[
i

I
ml
“
i
1

e:

i == mm.

,

rarodne misli: one misli koja okuplja ujedno vas
narod pod om i posvudašnjom ravnopravnosti
imena i zajedništvom svih zemalja gdje stanuju Srbi i
Hrvati: ona misao, po kojoj, što na nštrb jednih, ne
može da bude na korist drugih: ona misao koja ne
rastavlja narod na ,sfere“ i ,krajeve“, nego ga pri-
kazuje kao jednu cijelinu na udarcu zajedničkog ne-
prijatelja ?

Odgovor na pitanja sasvim je jednostavan. Ako,
pretpostavljajući da su Srbi i Hrvati najbliža braća,
bezuvjetno sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom jest
zahtjev načela o slavenskoj solidarnosti; to onda, po-
lazeći sa stanovišta da su Hrvati i Srbi jedan narod
su dva jednakopravna imena, sjedinjenje Dalmacije s
Hrvatskom postaje bezuvjetnim zahtjevom samog na-
rodnog načela, i dosljedno, kako što je u potpu-
nom suglasju sa pravom narodnom misli, tako ne smije
izostat iz programa svake prave narodne stranke.

Khuen perpetuus !

Dvadeset godina pašovao je u Hrvatskoj, četr-
deset dana ministrovao u Pešti, a onda je u povodu
škandalozne afere sa podmićivanjem dao ostavku. Od
onda je proteklo Dunavom mnogo vode a on je kroz
cijelo to vrijeme bio — privremenim, neodgovornim
šefom vlade i ,rasplitao“ magjarsku krizu. Niko se
nije htio prihvatiti sastava vlade už\ ove prilike, a
Khuen sebi tro ruke.

Napokon mu je uspjelo krizu tako zaoštriti zao-
štriti ju do konflikta izmegju krune i naroda — i sa-
da dakako jedino on može da ,miri“ i posreduje. Po-
staje i opet ministrom predsjednikom, izjav-
ljuje, da kani i opet ostati samo provivorno, jer da
mu je dužnost ,posredovati.“ On — jedini spasitelj,
jedini državnik! Ali — ne koriste riječi. Navest ćemo
samo dogagjaje zadnjih dana.

U osam dana tri kraljeve izjave! Prošloga tjedna
kao grom iz vedra neba izagje kraljeva ,vojna dnevna
zapovjed“ i sve prenerazi Onda početkom ovoga tje-
dna Khaenov komentar, a sada kraljevo ručno pismo.

Nakon svršenih vojnih vježaba u Galiciji izdao je
kralj dne 16. 0. mj. ovu vojnu zapovjed: Što je stal-
nije osnovan moj povoljni sud o vojničkoj vrijednosti,
požrtvovnoj spremnosti u službi, i jednodušnom zaje-
dničkom djelovanju svih dijelova moje sveukupne vojne
sile. to više moram i hoću da ostanem kod postojećih
i prokušanih uredaba. Osobito Moja vojska —- čiji bi
vrsni ustroj jednostrane težnje mogle razklimati, ne
shvaćajući visokih zadaća, koje ona mora ispunjati za
dobrobit obaju državnih područja monarkije — neka
znade, da se ja nikada neću odreći prava i povlasti,
koje su zajamčene njezinom vrhovnomu ratnom gospo -
daru. Zajednička i jedinstvena, kao što jest, neka osta-
ne moja vojska: jaka sila na obranu austro-ugarske
monarkije protiv svakoga neprijatelja. Vjerna svojoj
prisezi napredovat će Moja cjelokupna vojna sila pu-
tem ozbiljna vršenja dužnosti, prožeta onim duhom je-
dinstva i sklada, koji poštuje svaku narodnu osebnost
i sve opreke uklanja, time što upotrebljava sve osobite
prednosti svakoga naroda na dobrobit velike cijeline.

Chlopy. dne 16. rujna 1903.

Franjo Josip, m. p.

Ovo je pismo najprije uzrujalo sve Magjare do
bjesnila. Onda se malko primiriše i odlučiše početi sa
pasivnom rezistencijom, sa uskratom poreza. I liberalci
i opozicijonalci jednako postupaju, Na grobu Košuto-
vom došlo je do demonstracija, jedan je govornik po-
derao kraljevo pismo. U vojsci se takogjer demonstri-
ralo. Appony — zagovara misao, da sabor odgovori kra-
lju sa adresom. Opozicija zatraži saziv sabora, megju-
tim daje Khuen umirna razjašnjenja, trči u Beč, par-
lamentira i plete. Da bude još veća zbrka njemački
car u Beču naglasi, da su nosiocem  austro-njemačkog
saveza jedinstvene vojske, u ,Pester Lloydu“ izagje raz-
govor sa drž. njemačkim kancelarom Billowom, koji ta-
kogjer kuša da kroti Magjare. Sabor se ugarski napo-
kon ima da sastane na 24. o mj. — a 23. dogje novo
iznenagieilje - movi kraljev manifest. Taj manifest glasi :

jali, da d privatnih sveza. Hrvatsko pitanje podr-
žavati po ni" Š"ćnosti na dnevnome redu — to je bilo
jedno taktično vo ljudi te skupine. Slava na Grob-
niku, slava Ćirila i Metoda. otvorenje akademije, otvo-
renje sveučilišta, otvorenje galerije slika, govor Stros-
majerov u carevinskom vijeću, borba proti Rauchu,
prenesena i u vanjsko novinstvo, Krivošije, ustanak u
Bosni, Strosmajerov Kijevski brzojav, godina 1883. i t d.
sve su to ovakove manifestacije. Trebalo je potsjećati
svijet na na$, a nas same neprestano držati u nekoj
trzavici, bilo kod svečanosti, bilo kod ogorčenja. I ne
može se kazati, da nam ova srestva nijesu donekle
moralno pomogla. Moralno, ali ne faktično, ne realno.
Možda su spriječila koji gori udarac, možda nijesu dala
da zaspimo, ali faktičkoga političkoga uspjeha u tom
smislu, da bi što više poboljšali naš položaj, nijesu po-
stigla. Tome leži uzrok u drugom jednom nedostatku,
o kojem ću govoriti niže.

Ali prosvjetni je rad imao služiti i drugoj jednoj
svrsi, to jest, stvaranju i odgajanju narodne inteligen-
cije. A to je razumljivo iz dvaju razloga: trebalo je
prije svega narodu dati što više inteligentnih ljudi,
sposobnih, da ga vode prema savremenim prilikama, a
trebalo je ujedno i samoj stranci inteligencije, koja će
uzgojena uv njenom duhu razumjeti njenu politiku i
podupirati ju. U prvom je redu bilo potrebno osvojiti
ostalo gragjanstvo i obitelj. I mi vidimo kako se po-
čelo uporno raditi literarno i kod ,Vienca“ i ,Matice“.
Šenoa je u istinu osvojio hrvatsko gragjanstvo i hr-
vatsku obitelj za domaću literaturu. Za Mažuranića se
provela reorganizacija škola. Radilo se oko kazališta i t, d.
Sav ovaj rad je nosio na sebi pečat patriotsko-odgojni
i patriotsko-idealni. Ali je i ovaj rad polagano blijedio,
su se povezoli i odviše o tradicije i tako je
u 80.tim godinama novi struja proizašla iz

 

ii

vaške mladeži preotela mah i morala unijeti novo-
života. :
(Nastavit će

M. Marjanović.

se)

Dragi grofe Khuen-Hedervary! Moje očinsko srce
prožimlje duboka žalost, kad pogledam one žalosne pri-
like, koje u Mojoj ljubljenoj Ugarskoj osugjuju politi-
čki život, da bude neplodan, i zaopečuiu funkcioniranje
državnog stroja. U nagodbi, koja je godine 1867. sklo-
pljena izmegju zemalja ugarske krune s jedne te iz-
megju kraljevina i zemalja, zastupanih u carevinskom
vijeću s druge strane, nabrojena su srestva zajedničke
obrane, koja počiva ua pragmatičkoj sankciji, te zak.
či, XII : 1867. ustanovljuje, da je Meni povjereno rije-
šenje posala, koji se tiču jedinstvenog vodstva, uprave
i unutrašnje organizacije zajedničke vojske.

Pa: kako sam Ja vazda strogo nad tim bdio, da
se na osnovu toga zakona preuzete obveze sa svake
strane pošteno i savjesno vrše, isto sam tako odlučio.
da Meni pripadajuća prava neokrnjena očuvam i nepo-
vrijegjena predam Svojim nasljednicima. Pošto je držav-
ni sabor ova prava priznao, nije se htio pobrinuti sa-
mo za velevlasni položaj monmarkije, nego i za jakost i
sigurnost vlastite domovine i naroda. S toga Ja ne bi
nikada mogao odobriti takove korake, koji bi u zadnjoj
posljedici vodili k oslabljenju obiju država, i koji bi
baštinu. što sam ju preuzeo od Mojih slavnih pregia.
izvrgli opasnosti propadanja. Ja ne bih mogao odobriti
zahtjeve, koji idu za takovim preustrojstvom prokuša-
nih institucija, koje ne samo da ne odgovaraju intere-
sima Moje ljubljene Ugarske, nego bi u posljednjoj
konsekvenciji bile kadre zaprijetiti integritetu zemalja
Moie svete krune.

S druge strane Ja se ne opirem odredbama, koje
proiztječu iz Moga kraljevskog vladalačkog prava, a
glede kojih su Moje vlade u posljednje vrijeme pred
državnim saborom dale izjave, i koje sadržaju onaj
okvir, u kojem Ja držim, da su takove odredbe do-
pustive.

Moj magjarski narod od nagodbe je silno pokro-
čio napred. Sa zadovoljstvom ja sam razabrao taj rados-
tni razvitak kao novi dokaz o mudrosti onog dijela, što
ga je stvorilo pouzdanje kralja i naroda. Tako neka
bude i tako neka i na dalje ostane. Milost božje pro-
vidnosti očuvala je naš ustavni život do sada od svakog
potresa, a trijeznost i opreznost naroda, dobro promišlje
na razsudba svih velikih interesa može nas i u bu-
duće očuvati od kušnja. S toga je Moja kraljevska
dužnost, da upozorim narod, da ja i sada stojim uz
nagodbu. — Moje je uvjerenje, da vojska, koja je
stvorila ovo djelo. mora i na dalje ostati u svoj svojoj
snazi.

Pouzdajem se u Vašu uvidjavnost, da ćete zako-
nitom zastupstvu Moje Meni tako mile Ugarske razja-
sniti Moje očinske namjere i da ćete naći sretno rije-
šenje položaja, koji je opasan po obje države monarhi-
je. S tom predpostavkom ja sam se odlučio, da Vam
ponovno povjerim sastav kabineta, očem Vas
u priloženom ručnom pismu obavješćujem.

U Beču, 22. rujna 1903.
Franjo Josip s. r.

Dragutin grof Khuen-Hederviry s r.

Dakle Khuen i opet — spasava. Vidjet ćemo ko-
će li Magjari biti odlučniji od Hrvata. Zast. Olay izja-
vio je, da se ne smije Khuena pustiti u sahor. Baš ta-
ko je glasila svojedobno i rezolucija one skupštine u
Zagrebu, radi koje su pozatvarani i kažujeni toliki no-
vinari i političari. Kakovu će eru navjestiti Khuen sa-
da to niko ne zna. Najžalosnije je pak to, da mora
mo radi Khuena mi Hrvati i onda trpiti — kada gnja-
vi i one koji su nas gnjavili! To je rezultat našega po-
ložaja !

 

Iz Banovine.

U Zagrebu. 22/IX. 1:03.

Osobno promjene kod vlade još su uvijek na dne-
vnome redu. Ali sporo, veoma sporo ide Klein, odjelni
prestojnik pravosugja zahvalio se, i već sam zadnji put
spomenuo kand date za to miesto, Kandidatura prof.
Luke Marjanovića još se uvijek spominje. Dapače se
ovih dana pronio glas, da već ima imenovanje u žepu.
Napokon, u blaženoj Hrvatskoj, sve je moguće! Otići
će i Armin Pavić, a na mjesto njegovo postao bi še-
fom bogoštovlja i mastave vel. župan osječki Čavrak,
desna ruka i pouzdanik Pejačevića. Šefom pravosugja
nadao se je postati pred. Šilović. Ali napokon ne prija
ovakova pojava ni Pejačeviću ni Magjarima. Šilović je
onaj poznati zastupnik Bošnjačkoga kotara, u kojemu
je palo toliko mrtvih prigodom njegovog izbora. Puća-
lo se na izbornike kada su htjeli glasovati za opoziciju
— i tako je dobio Šilović mandat, Ovako krvlju oškro-
pljenog prestojnika, a k tomu još za — pravosugje ne
će ni Pejačević. Osim toga se je pokazao najservil-
nijim i najropskijim od sviju baš isti Šilović — kod
rasprave o ukinuću porote, pa rekbi da ga ni Magjari
neće.

Banski dvori još uvijek nijesu zapremljeni. To jest,
ban Pejačević se još nije stalno smjestio i uredio u
banskim dvorima, a i neće, On sam drži, da neće du-
go banovati, Dalje ovako ne može. Ništa od obećanoga
neće moći da ispuni, a na provagjanje bilo kakovih re-
forama nije se još u opće ni bavio, Sve stoji onako ka-
ko je Khuen ostavio, Pejačević se boji dirnuti u smrad,
Procesi se nastavljaju, skupštine se zabranjuju, činov-
nici i ne misle na ,poštenu upravu“, o financijalnoj na-
godbi nema ni govora, proti povredama jezika i zako-
na se i ne miče,

Iso Kršnjavi se je za to i opet uzvrpoljio Posve
je mimoigjen i zaboravljen bio. Njegove teorije i osnove
neće nitko da sluša. A htio bi još ,raditi“, ne bi htio
da padne u zaborav. Sada kani pokrenuti opet jedan
list, jer inače nema kuda da piše, a pisati mu se hoće,

Posrednu stranku kušalo se, kako je bilo već jav-
ljeno, opet privesti u život. Ovoga puta je upro sve
sile, da takovu jednu povrednu, poštenu, a uplivnu
stranku sastavi prof Fr. Vrbanić. Ali nije mu to pošlo
za rukom. Obilazio je naše aristokrate i bogato gra-
gianstvo — ali ih nije mogao predobiti, da stupe u ak-
tivitet. Jedni se još uvijek boje i sjene Khuenove, dru-
gima je politika — dosadna, a treći drže, da je to za

 

njih posao — suvišan. Skrajna apatija — to je jedina

 

politika koje je našao dr. Vrbanić kod tih slojeva na-
šega društva.

Novu smotru kani izdavati novinar i suradnik kod
»Agramer Tagblatta“ g. Oto Kraus, i to na njemačkom
jeziku. Iz redakcije ,Agr. Tagblatta“ se u ovu zadnje
doba organiziralo prilično dobro izvješćivanje vanjskih
novina, a radio je na tome i Kraus. Sada kani osobito
za vanjski svijet pokrenuti smotru, koja bi donašala
informacije o nama i o balkanskim Slavenima.

Organizacijom hrv. str. prava bilo se započelo,
ali posao vrlo sporo i slabo napreduje. U nekoliko
mjesta su sazvane pučke skupštine, koje bi imale da
biraju pouzdanike na stranački zbor. ali u novije doba
su ih oblasti počele zabranjivati. Zabrana doduše nije
posvemašnja. jer zabranjuje skupštine samo u blagdane
i nedjelju. ali to znači da je u ojiće oteščano obdrža-
vanje skupština. Počelo se je raditi i o organizaciji II.
izbornog kotara u Zagrebu, ali i to ide teško. Gra-
gjanstvo je utučeno, klonulo puno veza i obzira, a bez
pravoga uvjere..ja. I tako eto sve zapinje. Politiku ra-
de samo redakcije pojedinih novina, one pišu 1 pišu - -
a ostalo je sve nekako izgubilo i volju i žar. Središnji
odbor hrv. str. prava još se uvijek nije sastao !

Izbori na vidiku? ,Obzor“ piše; Pred neko vri-
jeme upozorili smo naše prijatelje širom Hrvatske na
stanovite pripreme, koje su dale povoda mišljenju, da
se nešto sprema. Danas ponovno upozorujemo svoje
prijatelje, da budu na oprezu i spremni Glasovi. koji
su nam ponovno stigli kao da potvrgjuju našu prijaš-
nju vijest i mi opet dovikujemo svojim prijateljima,
neka budu na oprezu. da ih ništa ne zateče nepri-
pravne.

 

“
Postalia.
IX.

Osim globa i ukora, što primaju dotični uedržav-
ni činovnici radi zakašnjenja u riješavanju ravnatelj-
stvenih naloga, sastavljenih ua talijanskom jeziku. sti-
žu ove ljude i drugi jadi.

Tako n. pr. jedan poštarski poslovač, koji se je
na svoje vrijeme bojao izjaviti, da nije kadar talijan-
ski dopisivati, bio je oglobljen i ujedno stavljen pod
disciplinarnu istragu radi toga, što je u jednom iz-
vješću na Poštarski Računarski odsjek u Zadru, sasta-
vljenom na talijanskom jeziku (koji on sasvim slabo
pozna), pisao: ,non mi posso abasare agli ordini“
mješte ,non mi posso basare agli ordini“. Nu po-
štarski računarski odsjek u Zadru nije htio uzeti to
kao pogrešku, pošto dotičnik ne zna talijanski, već je
ono ,abasare“ tumačio sa ,abbassare“, te ti tvoga ja-
dnog činovnika na pravdi božijoj oglobi i pod istragu
stavi !

Zulum nad zulumom !

Badava se je kašnje bijedan čovjek pravdao, da
on zna sasvim slabo talijanski i da je on sa riječi
nabasare“ hotio reći ,basare“. To mu nije ništa po-
moglo i on morao je, da kaznu podnese!

Ovo se zbilo nazad malo dana, a želi li Uprava
Pošta ili gospar Pattay. da iznesem ime dotičnog či-
novnika i Ureda gdje se je to dogodilo, drage ću ih
volje služit.

Tako su. eto. nemilosrdna ta italo-germsnska go-
spoda, makar su imali biti harni tomu čovjeku, koji
se je i sa slabim znanjem talijanskog jezika odazvao
vrućoj njihovoj želji, izraženoj u lukavoj okružnici
56/Res. godine 1902.

Sličnih slučajeva dapače i gorh i smiješnijih mo-
gao bi navesti sijaset, ali kad bi hotio ne svih nego
dobar dio istih iznijet j,red božije sunce, valjalo bi da
Crvena Hrvatska“ godište dana izlazi svaki dan, pak
da ne donosi drugo, nego od vrha do dna sama ,Po-
stalia“ !

X.

(kružnica Ravnateljstva Pošta i Brzojava u Za-
dru 10/8 1902. broj 17.280, kojom se je priznalo
jedino talijanski kao nutarnji uredovni jezik na
Pošti i Brzojavu u Dalmaciji bila je ukinuta sa strane
Ministarstva Trgovine u Beču.

Naredba višeg poštarskog Upravitelja u  Dubrov-
niku 2/2 1903 broj 296, kojom su bili priznati jedi-
no talijanski i njemački kao nutarnji uredovni
jezici ma Pošti i Brzojavu u Dalmaciji bila je takogjer
ukinuta reservatnom Odlukom 19/2 1903 br. 42/V. P.

Osobite naredbe ni zakona nema. koji izričito u-
stanovljuje, koji je jezik odnosno koji su jezici nutar
nji uredovni na Pošti i Brzojava u Dalmaciji, a $ 19
temeljnog državnog zakona 21/12 1867 priznaje sa-
mo hrvatski i talijanski za zemaljske jezi-
ke u Daluwacčciji, ($ 10 Naredbe Ministarstva Unutr
niih Posala i Pravosugja 20/4 1872, na koji se ,1l Dal
mat«“ običava pozvati, sve kad bi i valjao (što ne va-
lja), ne odnosi se na dopisivanje poštarskih
i brzojavnih Ureds.)

Pošto je Ministarstvo ukinulo i tu okružuicu i tu
odredbu, znak je, da Ministarstvo ne drži, da je je-
dino talijanski, odnosno da su jedino talijanski i nje-
mački unutarnji uredovni jezici na Pošti i Brzojavu u
Dalmaciji, do kog zaključka i mi dolazimo. jer inače
ne bi bilo uzroka ni smisla, da se ta okružnica i tao-
dredba ukida.

Kad je tako, nastaje pitanje, koji bi onda drugi
jezik imao biti uredovni, ili koji drugi jezik Ministar-
stvo drži uredovnim ?

Kad se promisli, da su u Dalmaciji samo  hrvat-
ski i talijanski zakonom priznati jezici, i kad se zn:.-
de, da se od godina i godina hrvatski jezik
upotrebljava u nutarnjoj uredovnoj službi
na Pošti i Brzojavu u Dalmaciji, na kome su
jeziku mnogi dalmatinski poštarski i brzojavni Uredi
dopisivali a i dandanas dopisuju ne samo megjusobno
i sa Ravnateljstvom u Zadru, ali i sa poštarskim i br-
zojavnim Uredima izvan e, gdje hrvatski jezik
nije ni zemaljski ni uredovni, i primali odnosna
riješenja, kako nam to svjedoči i samo Ravnateljstvo
u Zadru okružnicom 27/10 1894 broj 13760. u kojoj
se izričito veli: 2.2... ... »Rli uffici fuori di questa

 

I provincia evadon sempre note a loro dirette in lingua

 

o sorbo-oroata senza elevare eccezione di son-
. + .4*); te kad se znade, da osobitog zakona ni
naredbe ili propisa nema, koji ustanovljuje, koji je u
redovni odnosno koji su nutarnji uredovni jezici na Po-
šti i Brzojavu u Dalmaciji. odgovor je veoma jednosta-
van, naime, da je taj drugi nutarnji uredovni
jezik: hrvatski.
Slijedi:

italiana
ta

Dubrovčanin

Sedmični pregled.

Carevinsko vijeće sastalo se je 23. o. mj. Tri da-
na prije toga, što je bio objavljen saziv nije Koerber
ni sanjao, da će do toga doći. Bila je dakle naročita
želja vladara, da se narodno zastupstvo sastane. To je
ujedno dokaz, kako počimlje vladar u zadnje doba vla-
dati u istinu na svoju ruku i mimo Koerbera. Na dan
otvorenja nagrnulo je sijaset svijeta na galeriju, a bilo
je vidjeti i mnogo časnika. Koerber je uzeo riječ prije
čitanja podnesaka i u dugom govoru dotaknuo se svih
dogagjaja zadnjega vremena sa očitim zadovoljstvom,
što :e sada počimlje prama Magjarima oštrije postupati.
Ujedno je dao razumjeti, da će u slučaju potrebe bez
svakoga obzira vladati na temelju $. 14. i cbrazložito
novu osnovu o novačenju. Njegov je govor pozdravila
njemačka lijevica odobravanjem, a slavenska opozicija,
osobito Česi i južni Slaveni sa silnim prosvjedovanjem.
Pernersdorferov predlog, da se debat« o govoru Koer-
bera odgodi — pao je, Stiglo je sva sila podnesaka i
prešnih predloga. Prvi je na redu predlog Čeha i pan-
germana. da se odmah opozove naredba o pridržanju
vojnika treće godine. Plaček ga obrazlaže. Iza njega je
govorio Malik (pangerman), Choc (češki). Na to Der-
šata (pučka stranka) zagovaro predlog, da se novim
zakonom to pitanje uredi. Govore još Elabš (soc. dem.)
i Čeh Sileny. — Česi kane nastaviti opstrukciju.

Kraljev Manifest. djelovao je u Beču različito. Ni-
jemci ga odobravaju uz nekoje iznimke, dočim ga dio
Poljaka i ostali Slaveni smatraju pogreškom.

Kriza u Ugarskoj, koja je postala u povodu kra-
ljevog vojnog dnevnog reda silno napeta i nakon  po-
novnog imenovanja Khuena ne može se smatrati rije-
šenom. Opozicija se sprema na otpor. Liberalna stran-
ka je pocjepana. Khuen nastoji da ublaži dojam kralje-
vih izjava time. što kaže, da je prvi manifest bio na-
mijenjen samo vojsci. Konferencija liberalne stranke bi-
la je dosta burna. Napokon je stranka odlučila  posta-
viti se na stanovište manifesta, Kako će se stvari da-
lje razviti nije moguće predvidjeti.

Posjet njemačkoga cara u Beču bio je vrlo sjajan.
Nijemci su cara svugdje burno aklamirali. Naš vladar mu
je iskazivao osobitu naklonost. Čudno se dojmila zdra-
vica Vilima u kojoj reče, da su vojske nosioci save-
za. Dakle — narode se ne pita To i jest politika, ko-
ja je u opće omogućila trojni savez. Vilim je i Magja-
rima neizravno poručio, da miruju — jer njemu da tre-
ba naša jaka jedinstvena vojska!

Posjet ruskoga cara u Beču, bit će naskoro, ali
car se neće uvesti sjajno, nego će odmah otići u Schča-
brun. Razgovarat će se i o Macedoniji, te dogovoriti o
— novom planu reforama. Ta i onako je njemački kan-
celar najavio — da se apsolutno neće ništa na Balka-
nu dogoditi, jer to nije u interesu Njemačke, koja od
Sulana očekuje dalnjih koncesija i zaštita na istoku.
A Turci neka dotle kolju. Austrija će štiti! Rusija či-
ni se — bar na oko — isto tako.

Proti ruskom caru spremaju, prigodom njegovog
posjeta u Rim, talijanski socijaliste demonstracije. Oni
traže, da mora Rusiji dati prije ustav, ako neće da
ga — isfućkaju u Rimu..

Stvari u Srbiji bile su se zaplele time što su čas-
nici u Nišu pokušali ustati proti ubojicama Obrenovi-
ća. Sada su zatvoreni i vodi se proces. Čini se, da će
biti strogo kažajeni. Ali stvar ipak nije onako strašna
kao što su to vanjske novine pisale, koje su doznale
ćak i to — da je kralj Petar ubijen. Općinstvo u Sr-
biji ne stoji na strani niških urotnika i hoće mira. —
Ovoga tjedna su obavljeni izbori za skupštinu. Tajnim
glasovanjem je izabrano: 72 umjerena radikala, 61
skrajnih radikala i 14 liberala. Ako ne dogje do sloge
megju radikalcima, čuje se, da bi moglo doći do novih
izbora.

U Bugarskoj se spremaju na rat sa Turskom. A-
ko ne dogje do rata s Turskom, buknuti će revolucija
u zemlji. Rusija, čini se, da će čekati, da oslabi u ratu
Turska, pa onda staviti na nju svoje zahtjeve — kao
iza grčko-turskoga rata.

U Macedoniji pokolji još traju, Ustanak se nije
umirio, Sada i Srbi kupe ustaške čete, te prelaze gra-
nicu. — Dva ustaška poslanika pošla su u Evropu, da
sklonu vlasti na intervenciju.

PREPORUČUJE SF PAZI-
TI NA OVAJ ZNAK, ČEP SA

NJANIM ŽIGOM. KAO
TO NA CRVENU ETIKETU
ORLA KAO ZA PRO-
TI ČESTIM PATVORENJI-

 

MA. 38d
Mattoni's  Giesshabler Sauerbrunn.

 

kiselica, stiče apetit, olak-
o šava probavu. i uregjuje
promjenivanje hrane. 145 d)

Domaće vijesti.

Na razjašnjenje. Primamo i u ime nepristranosti
uvršćujemo: Što piše Jadran“ i što se od njekih čuje
govorit da je zaključak većine na zadarskoj skupštini či -
ste stranke prava dogovorena igra po kojoj bi se
onda čisti u Zagrebu mogli pozvati na Zadrane i ne
pristati na slogu, — sasvim je netemeljito. Čisti u Za-
grebu zadali su poštenu riječ za slogu, koju će riječ i
održat bez ikakva obzira na zaključak zadarske ve-
ćine, — D, V. M.

Garnitura ,Starčević“. S. Vladko Mesić pojasar
u Zagrebu (Preradovićeva ul. br. 8.) javlja: ,Čestim se

9) Jača su slova nala. Pivac.

Rohićeva
, 1 empelquelle“