Fine a i š ; — iii Bi ss Mladost se uz sviranje orhestra zabavljala, do ka- snijeg, a kad su išli gg. Borčić, Gjalski i Mangjer bur- no ih pozdraviše subotu bio je posjet Šibenika, Skradina i Kr- lijepo ih pričeka, i dade im pa- robrod na raspoloženje. U večer se povratiše u Spljet, narodnoj čitaonici, pred kojom = EE | žE sg sti Hi na što im on odvrati opet onako kako zna, simpatijom i korisnim savjetima, da budu Hrvati i Sla- veni, ozbiljni, značajni. U po noći rastadosmo se od mile hrvatske mladeži. — zatim Postalia. LXIII. ' Prije su sve tiskanice, što su se upotrebljavale u službi sa strankama bile samo na hrvatskom i talijan- skom jeziku, a sada od svih tih ostala je cigla jedna (i to samo kod nekih Ureda), koju poštarsko brzojavni činovnici kao reliquiae reliquiarum pomnjivo čuvaju! A kako i ne bi? Ta ona ih sjeća na ustavno doba, ko- je je, na žalost, na pošti i brzojavu u Dalmaciji davno makar ustav još u kreposti i bio! Ta relikvija jest zelena primnica za dostavu brzo- javska odregjenicima, koji za tu brzojavku imadu da plate kakovu pristojbinu; a da se svatko upozna sa tom rijetkosti iz ustavne dobe, evo je, kako je izvorna: = 4 i ć | Re li : pito X OAO Mirisni OP da 32 a IO JE | ri i Bou e M i side A 3: : mo U of =8 i 1 pi? POM Tra i: Mi i a $ zi 4, | H uo g: i 36 [i LXIV. U: Dalmaciji nema Nijemaca, njemački jezik nema nikakva prava; prvo su sve tiskanice, što su se upo- trebljavale u službi sa strankama bile samo na zako- nom priznatim hrvatskom i talijanskom jeziku, a kaš- nje nije bilo odregjeno a još manje dozvoljeno nika- kovim zakonom ili naredbom, da se tim tiskanicama nadoda i to još na prvom mjestu njemački tekst; tro šak tih tiskanica sa njemačkim tekstom nije ništa ma- nji nego li bez istoga; potreba službe koli nutarnje toli sa strankama nije zahtijevala niti zahtijeva nje- mački tekst; a ipak je Uprava Pošta i Brzojava us- prkos svega toga nametnula svojevoljno ..jemački tekst !! Ako ovo nije protuzakonitost, ako ovo nije drzovitost, onda ne znam, što bi uopće bila protuzakonitost a što držzovitost. uvigjavnost dovela nas je do toga da mi danas gotovo ni u jednom pogledu ne možemo voditi niti najnužniju defenzivu. Naš narod u podunavlju gubi svoj posjed i narodni karakter upravo rapidnom brzinom, a naš na- rod u području Drave i Save ostavlja svoja domaća ognjišta i odlazi u bijeli svijet, a na njegova mjesta dolaze tugjinci kao pioniri misli, koja se izvija iz potisja. Smjer naše politike. Te činjenice tako su kao po- jav zanimive, a za nas od usudne važnosti, da svako ga Hrvata i Srbina, komu je stalo do budućnosti nje- govog naroda sile da im sasma trijezno i mirno po- traži uzroke. Vrlo je važno kojim smjerom ide politiku jedno- ga naroda. Smjer politike zrači usredotočenje pažnje i rada u nekom pravcu. Ova pažnja i rad pako postaje političkom silom. Naš narod (mislimo ovdje Slovence, Hrvate i Srbe) posjeduje megju podunavljem i jadranskim morem zem- koje je mnogo uže nego duže, a osim toga po : , svojoj dužini rascijepano, kako je već spomenuto ras- vodnicom megju Crnim i Jadranskim morem (Triglav- Kapela, Durmitor, Šara planina: u dva vrlo nejednaka dijela. Na zapadnoj svojoj strani imademo susjede (Ta- lijane), koji teže na istok, na sjeverozapadu (Nijemce) koji teže na jugoistok (Solun — Mala Azija), na sjeve- roistoku (Madžare) koji teže na jugozapad, a na jugo- Arnaute i Grke, koji teže na sjeverozapad. Iz jasno proizlazi, kakovi bi politike. Smjer Slo- LXV. Dok sam pri tiskanicama, zaslužuje da napome- nem još jednu relikviju, ali ne kod Ureda, već kod Ravnateljstva Pošta i Brzojava u Zadru. To je prilijep, odnosno pečat na papiru (,sigillo gommato“ ili , vignet- ta“) sa natpisom ,Odsjek neuručivih poštarskih poši- ljaka — Sezione delle spedizioni postali irrecapitabili“. Kako je i po kome čudu ova tiskanica ostala na Ravna- teljstvu u Zadru, to mi smrtnici ne možemo doznati, to samo nčbesa znati mogu! To.je tim čudnovatije, kad se znade, da je dr- žavnim i nedržavnim pošt.-brzojavnim Uredima u Dal- maciji (puste li zloporabe vlasti!!) strogo maregjeno, da slične prilijepe ili pečate na papiru naregiuju i u- potrebljavaju samo sa njemačkim tekstom. dapače, ako se koji usudio inače učinit, stiže ga strije- la sa Olimpa! A, promislite, to <e rati i usprkos tomu, da je natpis uredovnog žiga i pečata svih pošt.-brzo- javnih Ureda u Dalmaciji, koji se tim prilijepima ili pečatima na papiru samo radi praktičnosti zamjenjuje, isključivo na jedino zakonom priznatim hrvatskom i talijanskom jeziku! LXVI. Kako što je Uprava Pošta i Brzojava nametnula njemački jezik u tiskanicama, koje su : dregjene isklju- čivo za stranke, tako je to učinila i kod poštarskih vrednota (naputnice, popratnice, nalozi, dopisnice i 0.)- Kao tiskanice, tako i poštarske vrednote bile su prije na hrvatskom i talijanskom jeziku, pak su ih onda iz- davali na njemačkom i na hrvatskom, te opet napose ne njemačkom i talijanskom, dok ih godine 1898. ne izdaše na njemačkom, hrvatskom i talijanskom jeziku zajedno, kakve su na žalost još i danas. Što rekoh o tiskanicama odregjenim isključivo za stranke, vrijedi i za poštarske vrednote. I jedno i dru- go predočuje bezakcnje i drzovitost svojevoljnim na- mećanjem njemačkog jezika slobodnim hrvatskim gra- gjanima u Dalmaciji. Zaslužuje ovdje napomenut jednu smiješnu potvrdu, odnosno namiru: Dogje n. pr. neko- me u Dubrovniku paket ili naputnica iz Beča. Pošta mu uruči odnosnu popratnicu ili naputnicu, na čijoj obratnoj strani stoji namira primiočeva sastavljena isključivo na njemačkom jeziku, a primaoc ne zna ni slova njemački. Ipak pošt.-brzojavni Uredi zahtijevaju, da taj primaoc potpiše tu namiru, koju on ne razumije, inače ne dadu mu paket odnosno novce! Na isti način stranka valja da potpiše njemačku namiru i obvezu na obratnoj strani dopunitbenih popratnica (, Ersatz-Be- gleitadresse“) a da te namire ne razumije i premda ne zna, na što se u toj obvezi obvezuje! Pak da to nije zulum, pak da to nije namećanje švapštine?! Bit će pMudrih“ birokrata, pak će na prosvjed stranke, kao što se to danomice dogagja, primjetiti : , Ali, moj gospo- dine, inače se ne može, jer kako ćete, da vam iz Beča pošlju popratnice i naputnice sa hrvatskim tekstom ?“ Toj ,mudroj“ gospodi odgovaramo, da je sveta dužnost Uprave Pošta i Brzojava, kao i svakoga gragjanina. poštovati zakon i udesiti službu, tako da se taj zakon ne krši i da se stranke ne vrijegjaju i ne siluju na ono, što ih se po zakonu ne smije silovati ! Ali ta Upra- va znade se držati zakona, kad se tiče njezine koristi. a najbolje nam to svjedoče knjižice uložnice i otkaznica i sve tiskanice, što se odnose na poštarsku štedionicu, koje svak može dobiti kod kojegmudrago pošt.-brzojavnog Ureda u Cislitaniji na ko- jemgod od sedam jezika, što su u Cislita- niji zakonom priznati! Oh, kako je kostituci- jonalna, kako pravedna ta Uprava, kad se njezine ko- tisti tiče! Nek se dakle Uprava Pošta i Brzojava po- trudi, da učini sa poštarskim vrednotama ono, što je učinila sa knjižicam uložnicam i otkaznicam, te svim tiskanicama poštarske štedionice: neka naime opskrbi sve pošt.-brzojavne Urede u Cislitaniji sa poštarskim vrednotama tiskanim samo na zakonom priznatim ze- maljskim jezicima pojedinih pokrajina, koje će se upo- trebljavati samo u dotičnim pokrajinama i osim ovih još sa poštarskim vrednotama tiskanim na ostalim je- dom bio ojačan i drugi slavenski živalj pod Karpatima, onda se istom vidi kako smo učinili veliku političku pogriješku u prošlome vijeku time što smo radili dru- gačije nego nam je naš položaj nalagao odmah. Ali treba spomenuti, da se ovaj prigovor ne tiče Slovenaca. jer su oni radili i rade onako, kako raditi moraju i u svojem i u općem slavenskom interesu; on se tiče nas i Srba Mi Hrvati umjesto da radimo u smjeru sjevero- istok-jugozapad, radili smo baš obratno u smjeru oko mitom na ovaj, radili smo naime u smjeru sjeverozapad - jugoistok, Napustili smo svoju braću s onu stranu Dra- ve i Dunava, prepustili smo ih Madžarima, nijesmo se htjeli ,pačati u nutarnje poslove ,,druge države,““ ne go smo svoje oči obratili u Bosnu i Hercegovinu, jer su one ,po hrv. državnom pravu sastavna čest kralje- vine Hrvatske“. Time smo u narodnom pogledu malo ne sasma izgubili ono, što smo imali u Ugarskoj. a u Bosni nijesmo dobili ništa, jer ono što smo tamo dobili i što ćemo još eventualno dobiti i tako je po krvi već odavna naše i nije to trebalo istom sticati. To jest, kod čitave stvari mi nijesmo dobili ništa, nego smo samo izgubili i to grdno izgubili. Braća su sebi često vrlo slična, a megju takovom su braćom Hrvati i Srbi. I jedni i drugi su radili u ovoj stvari naopako. Srbi umjesto da su s jedne strane ojačali Srbe u Ugarskoj, koji su nekada skoro do Pešte dopirali i da su tako spasavali za naš narod one krasne zemlje, a s druge strane da su suzbijali Arnaute koji danas poplavljuju koljevku svijetlih Nemanjića Staru Srbiju, i oni se isprva počeše na svoju štetu igrati dr- žavopravne politike u južnoj Ugarskoj, pa kada tu do- živješe debacle, počeše uzmicati iz Pešte u Novi Sad, a odatle u Karlovac i Zagreb, okrenuše svoja koplja na zapad (Bosnu) i istok proti Hrvatima i Bugarima. Time su Srbi izložili potpunoj opasnosti svoj narod u Ugarskoj, olakšali prodiranje Arbanasa u njihove stare i plodne zemlje, a prama Bugarima i Hrvatima nijesu ništa uspjeli, jer ono što su na zapadu dobili na ovaj način dobili bi bili mirnijim putem, jer im na ruku ide danas kod nas i kod njih — ako i ne sasma opiav no -— shvaćanje vjeroispovijesti kao narodnoga da- skilje- zicima Cislitanije, pak će tako prestati spomenuto be- zakonje. pak će se tako zadovoljiti svima i svakome One pak poštanske vrednote, što bi služile samo za ostale zemlje Cislitanije, radi praktičnosti, mogle bi se tiskati na više jezika zajedno, n. pr.: njemački i tali? janski; češki i poljski i rusinski; slovenski i hrvatski ; ili pak na jednom od zemaljskih jezika dotične pokra- jine i dva druga jezika u Cislitaniji zajedno; ili pak. ako se ne bi hotio usvojiti nijedan od ovih načina, lasno bi se našao koji drugi. LXVII. Iz ovog, što navedoh o tiskanicama i o poštar skim vrijednotama, svak se može lako uvjerit. kako se je malo po malo podmuklo kroz njekoliko godina uvu kao njemački jezik u pošt.-brzojavne Urede u Dalma ciji gdje se je tako daleko doprlo, da se Uprava Po- šta i Brzojava usudila samovoljno i pr:ti zakonu izda- ti sa njemačkim tekstom i to na prvom mjestu ćak i one tiskanice i poštarske vrijednote, koje su odregje ne isključivo za stranke u Dalmaciji, gdje nema vragu- tog Nijemca i gdje njemačkom jeziku niti je bilo niti može biti mjesta. Rada bi viditi, bili ta ista Uprava toliko smjelo sti imala i tako drzoviva bila u kakovoj drugoj pokra- jini; bili se ista usudila izdati te tiskanice i te vrijed- note sa talijanskim i njemačkim tekstom i to još sa ta- lijanskim na prvom mjestu n. pr. u Saleburgu, gdje nema Talijanca, kolik ni u Dalmaciji Nijemca, gdje ta- lijanski jezik nije zemaljski, uredovni, državni ni josre- dujući ili prometni, kolik ni u Dalmaciji njemački i gdje su u kreposti jedni i te isti zakont i propisi kao i u Dalmaciji ! LXVIII. Dalmacija nije u Pruskoj, nego u ustavnoj Austri- ji; Dalmacija nije pruska provincija. nego austrijska ; Dalmaciji nije gospodar kakav ,Vilhelm“, nego N. V. Franjo Josip 1. car austrijski i kralj hrvatski; Hrvati u Dalmaciji nijesu Poljaci u Wreschenu! Zato Hrvati Dalmatinci stanite na put tom pruskom nasiju te ne prestanite zahtijevati, da sve poštarske i brzo- javne tiskanice (predatne primnice za preporuče- na pisma; za naputnice; za pakete: ine diližanske po- šiljke; izručnice za naputnice; povratne primnice; ob- znane za podignuće pošiljaka na poštanskom ili cari- narskom Uredu; knjižice o dostavi; one o objavi pre: poručenih i diližanskih pošiljaka; blankete za preda- te i nadošle brzojavke; predatnice i izručnice za br- zojavke; i sve ostalo) i sve poštarske vredno- te (dopisnice; doznačice; tovarni listevi; obične i po- uzetne popratnice; naputnice; nalozi; i. 0.) budu ka- ko su prije bile: naime samo na temeljnim dr- žavnim zakonom priznatim jezicima, hrvat. skom (a pošto već mora da bude i ta prikrpina) i ta lijanskom jeziku, a ne potpisujte namira ni ob- veza na popratnicama ili naputnicama ili na čemugod bilo samo na njemačkom, odno- sno na jeziku, koji ne razumijete, već za- htijevajte da vam sete namire i obveze ba- rem napišu sa strane dotičnog poštarskog i brzojavnog Ureda na jeziku, koji razumi- jete, na jeziku dakle hrvatskom, pak tekar onda potpišite! Gospodu pak zastupnike molim, da i oni podi- gnu svoj glas u obranu zakona, prava i pravice, edu već jednom bude kraj nasilnom prusizmu u hrvatskoj ovoj zemlji, te da budno paze, da se po istom sistemu ne bi pogazio zakon odnosno ušuljala nijemština u druge državne Urede i Vlasti. (Slijedi.) Dubrovčanin. OSOBE DOE Sedmični pregled. Priliko u Banovini kao da su krenule i opet sta- rom kolotečinom. Kao što se prije tjeralo strančarstvo pod drugim firmama, sada se ono tjera pod izlikom sloge. Izbor u Zlataru otkrio je, da nije još ni iz da- bili. tako nijesu dobili ništa ni Srbi, pače su izgubili, dakle smo kao cijelina malo ne potpuno izgubili ono što smo imali u Ugarskoj. Megiusobno trvenje Hrvata i Srba imalo je za nas još i teže posljedice, što je ono omogućilo Madžarima i madžarskom uplivu i ideji lakši 'prelaz preko Drave i Dunava. Borba Hrvata i Srba vodila se i vodi se u onim krajevima u kojima živu pomiješani Srb: i Hrvati, dakle vodila se pretežno u gornjoj Krajini, Bosni i Dalmaciji. Pretežno čisti krajevi (goroje i donje megju rječje) bili su u čitavoj borbi više manje pasivni, te izvan narodnoga interesa koji se je usredotočivao ondje, gdje je bila megjusobna borba, a bliže Madžarima, bili su time izvrgnuti njihovom polaganom i proračunanom prodiranju. Za to i vidimo u tim krajevima, koji su ina- če po svom položaju i po kakvoći svoga terena za nas najvrijedniji — jače napredovanje tugjega duha i elementa. Time pako što smo mi uprli naše poglede i koncentrirali svoj interes jedni 1z Zagreba k Sarajevu. a drugi iz Biograda u Sarajevo, stvoren je megju ovim dvim crtama i Dravom nezaštić n teren, u obliku kli- na, u koji lako mogu preko posavske i podravske ni- zine, kroz Bosanske riječke doline, prodirati Madžari prema Spljetu, Dubrovniku i Novom Pazaru i tako ra- staviv jezgru Hrvata od jezgre Srba, oslobiti obojicu, prodrijeti k moru, i t*+ko jedne i druge ekonomski, narodno i napokon pr .čički potpuno ugušiti, U tom sniislu Madžari i Nijemci već operiraju na našem terenu, Željezničke pruge na hrvatskim zem ljama i po svom smjeru i po tariima nemaju druge tendencije nego da odabrav samo neke izlazne tačke (Rijeka, Spljet, Dubrovnik) za madžarsku produkciju podunavlja ubijaju sav onaj, inače čistim našim življem noseljeni teren, koji leži megju tim prometnim prugama. Kako se iz svega ovoga vidi dosadanji način i smjer našega rada ide onim istim. pravcem kojim idu u jednu ruku težnje Nijemstva (k Roni dalje) a u dru gu Madžarstva (preko nas i Rosna k moru) i tako mi samo pogodujemo tim težnjama naših dušmana; pred njima de facto bježimo i pripravljamo im puteve. (Nastavit će se) M. Marjanović. leka sve onako izglagjeno kao što se je to pričinjalo. Polemika izmegju ,Novoga Lista“ i ,Hrvatskoga Pra- va“ zaoštrila se je do te mjere, da bi se morala ba- rem u tomu ublažiti, Sa druge je opet strane vrlo loš znak. da se počelo i opet sa izbacivanjem listova, ka- ko se to sa ,Hrv. Narodom“ (uregjuju ga dr. Korpo- rić, direktor i dr. Krištof povjerenik poljodjelske ban- ke) preporuča u ,Hrv. Pravu“. To znači, da su strasti počele prevršivati. Isto tako je čudan pojav, da dr. Bre- šćenski pokaza složan rad svoje stranke radi sloge sa drugom strankom, Možda bi se sve ovo bilo dalo iz- bjeći; da su se uvažila razlaganja, dr. Frank na skup- štini ,hrv. str, prava“ u siječnju ove godine, koji je kazao, da čisti nijesu proti slozi, ali da treba vremena i čekanja dok se bude moglo preći u formalno na čin. Da se je to uvažilo sa strane predsjedništva ,hrv. str. prava“ i radilo u prvom redu oko konsolidovanja -pri- lika u vlastitoj stranci i oko njene organizacije — ne bi bili došli do ovega razklimavanja i — naroda. Dr. Frank je imao svoje razloge i on bi bio valjda najbolje znao, što mu je se učiniti. Ovakovim pako istrčava- njem sasma su se zbrkali i pojmovi i onemogućio rad, a slozi se malo koristilo. Osugjenim Zaprošićanima, koji su sudjelovali kod prve afere sa zastavom, snižena je kazna. Kumičić je istupio iz odbora ,Matice Hrvatske“ radi razmirice sa tajnikom dr. A. Radićem. 1 ovo je plod političkih današnjih razdora. Hrvati u Americi. Prošloga mjeseca obdržavana su dva važna zbora u Americi. Prvi je bio zbor ,na- rodnoga saveza“, koji bi imao podupirati borbu u do- movini. Do konkretnih rezultata se nije došlo, jer su se pojavile stare razmirice. Ali misao saveza napreduje. Drugi je zbor bio skupština družbe sv, Ćirila i Metoda za Ameriku. Vidjelo se da družba lijepo napreduje. Kriza u Ugarskoj stagnira. Odkada je kralj oti- šao u Beč, da dočeka engleskoga kralja ne čuje se ni- šta novoga. Samo što kombinacija sa Apponyem ili Weckerlom biva sve vjerojatmija. — U vojsci zavladava sve veće nezadovoljstvo radi toga što je vojna uprava odlučila pridržati one od treće godine, dok ne budu do- zvoljeni novi vojaci. Bojeći se nemira u vojsci nije oda- slan budimpeštanski vojni zbor na vježbe. Česi i kriza. I Česi se bave Ugarskom krizom. Mladočesi su imali sastanak i uzeli u pretres kakovo će stanovište zauzeti. Baxa i Klofač pozvali su sve stranke na sporazum za svrhu zajedničke akcije. Česi nijesu proti koncesijama Magjarima, jer hoće da onda i za sebe traže iste konvencije. Isto se nekako drže i Poljaci. Engleski kralj u Beču. Početkom tjedna je pris- pio iz Marienbad-a kralj Eduard u posjete uašemu vla- daru. Bečani su dočekali oduševljeno kralja Eduarda, a isto tako i naš vladar. U zdravicama na banketima iz- mijenjenim samo se je konstatiralo, da megju obje dr- žave nema sukoba interesa i vlada sklad, ali n politiku se nije diralo i tako se čini, da ovaj posjet nema 080- bite političke važnosti. Ruski car kani poći u Rim u posjete talijansko- mu kralju: Tom zgodom su repuplikanske i demokrat- ske stranke zaključile prirediti demonstracije proti rus- kom apsolutizmu. Vladini listovi opominju, da se to ne čini, jer da bi Rusija jednom mogla postati saveznikom Italije i u slučaju raspada |Austrije s njom dijeliti i suzbiti Nijemce. Vojne vježbe u Italiji, U okolici Udiue obdržava- le su se ovogodišnje vježbe, kojemu su prisustvovali ta- lijanski vladari. Narod je svog kralja zanosno dočekao, ali je bilo i vrlo mnogo manifestanata iredentističkih iz Trsta. Gorice i Tirola. Kod vježba su se sukobila dva vlaka i pri tom je poginulo mnogo vojnika. Interparlamentarna unija za megjunarodne mirov- ne sudove sastati će se u Beču od 7-9 o. mj. Prisutno je veliko mnoštvo parlamentaraca iz sviju evropskih država. Samo iz Hrvatske nema nikoga. Odstup Wittea ruskoga ministra financiju izazvao je mnogo komentara. Wittea jo car imenovao predsjed- nikom ministarskoga vijeća. Jedni drže da je to samo sinekura, jer da je Witteov sustav prisilnoga podizanja industrije preko mjere zadužio državu, a drugi kažu, da je to odlikovanje. Witte je mnogo učinio za Rusiju, ali je zapustio poljodjeljstvo, pa radi toga i strada ru- ski seljak. . Židovska kolonija. Već ima mnogo vremena sto nekoji židovi rade da dobiju kakovu koloniju za svoj posjed i učine ju centralom židovskoga naroda. Osno- vali su u to ime i kolonijaluu banku, koja je nedavno obdržavala svoju skupštinu. Isto tako su dobili dozvolu od eagleske da osnuju koloniju u ist, Africi izmegju Sudana i Njemačke Afrike sa površinum od 90.000 četv. engl. milja. Pučanstvo toga kraja opire se dozvoli en- gleske vlade. i Potar I, putuje sada Srbijom i svugdje je dočekivan sa iskrenim oduševljenjem. Na putu se raz- govara sa narodom i pita ga za njegove brige i tego- be. Jednomu seljuku, koji je rekao, da narod još nije zrio za slobodu, rekao je Petar, da samo u slobodi se može odgajati narod za slobodu. Onaj dio njemačke štampe, koji je prije bio podmićivan od Obrenovića, svaki čas iznaša nešto, što bi moglo kompromitirati Srbiju & to za to, jer je Petar I. ukinuo svako podmi- ćivanje novina. Odnošaji su izmegju kralja i naroda da- leko bolji nego ih ta štampa sada hoće da prikaže. knoz Ferdinand vraća se nakon odulje- ga otsuća u Bugarsku. Pogovaralo se pri njegovom odlasku, da je u istinu pobjegso pred (zasnovanom bu- nom, Koliko je u tom bilo istine teško je konstatirati. Ali sada se opet doznaje, da je k njemu došao jedan bugarski izaslanik i rekao mu da će se smatrati svr- gnutim sa prijestolja, ako se ne vrati u Bugarsku, koja stoji u oči usudnih dogagjaja. Knez se u istinu vraća, ali ne u Sofiju nego na svoje imanje. Djecu je ostavio u Ugarskoj. Macedonsko pitanje postaje sve akutnijim. Usta- nak se proširio velikom brzinom. Ustaše se množe, te su u više okršaja suzbili Turke i popalili sela. Prošlo: ga su tjedna dinamitom bacili u zrak istočni konvenci- manama.