koncesije odgovori sa složnom navalom na novu austro-
ugarske nagodu, kojaj ima proći obim parlamentima.
Zastupnik na car, viječu Dr. Z. Sehiteker pozvao je
u ,N. F. Presse“ sve stranke u Cislitavi, da se sjedine
u borbi proti nagodi i rastrgaju sve pakte, što ih je
austrijska vlada s ugarskom u pogledu nagode sklopi-
la Organ kršćansko-socilalne stranke »Reichspost“
javlja, da kršćansko-socijalna sveza vodi pregovor» sa
vodjama raznih stranaka o tom, kako da se zauzme
stanovište prema nagodi, ako Magjari dobiju tražene
koncesije. Radi se o takovom parlamentarnom grupi-
ranju stranaka. koje bi u tom slučaju nagodu s Ugar-
skom u cijelosti odkloniie. Pogovara se, 'a će utoj
grupi sudjelovati po svoj prilici i Poljaci. 8 druge
ge strane javlja medju Poljacima misao, da seu
vojski uvede i poljački jezik, bude li Magja-
rima dozvoljeno, da uvedu magjarski.

,Veto“ Austrije. Sada se i službenoj potvrgjuje.
da je u zadnjem konklavu Austrija uložila proti izbo-
ru Rampolle za papu svoj veto. Jedinstvo“ izvagja
kako je to učinjeno lih iz straha pred time, da Ram-
polla pogoduje Slavenima napose Hrvatima.

Macedonija. Revolucija u Macedoniji širi se sve
više. Pridružili se sada pokretu i Srbi i Cincari. Grci
stoje još na strani. Ustaše pale turska sela i groze se
da će otrovati izvore i bunare, ako vlasti ne interveni-
raju. — Rusija je radi umorstva svoga konsula Rost-
kovskoga vrlo oštro naložila Turskoj. da kazni krivce
— i Turska je sve učinila. Uza sve to poslala je Ru-
sija u turske vode radi demonstracije svoje  Sebasto-
poljsko brodovlje. Pogovara se, da je još jedan ruski
konzul ubijen.

Kriza u Srbiji riješila se je. Bilo je došlo u mi-
nistarstvu do sukoba a sada su pali dotični ministri i
imenovani novi. Samostalni su radikalci na taj način
istisnuti iz ministarstva. Time dobivaju slobodne ruke
kod agitacije za izbore.

Bugarska šalje notu za notom na velevlasti radi
držanja Turske i radi Macedonije. Ujedno se naoruža-
va. Bugarske novine izražavaju jasno svoje nezadovolj-
stvo sa knezom, te mu savjetuju, da odstupi.

Domaće vijesti.
Povjerenik Poljodjelske banke u Dalmaciji. Kako

nam javljaju iz Zagreba kani doskora povjerenik hrvat-
ske poljodjeljske banke u Zagrebu dr. Milan Krištof,
koji je već proputovao u poslu banke cijelu Banovinu,
doći i u Bosnu. te u Dalmaciju. On kani obići sva ve-
ća mjesta i sela, te prirediti predavanja o banci, 0 se-
ljačkim Zadrugama, o organizaciji itd. Isto tako kani
naći dobre sveze, te pokušati bi li se dalo spojiti dal-
matinske seljačke organizacije sa banovinskim. Nadamo
ge, da će biti svagdje dobro dočekan i primljen, te da
će mu svi rodoljubi ići na ruku. Dr. Krištof je mlad
čovjek, vješt, radin, energičan, posve pozitivan i prak-
tičan duh, koji je u kratko vrijeme vanredno mnogo u-
činio za hrvatske seljačke zadruge, pa mu želimo i u
Dalmaciji najbolji uspjeh.

Sjednice srpske stranke u Spljetu. Sjednice stran-
ke trajale su tri dana. Na prvoj kostituisala se je
skupština, izabravši, na prijedlog prote g. Jovana Bućina,
aklamacijom za presjednika g. Gjuru Vukotića, za pot-
presjednika g. Antu Monti, a njegovim zamjenikom g.
dra Gjorgju Marića. Za perovogje gg. d.ra Martića i
dra Desnicu. — U istoj sjednici izabrao se je odbor,
koji je imao da sastavi program srpske narodne stran
ke, za tim da sastavi nacrt pravilnika o organizaciji
stranke.

Pod presjedništvom odbora g. A. Fabrisa izracjen
je bio novi program, koji je na drugoj sjednici skup-
ština jednoglasno usvojila, Program ima šest tačaka;
prema istom :

1. Stranka stoji na stanovištu narodnog načela.
po kom srpski narod ima pravo na prirodni razvitak ;

2. radi toga stanovišta protivna je svakom poli-
tičkom stanju i nastojanju u Monarhiji, koja se kose
sa tim prirodnim razvitkom; prema tom pomagaće Sla-
vene u Monarhiji u njihovoj pravednoj borbi;

* 8. ako je protivna stranka sada sjedinjenju sa
Hrvatskom i Slavonijom, to je protivna iz političkih
razloga, a ne iz narodnog načela, jer kao narodna stran-
ka ne može da bude autonomna, ni braniteljica današ-
njega sustava.

4. Što se tiče balkanskog, a u prvome redu bo-
gansko-herceg. pitanja, stranka drži se načela : , Balkan
balkanskim narodima“.

5. Stranka, koja priznaje srpstvo triju vjera, ru-
kovodi je narodna i vjerska snošljivost i pravičnost.
Prema tome radiće da javna uprava, škole i ostale usta-
nove budu prožete naprednijem mislima i na njima
osnovane.

6. Stranka smatra jednijem od glavnijeh zadataka
svojih: rad na prosvjetnom i privrednom polju.

Izvjestiteljem programa na skupštini bio je g. A.
Fabris. Na trećoj sjednici, 16. tek., bio je pak, uz
neznatne dodatke, jednoglasno usvojen ustav o organi-
zaciji stranke. Izvjestiteljem ustava bio je gosp. prota
Jovo Bućin. Ustav je potanko izragjen i osnovan na
liberalnoj osnovi. U ustavu normirana su prava i sa
datci skupštine, upravnog odbora, parlamentarnog klu-
ba i mjesnih odbora.

Na istoj sjednici bila je, uz veliko odobravanje,

asno usvojena rezolucija odbora o slozi Srba i
Hrvata. Po istoj Srbi žele slogu s braćom Hrvatima i
oblašćuju upravni odbor stranke, da povede pregovore
sa Hrvatima, zaključci kojeg biće obvezni za svakog
člana srpske stranke.

U upravni odbor stranke biše izabrani : presjednik
d.r Pugliesi, odbornici: Fabris, Babić, Vukotić, Gojko-
vić, D. Marić, Subotić, Desnica, Mazzi.

Kriomčarenje. Pišu nam s Grude: Nazad nekoliko
dana u okolici Grude, išao je jedan financijalni stra-
žar u službi. Kad iznenada bi napadnut od nekoliko
Crnogoraca kriomčara i teško izmlačen, zadobio je ne-
koliko smrtnih ozleda. Kriomčari su ga htjeli  razoru-
žati, ali im nije uspjelo. Ranjenik je u bolnici prem:
da teško oslegjen, ipak će preboljeti, u što na počet-

 

Iz Korčule nam pišu, dne 16. augusta 1903: U

korist naše svete vjere.

da bi mu pristojao bolje naziv, ,anima perfida“.

U buduće o jednom krštenju i drugim
u crkvi. š

puda. Četiri naša mlada Hrvata u bijelini. pod hrv. tro

»Zdravo mili pastire !*

 

mojem zadnjem dopisu izostavio sam najglavniji fakat
po kojem se mora smatrati monsignora Trojanisa pogla-
vicom mjesne ta'ijanaške stranke. On kao župnik sta-
nuje u župničkoj kući, gdje je i župnički Ured. Kuća
dakle nije njegova, jer kad on umre. novi će župnik
stanovati u njoj. Ali ipak, u toj kući gdje je i župni-
čki Ured, on ima bezobraznost držati u pohranu bar-
jak talijanaške glazbe, samozvane ,banda cittadina“.
Svak, koji u župnički stan uljegne može to opaziti, jer
mu odmah pada u oko držalo tog barjaka, koji stoji u
dvorani, gdje župnik jede, na očigled svakoga. Još ima-
ju obraza pisati da je on ,alieno alla politica?! Bufto-
ni“, Mal kasno, ali ipak neka se zna i da je pisano.
Na 12. prošlog jula u slavu velikijeh našijeh Apoštola
Ćirila i Metoda bila je ovdje iza tri puna vijeka pje-
vana staroslovenska Sv. Misa i to u crkvi Sv. Nikole
dobrotom vrlo rodoljubnih Otaca Dominikanaca. Crkva
je bila dupkom puna, a svakomu se srce ganulo, sluša-
jući riječ Božju u jeziku svome. — Dao Bog. da kako
se započelo, bude se i napredovati svake godine, i da
se izvojšti što po pravu ide, a što bi bilo na veliku

Nego i ovom prigodom, onaj, koji bi morao biti
na čelu vjere, koji bi morao nastojati, da se ona što
više u narodu ukorjeni i napreduje, koji bi maslinovom
grančicom morao pripovjedati sklad, mir i blagoslov
Božji, velim, i ovom prigodom pokazao svoju vučju ćud,
i svoju mržnju proti svemu što je slavensko. ,Dalma-
ta: ima obraza da ga zove ,anima candida“ a ja velim

To je bistro i razložito, da se vjera bolje uko-
rjeni u čovjeku, osobito u neuku, kad razumije što mu
svećenik pripovjeda, i kad može slijediti i svojom gla-
vom njegove molitve. Prisustvujuć latinskoj misi, gdje
ne shvaća ni riječi, on stoji ondje, rekao bi ,pro tor-
mis“. — Obično se u njegovoj pameti vrte svakojake
misli, samo ne one o Bogu. One nerazumljive riječi i
ne prodru u njegove moždani, a da i prodru, ne ostave
na njima ikakav utisak. Taj čovjek kao da u crkvi i
nije bio. On je kao mašina, bio je u crkvi jer je obi-
čan poći, izagje jer vidi da se pop odalečio s oltara.
Ako je dotičnik naučan psovati Boga, karati se, poć u
krčmu, krasti i t. d. slijedi to isto činiti, pa slušao ta-
kovu misu i hiljadu puta. Njegova ćudorednost, pošte-
nje, njegove rgjave mane i običaje neće ni za dlaku
popraviti. Nu protivno, kad takav čovjek posluša riječ
Božju jezikom, koji razumije, i da nebi htio, te Božje
riječi mora da mu prodru u moždane i ganu srce, i
hoćeš nećeš da mu ostave jedan dobar utisak. Čovjek
od radosti ide u crkvu. misli mu se ne rastrkavaju, jer
mora stajati pomnjivo na svećenikove riječi, i tijem
mu se vjera učvršćava, ćudorednost poboljšava, te za-
dovoljan radi svoj svakdanji posao, a što je najviše mi-
run je u sebi, te je i Božji blagoslov u njegovoj obitelji.

»L? anima candida“ bila je od sižbe izvan sebe
kad je pročitala odborov poziv, s kojim ga je pozivao
na staroslovensku Misu. Per preti latini, rekao je ka-
žu mi, questo invito č& un insolenza e provocazione.
Nije se čuditi, da je tako odgovorio. Ima trenutaka u
ljuckom životu da čovjek i ako izobražen zaboravi da
je takav, te ne razlikuje uljudnost i što njoj protivno.
Netko mi je rekao, da ga se moglo i mimoići, kad ga
se pozna, ravnajuć se po onoj: ,de minimis non curat
praetor;“ ali se, računalo da kad ga ne pozoveš dat
će mu izliku da se razviče ,urbis et orbi“ na našu ne-
uljudnost, a tako barem kad hoće isprazno govoriti,
mora ga svaki nepristrani i nezaslijepljeni osuditi. —
Kad su mu kazali. da u Rimu nijesu protivni glagoljici
čuo sam da je uskliknuo: ,A Roma hanno perso la
testa“, Da bi tamo visokodostojanstvenici imali glave
malašne, kao što je njegova, nebi se čudio, da bi je tko-
god od njih i izgabio; ali hvala Bogu ima tamo ljudi
pametnih i glava, koje kad bi se mudrost mogla veli-
činom mjeriti, bila bi svaka kao brdo, prama njegovoj
kao sjeme od tikve. ,Si licet parva comparsre magnis“.
izazivima
iba.

Dolazak presvjetlog biskupa. Pišu nam iz Lo:uda
17. o, mj. Dne 12. t. m. na pet ura po podne zaputiše
se naši mladi sokolovi sa tri lagje, okićeni hrvatskom
trobojom put Sugjurgja na Šipan. Gruvanje mužara na
Sugjurgju značilo je, da se je presvj. uputio put Lo-

bojom vozili su presvi. i ostalu gg. svećenike, Grobna
tišina vladala je morem — a.zapadno sunčano crvenilo
činilo je da bude taj prizor uprav lijep. Kad su već
bili na dohvatu, počeše na Lopudu uz zvonjavu zvona
gruvati topovi. A kad je: presvj. s pratnjom stigao na
muo nagrne mnoštvo puka sa župnikom, da pozdravi
svoga pastira. Odatle se uputiše praćeni križem, masom
naroda, školskom djecom — te su posipali cvijećem —
u crkvu sv, Marije. Na kraju mosta bio je uzdignut
lijep slavoluk od lovora i čempresa. Megju cvijećem i
trobojnicam stalo je velikim zlatnim slovima napisano :

U crkvi presvj. proslovi zašto je došaoi u koju
svrhu i prikaže narodu težki njegov pastirski pohod.
Iza pozdrava razigje se narod veseo iz crkve. Sutradan
na 7 ura bude ophod okolo Matice za mrtve, u kome
je i sam presvj. prisustvovao i blagosovio grobište. Na
8 ura časni Dum M. Taljeran otpjeva veliku misu u
Matici. Preko mise opet presvj. ode, da propovjeda i
rastumači puku dotično sv, Evangielje. Iza sv. mise po-
čime sv. krizma. Po običaju rastumači presvj. dječici
što je sv. krizma kako imadu živjeti i što su to ku-
movi i kume i t, d. Iza sv. krizme presvi. nije mario
ni ni za vrućinu, ni za umor, već odmah u školu, da
čuje kako su djeca uvježbana u nauku krstjanskome.
S njima se zabavljao od 10%, do podne sa velikim za-
dovoljatvom, što je na čast mnogopoštovanomu Dum
Antunu Kovačeviću župniku na Lopudu. Kod objeda se
razgovaralo o slavnoj prošlosti Lopuda — a šala umi-
rovljenog učitelja g. Pera Obuljena zaslagjivala jelo.
Prvi ustane presvj. biskup i nazdravi velezaslužnom
Dum Antunu uz trokratni živio, a mnogopoštovani O,
Urban Talija prikaže nam njegove vrline i zasluge. Iza
svršena objeda razigjoše se gosti njih 15 na broju.
Dne 14. t. m. iza sv, mise praćeni silnim svijetom, us

s družinom se naš mili pastir i s Lopudom završi svoj
pastirski pohod. Lopudski Hrvat.

Groznica u Župi. Pišu nm iz Žuje Dubrovačke
19 o. mj.: Do sada ne vidi se ništa po čemu bi se mo-
glo misliti, da će se učinit prestat haranje groznice. I-
stina je, da vladine pilule prikidaju nemoć, ali se ova
opet povraća i ima novih bolesnika, jer opstoji uzrok
nemoći. Lokve mjesto, da su se već rasule rastu sve to
više jer se slijedi kopajući zemlja iz njih i drugih no
vih, na najobičniji način bez ikakva ureda za izlaz vode.

Opetovano molimo do koga je, da nas ne zapušta
na svoju sreću i nesreću. Radi se o javnom zdravlju i
nemoć je postala epidemična. Boluju stotina osoba. Ne-
humanitarnost je kasnit i vidjet za ovaj ozbiljni čin.

upljani.

Blagdan čudotvorne Gospe sinjske. Pišu nam iz
Sinja 15. o. mj. da je kao svake, tako i ove godine bi-
la velika svečanost u slavu sinjske Gospe. Na večer u
8 sati rasvjeta, pucanje maškula, bacanje vatrometa, na
rotuli paleži i šiljanje brzojavno roketa. Crkva je bila
dupkom puna, a ispred crkve je bila postavljena na dva
stijega slika gospina na što se je vidjelo kao u 8
podne. U jutro na 9 sati krene procesija uz pratnju
Hrvatske glazbe okolo varoša Sinja -- zaista divota je
bilo gledati, gdje prati blaženu Gospu preko 20-000 na-
roda. Dok je procesija obilazila varoš uvijek je slijedi-
lo pucanje maškula i brecanje zvona.

Nar. List“ doznaje iz pouzdana izvora, da će na
novoj željezničkoj pruzi Split-Sinj biti do koji dan na
svim postajama stavljeni trojezični natpisi : njemački,
hrvatski i talijanski. Odnosne su tablice već porazdije-
ljene po pruzi, te će do koji dan biti pribijene.

Gospodin namjesnik Handel u saboru je obećao,
da će urediti ovo pitanje i premda se turaju u svijet
vijesti, da će se skoro udovoljiti pravednim jezičnim
zahtjevima Hrvata. Valjda je N. P. gospodin Handel
mislio baš na ovakav način riješiti jezično pitanje u
Dalmaciji, te uvesti, mješte dva službena jezika, još i
— treći !

Isti list poziva sve Hrvate na živu agitaciju proti
tim napisima i sve općine, da ne sudjeluju kod otvo-
renja pruge, nego neka prosvjeduju proti toj novoj
\rojezičnosti.

MITU BL

GIESSRI ER

najbolje dijetetično i rashlagjujuće piće, uspješno kod
katara u trbuhu i crijevima. U bolestima bubrega i mje-
hura preporučena je od najglasovitijih liječnika kao bit-
no potpomagajuće sredstvo kod Karlsbadskog i drugih
kupeljnih liječenja kao 1 za doliječevanja.

Ko mn sjedi % nema zgode da uzdržava
O_MRDONO._10 djelatnost trbuških organa
šetajući se dosta i

tjerajući šport, tomu za to nudi
absolutnu naknadu Žogatačka rokušana od starine.
»Mempel izvor“ sa vinom, ,S izvor“ sam. Djeluje
probitačno_na_apetit. probavu i kod promjene hrane.

Gradska kronika.

Kraljev rogjen-dan Na 17. tek. mj., u večer u 8
sati, prigodom rogjen-dana Nj. V. Franja Josipa I,
po običaju Hrvatska Općinska Glazba otsvirala je bi
rani program. Na 18. tek. u jutro ista glazba obagje
grad, svirajući na uranak. U 10 sati u stonoj crkvi bila
je pontifikalna sv. misa, a za tim zahvalnica uz ,Te
Deum“. uz prisustvovanje svih vojničkih i civilnih vlasti,
i uz sudjelovanje hrv. pjevačkog društva Gundulić“,
U večer istog dana Hrv. Općinska Glazba koncertirala
je na ,Brsaljam“.

Sv. Roko, U mjesnoj crkvi sv. Roka, dne 16. o
mj., proslavila se je po običaju svečanost sv. Roka.
U oči toga dana cijela ona ulica, koja je sada pokal-
drmana te izgleda kao trg, bila je već okićena hrvat-
skim trobojnicama, a u večer je bilo krasno rasvijet-
ljeno po crkvi, oko crkve i niz duž cijele ulice. Na
sami svečev dan u 9 sati u jutro bila je svečana pje-
vana sv. misa uz sudjelovanje muškog zbora hrv. pjev.
društva ,Gundulić“ pod ravnanjem učitelja g. F. Le-
derera. U večer kada je hrv. opć. glazba svršila svoj
program na ,Brsaljam“, prigodom iste svečanosti, po-
što je sinoć bila zapriječena, jer nije bila u gradu,
obagje grad svirajući i dogje pred svečev hram, gdje
je otsvirala nekoliko koračnica.

Izlet na Lopud. U subotu na dan Vel. Gospe išlo
je mnoge izletnika iz našega grada na Lopud. Pošla i

 

Na večer je upriličena rasvjeta. Bilo je zabave i plesa
do kasna Naša je glazba, na Lopudu koncertirala. —
Nekoji izletnici su pošli i na Koločep, te Trsteno. Dru-
gi izlet bio je u Cavtat.

Glazba. Naša hrva'ska glazba igrala je u ove zad-

u nedjelju, ponedjeljak i utorak, neprestano je bila za-
poslena. Hvala joj na trudu. Moramo opaziti, da je po-
kazala svoj nesumljivi napredak i što se bogatstva re
pertoara tiče, kao što i u izvedbi, Naš novi kapelnik
si daje mnogo truda i nastojanje njegovo nosi plotove,
pa tako možemo da svaki čas slušamo koji novi komad
(a mnogo ih priregjuje i sam kapelnik) i sve bolje iz:
vagjanje. i
Talijanstina, Kod mjesnog c. k. Glavnog Carinar-
skog Ureda vlada pusti t.lijanizam. Kako u svim dr-
žavnim uredima jezik je uredovni ne samo talijanski,
već i hrvatski, tako bi moralo da bude i tu. Ali u našoj
carinari je sve drugčije. Smionstvom nekolicine krše se
prava naša: tamo se sve govori, piše talijanski, ta-
mo se sastavljaju zapisnici na talijanskom jeziku, iz-
u ken cedulje quietanza di dazio, uprav sve po
u

šao u kakovi Gabbinetto di Lettura. Ne samo što tali
junaši tako rade, dapače oni imaju potpuno pravo, kad
im niko računa ne pita, nego na veliku na'u žalost i
sami neki Hrvati šute ili podupiru. Molimo stariju vlast,
da naredi našoj carinari, da postupa s nama onako kako

—. mata. —.-.\M..Aahudae

 

 

     
 
 

hrvatska glazba. Lopugjani dočekali su izletnike lijepo. | ;

nje dane upravo mnogo. U petak na večer. u subotu, |

Kada se uljeze u našu Carinaru, rekbi da si do- kri

a ne da svojim postupanjem izazivlje, Tiskanice na
carinari nek izvoli narediti, da bude i ma hrv. jeziku.
Talijanska operetna dražina. Kako čujemo. uspje-
lo je nastojanju uprave ,Hotel Imperiala“, da dobavi
glasovitu talijansku operetnu družinu. koja će u utorak,
dne 25. o. mj. izvagjati svoju prvu prestavu na vrtnoj
tarasi spomenutog Hotela.

Dolazak vojnika. Na 21. tek. mj. Domobranci će
se uputit iz Sinja. a kako čujemo, otići će parobro-
dom negdje pod stijene konavoske, i uspeti će se pre-
ko brda, da dogju na Grudu. gdje se imadu naći na
23 tek. Doznajemo. da će tamo ostati do 5 Septembra,
te da su im odregjene vježbe oko Grude i do Herceg-
novog, a da će doći u Dubrovnik na 7 Septembra.

Nesreća u moru. U prošli petak, dne 14 tek. mj.,
meki Antun Crvelin, fin. nadstražar, kupao se je u
Gružu, noseć na legjima svog osmogodišnjeg sina, kad
na jednom oba potonu, a u čas se mali pokaže na
površini, u to srećom nagje se neko na obali i spasi
maloga, zatim otide da i gorirečenog Crvelina spasi,
ali prekasno bi, od njega nikud ni traga Drugi dan
su nesretnika izvukli iz mora svega zgrčena.

Vojnici na vježbama. Čujemo da su u Konavli-
ma vojnici, 22.ge Regimente, od velike žege
toliko da su ih šest donijeli iznemoglih koji su u b60-
nici, a jednog baš sasvim onesviješćena. Zar se| ova-
kove vježbe nebi mogle držati u drugo doba? Nadamo
se, da bar dojduće godine vježbe meće biti naporne,
kao ljetne. Vježbe Domobranaca, 23. Regimente, koji
se u Sinju nalaze, kako čujemo, regbi da su blažije
i lakše nego su imale biti.

Sramotno. Već je na dnevnom redu, dase u ovom
gradu opažaju neke nepodobštine, koje se neće doga-
gjati ni u sred zemlje Zulu. Nema naime dana, da ni-
jesu zadirkivani neki jadnici siromasi, koji su radi svo-
jih staračkih mana izloženi ruglu mlagjariji, a i nekim
odraslim ljudima. Ovi bijedni siromasi, netom progju
gdje imade svjetine, zanovetani su svakojakim načinom,
te su takovi nesretnici prisiljeni u svom bijesu sve
psovati. Čovjek, kad vidi i čuje ove nepodobštine ne
može podnijeti, a da se ne naljuti a i začudi, kako se
može ovo dogagjati u pitomom Dubrovniku. Umolili bi
policiju da na to malko pripazi.

Sjednica Gundulića“. U Negjelju dne 16. tek.
na izvanrednoj sjednici Hrvatskog Pjevačkog Društva
,Gundulić“ bi izabran arhivarom g. Pero Dražić.

Vručina. Prošlih smo dana imali baš jake vruči-
ne, kakove davno kušali nijesmo. Toplomjer je poka-
zivao u hladu do 27% R.

Dubrovački parobrodi. ,Gundulić“ krca
Tangarog za Rixout. — ,Balkan* iskrcava
Trstu. — ,Beatrice“ u Nikolajeff krca žito za
lju. — ,Becher“ iskrcava ugljevlje u Trstu.
bac“ na putu iz Nikolajeffa a i

Gradac“ na ;utu iz Wortt Hartleport za Trst krcat
ugljevlja. — ,Naprijed“ krcat drvlja u Gružu za Alek-
sandriju. — ,Prazattus“ krca žito u Odesi za Mar ilju.

— ,Epidauro“ otputovao iz Trsta za Odesu krcat re-
zine. — Istok“ krca ugljevlje u Kardifu. — ,
poldina“ u Marsilji iskrcava ugljevlje. — .Orjen“ na
putu iz za Dunav. — ,Zora“ krcat

na putu iz Barry za Trst.

Prosvjeta.

i

Seki KR IĆO

again 5 mare
Y

SEA
NSNCIEEN E

Glasnik Matice Dalmatinske. Iza zadnje
skupštine Matice Dalmatinske, sitno nam
novine, da je dr. Čuka (Jakša Čedomil) s za-
mijenio g Ivo vea Njemu je dakle 'dru-
štveni ,Glasnik“. I čekali smo novi lasnika i če-
kali. Toliko smo čekali, da smo i
mišljeli, da ga je nestalo. Ali se prevarismo. Onomadne

je stigao prvi svezak tečaja. Na zadnjoj stra-
nici, poručuje nam uprava : ,Ova je Glasnikova sveska -
malo odocnila radi sa nenadanih

zak našega poznatoga i izvrsnoga
golema domaća nesreća, koja stiže novog nam
te ga za dulje vremena ote radu, dostatno je, da rastu“
mači našim čitateljima razlog toga 3
mamo na znanje. što u opće Glasnik,
vaj zadnji broj krcat zanimivih i

Na prvom mjestu naš veli

še o padu Solina. Izmegju ostalih
ju nas ona dvaju Dubrovčana, a to su
nović) i prof. Milorad Medini. Medini
diju o dubrovačkom pjesniku iz
tunu Kazaliju. Po tom izvrsnom
bi Medini bio sposoban pisati i
scima, te biti jednim od prvih
književnosti. Interesantna Medinijeva
ju rasvijetlit će nam neke momente
vačke prošlosti. Drugi Dubrovčanin,
e vesele, oy urednik Glasnika,

oji se krije oni isti pseudonim,
nosti — P. Sergij. U

ž

KADA

i
i:

ij
if

i

za
iz
=

z
3

:

rancusku
Teatar, u
na

š

onaj

Ksantu“ i nedostiživu knjigu ,Perom i olovkom“, No-
Yelistički duh u Vojnovića nije umro.
da ugodi našoj želji, što
mod o radnja, na koje
nuti, ima dvanaest soneta Vladimira Nazora
ćenih Xeresu de la Maraja — u kojima
zajedno s njim opijeva drevna božanstva
venskih praotaca. Karakterističan je onaj
zor veli o sebi:

Priča će tvoja ostat neshvaćenal

veliku istinu, Njegove ,Sla-

 

slana

“ > misi
1055 era o re a ZNA AS" OO

ORNARE POG pa iagroA