večer,