koncesije odgovori sa složnom navalom na novu austro- ugarske nagodu, kojaj ima proći obim parlamentima. Zastupnik na car, viječu Dr. Z. Sehiteker pozvao je u ,N. F. Presse“ sve stranke u Cislitavi, da se sjedine u borbi proti nagodi i rastrgaju sve pakte, što ih je austrijska vlada s ugarskom u pogledu nagode sklopi- la Organ kršćansko-socilalne stranke »Reichspost“ javlja, da kršćansko-socijalna sveza vodi pregovor» sa vodjama raznih stranaka o tom, kako da se zauzme stanovište prema nagodi, ako Magjari dobiju tražene koncesije. Radi se o takovom parlamentarnom grupi- ranju stranaka. koje bi u tom slučaju nagodu s Ugar- skom u cijelosti odkloniie. Pogovara se, 'a će utoj grupi sudjelovati po svoj prilici i Poljaci. 8 druge ge strane javlja medju Poljacima misao, da seu vojski uvede i poljački jezik, bude li Magja- rima dozvoljeno, da uvedu magjarski. ,Veto“ Austrije. Sada se i službenoj potvrgjuje. da je u zadnjem konklavu Austrija uložila proti izbo- ru Rampolle za papu svoj veto. Jedinstvo“ izvagja kako je to učinjeno lih iz straha pred time, da Ram- polla pogoduje Slavenima napose Hrvatima. Macedonija. Revolucija u Macedoniji širi se sve više. Pridružili se sada pokretu i Srbi i Cincari. Grci stoje još na strani. Ustaše pale turska sela i groze se da će otrovati izvore i bunare, ako vlasti ne interveni- raju. — Rusija je radi umorstva svoga konsula Rost- kovskoga vrlo oštro naložila Turskoj. da kazni krivce — i Turska je sve učinila. Uza sve to poslala je Ru- sija u turske vode radi demonstracije svoje Sebasto- poljsko brodovlje. Pogovara se, da je još jedan ruski konzul ubijen. Kriza u Srbiji riješila se je. Bilo je došlo u mi- nistarstvu do sukoba a sada su pali dotični ministri i imenovani novi. Samostalni su radikalci na taj način istisnuti iz ministarstva. Time dobivaju slobodne ruke kod agitacije za izbore. Bugarska šalje notu za notom na velevlasti radi držanja Turske i radi Macedonije. Ujedno se naoruža- va. Bugarske novine izražavaju jasno svoje nezadovolj- stvo sa knezom, te mu savjetuju, da odstupi. Domaće vijesti. Povjerenik Poljodjelske banke u Dalmaciji. Kako nam javljaju iz Zagreba kani doskora povjerenik hrvat- ske poljodjeljske banke u Zagrebu dr. Milan Krištof, koji je već proputovao u poslu banke cijelu Banovinu, doći i u Bosnu. te u Dalmaciju. On kani obići sva ve- ća mjesta i sela, te prirediti predavanja o banci, 0 se- ljačkim Zadrugama, o organizaciji itd. Isto tako kani naći dobre sveze, te pokušati bi li se dalo spojiti dal- matinske seljačke organizacije sa banovinskim. Nadamo ge, da će biti svagdje dobro dočekan i primljen, te da će mu svi rodoljubi ići na ruku. Dr. Krištof je mlad čovjek, vješt, radin, energičan, posve pozitivan i prak- tičan duh, koji je u kratko vrijeme vanredno mnogo u- činio za hrvatske seljačke zadruge, pa mu želimo i u Dalmaciji najbolji uspjeh. Sjednice srpske stranke u Spljetu. Sjednice stran- ke trajale su tri dana. Na prvoj kostituisala se je skupština, izabravši, na prijedlog prote g. Jovana Bućina, aklamacijom za presjednika g. Gjuru Vukotića, za pot- presjednika g. Antu Monti, a njegovim zamjenikom g. dra Gjorgju Marića. Za perovogje gg. d.ra Martića i dra Desnicu. — U istoj sjednici izabrao se je odbor, koji je imao da sastavi program srpske narodne stran ke, za tim da sastavi nacrt pravilnika o organizaciji stranke. Pod presjedništvom odbora g. A. Fabrisa izracjen je bio novi program, koji je na drugoj sjednici skup- ština jednoglasno usvojila, Program ima šest tačaka; prema istom : 1. Stranka stoji na stanovištu narodnog načela. po kom srpski narod ima pravo na prirodni razvitak ; 2. radi toga stanovišta protivna je svakom poli- tičkom stanju i nastojanju u Monarhiji, koja se kose sa tim prirodnim razvitkom; prema tom pomagaće Sla- vene u Monarhiji u njihovoj pravednoj borbi; * 8. ako je protivna stranka sada sjedinjenju sa Hrvatskom i Slavonijom, to je protivna iz političkih razloga, a ne iz narodnog načela, jer kao narodna stran- ka ne može da bude autonomna, ni braniteljica današ- njega sustava. 4. Što se tiče balkanskog, a u prvome redu bo- gansko-herceg. pitanja, stranka drži se načela : , Balkan balkanskim narodima“. 5. Stranka, koja priznaje srpstvo triju vjera, ru- kovodi je narodna i vjerska snošljivost i pravičnost. Prema tome radiće da javna uprava, škole i ostale usta- nove budu prožete naprednijem mislima i na njima osnovane. 6. Stranka smatra jednijem od glavnijeh zadataka svojih: rad na prosvjetnom i privrednom polju. Izvjestiteljem programa na skupštini bio je g. A. Fabris. Na trećoj sjednici, 16. tek., bio je pak, uz neznatne dodatke, jednoglasno usvojen ustav o organi- zaciji stranke. Izvjestiteljem ustava bio je gosp. prota Jovo Bućin. Ustav je potanko izragjen i osnovan na liberalnoj osnovi. U ustavu normirana su prava i sa datci skupštine, upravnog odbora, parlamentarnog klu- ba i mjesnih odbora. Na istoj sjednici bila je, uz veliko odobravanje, asno usvojena rezolucija odbora o slozi Srba i Hrvata. Po istoj Srbi žele slogu s braćom Hrvatima i oblašćuju upravni odbor stranke, da povede pregovore sa Hrvatima, zaključci kojeg biće obvezni za svakog člana srpske stranke. U upravni odbor stranke biše izabrani : presjednik d.r Pugliesi, odbornici: Fabris, Babić, Vukotić, Gojko- vić, D. Marić, Subotić, Desnica, Mazzi. Kriomčarenje. Pišu nam s Grude: Nazad nekoliko dana u okolici Grude, išao je jedan financijalni stra- žar u službi. Kad iznenada bi napadnut od nekoliko Crnogoraca kriomčara i teško izmlačen, zadobio je ne- koliko smrtnih ozleda. Kriomčari su ga htjeli razoru- žati, ali im nije uspjelo. Ranjenik je u bolnici prem: da teško oslegjen, ipak će preboljeti, u što na počet- Iz Korčule nam pišu, dne 16. augusta 1903: U korist naše svete vjere. da bi mu pristojao bolje naziv, ,anima perfida“. U buduće o jednom krštenju i drugim u crkvi. š puda. Četiri naša mlada Hrvata u bijelini. pod hrv. tro »Zdravo mili pastire !* mojem zadnjem dopisu izostavio sam najglavniji fakat po kojem se mora smatrati monsignora Trojanisa pogla- vicom mjesne ta'ijanaške stranke. On kao župnik sta- nuje u župničkoj kući, gdje je i župnički Ured. Kuća dakle nije njegova, jer kad on umre. novi će župnik stanovati u njoj. Ali ipak, u toj kući gdje je i župni- čki Ured, on ima bezobraznost držati u pohranu bar- jak talijanaške glazbe, samozvane ,banda cittadina“. Svak, koji u župnički stan uljegne može to opaziti, jer mu odmah pada u oko držalo tog barjaka, koji stoji u dvorani, gdje župnik jede, na očigled svakoga. Još ima- ju obraza pisati da je on ,alieno alla politica?! Bufto- ni“, Mal kasno, ali ipak neka se zna i da je pisano. Na 12. prošlog jula u slavu velikijeh našijeh Apoštola Ćirila i Metoda bila je ovdje iza tri puna vijeka pje- vana staroslovenska Sv. Misa i to u crkvi Sv. Nikole dobrotom vrlo rodoljubnih Otaca Dominikanaca. Crkva je bila dupkom puna, a svakomu se srce ganulo, sluša- jući riječ Božju u jeziku svome. — Dao Bog. da kako se započelo, bude se i napredovati svake godine, i da se izvojšti što po pravu ide, a što bi bilo na veliku Nego i ovom prigodom, onaj, koji bi morao biti na čelu vjere, koji bi morao nastojati, da se ona što više u narodu ukorjeni i napreduje, koji bi maslinovom grančicom morao pripovjedati sklad, mir i blagoslov Božji, velim, i ovom prigodom pokazao svoju vučju ćud, i svoju mržnju proti svemu što je slavensko. ,Dalma- ta: ima obraza da ga zove ,anima candida“ a ja velim To je bistro i razložito, da se vjera bolje uko- rjeni u čovjeku, osobito u neuku, kad razumije što mu svećenik pripovjeda, i kad može slijediti i svojom gla- vom njegove molitve. Prisustvujuć latinskoj misi, gdje ne shvaća ni riječi, on stoji ondje, rekao bi ,pro tor- mis“. — Obično se u njegovoj pameti vrte svakojake misli, samo ne one o Bogu. One nerazumljive riječi i ne prodru u njegove moždani, a da i prodru, ne ostave na njima ikakav utisak. Taj čovjek kao da u crkvi i nije bio. On je kao mašina, bio je u crkvi jer je obi- čan poći, izagje jer vidi da se pop odalečio s oltara. Ako je dotičnik naučan psovati Boga, karati se, poć u krčmu, krasti i t. d. slijedi to isto činiti, pa slušao ta- kovu misu i hiljadu puta. Njegova ćudorednost, pošte- nje, njegove rgjave mane i običaje neće ni za dlaku popraviti. Nu protivno, kad takav čovjek posluša riječ Božju jezikom, koji razumije, i da nebi htio, te Božje riječi mora da mu prodru u moždane i ganu srce, i hoćeš nećeš da mu ostave jedan dobar utisak. Čovjek od radosti ide u crkvu. misli mu se ne rastrkavaju, jer mora stajati pomnjivo na svećenikove riječi, i tijem mu se vjera učvršćava, ćudorednost poboljšava, te za- dovoljan radi svoj svakdanji posao, a što je najviše mi- run je u sebi, te je i Božji blagoslov u njegovoj obitelji. »L? anima candida“ bila je od sižbe izvan sebe kad je pročitala odborov poziv, s kojim ga je pozivao na staroslovensku Misu. Per preti latini, rekao je ka- žu mi, questo invito č& un insolenza e provocazione. Nije se čuditi, da je tako odgovorio. Ima trenutaka u ljuckom životu da čovjek i ako izobražen zaboravi da je takav, te ne razlikuje uljudnost i što njoj protivno. Netko mi je rekao, da ga se moglo i mimoići, kad ga se pozna, ravnajuć se po onoj: ,de minimis non curat praetor;“ ali se, računalo da kad ga ne pozoveš dat će mu izliku da se razviče ,urbis et orbi“ na našu ne- uljudnost, a tako barem kad hoće isprazno govoriti, mora ga svaki nepristrani i nezaslijepljeni osuditi. — Kad su mu kazali. da u Rimu nijesu protivni glagoljici čuo sam da je uskliknuo: ,A Roma hanno perso la testa“, Da bi tamo visokodostojanstvenici imali glave malašne, kao što je njegova, nebi se čudio, da bi je tko- god od njih i izgabio; ali hvala Bogu ima tamo ljudi pametnih i glava, koje kad bi se mudrost mogla veli- činom mjeriti, bila bi svaka kao brdo, prama njegovoj kao sjeme od tikve. ,Si licet parva comparsre magnis“. izazivima iba. Dolazak presvjetlog biskupa. Pišu nam iz Lo:uda 17. o, mj. Dne 12. t. m. na pet ura po podne zaputiše se naši mladi sokolovi sa tri lagje, okićeni hrvatskom trobojom put Sugjurgja na Šipan. Gruvanje mužara na Sugjurgju značilo je, da se je presvj. uputio put Lo- bojom vozili su presvi. i ostalu gg. svećenike, Grobna tišina vladala je morem — a.zapadno sunčano crvenilo činilo je da bude taj prizor uprav lijep. Kad su već bili na dohvatu, počeše na Lopudu uz zvonjavu zvona gruvati topovi. A kad je: presvj. s pratnjom stigao na muo nagrne mnoštvo puka sa župnikom, da pozdravi svoga pastira. Odatle se uputiše praćeni križem, masom naroda, školskom djecom — te su posipali cvijećem — u crkvu sv, Marije. Na kraju mosta bio je uzdignut lijep slavoluk od lovora i čempresa. Megju cvijećem i trobojnicam stalo je velikim zlatnim slovima napisano : U crkvi presvj. proslovi zašto je došaoi u koju svrhu i prikaže narodu težki njegov pastirski pohod. Iza pozdrava razigje se narod veseo iz crkve. Sutradan na 7 ura bude ophod okolo Matice za mrtve, u kome je i sam presvj. prisustvovao i blagosovio grobište. Na 8 ura časni Dum M. Taljeran otpjeva veliku misu u Matici. Preko mise opet presvj. ode, da propovjeda i rastumači puku dotično sv, Evangielje. Iza sv. mise po- čime sv. krizma. Po običaju rastumači presvj. dječici što je sv. krizma kako imadu živjeti i što su to ku- movi i kume i t, d. Iza sv. krizme presvi. nije mario ni ni za vrućinu, ni za umor, već odmah u školu, da čuje kako su djeca uvježbana u nauku krstjanskome. S njima se zabavljao od 10%, do podne sa velikim za- dovoljatvom, što je na čast mnogopoštovanomu Dum Antunu Kovačeviću župniku na Lopudu. Kod objeda se razgovaralo o slavnoj prošlosti Lopuda — a šala umi- rovljenog učitelja g. Pera Obuljena zaslagjivala jelo. Prvi ustane presvj. biskup i nazdravi velezaslužnom Dum Antunu uz trokratni živio, a mnogopoštovani O, Urban Talija prikaže nam njegove vrline i zasluge. Iza svršena objeda razigjoše se gosti njih 15 na broju. Dne 14. t. m. iza sv, mise praćeni silnim svijetom, us s družinom se naš mili pastir i s Lopudom završi svoj pastirski pohod. Lopudski Hrvat. Groznica u Župi. Pišu nm iz Žuje Dubrovačke 19 o. mj.: Do sada ne vidi se ništa po čemu bi se mo- glo misliti, da će se učinit prestat haranje groznice. I- stina je, da vladine pilule prikidaju nemoć, ali se ova opet povraća i ima novih bolesnika, jer opstoji uzrok nemoći. Lokve mjesto, da su se već rasule rastu sve to više jer se slijedi kopajući zemlja iz njih i drugih no vih, na najobičniji način bez ikakva ureda za izlaz vode. Opetovano molimo do koga je, da nas ne zapušta na svoju sreću i nesreću. Radi se o javnom zdravlju i nemoć je postala epidemična. Boluju stotina osoba. Ne- humanitarnost je kasnit i vidjet za ovaj ozbiljni čin. upljani. Blagdan čudotvorne Gospe sinjske. Pišu nam iz Sinja 15. o. mj. da je kao svake, tako i ove godine bi- la velika svečanost u slavu sinjske Gospe. Na večer u 8 sati rasvjeta, pucanje maškula, bacanje vatrometa, na rotuli paleži i šiljanje brzojavno roketa. Crkva je bila dupkom puna, a ispred crkve je bila postavljena na dva stijega slika gospina na što se je vidjelo kao u 8 podne. U jutro na 9 sati krene procesija uz pratnju Hrvatske glazbe okolo varoša Sinja -- zaista divota je bilo gledati, gdje prati blaženu Gospu preko 20-000 na- roda. Dok je procesija obilazila varoš uvijek je slijedi- lo pucanje maškula i brecanje zvona. Nar. List“ doznaje iz pouzdana izvora, da će na novoj željezničkoj pruzi Split-Sinj biti do koji dan na svim postajama stavljeni trojezični natpisi : njemački, hrvatski i talijanski. Odnosne su tablice već porazdije- ljene po pruzi, te će do koji dan biti pribijene. Gospodin namjesnik Handel u saboru je obećao, da će urediti ovo pitanje i premda se turaju u svijet vijesti, da će se skoro udovoljiti pravednim jezičnim zahtjevima Hrvata. Valjda je N. P. gospodin Handel mislio baš na ovakav način riješiti jezično pitanje u Dalmaciji, te uvesti, mješte dva službena jezika, još i — treći ! Isti list poziva sve Hrvate na živu agitaciju proti tim napisima i sve općine, da ne sudjeluju kod otvo- renja pruge, nego neka prosvjeduju proti toj novoj \rojezičnosti. MITU BL GIESSRI ER najbolje dijetetično i rashlagjujuće piće, uspješno kod katara u trbuhu i crijevima. U bolestima bubrega i mje- hura preporučena je od najglasovitijih liječnika kao bit- no potpomagajuće sredstvo kod Karlsbadskog i drugih kupeljnih liječenja kao 1 za doliječevanja. Ko mn sjedi % nema zgode da uzdržava O_MRDONO._10 djelatnost trbuških organa šetajući se dosta i tjerajući šport, tomu za to nudi absolutnu naknadu Žogatačka rokušana od starine. »Mempel izvor“ sa vinom, ,S izvor“ sam. Djeluje probitačno_na_apetit. probavu i kod promjene hrane. Gradska kronika. Kraljev rogjen-dan Na 17. tek. mj., u večer u 8 sati, prigodom rogjen-dana Nj. V. Franja Josipa I, po običaju Hrvatska Općinska Glazba otsvirala je bi rani program. Na 18. tek. u jutro ista glazba obagje grad, svirajući na uranak. U 10 sati u stonoj crkvi bila je pontifikalna sv. misa, a za tim zahvalnica uz ,Te Deum“. uz prisustvovanje svih vojničkih i civilnih vlasti, i uz sudjelovanje hrv. pjevačkog društva Gundulić“, U večer istog dana Hrv. Općinska Glazba koncertirala je na ,Brsaljam“. Sv. Roko, U mjesnoj crkvi sv. Roka, dne 16. o mj., proslavila se je po običaju svečanost sv. Roka. U oči toga dana cijela ona ulica, koja je sada pokal- drmana te izgleda kao trg, bila je već okićena hrvat- skim trobojnicama, a u večer je bilo krasno rasvijet- ljeno po crkvi, oko crkve i niz duž cijele ulice. Na sami svečev dan u 9 sati u jutro bila je svečana pje- vana sv. misa uz sudjelovanje muškog zbora hrv. pjev. društva ,Gundulić“ pod ravnanjem učitelja g. F. Le- derera. U večer kada je hrv. opć. glazba svršila svoj program na ,Brsaljam“, prigodom iste svečanosti, po- što je sinoć bila zapriječena, jer nije bila u gradu, obagje grad svirajući i dogje pred svečev hram, gdje je otsvirala nekoliko koračnica. Izlet na Lopud. U subotu na dan Vel. Gospe išlo je mnoge izletnika iz našega grada na Lopud. Pošla i Na večer je upriličena rasvjeta. Bilo je zabave i plesa do kasna Naša je glazba, na Lopudu koncertirala. — Nekoji izletnici su pošli i na Koločep, te Trsteno. Dru- gi izlet bio je u Cavtat. Glazba. Naša hrva'ska glazba igrala je u ove zad- u nedjelju, ponedjeljak i utorak, neprestano je bila za- poslena. Hvala joj na trudu. Moramo opaziti, da je po- kazala svoj nesumljivi napredak i što se bogatstva re pertoara tiče, kao što i u izvedbi, Naš novi kapelnik si daje mnogo truda i nastojanje njegovo nosi plotove, pa tako možemo da svaki čas slušamo koji novi komad (a mnogo ih priregjuje i sam kapelnik) i sve bolje iz: vagjanje. i Talijanstina, Kod mjesnog c. k. Glavnog Carinar- skog Ureda vlada pusti t.lijanizam. Kako u svim dr- žavnim uredima jezik je uredovni ne samo talijanski, već i hrvatski, tako bi moralo da bude i tu. Ali u našoj carinari je sve drugčije. Smionstvom nekolicine krše se prava naša: tamo se sve govori, piše talijanski, ta- mo se sastavljaju zapisnici na talijanskom jeziku, iz- u ken cedulje quietanza di dazio, uprav sve po u šao u kakovi Gabbinetto di Lettura. Ne samo što tali junaši tako rade, dapače oni imaju potpuno pravo, kad im niko računa ne pita, nego na veliku na'u žalost i sami neki Hrvati šute ili podupiru. Molimo stariju vlast, da naredi našoj carinari, da postupa s nama onako kako —. mata. —.-.\M..Aahudae hrvatska glazba. Lopugjani dočekali su izletnike lijepo. | ; nje dane upravo mnogo. U petak na večer. u subotu, | Kada se uljeze u našu Carinaru, rekbi da si do- kri a ne da svojim postupanjem izazivlje, Tiskanice na carinari nek izvoli narediti, da bude i ma hrv. jeziku. Talijanska operetna dražina. Kako čujemo. uspje- lo je nastojanju uprave ,Hotel Imperiala“, da dobavi glasovitu talijansku operetnu družinu. koja će u utorak, dne 25. o. mj. izvagjati svoju prvu prestavu na vrtnoj tarasi spomenutog Hotela. Dolazak vojnika. Na 21. tek. mj. Domobranci će se uputit iz Sinja. a kako čujemo, otići će parobro- dom negdje pod stijene konavoske, i uspeti će se pre- ko brda, da dogju na Grudu. gdje se imadu naći na 23 tek. Doznajemo. da će tamo ostati do 5 Septembra, te da su im odregjene vježbe oko Grude i do Herceg- novog, a da će doći u Dubrovnik na 7 Septembra. Nesreća u moru. U prošli petak, dne 14 tek. mj., meki Antun Crvelin, fin. nadstražar, kupao se je u Gružu, noseć na legjima svog osmogodišnjeg sina, kad na jednom oba potonu, a u čas se mali pokaže na površini, u to srećom nagje se neko na obali i spasi maloga, zatim otide da i gorirečenog Crvelina spasi, ali prekasno bi, od njega nikud ni traga Drugi dan su nesretnika izvukli iz mora svega zgrčena. Vojnici na vježbama. Čujemo da su u Konavli- ma vojnici, 22.ge Regimente, od velike žege toliko da su ih šest donijeli iznemoglih koji su u b60- nici, a jednog baš sasvim onesviješćena. Zar se| ova- kove vježbe nebi mogle držati u drugo doba? Nadamo se, da bar dojduće godine vježbe meće biti naporne, kao ljetne. Vježbe Domobranaca, 23. Regimente, koji se u Sinju nalaze, kako čujemo, regbi da su blažije i lakše nego su imale biti. Sramotno. Već je na dnevnom redu, dase u ovom gradu opažaju neke nepodobštine, koje se neće doga- gjati ni u sred zemlje Zulu. Nema naime dana, da ni- jesu zadirkivani neki jadnici siromasi, koji su radi svo- jih staračkih mana izloženi ruglu mlagjariji, a i nekim odraslim ljudima. Ovi bijedni siromasi, netom progju gdje imade svjetine, zanovetani su svakojakim načinom, te su takovi nesretnici prisiljeni u svom bijesu sve psovati. Čovjek, kad vidi i čuje ove nepodobštine ne može podnijeti, a da se ne naljuti a i začudi, kako se može ovo dogagjati u pitomom Dubrovniku. Umolili bi policiju da na to malko pripazi. Sjednica Gundulića“. U Negjelju dne 16. tek. na izvanrednoj sjednici Hrvatskog Pjevačkog Društva ,Gundulić“ bi izabran arhivarom g. Pero Dražić. Vručina. Prošlih smo dana imali baš jake vruči- ne, kakove davno kušali nijesmo. Toplomjer je poka- zivao u hladu do 27% R. Dubrovački parobrodi. ,Gundulić“ krca Tangarog za Rixout. — ,Balkan* iskrcava Trstu. — ,Beatrice“ u Nikolajeff krca žito za lju. — ,Becher“ iskrcava ugljevlje u Trstu. bac“ na putu iz Nikolajeffa a i Gradac“ na ;utu iz Wortt Hartleport za Trst krcat ugljevlja. — ,Naprijed“ krcat drvlja u Gružu za Alek- sandriju. — ,Prazattus“ krca žito u Odesi za Mar ilju. — ,Epidauro“ otputovao iz Trsta za Odesu krcat re- zine. — Istok“ krca ugljevlje u Kardifu. — , poldina“ u Marsilji iskrcava ugljevlje. — .Orjen“ na putu iz za Dunav. — ,Zora“ krcat na putu iz Barry za Trst. Prosvjeta. i Seki KR IĆO again 5 mare Y SEA NSNCIEEN E Glasnik Matice Dalmatinske. Iza zadnje skupštine Matice Dalmatinske, sitno nam novine, da je dr. Čuka (Jakša Čedomil) s za- mijenio g Ivo vea Njemu je dakle 'dru- štveni ,Glasnik“. I čekali smo novi lasnika i če- kali. Toliko smo čekali, da smo i mišljeli, da ga je nestalo. Ali se prevarismo. Onomadne je stigao prvi svezak tečaja. Na zadnjoj stra- nici, poručuje nam uprava : ,Ova je Glasnikova sveska - malo odocnila radi sa nenadanih zak našega poznatoga i izvrsnoga golema domaća nesreća, koja stiže novog nam te ga za dulje vremena ote radu, dostatno je, da rastu“ mači našim čitateljima razlog toga 3 mamo na znanje. što u opće Glasnik, vaj zadnji broj krcat zanimivih i Na prvom mjestu naš veli še o padu Solina. Izmegju ostalih ju nas ona dvaju Dubrovčana, a to su nović) i prof. Milorad Medini. Medini diju o dubrovačkom pjesniku iz tunu Kazaliju. Po tom izvrsnom bi Medini bio sposoban pisati i scima, te biti jednim od prvih književnosti. Interesantna Medinijeva ju rasvijetlit će nam neke momente vačke prošlosti. Drugi Dubrovčanin, e vesele, oy urednik Glasnika, oji se krije oni isti pseudonim, nosti — P. Sergij. U ž KADA i i: ij if i za iz = z 3 : rancusku Teatar, u na š onaj Ksantu“ i nedostiživu knjigu ,Perom i olovkom“, No- Yelistički duh u Vojnovića nije umro. da ugodi našoj želji, što mod o radnja, na koje nuti, ima dvanaest soneta Vladimira Nazora ćenih Xeresu de la Maraja — u kojima zajedno s njim opijeva drevna božanstva venskih praotaca. Karakterističan je onaj zor veli o sebi: Priča će tvoja ostat neshvaćenal veliku istinu, Njegove ,Sla- slana “ > misi 1055 era o re a ZNA AS" OO ORNARE POG pa iagroA