tnika. Isto su tako digli u zrak jednu kulu sa preko
900 turskih vojnika i zaposjeli važna mjesta i klance.
Istodobno su razaslali vlastima i Sultanu svoje zahtje-
ve. U Carigradu ih se v=ć boje. Rusija još uvijek ne-
će da intervenira nego opominje Bugarsku da spriječi
ustanak. Ali ruska štampa i slavensko dobrotvorno dru-
štvo potiču i pomažu ustaše. Isto tako se opaža iu
Bugarskoj, osobito u vojsci ratoboran duh. Bojati se
je skoroga sukoba izmegju Bugarske i Turske. Turski
vojnici pale sela i ubijaju sve žitelje. Učinili su to iu
Staroj Srbiji. To je uzrujalo i Srbe. U Beogradu je ob
državan zbor u prilog Macedonaca. Obdržavano je i ra-
tno vijeće. Čini se, da će za slučaj potrebe zajednički
postupati Bugarska i Srbija. Stanje u Macedoniji je o-
čajno, a cijeli položaj postaje ozbiljnijim nego je ikada
prije bio. Boris Sarafov, vogja ustaša, vrlo spretno i
energično vodi revoluciju.
Domaće vijesti.
Split za Botića, U nedjelju Spljet se odužio uspo-
meni slavnog mu sina, pjesnika Botića, poslije četrde-
set godina njegove smrti. U jutro je otčitana starosla-
venska služba božja u crkvi dupkom punoj svijeta, a
za tim je u kazalištu pred brojnom publikom izrekao
naš starina, g. načelnik Milić, lijepi i jezgroviti govor
u slavu pokojnika. Istaknuo mu djakovanje u sjemeni-
štu, drugovanje sa Pavlinovićem, Bakotićem, a i govor-
nikom, i ako je bio mlagji, pa žar patriotski Botića,
što je radio, kud išao da pomogne narodu svome, te
prešao na nj kao pjesnika, sa kojim se mogao uspore:
diti jedini Medo Pucić. Publika je načelniku na kraju
burno odobrila, kao što ga je i pozdravila, čim je stu-
pio na pozornicu. U večer bila je zabava u kazalištu,
I ako nedjelja u augustu, biva sred velike vrućine, kad
svak želja šetnje, ipak je kazalište bilo vrlo dobro po-
sjećeno. Nar. glazba, tamburaški zbor, Zvonimirci se i
ovaj put opošteniše. Jako se svigjela i kompozicija
Hatzea: Da sam bogat, koju je krasno otpjevao g.
Noje Matošić. Za tim je odigran, po diletantskoj dru-
žini, prikaz Luka Botić, što ga je sastavio g. B. Lovrić.
Iz Jelse na Hvaru nam pišu: Evo imamo i don
Rajmunda III., a koliko će ih se još otkriti, to sami
Bog znade. Ovaj treći je baš novoga genr-a, & imamo
ga u osobi jelšanskog nadkapelana (čudnovato : već go-
dina i godina Jelša ima dva kapelana, dočim župnika
nema) don Mate Gamulin a. U crkvi on vedri i oblači,
a ističe se baš time što pretežno oblači: Stara je pje-
sma: hrvatski narod hoće da se krštava: u ime oca i
sina i duha svetoga — i crkovni poglavari to mu do-
zvoliše, ali don Rajmundi, koliko ih god imade, smatra-
ju te riječi sablažnjivim i da ne bude graje zatvaraju
crkvena vrata kada hoće da ih izreku. To je atentat
i na vjeru i na narod hrvatski: atentat je na vjeru, jer
ljudi koji ne znadu da se drugčije Bogu mole nego hr-
vatski, počimlju sumnjati da li njihova molitva vrijedi
pred Gospodom, ocem svih naroda, stvoriteljem svega
kao i svih jezika na svijetu. Atentat je na narod hr-
vatski, jer mu se time otimlje jedna od najmilijih sve-
tinja. Kad je dn. Rajmund III. primio nalog da hrvat-
ski krštava, je li primio nalog da to čini u praznoj i
zatvorenoj crkvi? Ako je, neka kaže ; ako nije, zašto
to radi: Neka dade računa jadnomu narodu, u kojemu
je svojim ponašanjem uskolebao svetu vjeru; neka dade
računa narodu, koji se je u očajnosti sbog njegovog po-
našanja (žalosno, ali istinito!) počeo odbijati od majke
crkve. Ali zašto u vjetar bacati riječi; neka erkovni
poglavari tomu stanu na put oštrim i shodnim odred
bama. Pitamo: odgovara li kršćanskom dubu sijati zlo
sjeme mjesto dobroga? Da, odgovara li kršćanskom du-
hu, kada svećenik, kao don Rajmund III, na pravedne
pritužbe, odgovara samaritanskim milosrgjem : ,Proga
njajte vi mene, ali me nećete progoniti; dosta sam do
sada funerala učinio, pa ću i još!“ Funerali u Jelši
glavna su dakle karakteristika njegove kršćanske lju-
bavi. Ma o po malo iznijeti ćemo i druge karakteristi-
ke. Za danas dosta, ati narode megjutim, uzdaj se u Boga.
Pišu nam iz Kuno svršetkom augusta : U nas a-
mo na poštarskom i brzojavnom uredu, ili da se bolje
izrazimo, u uredu obitelji Škurla, još svegjerno vlada-
ju poznati neredi, o kojima je ,Crvena“ već u nekoli-
ko navrata pisala. Gospar Anto, glasoviti ikavski au-
tonomaš, neće regbi baš da se nikako opameti, nego
još svejednako goni svoju bespametnu a bezobzirnu po-
litiku, koju može a i hoće po svoj prilici skupo pla-
titi. Ustrpljivosti s naše strane bilo je i previše, ali će
ge jednoga dana prevršiti mjera, pa onda da vidimo, ko
će izvuči tanji kraj. Za sada mu samo spominjemo, da
mi vrlo dobro znademo za visoku kapiju u Zadru i da
ćemo veoma lako pogoditi u poznato mu zvonce, A on-
da neka ne krivi nas, nego svoju ludu glavu. — Ovom
prigodom ne možemo a da s prezirom u ime cijele
naše općine ne odbijemo njegova gadna ogovaranja i
besramne napadaje na vrloga bivšega gvardijana oča
Brajnovića i druga mu O. Krešića koji ostaviše u nas
neizbrisivi spomen svoga uspješna rada i uzorna rodo-
ljublja. Previsoko su oni nad njim, a da bi ih mo-
gle doseći njegove kleveie, i ako je naša dužnost, da
mu neopranu jezičinu. A njegovom novom
prijatelju, veleč. B., najozbiljnije poručujemo, neka veo-
ma dobro pazi i neka se sjeti, da živi megju čisto hr-
vatskim narodom, koji znade na brzu ruku obračunat |
sa kojekakvim petljancima. Njihovi sastanci, kojekakva
naklapanja i ostentativno talijansko razgovaranje nijesu
mu baš najbolja preporuka.
Bigico | olgaretni popir družbe sv. Ćirila i Me-
toda u Istri*, U prvom polugodištu 1908. unišlo je u
družbinu blagajnu od rasprodaje žigica družbe Sv. Ći-
rila i Metoda za Istru K 9719 i 28 para. Bude li išlo
tim korakom dalje, ove će godine same žigice donijeti
gašoj družbi lijepu svotu od 8000 K. Do našega je na-
roda da se ta svota i podvostruči. S toga još jednom
molimo sve naše dične Hrvate i Hrvatice da se služe
samim družbinim figicam. Slično molimo i naše puša-
že, preporučujuć im da traže za svoju porabu samo
družbin cigaretni papir, od koga je u istom razdoblju
unišlo našoj družbi 889 K i 67 p. Naprijed za družbu!
Is Orašca nam pišu: Sada se na Orašcu popunju-
ju izjave za odmjerenje poreza od tečevine“ odnoseće
pravljenje finoga ulja g. M. Buća sa parnim motorom,
a druga u akcijama na benzin. Prvu je pohvalno pomo-
gla i vlada uzdignuti, ali je pokudno, što je tim upro-
pastila toliko mlinica staroga sistema, a ne nadoknadi-
la im nikakove štete.
Stavljamo na dušu komisiji za odmjerenje poreza
od tečevine, da mlinice staroga sistema na Orašcu /0-
slobodi od poreza, neka im bude barem tako nadokna-
gjena šteta, koju im je pomogla napraviti i sama ,0-
činska“ vlada.
Naša mlehavost. Pišu nam iz pokrajine: Čudno-
vata je to stvar. Kud god se okreneš, čuješ tužbe ra-
di povrijede hrvatskoga jezika, bilo n javnom, bilo u
privatnom životu. — Bez sumnje nema nijednog Hrva-
ta, koji to poniženje duboko ne Gati, ali ipak ... i-
pak je najvećma naša mlohavost kriva, da se u hrvat-
skim zemljama širi tugjinština. Ovih smo dana bili svje-
doci takove mlohavosti. Na Ilidži kod Sarajeva po go-
stionicama jestvenici su kao u čisto kakvom njemačkom
Cur ortu. Na Ilidžu dolazi mnogo hrvatskih gostova
iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slavo-
nije. Nastojanjem g. Andra Mitrovića iz Slanoga, neko-
liko gostova Hrvata, izmegju kojih i rodoljuba Dr. Ivana
Palečeka, odvjetnika iz Vukovara, isposlovaše od uprave
kupališta, da naredi zakupniku vladine gostione, da na-
piše jestvenike i na hrvatskom jeziku. Zakupnik je to
poslije nekolikog otezanja i učinio, ali ne spavaj vraže,
htio se je radi toga osvetiti g. Mitroviću, te je ovaj
radi šikaniranja i ostavio gostionu, a ostala družina g.
Mitrovića ostadoše i dalje u njoj bez obazrijeti se na
neugodno ponašanje gostioničara prama g. Mitroviću.
Žalosno je, da su tu bili poznati rodoljubi. Žalosno, o-
petujemo a i sramotno, jer što oni kao Hrvati nijesu
smatrali za dužnost, naprotiv učinio je jedan mehrvat
viši činovnik, koji se je pridružio g. Mitroviću, jer i
on nije mogao trpjeti, da se gosti Hrvati u bosan-
skoj zemlji šikaniraju, radi toga, što hoće da budu po-
služeni u svom materinskom jeziku. Njemu svaka čast,
a našim mlohdvcima primjer.
Nekoliko Hrvata.
Mače nam se Lopuda. da tamošnja mjesna hrvat-
ska općina izdaje svjedodžbe na talijanskom jeziku ...
Veoma žalosno, a mislimo, da će vrijedni g. načelnik
u buduće stat tome na put, jer je već jednoć vrijeme da
se sjetimo da smo Hrvati i da stanemo radit kao Hrvati.
Talijanski brodolomci zapušteni. Pišu mam iz
Mljeta: Na 20 pr. mj. nasukao se na dnu Mljeta veliki
talijanski bark ,Eugenio L.“ iz Spezie. Nasukao se jer
imao da potone na otvorenom moru, uslijed vode, koja
neprestano u nj provaljivala. Kad je došao pri kraj
imao je 3 i po metra vode.
Kapetan se odma prijavio zdravstveno -pomorskome
uredu na Mljetu, a za tim pošao u Dubrovnik da se
prijavi svome konsulu, da preuzme dužne korak».
Danas je dvanaesti dan da se ništa ne misli za
bijedne Talijance, koji su velikom mukom život spasili,
a sada očajno leže pod vedrim nebom na dnu Mljeta.
čekajući pomoć od svoga konsula, da ih povrati svojim
obiteljima. Isprva se moglo mnogo više i lakše spasit
nego će se danas, a ne dogju li brzo odredbe što da
se radi, propast će i brod i sve što je na njemu, usli-
jed vjetra i mora, koji drmaju s njime, Naj žalosmje
je pako da se onako zapušta bijednu čeljad. Barem iz
humanitarnosti imao bi pogledat na njih onaj, koji
je dužan Očevidac.
Iz Korčule nam pišu, 24. Augusta : Na 2. teku-
ćeg počastili su nas posjetom dubrovački radnici s nji-
hovim gospogjama, kćerima i sinovima. Bilo ih je preko
400. Dao Bog da se ovi posjeti budu učešćati, jer će
se tijem hrvataka svijest nas i njih sve više učvrsti-
ti, a naši će se protivnici sve više pokunjiti. — Pri
polasku parobroda slušao sam kratki razgovor megju
jednog Dubrovčanina i jednog Korčulanina, koji su se
bili još pri dolasku upoznali.
D. Sluga Vam se, eto smo pri polasku.
K. Klanjam Vam se, kako ste se zabavljali, je li vam
se dopao grad, naša bašća, moreška ?
Da Vam pravo rečem upravo sam zadovoljan. Ma
njifiko. Nijesam se toliko nado. Grad mi je učinio
lijepu impresijon, a od Vaše bašće osto sam zača
ran. Moreška me zadivila, valjani su ti momci. Nego
molim Vas, izvadite me iz jedne kurjozitati. Gdje
gu vam bili danas talijanaši? Koliko sam svijeta
danas vidio, i pri dolasku gdje ih je bilo sigurno
preko hiljadu, i po gradu i varošima, svak je bio
g hrvatskom kokardom a i ljepše kuće bile su na-
kićene našom milom trobojnicom. Kažite mi dakle
pravo, gdje su dakle bili?
K. Gosparu moj, našim talijanašima bio je danas dan
žalosti i tuge, bilo im je tijesno na srcu i u štunku,
tako da većina njih nijesu ni iz kuće izašli. Što
ćete, uvijek kad smo mi veseli oni su tužni i opa:
reni, Vide jadni da su im Hrvati kadri oteti i sunce
koje ih grije, pa da jadni morali življeti kao ko-
leopteri u mračnoj tmini. Nijeste možda, gosparu,
opazili, ali da ste išli za tim sve ko i ja, bili bi
ste vigjeli na prozorima onijeh osamljenih nenaki-
ćenih kuća, de quando in quando koji nos, koje
srdito oko, ili koju nakostrečenu glavicu, bili bi ste
vidjeli da su službenice dotičnika hodale u češće
na spičariju, asalat na ulje, Kad su ove okažjoni,
oni Vam se, gosparu moj, purgavaju u redu, Najprvo
da Vam kažem, nema ih ni toliko koliko se govori.
Boljijeh obitelji ko bijelih muha. Vjerujte mi da ne
imadu činovnika stali bi naopako Sinovi njihovijeh
boljijeh obitelji većina se priznaju za Hrvate, Izo-
brazba je ona koja sve to više pomaže, gosparu moj,
jer izobražen čovjek, ako ne hoće biti slijep, ne-
može biti drugo već Hrvat, ovo mi je prirodna osu-
da. Imadu nešto radnika i skoro sve fakine i svu
fecu. Sinovi ovijeh ostanu kO što im je bio ćaća,
a to baš zato jer fali izobrazba. Zašto se pak ovo
nešto radnika, fakina i sva feca drže autonomašima
ili talijanašima uzrok je u tomu što je opat talija-
naš pa cijene da je svemoguć, što su činovnici ta-
lijanaši Kačić iz Makarske, Vrban iz Like, Polić iz
D.
pa cijene da je i vlada takova. Imađu Operaju,
Casino i glazbu, ova potpomagana s vani, jer se
inače ne bi mogla uzdržati, a u tijem društvima ko
da je kole karavele, jer imadu moć da ih uzdrže u
jednom skupu. — U tijem društvima ne uči se ne-
go o tmini sve obratno mego što u istinu jest, pa
tako tijem ljudima ne može da se igda razbistri.
Onda Vam je nešto rodbine sa poglavicam stranke,
a na svrhu lecijuni patriotisma što primaju od ko-
jeg sgitatora s vani, a taj Vam ie sada nekakav
Gilardi, lani je bio C. K. Kotarski liječnik, a do
godine biti će koji Bog zna odkle došao i od koga
plaćen etecetera, gosparu, shvatate me. Feca pak
koja opstoji u svakom gradu ovdje vam je senza
eccezione sva njihova. U njoj vam je pomiješano
puljiza, mješćana, bodula, primoraca, blaćana, spli-
ćana i što ti ja znadem odkle došli. A zašto je sva
njihova? Gosparu megjusobno općenje; vino, krčme,
viciji, injorancija, zavedenje po kojem opet od za-
vedenih agitatora, crkovne bratovštine i sto drugi-
jeh uzroka. Pa i sami znate, da se feca svugdje
drži one stranke, koja hoće silom da se uzdrži i
koja stvara nerede i nezakonitosti. — Eto Vam
gosparu moj, bistro zašto vam ima ovdje još dosta
truleža. Inače su vam skoro svi dobričine, ali što
ćete, što se tiče povjesti i narodnosti pravi magar-
ci, a svak se u tomu može uvjerti prvim upitom
i dotičnim bedastim odgovorom. Oni vigjite danas
se u sebi grize, ćikaju da ovakove svečanosti oni
ne bi mogli prirediti, pa da ih je deset puta toliko.
Valjalo bi da ih vidite sutra, kad vas ne bude ov-
gje. Sutra će vam oni biti junaci, sutra koragja u
njih i za prodavat. Sutra će se n. pr. skupit po
kantunima na mućete, pa kritikavat i dokturavat,
dat će vam takovijeh razloga da se čovjeku zgadi.
Vjerujte mi današnja svečanost djelovat će na njih
ko studeni tuš, a ovakovijeh, dva ili tri puta na
godinu uništilo bi ih, postali bi dobri ko janjci. Kad
smo se ovijeh dana spravljali za današnju sveča-
nost, oni, jer su se nadali da će im nauditi, ugovarali
gu otići na Vrnik, u Canossu ! To vam je mjestance
sa desetak kuća, jedino gdje vam se oni mogu slo-
bodno razkokoćat. Oni vam se obično tamo zaklo-
ne kad mi s imamo kakvu svečanost. Ali kurjozitat,
moreška i sto drugijeh razloga smelo ih, pa ostali.
Vjerujte mi s jedne ih komizeravam, a 8 druge ih
prezirem jer su sami krivi. — A da bi ste upozna-
li njihove kapurjune? Svi fine glave. Kad izuzmete
jednog doktura Smrkinića, svi jedan bolji od dru-
goga, ne izuzev istog opata, jer nema dana da ovaj
ne napravi kakvu kapelu, ne ide mu jedna u piriju.
Mudra to glavica, gosparu, mudra. Eto vidite i ovi-
jeh će dana popit gorku čašu čemera. Općinski taj-
nik zabio u glavu krstiti dijete hrvatskim jezikom
a on zabio u glavu da neće, jer da je on pop la-
tinski. ali, kako sam baš malo prije čuo, morati će
se pokoriti višim naredbama, te krstiti hrvatski ka-
ko tajnik zahtjeva. Promislite jeda njemu do sito-
sti, ali ipak on isti pa isti.
Haran sam vam na vaša razjašnjenja, #0 mi je da
moram u parobrod jer je vrijeme putovanja. Srdačno
vam hvala, Ustrajte, Živjeli.
K. Dobar put i do vigjenja. Življela sm
ib
D.
HENNEBERGOVA SVILA
samo direktno! — crna, bijela i šarena od 60 novč.
od fr. 11:35 metar, za bluze i odjela. Šalje se u kuću
franko i već plaćenom carinom. Bogati uzornik odmah.
Tvornica svile Henneberg, Zitrich.
rerne San PanznaAt
30
PREPORUČUJE SF PAZI-
TI NA OVAJ ZNAK, ČEP SA
E ŽIGOM, KAO
o no ZA ro PRO
Em M uŠESTIM PATVORENJI-
MA. 38d
Mattoni's Giesshuibler Sauerbrunn.
o .
70. LJUDI. BOLUJU gd pomaalkaaja potta: iao
čišćenja, i svi su iskusili, koliko uplivišu ove bolesti
na opće dobrostanje i tim na radost za življenjem i ra-
dom; ali malo ih je, koji znadu kakve kobne poslje-
dice za sobom vuku ove pojave. A kakove je jedno-
stavna pomoć! Svaki dan primješati u vino Roićeva
»Tempelquelle“, ili kod zastarjele bolesti ove vrsti ra-
no u jutro (sat prije ručka) popiti Roićeva »Styriaque-
Ile“ najbolje i trajno djeluje. M45e
jedna ili dvije veli-
DAJE S8 U MAJAM iz toes mega:
lijepo uregjene sobe, lijepi položaj, eventualno i sa
hranom. Obratiti se administraciji lista,
Gradska kronika.
Lično vijesti, U prošlu subotu, dne 29 pr. mj.
stigao je u Dubrovnik franjevački provincijal, dobar
svećenik i Hrvat, o. Bonaventura Škunca. — Od srije-
de, dne 2. tek., boravi u gradu g. D.r V. Ivčević, pre-
njednik Dalmatinskog Zemaljskog Odbora. — Ove sed-
mice nalazi se megju nami Dum Niko Batistić, profe-
sor na hrvatskoj gimnaziji u Zadru, vriiedni poznavalac
grčkog jezika. — Povratio se je sa dopusta g. Frano
pl. Ivanišević, viši financijalni savjetnik. — U utorak
je bio ovdje na prolasku nadvojvoda Reiner, te se za-
držao kratko vrijeme u gradu. — Danas je prispio
ovamo slavni hrv. povjesničar i predsj. jug. akademije
g. Tadija Smičiklas.
Čitulja. Dne 2 tek. umro je Karlo Liftaer, €. ik.
pukovnik w mirovini, član ,Narodne Čitaonice'. Pokoj
mu duši
Koncerat, Napuljsko društvo Varietć Sancipriani,
ovih dana daje koncerte u Hotel Im;
perialu.
Kod mjesnog je Suda, kao u svim
iti redio, trta jek ro sabor srl
a
- [sti. — Pirona Ivo,
ji sudski -- talijanski — činovnici, gdje mogu
ne mogu turkaju talijanski jezik. Osobito pak,
god na spisima sastavljenim u hrvatskom jegiku,
pisi ili kakove bilješke, koje trebaju za uredovnu
rabu, budu mapisani taljjanskim jezikom. Što je
gore pak nagrgjuju se imena, potalijanašujuć ih.
Molimo presjedništvo našeg suda, da bi
provigjeti, za ovakove nerede, te strogo narediti
skim činovnicima, da se spisi moraju pisat u
ziku, u kojem zahtijeva dotična stranka.
Vrt na Pilama Ima nekoliko dana da se uregi
i popravlja onaj komad zemljišta pokraj mosta na Pi-
lam i novog puta oko grada. Ovo je zemljište bilo za-
pušteno i zanemareno, nasuto sovrnje i zemlje uslijed
gradnje rečenog puta.
Kako čujemo, ovo će se zemljište prekopat i na-
gadit borića, raznih stabala i cvijeća, te zato se i sije-
ku one stare murve.
U utorak u veče svirati će ,Hrv. Opć. Glazba“
na ,Brsaljama“.
Vodovod Gruž-Lapad, dobro napreduje, već su
postavljene cijevi od općinskog vodovoda na konalu, do
carske ceste u Gružu. Sada se već rasko;ava iu Gružu.
Ludnica, U Gružu na Nuncijati počele su radnje
za gradnju ludnice.
Naša knjigovežnica. Naša tiskara je ustanovila o-
vih dana i svoju knjigovežnicu, pa će od sada moći bo-
lje i brže obavljati sve one knjigoveške radnje, koje sto-
je tiskarom u savezu. Preporučamo je za to najtoplije.
Večernja škola. Dne 16 septembra o. g. započim-
lje večernja obrtnička škola usavršivanja. Upisivanje bi-
ti će dne 183. 14. i 15. od 9 do 12 sati pr. p.
Od g. Iva Stjepovića, fotografa, dobivamo ove retke :
Kako čitah u 35. broju ,Crv. Hrv.“ nalazim, da je ma
nekakvom njemačkom upitnom listu napisano njemački
moje ime, kao da sa sam ja arhivar Društva ,Gundu-
lić“. Pošto sam se ja već pred dosta vremena zahvalio
te je već i drugi gospodin (Pero Dražić) na moju čast
biran, prosvjedujem radi toga, što se moje ime tu uvr-
stilo; a drugo prosvjedujem i radi toga, što sve kad bi
i bio, ne bi dopustio, da se moje ime i moja čast na-
pišu njemački, kao što je to učinjeno.
Glazba. U četvrtak na večer na 7% sati pred
Općinskom kafanom udarala je Hrvatska Općinska
Glazba pod upravom učitelja g. Krestina, vrlo vješto
odabrane, osobito hrvatske komade.
Wurmbrand. Od 3 tek. mj. Lloydov parobrod
,Graf Wurmbrand“ preuzeo. je opet svoje putovanje u
brzoj pruzi Trst-Kotor.
Uprava hrv. pjevačkog društva ,Gundalić* poziv-
ii 3%
ov
se držati u prostorijam ,Hrv. Rad. Zadruge“ u nedje-
lju dno 6 o. mj. u 11 sati pr. p. sa ovim dnevnim re-
dom: 1. Molba učiteljeva za sklopljenje pogodbe. 2. 0-
dobrenje unutrašnjeg pravilnika za društvenu školu. 3.
Predlog nekolicine članova za razbistrenje vijesti do-
nešene u zadnjem broju ,Crvene Hrvatske“.
Službenice Milosrgja (Ancelle della Carit&) na Pi-
lama otvaraju početkom ove školske Frčbelijad-
ski-djetinji vrtić za žensku i mušku djecu do šeste go-
dine, što se daje velecijenjenim obiteljima na znanje.
Tamburaši. U subotu 29. Augusta, pred općinskom
kafanom, reproducirao je naš Hrvatski Diletantai Tam-
buraški zbor, pod ravnanjem g. Josipa Ivančića.
i placa pred dvorom, bila se je dupkom napunila na-
roda. Sasvim tim, da je program bio vrlo težak, to su
ipak bez ikakve poteškoće izvršili naši tamburaši, ta-
ko, da su svakoga iznenadili. Ovaj put napose nam je
opaziti, pri udaranju opernih komada Stradella i
Rigoletto, što naši tamburaši umiju.
Pruga Gruž-Ston. Od 1. Novembra izmegju Gtu-
ža i Stona uvestit će se nova pruga. U Srijedu i 8u-
botu polazak iz Gruža na 9 i po sati,
u Ston na 1% S. po p., 4 u po-
lazak iz Gruža na 6 sdti pr. p., dolazak u Ston na 10%,
s. pr. p. — Polazak iz Stona u Ponedjenik, Srijedu i
Subotu biti će na 2 sata po p., dolazak u Gruž na 6
sati i 10 č. po p.; u Petak polazak iz Stona na 11 &
pr. p. & dolazak u Gruž na 3 sati i x. č po p.
Izglodno. Gosp. Mato Obradović udijelio je kr. 10
Radnički Za-
u zakladu za bolesne radnike Hrvatske Ra:
druge mješte vijenca na lijes svome nezaboravnome ne-
putu Matu Gjivanoviću Nikovu.
Pohvalno. Prigodom smrti g.je Cvijete Dobrić rod.
Jarak udijelio je mjesnom dječjem zaklonistu g. Miho
Vidak c. k. sudac K 6.
Umrli kroz mjesec August. U gradu i prod-
gragjima: Franičević Antun, 2 mj. od djetinjeg kra-
telja. — Bjelopera Andro, 88 g. od izginuća od staro-
60 g. od raka na jetri. — Laban
Anica, 71 g. od izginuća od starosti. — Garčin Mare,
8 mj. od djetinjeg kratelja. — Zekić Autwu, 8 g. od
ospina i zapale pluća. — Braogjolica Gjive, 84 g. od
izginuća od starosti. — Česko Jozo, 4, (. od zapa-
ljenja plaća. — Česko Mare, 8 mj, od za plu-
ća iza ospina. — Kojaković Vica, 1% &. od zapaljenja
pluća iza ospina. — Vecli Ivan, 16 mj. od upale
ća uslijed ospina. — Gjivanović Mato Nikov god. 8 od
zapaljenja posrčja.
U Pokrajinskoj Bonici: Žuva Milina 30 g.
od T. P. C. — Trevisan Ivan Krstitelj g. 48 od Gasi-
moma linguse. — Mozara Jele g. 90, od Myelitio asa-
ta. — Smodlaka Josip g. 19, od T. P, O — Maršta
- Luce g. 64
z
slijedio iz
kan“ pripravan u Tratu sa
cava žito u Marsilji. — ,Becher“
Marianopoli krcat magnesite. — ,Duhse*
ksieii dizi
lje gospodu članove na izvanrednu skuoštinu koja će -
U 73/4 sati već su bili zapremljeni svi stolovi, & :
pr. p. dolazsk -
i Petak