+ Zašto naše ribarstvo propada? Gosp. Petar Lorini, €. k. nadzornik ribarstva kod pomorske Vlade u Trstu, napisao je ovih dana veoma lijepu knjigu: ,Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora“. Ova knjiga zaslužuje svaku hvalu i priznanje, pošto je prva svoje vrste a ipak sasvim savjestno i stručno obragjena i obiluje lijepim i čistim jezikom. Drugom prigodom i kad istu bolje proučim, osvrnut ću se malo podulje na nju; danas ću samo nadodat neke moje primjetbe na XVI. poglavlje iste knjige, koje nosi naslov: ,Zašto ribarstvom idemo na gore u Jadranskom moru ?“ Bavim se ribanjem od nazad ne vele godina i to kao diletanat, pak ću da spomenem neke činjenice, o kojim se uvjerih kroz moju praksu, zašto nam ribarstvo s dana na dan propada. Zbilja na prvi mah izgleda čudnovato, da ribar. stvo propada u Jadranskom moru. koje je more sasvim povolino za ribarenje po svome topografičnom pogledu i u fizičnim faktičnim prilikama te topografije Pomenuta knjiga navagja kao glavne uzroke pro- padanju našeg ribarstva: Izočnost mikroskopičnih orga- nizama, što služe ribama za hranu; atmosferične pro- mjene; slabost morskih struja; iskrčenje tla pri kraju mora; veliki broj nekorisnih vrsta riba. te i nedopu- šteni načini ribanja. Ja pako cijenim, da koliko god su svi ti uzroci vrijedni. najglavniji je ovaj zadnji. biva nedopušteni na- čini ribanja. A ovi su u nas (barem u Dubrovniku i okolici) zahvatili velikoga maha, tako, da se ribarski zakon danomice sve u šestnaest krši i to na svačiji Evo nekoliko primjera, kako bi po ribarskom za- konu i po pravu i zdravu razumu imalo biti, a kako u zbilji u nas jest; U pravilnika pomorske ribarštine 6/5. 1835. & 1. glasi: ,Ribolov na otvorenom moru preko milje daleko od obale slobodan je svakomu; a unutar te granice i- maju isključivo pravo na ribolov stanovnici obale“. Ko su pak ti ,stanovnici obale“, to jasno tumači Odluka 3/1. 1837. Br. 33213 c. k. dvorske kanćelarije: ,Kao stanovnici obale, kojima je dozvoljeno isključivo pravo ribanja u prvoj pomorskoj milji, imaju se smatrati op- ćinari onih općina, koje su smješćene na morskoj oba- li“. — Dakle u prvoj morskoj milji ne smiju ribati, nego samo dotični općinari, a pomorska Vlada može dopustit i kome drugome da tu riba jedino za ove razloge (8. 2. Naredbe Ministarstva Trgovine 5/12. 1884.): kad u općini nema ribara; kad domaći ribari nemaju dobrih ribarskih orugja; i kada to iziskuje op- “* skrba trgovišta. U nas ne stoji nijedna od. ovih izni- maka a ipak u prvoj milji riba svak ko hoće i ko ne će, ne pita se jeli općinar, nije li i što je i kako je i okle je došo. $. 4. pomenute naredbe kaže, da je zabranjeno loviti .i prodavati mriješt i riblju mlad. — Na našoj ribarnici bude gdjegod pun koš toga. 8. 10. kaže ,zabranjeno je loviti glavoče rukama, “naš se na to ni malo ne pazi. Kroz cijelu se godinu love glavoči ostima i vršama. &. 11, kaže ,lov karl& i jastoga zabranjen je od 1. veljače do konca travnja. Nikad se ne smije proda- vati jastog ili karlo, ako nije dug najmanje 20 centi- metara od vrh oka do stražnjega kraja tijela“. — U nas se love po cijelu godinu i prodavaju i manji od 20 cm. MA sie ,Ne smiju se nikad prodavat ka- 'menice kraće od 5 centimetara ni mušule manje od 3 em.“ — U nas se jedne i druge i manje prodavaju. $. 16. kaže zabranjeno je namjestiti poprijeko nas zagragjuju cijele konale i zatone, a osobiti su maj- stori u tome neki zatonski ribari. A ništa dalje nego u našoj luci tako zvano ,na boci“ (biva na otvoru) svako večer, osim cijele falange vrša, bude i po 5-6 mreža jedna do druge, tako, da je uvijek ušće luke potpuno zatvoreno. &. 18. veli ,zabranjeno je loviti ribu dinamitom, inim raspršivim tvarima i sredstvima, od kojih se ri- be onesvijeste ili zamru Zabranjeno je jošte kupiti ri- bu tako ubivenu“, — U nas rijedak je slučaj od di- namite, ali je zato čest onaj od ,frangjate“, Osobiti zu majstori u tome neki Šipanjani. &. 20. kaže ,od 1. siječnja do konca srpnja za- branjeno je loviti ribu šabakama i malim traticama za gerice. kano i onima za glavoče“, — Ni ovo se u nas ne izvršuje, Odluka Ministarstva Trgovine 9/3, 1897. Br. 8311 a $. 1. govori: ,Ribati srdjele, inćune. skuše, lokarde i šnjure smije se mrežama tako zvanim ljetne trate stva a $. 8. kaže ,oko od vreće ljetne trite valia da neprestano bude otvoreno najmanje 10 mm. s nu- tarnje strane čisto od uzia do ugla“, — Jesu li baš ovolike oči na našim tratama? $. 78. iste Odluke kaže da je od 1. travnja do svrhe rujna zabranjeno svugdje ribanje na buc, — U mas ,bucaju“ veoma često i gdjegod i u sasvim veli- koj blizini luke, Majstori svu osobito u tom neki Kala- motezi (ribari s Koločepa). Ovo su sve nepodopštine i protuzakonitosti, koje se danomice dogagjaju, te da se ovo ukine velika je istina, da je ,neophodno potrebito da oblast, koja je na to pozvana, uredi što prije naše ribarnice, na koji ma se danomice dogagja pravih zločina, koji svi ciljaju na to, da se utamani pravi ribar i pravo ribarstvo, Na svima se pak prodava riba pokvarens, prodava se riblja mlad i riba ulovljena mliječerom, levantinskom od gosp, Lorini navedeni, svi su više i prije opstojali, a ipak je more ribom obi- zaribat, pa pun koš Naši ribari ne razumiju razliku izmegju racijonal- nog i neracijonalnog ribanja, kako se to dobro opaža, pak su ti oni kadri na primjer za po kila ukljata, po- plašit i pokvarit svu ribu od Orsule do Kalamote. Na- ravno, opet s druge se strane okorišćuju tim, što se na njih dovoljno ne pazi, i za to baš na žalost mora- mo konstatovati ,da je ribanje, većim dijelom, postalo samo haranje mora“. Josip Onyazkiewicz. * Iz Banovine. U Zagrebu 17. VIII. 1903, cija. Opozicija je izdala izjavu o movomu banu. Izjava nije pobudila senzacije. vidi se na njoj ka- ko je krpana, ali, ipak pored svih onih okolišanja, da se jasno i konkretno ne izjavi, razabiremo tu novo je- duo stanovište i novi duh, koji si krči put, Izjava je dosta velika, te donosi kritiku Pejačevićevoga progra- ma Napokon svršava ovako: , Dosadašnje izjave g. bana ne pružaju nam izgle- da u povoljan okret njegove vlade u obrani onih dr- žavopravnih i narodnih uredaba, koje nam i sama na- goda daje; u tim izjavama ne nalazimo jamstva za nor- malni razvoj ustavnih prava, kulturnoga i materijalno- ga napredka, pa nam za to valja uastaviti svim zako- nitim sredstvima što odlučnije i ustrajnije naše dosa- danju borbu za ujedinjenje i samostalnost hrvatskoga naroda, za postignuće prave ustavnosti i za osiguranje kulturnoga i gospodarskog napredka. Na taj otačbenički rad pozivamo u naše kolo sve sinove hrvatske kraljevine, bili oni koje vjere i narod- nosti, koje će si posebne svetinje moći osjegurati i raz- vijati samo onda, ako budu cijelomu narodu izvojštena i osigurana sva državna i ustavna prava. Istom tada zavladat će nepomućena sloga i trajna mogućnost uspješnoga rada sviju gragjana kraljevine Hrvatske oko napretka i sreće domovine, istom tada moći će se ispuniti želja g. bana za slogom megju Hr- vatima i Srbima, te konačno nestati zlosretnoga načela plivide et impera“, koje je našoj domovini na korist tugjinskih sustava toliko štete nanijelo.“ Upada u oči, da ova izjava nije sastavljena u sta rom, lih državopravnom duhu, nego se tu govori i 0 na- godbi, o ustavnim pravima, o materijalnom napretku. Novo je još i to, što se poziva na zajednički rad ,sve sinove hrvatske kraljevine, bili koje vjere i na rodno- sti“, te se time priznaje druge narodnosti u Hrvatskoj. Govori se o gragjanima kraljevine, te se spominje slo- ga Hrvata i Srba. I ako je sve to nekako zakučasto i krpano, izostavljano, mijenjano, ipak ostaje fakat. data izjava manifestira novo, pozitivno stanovište, A ipak ta izjava nije postigla senzacije, niti je pokrenula duhove. Ljudi slegoše ramenima i pitaju: pa što je to? Zašto? Jednostavno za to jer je cijela stvar mlaka, jer je sve što je u njoj novo bojazljivo zakukuljeno. Nema o- dlučnosti za to nema ni jasnoće ni dojma; jer je jel- nom riječi sastavljena pod dojmom straha cd dr. Fran- ka. Ne kanim Franku predbacivati sve, ono što mu se sve češće predbacuje u povodu njegovog dr- ioni a SA mam na 3 an aii SAA nešto : Frank nije bio za pokret, te je jasno i giasuo i- zrazio svoje mnijenje najprije Dr.u Derenčinu. a onda u centralnom odboru. Izjavio je, da je on proti tomu, da se Khuena ruši! Uza sve to pozivaše ga dr. Breš ćenski redovito u centralni odbor kao gosta — a od bojazni pred njim ne zaključivače se rišta. Unutarnjim pitanjima se u odboru nije slobodno moglo baviti. I odatle mlitavost i nerad odbora. Svak se bojao ili ženirao slobodno govoriti u prisustvu vogje dru ge stranke, protivnoga mnijenja Isto tako se kod za- ključaka uvijek obaziralo na mnijenje i stanovište dra Franka. 1 eto, odatle sav onaj pasivitet, koji dolaz: od toga, što su ljudi ozlovoljeni situacijom, što ju je stvo- rio dr. Brešćenski u samom odboru. Brešćenski je u najkritičnije doba više pazio na to, da se ne pomuti sloga sa Frankom nego na cio narod, sva pitanja kod njega se stiču u jedno pitanje: pitanje sloge, a svu slogu shvaća kao neprestano popuštanje i izlaženje na susret. Ovo je salonština, ali nije politika. Tako je došlo do kandidature u Zlataru, pri ćem će se središnji klub strašno diskreditirati u narodu. U početku se htjelo kandidirati jednoga od mladih — dr. Deziuana. Ali u to dogje na jednom do zapletaja. Veleposjednik Pisačić je u odboru javio, da u ime svih izbornika moli odbor da posiavi kandidata. U ime ,slo- ge“ postavilo se Kumičića. Nekoji izbornici izjaviše se proti. l'itanje ostade viseće. Nespretuo je bilo, što nije u isto doba najavljena kandidatura dr. Magdića ili Ru kavine, Brešćenski obećao je, da će sklonuti Rukavinu na otstup. Ali nije uspio. Sve ovo je osupnulo i porazilo osobito mlagje. Proti Kumićiću se nije htjelo napadno isticati Dežmana i ma to je uspjelo, da se ozlovoljeni = odbor = onako izloži za Kumičića — proti narodnoj izborničkoj volji. Što će biti facit? Da će proći kod izbora kand dat barun Rukavina, koji će svoje gla ove otstupiti dr, Magdiću, a predstavništvo će opozicije biti blamirano, Napokon je to nezadovoljstvo došlo i do izražaja u poslje dnjem sastanku odbora. Mlagji članovi nijesu m: gli već šutiti. te su stali kritizovati postupak dr. Franka, koji nit je u organizaciji, nit u stranci, — neprestano se upliće, neprestano prima koncesije. Ustali su proti tome, da meće na naslov lista tobož u ime sloge, no- vine hrv. str. prava, a u stranci nije, dakle da to čini samo radi reklame i lakšeg širenja tih novina. Sjednica je bila burna i Brešćenski je već mislio, da ode sloga, ali bi napokon morao znati, da je prvo sloga unutar 8sa- me jedne stranke, a onda sloga s drugom strankom, jednu slogu ne treba žrtvovati drugoj, kao što ni rad slozi. Ako sloga ne vodi do rada, onda nema smisla, Izjavu proti novoj vladi imala je potpisati cijela opozici- ja. Ali u to su mlagji otvoreno zapitali Franka jeli on u stranci ili nije? On se izmotavao kojekako Predba- cilo mu se u brk njegovo držanje kao što i to — da je bio kod Pejačevića u Pešti posve tajno. Anomaijja je, da stranka ima glasilo, kojim upravlja — druga stranka i da to glasilo piše proti intencijama stranke Došlo je do sukoba izmegju Derenčina i Franka i sje- puta zahvalio na predsjedništvu isto i Derenčin; Napokon su članovi sr. odbora zatražili saziv novoga sastanka odbora, ali bez delegata čistih“. Staviti će se predlog, da se sklopi fuzija samo onda, ako Frank primi onu tačku rezolucije ,hrv. str. prava“ po kojoj je ona nova stranka, te se ne veže o tradicije. Najbolje bi bilo, da ljubezni predsjednik i u pi- tanjima stranačkim učini onako, kako je to učinio u pi- tanjima narodnim. Kad je naime u Zaprešiću ubijen se- ljak Pasarić, a zastava visila 8 dana ,za kaznu“, te se spremale nove bune, tražili su dva puta kategorično mlagji, <a se sazove sjednica središnjega odbora. Teda negda pozvao je Brešćenski, ali -- nakon toga što je zastava već skinuta — i to samo zastupnike. Kad ga se urgiralo da dogje u Zagreb odgovorio je da ima — konjsku stavnju, pa ne može, A po ulicama i selima je dotle padao narod! Za danas i ovo dosta. Vje- rujte da čovjeku uskipi, kad se svega sjeti što zna, a što nije uputno uvijek kazati, Jer radi dviju triju sta- rih ljudi mora da čitav rad opozicije ostane jalov. Oni povezaše svima ruke. A to ie ono, što nas muči. Izbori, Kraj svih lijepih riječi novoga bana izbor- na praksa ostaje ista kako je i prije bila. U Zlataru se n. pr. izbornicima uskraćuje prepis listina. a u Daru- varu činovnici agitiraju svim sredstvima za magjar- skoga kandidata Kirschnera; a proti dr. Grahovcu. do- čim se opozicionalne ličnosti. kao ,agitatori“ gone iz kotara. I to je ,pošteno uprava!“ — Jučer je bio u Daruvaru izbor. Kako je svršio još ne znamo. — , Obzor“ doznaje, da se čine priprave, koje pobugjuju sumnju kao da bi već u skoro vrijeme mogli biti raspisani novi opći izbori i s obzirom na ovu praksu u Zlataru i Da- ruvaru poziva birače na oprez. a Magjarske zastavo. Usprkos svih ovih nemira iz- vješuju se još uvijek (magjarske zastave. Na kraljev imendan visile su po koloivorima uz magjarske i hr- vatske zastave — ali i to je protuzakonito. Ali najgore je to, da je osječka trgovačka komora, dakle autono- mna institucija izvjesila magjarsku zastavu, kao na iza- ziv. I to čine — naši ljudi! Pušteni su na slobodu napokon i dr F. Potočnjak i vogja socijalista V. Korać. kao što i Stj. Radić. Osugjeni su Stj. Radić na 2 mjeseca zatvora, a a urednik ,Obzora“ na 4 mjeseca. Obojica su uložili priziv. Prijeki sud je već i u Križevci ukinut i tako je konačno oslobogjena Hrvatska, te zadnje i očajne Khu- enove mjere i toga znaka njegove državničke mudrosti. Hrvatski jezik u vojsci. Tim s* je pitanjem po- čela baviti i naša javnost. a i vanjski politički krugo- vi. ,Narodne Novine“ su bile već prije rekle da će u slučaju koncesija Magjarima izvojstiti i Hrvatskoj iste koncesije. Sada se bavi tim pitanjem i ,Nar. Obrana“ i drugi listovi. Napokon je simptomatičan i jedan do- pis u bečkoj ,Informaciji“ : Tamo se piše: Svaka kon- cesiju Magjarima mora slijediti ista koncesija Hrvati- ma. Jedan vrlo odlični u zadnje doba mnogo spomi- .: | niani_član vladine stranke izrazio se je o tome ovako: »Najveća poveškoća kod uvedenja magjarskog zapovjed- nog jezika u vojsci sastoji se u tome, što bi uvedenje magjarštine u hrvatske pukovnije cijelu Hrvatsku ba: cilo u naručaj otvorene revolucije. Khuen je na odlu- čujućem mjestu upozorio na to, da bi u slučaju do- zvole djelomičnoga ili posvemašnjega magjarskoga je- zika, cijela Hrvatska i to ne samo opozicija, nego i službeni krugovi morali jednodušno tražiti za Hrvatsku iste koucesije, da tako izbjegnu revoluciji. — Ovo zvu- či čudno, te se ne možemo oteti sumnji, da ovakove, sv češće izjave iz službenih krugova — nijesu ništa drugo nego — plašilo za magjarsku opoziciju. a ni malo zauzimanje za hrvatske aspiracije! Nova era. Isti dopiscik ,Informacije“ uvjerava, da će pad Khuenov u Ugarskoj dovesti u Hrvatskoj do pada cijeloga Khuenovoga sustava. Neko vrijeme, da će se još ovaj sustav podržavati, ali da će magja- ronska stranka biti prisiljena revidirati svoj program i organizaciju osvježiti primićem nacijonalnih i prema Magjarima manje popustljivih elemenata. To se doduše već dugo navješta, ali moglo bi se i to dogoditi jer magjaroni će za očuvanje svojih mandata postati i — Hrvati! Roaliste, Mladi ovaj pokret, koji je odlučno vo io i zadnji pokret u Hrvatskoj. sve se više unutar opozicije razvija i širi, Vrijedno je zabilježiti, da u Obzoru“ brane realiste od raznih napadaja, te da je isti list neki dan donio od realiste napisan uvodni čla- nak o slozi, u kojem se izražava misao, da se ne tre- ba na silu trpati u jednu stranku i ono što sasina ne spada zajedno Predlaže se, da ,hrv. str. pr.“ ostane jedna, a ,čisti“ druga organizacija. a obje, da rale složno. Glavno je rad. ,Nije loše za narod ako bude više stranaka, Nesreća su za narod samo loše i neva- ijale stranke“. — Valja još pripomen: ti, da su realiste ovo stanovište zauzimali već od prvoga početka ad IL KE RR Postalia. LIX. Kad smo predočili, kako je to u jezičnom pogledu na Pošti i Brzojavu sa osobljem i sa službenim knji gama i poukama., ne će biti s gorega. ako se letimice osvrnemo i na upisnike i knjige, te se u nutarnjoj služ- bi upotrebljavaju. odnosno na tiskanice, iz kojih su ti upisnici i te knjige sastavljene. Kad se znade, da se preko 900 raznih vrsta tiska- nica upotrebljava kod poštarsko brzojavnih Uredu, svak može lasno shvatiti, da ne bi nikada svršio kad bi se htio baviti sa pojedinim tiskanicama. Progovorit ću za to samo koju u opće, Sve tiskanice, koje se u spomenutu svrhu upo- trebljavaju kod državnih i nedržavnih pošt.-brzojavnih Ureda u Dalmaciji, tiskane su ili samo na njemačkom ili samo na talijanskom jeziku ili pak na oba zajedno ; a one tiskanice, koje dolaze strankama u ruke (kio it.d. tiskane su najprije na njemačkom pak na hrvatskom i talijanskom odnosno na talijanskom pa hrvatskom je ziku. Sve tiskanice, koje se upotrebljavaju u nutarnjoj brzojavnoj službi, te one, od kojih se sastavljaju upis- nici o dolasku naputnich, upisnici primanja naputnici, preporučenih i diližanskih pošiljaka, te dostavne police bilo kod državnih, bilo kcd nedržavnih poštarsko-brzo- javnih Ureda ili za seoske listonoše, tiskane su isključivo na njemačkom jeziku. Ovdje moram mimogred primjetit, da po propisi- ma sadržanim u 2.0m prilogu Min. Nar. Lista broj 94 godine 1902 (strana 1., stavka 4. i strana 6., tačka II., stavka 2.) upisuici o primanju i o dolasku naputnici imali bi biti napose za svaki znmaljski jezik, dočim su, kako sad rekoh, samo na njemačkom jeziku, kao u sred Berlina! Ostale poštarske tiskanice tiskane su njeke tali- janski a njeke opet njemački, ili pak u oba ova jezika zajedno, a u ove 2-3 zadnje godine sve nove tiska- nice izlaze samo na njemačkom jeziku, a i stare se sa velikom marljivošću zamjenjivaju sa istim novim, ali na samo njemačkom jeziku. Nazad nekoliko godina nije ovako bi- lo, jer su tiskanice za nutarnju službu bi- le isključivo na talijanskom jeziku, a nje- mačkih se je vidjelo samo gdjegdje na brzojavu, gdje su uredovali i upravljali stranci, dok su tiskanice, te su odregjene za stranke bile tiskane sa- mo na talijanskom i na hrvatskom jeziku. Tamo negdje u drugoj polovici osamdesetih go- dina počeše se izmjenjivati talijanske tiskanice sa nje- mačkim, i to samo kod državnih Ureda, ali sasvim ri- jetko, tako da to bijaše i neopazljivo. Tako je potra- jalo za desetak godina, a onda vidjesmo, kako se jedna za drugom sve to češće izmjenjivahu, dok ih u ove 2-3 zadnje godine ne izmjeniše sasvim sa njemačkim kod svih državnih poštarsko-brzojavnih Ureda, a kod nedržavnih njemačke su tiskanice tako stisnule talijan- ske, da se može reći, da je u tom pogledu mala razli- ka izmegju državnih i nedržavnih Ureda. Na isti su se načinu ušuljale i tiskanice odregjene za stranke se njemačko hrvatsko talijanskim tekstom. LX Htjelo bi se napuniti koji stotinjak Crvenih“, kad bi hotio nanizati sve pogreške, sve smiješnosti, te su se zbile samo u ovo zadnje vrijeme i svu štetu, te se je time nanijela ne samo državi, ali i strankama za to, što se pri pošt.-brzojavnim Uredima n Dalmaciji upotrebljavaju njemačke i talijanske tiskanice te regi- stri, zapisnici i slične službene knjige iz ovih sastav- ljene, makar su za protumačenje rubrik& dotičnih tis- kanica zaposleni svi c. k. oružnički stražmeštri (za nje- mački) i svi mnogopoštovani župnici i učitelji (za talijanski). Ne treba biti nikakav strukovnjak da se može lasno razumjeti, da, ako je natpis rubrika u pojedinim tiskanicama u jeziku nepoznatom onomu, koji te na- pise ima da ispuni, da on to ne može ispuniti; a ispu- ni li, sasvim je naravno, da to mora krivo ispuniti i da po tom počini pogrešku, radi koje bude kažnjen, & prama okolnostima 1 država | Stranka stevovana. Radi silesije tehničkih izraza teško je i onim či- novnicima, koji potpuno poznadu njemački i talijanski jezik, odgonenuti kadgod natpis kakove rubrike, a ka- mo li, da to ispuni onaj činovnik ili poslužnik, koji ne zna ni beknuti ni njemački ni talijanski! Radi silesije tehničkih izraza dogagja se opet, da e. k. oružnički stražmeštri odnosno župnici i učitelji prevedu dotičnom poštarskom činovniku natpis rubrike odnosne tiskanice prama tome, kako oni dotični izraz shvate, a što ni iz daleka ne znači ono, što je tu nje- mački ili talijanski napisano; te ti ga tako poštarski činovnik upiše u odnosnu rubriku nešto, što (ga apso- lutno tu ne ulazi! O tome bi mnogo i mnogo znali pričati računar- ski činovnici na Ravnateljstvu Pošta i Brzojava u Za- dru i oni na oba poštarska računarska osjeka na Mi- nistarstvu Trgovine u Beču, koji su baš radi toga pra- vi mučenici. Nema toga upisnika, nema te upisne knjige, ne- ma te tiskanice, koja bi od dalmatinskih poštarsko- brzojavnih Ureda, čij: činovnici i poslužuici ne znadu njemački ili ni njemački ni talijanski, da su po propisu ispunjeni, vadi česa su poštarski računarski činovnici u Zadru i oni na Ministarstvu Trgovine u Beču (referenti za Dalmaciju) veoma opterećeni, tako da se slobodno može reći, da oni radi tih pogrešaka dvostruko rade, nego li njihovi kolege drugih pokrajina. (slijedi). Dubrovčanin Sedmični pregled. Kriza u Monarkiji. Govori se za sada samo 0 kri- zi u Ugarskoj, ali se radi za pravo 0 krizi u monarki- ji. Za danas ćemo upozoriti samo na nekoje momente. Kralj je 19 o. mj. otišao u Peštu, da tamo pokuša ri- ješiti krizu. Pozvao je k sebi desetak odličnijih poli- tičara radi informacije. Megju njima i grofa Zichya od pučke stranke. Košutovci se ljute, što nije nitko od njihovih pozvan, Ugron je zatražio izvanrednu saborsku sjednicu o tom pitanju te predlaže, da se pozove i je- dan član hrvatskoga sabora, da se Hrvati uvijek ne tu- že“, — Vojne ličnosti izjavljuju, da če u slučaju, da ne bude li još dozvoljeno novačenje, zadržati vojnike u službi i još pozvati rezerviste, bez obzira da će to škoditi poslovima i privatnom gospodarstvu. — Ipak je jasno, da se bez koncesija Magjarima neće moći na- prijed. Bečka ,Zeit“ objelodanjuje nacrt koncesija, i- zragjen u vojnom ministarstvu, po kojem bi se poste- peno uvagjao magjarski jezik u vojsku. — Ali sve o- vo ozlovoljuje austrijske krugove. Predsjednik gospod- ske kuće izjavio je, da bi najbolje bilo odmah progla- siti personalnu uniju. I rosinski zastupnici u Lavovu izjavili su se za personalnu uniju. Ugarska kriza, koja će Magjarima donijeti narod- ne koncesije u vojsci izaziva kod poluslužbenih kru a u Cislituvi želju, da 86 na