Sedmični pregled.
Situacija u Austriji je, ako se pravo uzme, isto
ko zapletena kao i u Ugarskoj, samo da to ne pada
g oči toliko, pošto je u Austriji i onako situacija uvi-
kritična. Pridržanje vojnika treće godine izaziva o-
itru reakciju. Stranke, osobito njemačke, traže sve u-
nije saziv parlamenta i nijesu zadovoljne sa Koerbe-
Vlada se krati sazvati parlamenat, jer bi se onda
o cijelom svijetu pokazala prikrivana kriza u ovoj
poli. To bi pako još i više u ovaj čas diskreditovalo
vu polu prama Ugarskoj. Za to je vlada sazvala po-
krajinske sabore, osim primorskih, nadajući se tako za-
posliti javno mnijenje i svratiti njegovu pozornost na
jruga, lokalnija pitanja. Primorske pak sabore nije sa-
sala za to, jer baš lokalna pitanja bi u ovim tužnim
krajevima jasno pokazala nezadovoljstvo naroda.
Nijemei su počeli priregjivati zborove, Alpinski
Nijemci izjaviše ovih dana solidarnost sa ,potiskiva-
om“ braćom u Češkoj. Ako znamo, da su ta braća
ukroz prusofilskoga mišljenja, onda ćemo u toj izjavi
ti i opet novi korak na putu jačanja nepomirlji-
Nijemstva u ovoj poli. — U Štajerskoj se opaža-
počeci akcije, da Nijemci ne sudjeluju kod pokrajin-
sabora dok se ne sazove parlamenat. — Svenijem-
pako, na svojoj skupštini u Brix-u (8 0. mj.) uda-
(ili su u još žešće žice. Odlučno su tražili otcijeplje-
nje od Ugarske, jer dd će onda biti primorana ova po-
u pristati k Njemačkoj. Tražili su personalnu uniju i
uapokon, ne bude li vlada sazvala parlamenat, neka sa-
mi zastapnici otvore zasjedanje Radi ovoga je vladin
(povjerenik raspustio skupštinu.
Česi pokazuju takogjer volju, da se raliiraju u je-
dnu falangu poput Nijemaca. Prošloga tjedna su na
konferenciji mladočeške stranke govornici preporučivali
odlučnu taktiku, izjavili simpatije magjarskoj opoziciji.
vili svoje tražbine što se tiče vojske i zaključili
da se više neće zadovoljiti sa sitnicama, nego da će
tražiti promjenu ustava i sva narodna prava svim sila-
ma. U tu svrhu, da će nastojati oživotvoriti u parla
mentu jaku federalističku većinu. — Klofač pako na-
stoji spojiti sve Čehe u parlamentu. te izradjuje zajed-
uički vojnički program, a Choc državopravni program.
— Napokon se javlja, da će na budućoj konferenciji
Mladočesi nastojati sklonuti svoje starije drugove, da
polože mandate i prepušte ih mlagjima i aktivnijima.
Ovo je važan korak i znači, da se ide ozbiljno za slo-
gom i sprema na borbu.
Ugarska je u potpunoj dezolaciji. Kralj je bio
došao u Peštu odmah nakon toga što je otišao kralj
Edvard iz Beča, ali se već vratio natrag u Beč, ne ri-
ješiv krize. Saslušao je do 12 državnika i političara,
primio je nebrojeno puta svoga Khuena u audijenciju,
sli situacija je ista, ako ne i gora. Khuen je bio pre-
poručio za min.-predsjednika Lukasza, ali ovaj je od-
bio ponudu. Ovo je iznenadilo i kralja. Bio je više pu-
ta a audijenciji i Szell, ali i on je odlučno odbio sa-
tav kabineta. Weckerla i Appony-a neće kralj, jer oni
traže narodne koncesije, a ovaj ih neda. 1 tako će se
kriza vući još cijele tjedne, a Khuen provizorno ostati.
Orno dane proriču Ugarskoj uslijed svega ovog
kaosa i Tisza i Szell. Prvi je izjavio, da će se početi
prahom i olovom, te vješalima, ako ne bude išla dru-
gačije i da će se dogoditi katastrofa, te Ugarska izgu-
biti ustav i sve ono što danas uživa. Szell je pako izja-
vio, da on ne zna kako bi se iz krize izašlo, ali da se
boji najgorega. Khuen bi onda ostao i bez sabora vla-
dao sa činovnicima.
proti Jugoslavonima? Jedne magjarske no-
vin& donose izjavu vladara, koju da je on dao nekoj
ličnosti, a u kojoj je kazao, da se on u interesu Ma-
gjara protivi magjarskoj komandi. Kad je pitan za raz-
jašnjenje, da je rekao, kako [bi onda morali dobiti i
Hrvati svoju komandu. Pomisli li se pako, da su ju-
| goslavenske pukovnije jednonarodne, to bi Magjari i-
mali svoju vojsku pomiješanih narodnosti, a Hrvatska
jednovitu narodnu vojsku. To pako da nije u interesu
Magjara. Za to, da se on i opire magjarskoj komandi.
_ Magjanks ne miruje nego uporno radi
i stiče g pokrsjini sve više pristaša. Sprema se na op-
sežnu organizaciju za slučaj, da se raspišu novi ;izbori.
Isto tako agitira se megju vojnicima, te su već i u Pe-
šti nekoji vojnici (demonstrirali.
Rumunji su pako zaključili pozvati sve narodno-
sti na najžešći otpor proti uvedenju magjarske koman-
de. I tako kaos raste; a riješenja nigdje, jer i sama
liberalna stranka pristaje uz opoziciju tako, da se je
Khuen bojao sazvati PRISON od straha, da to
sve ne izbije na vidjelo
Oarski posjeti Sia ki Dne 18 0.
mj. doći će njemački car, a nešto kasnije ruski. Neko-
ji dovode ove posjete u savez sa zapletajima na Bal-
kanu. Očito je. da nijesu bez značenja.
Bugarska | Turska malo da se ne zaratiše, Pro.
OM
eg78451
s<žišis
ii
hi
i
urotnici, koji da su ubili Aleksandra iz osobnih moti-
va. To da se vidi već po tom, što sada hoće da oni
vladaju svim drugima. — Kralj Petar 1 proputovav
Srbiju držao je više govora i dao više izjava, od kojih
su značajne osobito one, da se samo u slobodi odgaja
narod za slobodu, da se mora posvema poštivati listo-
vna tajna, ukinuti svaki ,crni kabinet“, te da njemu
ne bi bilo po volji da činovnici guše opoziciju. Opozi-
cija da je potrebna, a poštivanje slobode i ustava da
će on u svakom slučaju tražiti. — Ujedno se javlja,
da je priestolonasljednik imenovan vlastnikom beograd-
skog vojnog zbora.
U Macedoniji je stanj: sve očajnije. Nije nam
moguće zalaziti u detaile, jer bismo morali ispuniti cio list
sa grozotama što se ondje dogagjaju. Sela se pale na
desetke, ljudi i to žene, djeca, i starci kolju kao ja-
njad. Turski vojnici robe, jer ne dobivaju plaće. Da-
pače je Sultan pozvao ljude da odijelom opskrbe voj-
sku za zimu — takovo je stanje vojnika i države bla-
gajne. Ustanak se širi. Ustaše se groze i primiču već
Carigradu. Prošloga tjedna je dignut u zrak parobrod
»Vaskapu“ ugarskog društva ,Levante“. Poginulo je
16 ljudi, većinom naših primoraca iz okolice Senjske
Rijeke. Nije još ustanovljeno je li to djelo ustaša.
U Beirutu je ovoga tjedna došlo do velikoga sukoba
izmegju kršćana i Turaka. Amerikanske ratne lagje
prispjele su u tamošnju luku. A ostale vlasti kane po-
slati brodovlje u turske vode.
Interparlamentarna mirovna konferencija, koja se
sastala u Beću, imala je u početku sedmice svoja vi-
jećanja. Čulo se krasnih govora i još krasnijih prije-
dloga o mirovnim sudovima, o razoružanju, 0 miru it.d.
Megju inima je govorio i d.r Herold, te isticao misao,
da baš mali narodi moraju biti za mirovne sudove, jer
se oni ne mogu boriti silom, nego samo pravom. Svi
su povlagjivali, ali nije se čuo ni jedan glas, koji bi
bio spomenuo Macedoniju i pravo na život onoga na-
roda. Parlamentarci iz sviju država vijećali su u beč-
kom parlamentu, a banketirali u vijećnici. Iza konfe-
rencije otišli su na izlet u Peštu.
Domaće vijesti.
Dalmatinski sabor. Sretna je Dalmacija, sretna i
presretna, jer nema nikakovih ,pitanja“ i ,važnih po-
treba“. Svi su naime pokrajinski sabori za ovu godinu
sazvani, samo ne primorski (Gorica, Istra i Dalmacija),
jer da nema važnijih zakonskih osnova, I ova ćuška
je još trebala! Sretni smo i presretni od ove milosti,
sretni što nas ne uznemiruju neplodnim saborskim ras-
pravama. Pa najposlije: i čemu da se saboriše, kad se
i onako ne sluša glas naroda. Čemu da se vijeća, kad
vlada i onako ne kani ništa izvesti! Ali za odgovor
morao bi narod sam sazvati svoj narodni zbor i poka-
zati svijetu što je i kako mu je. O tom govorimo na
uvodnome mjestu, pa nećemo ovdje isto opetovati.
Požar u Travniku. Prošlog petka pojavio se u
Travniku užasan požar. Nastao je uslijed iskara sa
psrostroja željeznice; pretvorio je u prah do 700 kuća,
treći dio Travnika. Veliki dio stanovnika — domaćih
i doseljenika — ostao je bez krova. Žestok vjetar, ko-
ji je vladao, širio je još jače požar.
Požar je u najvećoj mjeri bijesnio oko kolodvora,
a dioničku pivovaru gotovo je pretvorio u pepeo. Naj-
više su postradale Osojnička i Žitarska ulica te Do-
lac, dok je glavna ulica ostala gotovo poštegjena. —
Požar je harao 12 sati. Megju spaljenim sgradama uni-
šteno je i 5 džamija i 1 sinagoga. Vatrogastvo je do-
šlo, kad je već nekoliko sati gorjelo, iz Sarajeva, Ze-
nice i t, d. Javlja se, da ima i više mrtvih te mnogo
ranjenih. Štete je preko 2 milijona. Ova užasna nesreća
potresla je svakoga. Golome narodu treba brze pomoći.
Kao ljudi i rodoljubi pomozimo našu krv, poduprimo
što prije nastradale!
Ode bosanski jezik“. Javljaju iz Bosne, da megju
prva djela novoga upravnika Bosne, g. Buriana, spada
naredba, da se u uredovnim spisima ne upotrebljuje
više oznaka ,bosanski“ za jezik, što ga narod Herceg-
Bosne govori, nego da se ta oznaka zamjeni sa ,Srp-
sko hrvatski“. Sve tiskanice sa oznakom ,bosanski“
jezik imadu se uništiti i nove nabaviti.
Magjarski vojnici na vježbama u Broegnovome.
Pripovijedaju nam naši Domobranci, da su pri ovogo-
dišnjim vježbama u Ercegnovome, više puta bili u pre-
pirkama sa Magjarskim vojnicima, kako je već nešto i
javljeno bilo, U prošlu subotu, dne & tek., u Ercegno-
vome u ,H6tel Europa“ zavadili se i opet naši Domo-
branci sa Magjarskim vojnicima, tako da je i do tuč-
njave došlo. Svakako se je ovo dogodilo, radi Mongol-
skog smionstva, kojeg su upotrebili jednom na Grudi.
Ako magjarski vojnici budu zalazili imegju našu
čeljad, ako se budu miješali sa našom vojskom, čuti će
se i štogod većega, kako nam već pripovijedaju naši
Domobranci, da jednom pri vježbama u Ercegnovome,
neki su magjarski vojnici pucali sa oštrim patronama
na naše Domobrance, nego srećom što se je to odma
opazilo, i nije se ništa dogodilo. I baš radi toga za tri
dana bilo je zabranjeno našim Do.obrancima izlaziti
*| ispod čadora, te su se hranili jedino onim mesom u
limenim kutijam, jer nijesu mogli drugo da nabave, niti
su "i što da kuhaju.
toga preporučujemo višoj vojničkoj vlasti, pro-
i na poslijedice, da u buduće ne bi dopustila.
da se magjarska vojska miješa sa našom ; neka na vjež-
be u Dalmaciju ne pušta ih, jer će se dogoditi, da će
od vježbe nastati boj.
Sastanak hrv. abiturijenata u Spljetu dao je po-
voda raznim komentima i ispravcima, I mi smo doni
jeli izvješće na koje nam je stigao slijedeći ispravak
od g. Barića: — Nije istina da se, kako stoji u 86.
br. ,O H.* ,htjelo da sastanak brzojavno pozdravi hrv.
stranku priva u Zagrebu i to da se brzojav pošlje u-
redništvu ,Hrv. Prava“, nu da je ta rezolucija propala“.
Istina je da je potpisani predložio kao rezoluciju ovaj
NJ VRć Slavnom centralnom odboru stranke prava,
Zagreb. Hrvatski sbitaeqent na perttnije u Zvonimiro-
vladajućim sistemom a izjavljuju se odlučno za slog0
svih neodđvisnih elemenata, te samo u slozi vide spas
domovine u ovim gorkim, krvavim časovima. Prijedlog
je bio jednoglasno primljen kao jedna od triju rezo-
lucija koje je kongres prihvatio. Jedino iza svrhe kon-
gresa kad se je imala poslati brzojavka nastala ras-
prava kome da se upravi, pošto se predsjednik central-
nog odbora zahvalio na časti, pa se htjelo da se brzo-
javi uredništvu ,Hrv. Prava“ kao glasila hrv. stranke
prava, nu pošto neki nijesu na to pristajali, odlučilo se
upraviti brzojav na D.ra Harambašića kao tajnika sre-
dišnjeg odbora hrv. stranke prava“, Mi to rado pr op-
ćujemo istini za volju, ali ako je bilo u izvješću što
krivo nijesmo toliko krivi mi, nego je krivnja na sa-
moj gospodi abiturijentima. Dvojica su nam obećala po-
slati za stalno točan izvještaj, ali ga nijesmo dobili
Isto se dogodilo i ,Novom Listu“ i drugim nekojim
novinama. Bili smo za to prisiljeni prenijeti izvještaj
iz drugih novina. Da je bilo malo više urednosti mogli
su sami abitarijenti udesiti ispravna izvješća.
Pišu nam s Laštova, 7. ov. mj.: Ovih dana bila
je priopćena u ,Nar. Listu“ jedna vijest o preslušava-
nju odbora, sastavljenog prigodom dogogjaja u Bano-
vini radi neke afere o zastavi. koju je u danima opće
narodne žalosti provokatorno vijao neki ovdašnji trgo-
vac Iveglia vrh stijega. Istodobno se je spomenuo o-
ružnički poštovogja Burić, koji je ovom prigodom htio
igrati ulogu — Napoleona Velikog. Taj je čovjek bio
spravan brzojaviti za pomoć od po bataljuna vojske,
da nepovrijegjen čuva blaženi mir i svetu austro-ugar-
sku zastavu. Megjutim, pošto je ta vijest bila tiskana,
došao brže bolje oružnički stražmeštar Bercheim, da
na temelju ustavnosti i slobode štampe traži dopisnika
te vijesti. Vidi se, da je bio oboružan svim srestvima
pristojnosti i uglagjenosti, jer je u kući i na javnom
putu zaustavljao ugledne osobe, da mu one kažu do-
pisnika. To je organ austrijskog prestavništva mira,
da i zakona Megjutim radi bi smo bili znati: ko je
izdao taj befel, da ode u potjeru za dopisnikom ,Na-
rodnog Lista“ ? Zar je zabranjeno pisati o ma čijem
djelovanju — pa bio to baš i e. k. oružnički poštovo-
gja Burić? Valjda naša Vlada i oružnička Vlast nema-
du druge zadaće, da namijene svojim organima? Mje-
sto ovoga, preporučili bi smo, da se ragje pobrinu za
svoje podanike, koji od gladi skapaju, da zaustave kr-
vop.oliće nevinih žrtava, kojem je duh današnjeg aus-
trijskog sistema kriv. Da li je opazio, kad je odlazio,
neuspjevši, oružnički stražmeštar onu sedmoricu zdra-
ve mladeži, koja je otputovala u tugji svijet. jer na
svom domu živit ne može? Svirajte, gospodo, dok žice
ne popucaju, pa se druga pjesma ne čuje!
Na razjašnjenje. U dopisu ,Crvene Hrvatske“ br.
36 pod naslovom ,naša mlohavost“ ističu tobože ne-
koliko Hrvata zasluge g. Mitrovića iz Slanoga, da je
on uz nekoliko gostova Hrvata izvojštio od uprave ku-
pališta na Ilidži, da cijenik hrane u gostionici bude i
na hrvatskom jeziku. Koliko u ovom zasluga ide g.
Mitrovića, još većma ima se zahvaliti franjevcu ocu
Č prijanu Brkiću koji muževnom energijom u svakoj
prigodi zagovarao pravice hrvatske. Niže u dopisu da-
vaju krivo onoj gospo?i, koji su u društvu g. Mitro-
vića bili, što nijesu ostavili gostionicu, kao što je on
učinio, iza kako mu se zakupnik gostione namršten
pokazao. Oni vele da je sramotno postupanje tih rodo-
ljuba. Potpisani nalaze se tim uvrijegjeni, jer oni su
poznali bujnu fantaziju, uzrujanost njegovih živaca.
Da su ga slijedili bili bi se pokazali neuljudni te ne-
harni prema upravi Ilidže koja nam uslišala želju i da-
la cijenik u hrvatskom jeziku. te s nama u opće naj-
uljudnije postupala. Neki viši činovnik, koji je odavna
poznavao g. Mitrovića, i iz početka jedino s njim dru-
govao, pridružio mu se, ali treći dan uvidio je svoju
pogrešku, te se namah povratio k nama u gostionicu,
a to bi bio učinio i g. Mitrović, ali nije mogao šorovi-
tati. Ovoliko na tačnost spomenutog dopisa. — Nekoji
drugovi g. Mitrovića.
jedna ili dvije veli-
DAJE SE U MJAM i "tjeso sregen
lijepo uregjene sobe, lijepi položaj, eventualno i sa
hranom. Obratiti se administraciji lista,
Rogatačko Vrelo Styria“ — 224 proti
Želudčanim eteklinama i grčevima, Preporučeno
Briehtrovim bubrežnim upalama, od liječnika !
Katarima grkljana i jabučica,
Katarima želudca i crijeva,
Naklonosti k ulozima,
Izvreni Šečernici,
uspjesi u liječenju. Zatvovu tijela,
1456b Bolestimajetara.
MATTOm= |
lm
pokazala se od stotina godina kako zdrav izvor u svim
bolestima disačih i probavnih organa, kod uloga, kata-
ra u trbuhu i mjehurima. Isvrsno za djecu, oporavlja-
juće se i u nosećem stanju. Najbolje dijetetično i ras-
hlagjujuće piće.
Gradska kronika.
Lično vijesti. Ove sedmice došao je Preč. don Ivo
Ipsić bivši Stonjski nadžupnik, da zauzme svoje mjesto
kanonika kod Stone Crkve.
Vjenčali se, G. Ivo Stipković, vrijedni rodoljub iz
Blata, vjenčao se je sa gospogjicom Maricom Knego.
, U prošlu Subotu dne 5 tek, pojavi se va-
nedjelju 6 tek. na Bosanki opet se pojavi vatra; i još
na više mjesta bilo je gdje gdje po malo vatre, U Ne-
djelju po podne, vatra bi sasvim pogašena.
Vatra se je pojavila uslijed željeznice, koja pro-
lazeć baca goreće ugljevlje.
Iz društva Gundulić“ primili smo slijedeće : Što-
vanomu uredništvu ,Crvene Hrvatske“; Odnosno vije-
sti priopćene u br. 35. u rubrici ,Gradska Kronika“ s
pod naslovom: ,Žalosno 1 sramotno“, časti se potpisa-
na u svoju obranu izjaviti što slijedi:
Ne može se reći, da je cijelo naše društvo bilo
grdno osramoćeno tim što je na njemačkom jeziku bio
ispunjen upitni njemački list za glazbenu statistiku, 0.
kojemu je u toj vijesti govor, a to s razloga, što za
taj list potpisana uprava nije ni znala prije nego je
rečena vijest u Vašem listu bila objelodanjena, jer isti
list nikad nije bio potpisanoj prikazan, a kamoli od nje
potpisan. Po uvjeravanju pak g. V. Turčinoviće nije ni
on onaj list potpisao, niti je ikako pri njegovom: sa-
stavljanju kao društveni upravitelj sudjelovao. WU Du- .
brovniku, 10. rujna 1903. Uprava Hrv. Pjev. Društva
,Gundulić“, M. Čingrija, Josip Ivančić, N. M. Gjik, D.
N. Gjivanović, P. Dražić.
Priopćujemo ovo razjašnjenje, ali istražiti bi.se
baš sada moralo, ko je to njemački ispunio arak ine
pitajući uprave, ko je potudjinčio imena? Svakome je
odmah bilo jasno, da društvo nije krivo, ali veksacije
na njegov račun moraju prestati. Megjutim se nadamo
da se neće više nitko, pa ko bio, usuditi ponoviti slu-
čaj o kome je govora.
Dolazak vojnika, U prošlu Nedjelju dne 6 tek.
povratili su se vojnici sa vježba iz Erčegnovoga. Do-
mobrance je pričekala Hrvatska Općinska Glazba.
Mala Gospa. Dne 8 tek, proslavila se je svečanost
Male Gospe. U zavjetnoj crkvi Gospe od Milosrgja iz
re- (rana jutra redalo se je mnogo takih Sv. Misa. U 8 sati .
bila je pontifikalna Sv. Misa, preko koje je — kao i
po podne na blagoslovu — pjevao muški zbor Hrvat-
skog Pjevačkog Društva ,Gundulić“.
Sasvim, da je bila velika vrućina, ipak je crkva
cijeli dan bila dupkom puna bogoljubuog naroda.
U jutro iza pontifikalne Sv. Mise presv, biskup
Dr. Josip Marčelić, preporuči narodu, da kao i do sad
ne zaborave hram božje majke, te nastavi, da se nado-
knadi svetogrdni čin, što ga nazad ne vele vremena
učini nepoznata ruka, kad odnese dragocijenosti sa žr-
tvenika Gospe od Milosrgja, odlučilo se je, kapelu gla-
vnog žrtvenika sagraditi uspored crkve, te se za to već
kupe milodari. Ovim će se crkva Gospe od so
uresiti.
Porotno zasjedanje kod mjesnog c. k.
Suda urečeno za 21 tek. bi odgogjeno za 21 Oktobra t. g.
Sjednica. Uprava Hrvatske Radničke Zadruge po- ;
zivlje svoje članove sutra 13 tek. u 2% sata po p..aa ;
izvanrednu skupštinu, sa slijedećim dnevnim . redom;
1. O najmovnoj pogodbi i popravku društvenih prostorija. -
2. O glavnici zaklade za bolesne radnike, 3. Eveatuslija,. .
Ako se ne sakupi zakoniti broj članova, sjednica
će se držati isti dan u 8 sata po p.
Pošto se tiče o veoma važnoj stvari, moli se čla+
nove da izvole prisustvovati sjednici u što većem broju.
ledno. Prigodom smrti g. Karla pl. Liiftnera, :
g. Ilija Miletić udijelio je u zakladu za bolesne radni-
4 Hrvatske Radničke Zadruge kr. 10.
Legine žigice u Župi. U Čibaći u dućanu g. Ki-
sića imade megju ostalim na prodaju nekih leginih ži-
gica sa dalmatinskim grbom — tri glave leoparda — i
natpisom živila Dalmacija — najbolje žigice,
Preporučam našim vrlim Župljanima, da se ne puštaju
varat, jer su te žigice u talijanske svrhe, stoga da me
kupuju tih žigica, nego samo onih za Družbu sv, Ćiri-
la i Metoda.
Nesreća. U utorak dne 8 t. mj. po podno neki
Mile Vajsaljević, pećar, bio je kod Agencije Ug.-Hrvat-
skog Društva, u času kad je htio da izagje popuze se
i glavom probije caklo na vratima Agencije, i tako ge
je nesretnik ozledio, da se je onesviješćen srušio. Iza
toga bi prenesen u mjesnu Bonicu, gdje mu bi podsta
liječnička pomoć.
Zadusnice. U četvrtak dne 10 tek. u 10 sati :pei
p. obavile su se svečane zadušnice u Stolnoj Crkvi sa
pokojnu Ćesaricu Jelisavu, uz prisustvo svih vojničkih
i civilnih vlasti.
Sastanak. U srijedu dne 9 tek. kod presvj. i prep.
Biskupa bio je sastanak svih biskupskih savjetnika, te
svih dekana, kao takogjer izaslanika pojedinih deka-
nata. Vijećalo se je o mnogim pitanjima za dobro naše
biskupije.
Početak Školsko godine 1903/4 i upisivanje kei
mjesnih škola. Na €. k. Velikoj Gimnaziji upisivanje
će biti 13., 14. i 15. 0. mj. od 8 do 12 sati u_ jutro,
a otvor škole 18 tek. - Kod c. k, Pomorske škole &-
pisivanja su 14. i 15. o. mj. od 8 do 12 sati u jučto
a otvor škole 18. Na c. k. ženskom Preparandiju.: pi» -
sivanja su 16. i 17. od 8 do 12 sati u jutro s početak
škole 18. Na c. k. Ženskoj Vježbaonici upisivanja s
na 14. i 15. tek, od 8 do S
le 18. Kod muške Gragjanske ri tei <
je otvor radi bolesti, koja se
com. Na ženskoj Pučkoj e u gradu «upisivanja
su 14. i 16. tek. odio 18 o 9 DANI, De
le 16 tek,
Mije zh ii tolomako Mpi si
se da hoće na silu da se strankama narivava. Ali sije ,
dosta to, nego se još stranke u ime toga i vrijegjaja. ,
Neki dan jedan ugledni
puta upozorio poslužnika, da obavijesti :
ka mu tiskanice budu popunjene hrvatski — m6: k
de primiti isplatni nalog. Poslušnik na to prkosno
ci mu nalog uz ove pogrdne i nepristojne riječi
trerandropark
Suina: SARMNNČTAA
u nravnik stati ma nat ovim
ter
oda tas %* 9%
m.