Rusije i Japana odnošaji su napeti Odkada
je Rusija postavila na istoku glavnoga guvernera sa go-
tovo suverenskom vlašću, uzrujalo se je Japansko jav-
no mnijenje, to počelo napadati na Ru:iju. Japanske
ladje pošle su prema Koreji, a spijuni obilaze cijelu
Mandžuriju, da prouče tlo i ruske pozicije. Uza sve to
se uvjerava da do sukoba neće doći.
Ohamberlain otkada je istupio iz ministarstva po-
veo je veoma živu agitaciju za svoje protekcijonističke
osnove. Držao je govore i pridobiva sve više pristaša.
Ovo je osamljen primjer u Engleskoj povjesti. da se
jedan ministar dobrovoljno odriče ministarstva, te ide
na ulicu da agitira za svoje ideje — i to još pod sta-
re dane. po
Domaće vijesti.
fatska Kruna“ u jednofit dopisu iz Dubrovni-
ka Crv. Hrv,“, dotično novom | tredništvu
koješta, a najviše da ,ostavlja na cjedilu bijedno i tu-
žno političko stanje Dubrovnika ', te savjetuje njezinom
zutedništva* da se manje bavi velikim pitanjima, a vi-
še lokalnim, ili neka ,zaplovi put Zagreba ili drugdje
gdje će moći svoje visoke osnove izvagjati“. Ovo ,u-
reditištvo“ pisanje ,Krune“ za danas samo napominje,
a do zgode će se na ove prigovore osvrnuti. Ali samo
jedno bi imalojovo uredništvo“ primjetiti: ,Kruna“ iz-
lazi u sreu talijanaškoga Zadra, gdje stojimo daleko
slabije nego u Dubrovniku !
Iz Župe Dubrovačke nam pišu, 12 listopada: Pre-
varili smo se, kad smo mislili da će nam ova godina
bit bolja nego druđe, to jest plodnija. U početak pro-
ljeća: sve se je činilo da će poć dobro. Masline su re-
gale, lota tako isto izgledala je lijepo, ali poslije. usli-
jed izvanredne suše, koja traje do sada od nazad 3 i po
mjesaca, sve je poginulo i Bog zna kada ćemo imat
dobre kiše. Što je do sada bilo nije od nikakove ko-
risti, tako da nemožemo se već uzdat ni u zelen koja
je nama težacima glavna. hrana. Bez dvojbe došasta
zima bit će od glada za mnoge. Na ovo imamo nadodat
groznicu, koja nas uništuje sve to više bez da se
je do sada iko zauzeo za činit nasut Cabogine lokve:
isključivi uzrok ovog biča Župe. Molimo naše zastup-
nike, da vide za ovo na došastom saboru dalmatinskom.
Hrvatska čitaonica ,Zora“ u Cavtatu. U Caviatu
su tamošnji rodoljubi osnovali nazad dva mjeseca hr-
tatsku čitaonicu, kojoj su stavili ime ,,Zora“. Čitaonica
ima svoj mješoviti pjevački i tamburaški zbor, Na 25
“o. mj. biti će svečani otvor ,Zore“. Svečanom otvoru
'sudjelavat će i mjesno pjevačko društvo Gundulić“
tua Bki diletanti. U tu će svrhu, ako bude zgodno
po upriličen izlet iz Dubrovnika. Bilo sretno
i beriće
knjižnice, Po Hrvatskoj počele se od neko-
ga doba Gsnivati u velikom broju pučke knjižnice. U Za-
gorju osnovano il je 30; a sada ih je / osnovan veći
| brojh išli itvi widrugim krajevima. ,Osvit* predlaže
dase i u Hetceg-Bosni počne ovško raditi. Mi pako
oBa_ što u re oko osnutka i proši ca
14 Dm?. Hrvatska Kruna“ javlja, da je, po
odreci D.ra Marinkovinća, na čelo čiste istranke prava
u Dalujaciji stupio D.n Pave Zanki p_u Nina.
10 milijuna lira za ančenje 1 Slove-
— U talijanskim listovima čitamo. da je poznato
štvo » Alighieri“ odlučilo podići kod raznih
ijanskih novčanih zavođa zajam od 10 milijuna lira,
pje kaniupot: za po-
E
Nazi g
, dvojbe, da će sada ,Legine“ škole i dječiji vrtovi nje-
rasti kao glive poslije kiše po slavenskim općina-
u Primorju i u Dalmaciji.
& Is Amerike. Dne 27. o, m. držala se je u Alleghe-
Sliyu javna skupština za ,Hrvatski savez u Americi“.
potrebi i načina organizacije razlagao je Sirovatka.
vlinac, Tepić, Dr. Matina i Marohnić. —- Hrvatski,
irpski, slovenski, slovački, češki, poljski i ruski listovi
Americi donose vrlo važan članak gospodina Hinka
pvatke, u kojemu zagovara sbliženje i medjusobnu
gamizaciju megju 'američkim Slovacima, Česima. Po-
ma, Srbime, Hrvatima i Slovencima, koja bi. bila
u staroj domovini u borbi
hegemoniji, _ — Due 16. o.
Matina hrvatsku školu. koju polazi preko 80 djaka.
Dnevni red prve sjednice sabora dalmatinskoga,
koja će se držati u pouedjeljak dne 19 0. m. u 12 sati
| pred podne.je ovaj: Izbori tajnika. financijskog odbora,
"molbeničkog odbora i odbora za pregledanje rada ze-
maljskog odbora. Konačni računi za godinu 1901 raz-
inih zemaljskih zaklada. Iskaznica uprave oskudične za-
klade dalmatinske za istu godinu. Konačni računi za
i godinu 1901 zaklade za poljodjelske poboljšice kralje-
vine Dalmacije, zemaljske poljodjelske zaklade, miro:
vinske učiteljske zaklade, zemaljske učionske zaktade,
- zaklade, općinski zajam“, mirovinske zaklade za op-
[tE zemaljske zaklade. za
god. 1908 mirovinske - učiteljske zaklade, zemaljske uči-
_ onske zaklade, zemaljske poljodjelske zaklade i zemalj-
: vanjskih općina i izbornog kotara Kotor-Ercegnovi-
kotara ivelepo \
a
jice trpanjske u istoimenoj općini, Izvješća zemalj-
og odbora: o pobiranju, za dalnjih pet godina, po-
Odredbine na vino, žeste i pivo u korist općine
ljanske; o priznanju prava javnosti bosno-hercego-
bonici u Gorazdi ; o molbi prve dalmatinske tvor
sapuna u Spljeta za oprost od pokrajinskih prireza
potrošarini na ulja i pretiline, što ih ista treba za
obrt; o daljujem pobiranju posebne odredbine
vino, pivo i žeste u korist općine tivatske ; o iwol-
a sinjske, kojom traži pokrajinsku pripomoć
ju pristupne crkve k željezničkoj stanici u Si-
odbora 0 resoluciji, koju
klauzoli.
“pašoj inteligenciji a asobite seoskoj. da i
biti_za svoje društvene svrhe :
si ia novea dobiti ,Le-
jbe, kao što nejma |
| savjetnikom u Spljeta.
love retke: Mjesna kotarska bolesnička blagajna pla-
| težne“listove šalje na talijanskom jeziku. Svakomu
RE
| ničku; blagajnu na to upozorivati.
Iz Ljubuškog nam pišu, polovicom listopada : Bu:
dući je visoka vlada vrućim željama gragjana grada
Ljubuškoga u susret pošla, te im na njihovu želju pre-
mjestila kotarskog predstojnika gosp. baruna Ferstela,
tim je bila i nakana gragjana odstranjena, da iznesu
na vidjelo postupak i vladanje dotičnog g predstojnika
Ferstela; nu na žalost nagje se nekakav nadri-pisar,
koji od nosa dalje ne vidi, te u 41. broju , Bošnjaka“
iznese pod imenom ,Ljubušak“ dopis, u kojem u zvi-
jezde kuje više puta tuženog predstojnika bar. Ferste-
la, kao da je on naš grad i kotar kulturno unaprijedio,
te se ističe, kao bajagi nekakav patriota. Nu gospodinu
piscu ne bi dosta da kaža svoje mnijenje i sud o g.
predstojniku Ferstelu, nego završi ovim riječima : ,Kad
ovo velim, siguran sam, da ugagjam željama svih gra
gjana i sveg naroda našeg kotara.“ — Baš radi ovo
par riječi, pobudio nas je da se osvrnemo na to pisanje
(pravije rečeno ,buncanje“), jer mislimo, da je dužnost
svakog čovjeka po mogućnosti podvale odbijati, a na-
vlastito ovake prljave, koje se tiču cjelokupnog gra
gjanstva, te ovim putem pozivljemo gosp. dopisnika,
da ne čini ono, čemu nije dorastao, a i rarodna ga po
glovica uči i savjetuje, veleći: ,ne niči gdje te ne si-
ju“, jer čovjek, koji nokte zavlači, zaprlja ih, pa ih va
lja očistiti — a kad vode nema, treba da se. pati. Nu
napokon nije nam čudo stalo do toga. jer nam je vi-
soka vlada želji udovoljila, te nas ne muči ni najmanje,
samo treba znati je li visoka vlada Lez razloga prihva-
tila zahtjev narodni i jednog kotarskog predstojnika
odmah iza pritužbe premjestila? — Da bome da nije.
To bi i najmanje dijete odgovorilo, nego kad su iza-
slanici ljubuških gragjana visokoj vladi nakon pojedinih
pritužaba s jednom pritužbom, na kojoj su bili skoro
čitavog gražjanstva potpisi, pritužili se, tek onda je
visoka vlada njihovu tužbu primila i tačno njihove zah-
tjeve, kao i razloge proučila, te videći čiste dokaze
narodne, rečenog g.. Ferstela primjestila. Ova na-
rodna pritužba visokoj vladi preko svojih izaslanika.
čisti je dokaz nezadovoljstva narodnog od bivšeg gosp.
predstojnika bar. Ferstela, a uslišanje narodne prituž-
be preko svojih izaslanika, takogjer je čisti dokaz za
slab postupak i vladanje kao i napredak kulturni od
strane g. predstojnika Ferstela. Dakle ovo je čisti
račun, da g. predstojnik nikakvog kulturnog znameno-
vanja učinio nije, jer da jest, ne bi tako bio od pred-
postavljenih nagragjen. Nu ako je osobi gosp. dopisnika
u prilog išao rečeni gospodin. to nije imao pravo ona-
ko -isati i misliti samo na sebe, a isticati cjelokupno
gragjanstvo. Za to mu od naše strane još jedan put
poručujemo, da tako više ne čini, jer smo sad učinili
gamo toliko, da dokažemo da nijesmo suglasni, a u bu-
duće ako bi što tako bilo, neće proći ovako. — Sadik,
najbolje stolno i osvježujuće piće prokušano proti ka-
šlju, bolestima grla i katarima u trbuhu i mjehu. 38f
Loši tek, i slaba probava
najlakše se ostrdne ako u periodički pije Rohićev
uTempelquelle“ kod starijih ili kroničnih bolesti ove
vrsti dava se prednost ,,Sthiriaquelle“ (koja je jači).
Njemački jezik.
Čisto i upravno podučavanje, kao
gramatično. takogjer u konversaciji po-
daje jedan Bečanin sa gimnazijskim i
trgovačkim školama.
u 6 mjosoci potpuno
Osjegurava
izučavanje.
Eventualna pitanja pod :
.Bočanin 100“, samo pod znak poste-
rostanto ,GRUŽ“.
Gradska kronika.
Imonovanja. Sudbeni tajnik g. David Mandolfo,
brat odvjetnika Dr. Salamuna Mandolfa imenovan je
* G. Bogoslav Medini prislu-
šnik w Stona, imenovan je pristavom u Kninu. Čestitamo.
Čitalja. U Četvrtak, 15 t,. u Pok. Bonići umro je
Audro Jović, čestiti Hrvat, koji je više puta pisao u
našem listu. Pokojnik bio je dopisnik i ,Pučkog lista“.
Laka mu zemlja!
Na vježbalištu u Grnšu, kako nam še tuže mno
gi prolaznici, čuje se i odviše gadnih kletva i psovaka
kod vježbanja novaka. Nije lijepo čuti neprestano i ne:
prestano, kao za okladu, majgadnije kletve i psovke što
ih kao na dušak siplju nekoji potčasnici, osobito ka-
prali. Starješine bi molili, da pripaze malko na to.
Radnicima | cima. Primamo ot prijatelja
je slobodno, kada primi platežni list ma talijan-
skomjeziku povratit ga matrag, kako je ta sko-
ro učinio jedan vrli Hrvat. On je plateži list stavio
u kuvertu i na komadu hartije napisao po vraća se
jer lik talijanskom jeziku. Dakle neka svak
ovako radi, jer bolesnička blagajna mora da piše
hrvatski, kada neko tako zahtjeva.
Cijenimo, da neće biti više od potrebe boles-
Izgorjela. U Črtvrtak, 15 t., neka starica Blaska ud.
Nike, u svom magazinu izgori, te nakon malo časaka
izdahne. Govori se, da se je nesreća dogodila, što po
kojillii neoprezno ostavi goreću vatru, te blizu toga
zadrijema
ske umjetnosti. Ispit je: položio dobrim uspjehom. Od
120 kandidata proglašeno je zrelim samo 16 megju ko-
jima je, razumije se i on jedini Slaven u rečenoj aka-
demiji. Čestitamo mu.
Sjednica Općinskog Vijeća bilu je u srijedu dne
13 tek. na 4 ure poslije podne, Bi odobreu potrošni
račun za g. 1902. za grad. predgragje i sve odlomke.
Odobren je potrošni račun zaklade Giorgi grofa Nika
sa glavnicom u državnim obveznicam od kr. 56.600 i
pretičkom u novcu, koji će se uglavničiti, od kr. 40:52.
Qdobren je potrošni račun Amerlingove zaklade o pri-
pomaganju kruhom, sa glavnicom u državnim obvezni-
cam od kr. 27,4000 i pretičkom u novcu od kr, 27 62.
Odobren je potrošni račun Amerlingove zaklade
radi utemeljenja Dječijeg Zakloništa sa glavnicom u
državnim obveznicam od kr. 36.000 bez pretička u novcu.
Odobren je potrošni račun Amerlingove zaklade
za udatbene potpore, sa glavnicom u državnim obvez-
nicam od kr. 10.000 i pretičkom u novcu od kr, 420.
Odobren je potrošni račun Boškovićeve zaklade
sa glavnicom u državnim obveznicam od kr, 21.000 i
pretičkom u novcu od kr. 219-12.
Odobren je potrošni račun Čerlekove zaklade sa
iglivnicom u državnim obveznicam od kr. 19-300 i pre-
tičkom u novcu od kr. 165639. i
Odobren je potrošni račun za upravu Fačendinih
dobara za mjesnu Pokrajinsku Bonicu, sa glavnicom u
državnim obveznicam od kr. 13.000 bez pretička.
Odobrcn je potrošni račun za zakladu pripomoći
ranjenih vojnika sa glavnicom u državnim obveznicam
od kr 17.700 i pretičkom u novcu od kr. 53.07.
Odobren je potrošni račun zaklade Pulić, sa gla-
vnicom u državnim obveznicam od kr. 900 bez pretička.
Odobren je potrošni račun jubilarne zaklade za
početnike u pomorstvu u državnim obveznicam od
kr. 2800 i pretičkom u novcu od kr. 66.37.
Qdobren je potrošni račun ostavštine Ljubić sa
glavnicom u državnim obveznicam od kr. 2100 bez
pretička.
Zatim se je pretresalo, da se uvede brojač radi
mjerenja potroška vode. Gosp. Načelnik predlaže u ime
upraviteljstva, da se u rečenu svrhu uvede brojač uz
cijenu od 30 hel. za svaki kubični metar.
Gosp. Petar I. Orepić predlaže da bi se izabrao
odbor od 5 lica, koji bi stvar proučio i izvijestio u
dojdućoj sjednici, te je primljeno jednoglasno. Bi iza-
bran za to ovaj odbor gg. Mato Gjik, Marko Krile,
Mato Katičić, Ivo Dabrović i Pero Orepić.
Bi odobrena pogodba sa Državnom Upravom za
izvedbu kanalizacije kod e. k. Preparandija na Pilam.
Odobrena je pogodba o predaju puta od Gorice
Sv. Vlaha kroz Lapad. .
Bi odobrena za god. 1899. izračunani općinski pri-
rez postotkom od 65%, za sve izravne poreze Dubrov-
nika i pregragja.
Podijeljena je pripadnost Gjivu Lopižić Antuno-
vu. Gjivi ud. pok.slva Mustahinić, Antunu Padovanu
reč. Maslinjak, Kati ud. Pupator i Peru Stankov ću pok.
Joza,
s Obećano je pravo pripadnosti, u slučaju ako ste-
če austrijsko podanstvo Dragutinu Pretner p. J+kova:
Podijeljeno je više potpora megju inima dvojici
djaka.
Porotni Sud. Imenik lica I. porotnog zasjedanja
koji se prekosutra otvara slijedeći je : Članovi porotnog
dvora: C. K, predsjednik pl. Ivellio, pok. savj. Bojanić
zamjenik presjednikov, pokr. savj. Sikorski, tajnik Ba-
šić, pokr. savj. Radmilli, sudac zamjenik, tajnik Bjela-
dinović. sudac zamjenik.
Redoviti porotnici: Antičević Ivo pok. Ante po-
sjednik, Janjina; Bosnić-Kovačić Ivo Kuzme Bruk po-
sjednik i trgovac, Blata, Bellin Ante trgovac, Trpanj;
Buntjelić Ante Barov, pom. kap. Kučišće; Butirić Ivo
pok. Iva, obrtnik. Trpanj; Cvjetković Marko pok Boža
posjednik, Šipan; Car Frano umir. učitelj, Dubrovuik;
Fabris Ivo pok. Frana, obrtnik, Korčula; Franasović
Frano trgovac, Orebić: Fažinić Jozo pok. Roka mirodi-
jar, Korčula; Giunio Dr. Dinko odvjetnik, Vela Luka;
Glavić Kosto pok. Boža posjednik, Šipan; Galjuf Bruer
Antun, Vlahov, trgovac, Dubrovnik: Glavić Federik po-
sjednik, Dubrovnik; Ivetta Ante pok. Mata trgovac, Tr-
panj; Ivančević Niko pok. Stijepa, trgovac, Korčula;
Klaić Vuko pok. Miha posjednik, Popović; Kuspilić Mar-
ko p. Marina, obrtnik, Korčula; Lonza Ante p. llije po-
sjednik, Zaton; Lopižić Pavo ljekarnik Gruž; Milja-
nić Pero pok. Boža posjednik, Uskoplje; Milić Lujo
Antunov, trgovac, Slano; Papi Ivo pok. Mata, posjed-
nik, Prijevor ; Puljizević Andro, posjednik, Gruž; Papi
Marin pok. Mata, posjednik, Prijevor; Pasabanda Bal-
do, pom. kap., Orebić; Palunko Niko pok. Marka, po-
sjednik, Šipan; Šutić Antun, papučar, Dubrovnik; San-
galetti Ante pok, Bara, posjednik, Lastovo; Serragli
D.r Abele, odvjetnik, Dubrovnik; Šapro Ivo, trgovać,
Dubrovnik ; Sladović Ante pok. Franja, obrtnik. Kor-
čula; Smrkinić D.r Stjepan, odvjetnik, Korčula; Uco-
vić Antun, posjednik, Gruž; Vuletić Savo, dbrtnik
Dubrovnik; Vuletić Ivo, umirovlj, sudb. savjetnik, Du-
brovnik. — Namjesni porotnici: Angeli Luka, urar, Du-
brovnik; Caboga grof Brnja, posjednik, Dubrovnik;
Gjuratić Antun, slastičar, Dubrovnik; Jelić Ivo. trgo-
vac, Dubrovnik; Kolin Ivo, privatnik, Dubrovnik; Ka-
tičić Ivo, obrtnik, Dubrovnik; Mičić - Bože; “činovnik;
Dubrovnik ; Odak Roberto, gostioničar,, Dubrovnik; Vod-
nica Antun, trgovac, Gruž
Dilotanti. Već prije nekoga vreimena smo pišući
o ovom pitanju zagovarali misao, da se nešto življe
poradi oko toga, da dramatske diletantske prestave po-
stanu što češće i što, bolje. Rekli smo, da bi bilo do-
bro, kad bi naši diletanti uz pomoć, ostaloga općinstva
uredili stalnu družinu, sa potrebnim fondom i progra-
mom rada. U koliko nam je poznato oni bi i sami ra»
do poradili u tom pravcu. te stupili češće pred općin-
stvo. Ali za toje potrebno prije svega, da ide ovom
nastojanju na ruku naša mladež obojega &pola. Treba
da svojim sudjelovanjem omoguće ostvarenje ove misli
naše gospojice i gospoda. Na taj način bi se moglo uz
malko volje, rada i požrtvovnosti doći do toga, da do
— Mladi slikar &. ! M. Rašica naš sagracjani
i vrli Hrvat, bio je primljen u bečku akademiju slikar-
|bijemo svake godine po jednu odulju seriju
na hrvatskom jeziku. Dovoljno je
ovamo godimice talijanska operna i operetna društva,
pa bi bilo u redu da barem drama bude domaća. Spljet
nam je pokazao sa svojom diletantskom družinom, da
je to moguće. Tamo su već davali veliki broj prestava,
megju inima i pučkih. koje su neobično uspjele. Tamo
je ustanovljen već i fond iz kojega se pokrivaju. naj-
nužniji troškovi za dekoracije, rekvizite i historijske
kostime. I Dubrovnik bi imao ići tim putem, što. uz
malko volje i susretljivosti meće biti teško.
Pokušano samoubojstvo, U prošlu subotu, dne 10
tek. žena Iva Miletića htjela se je baciti niz Boninovo,
Kad je imala baš to uraditi,,svom sinčiću, koga je bi-
la sobom dovela, poveže oči, te dok je to radila do-
juri kočija, a ona skoči do zida da se baci niz ponor.
Jedan dječak, koji je bio u kočiji, videći to, skoči iz
kočije i uhiti je, na to priskoči u pomoć i kočijaš, te
je tako spase i odvrate od nakane. -— Bilo bi dobro,
da se na Boninovu ono pogibeljno mjesto zagradi. na
kojigod način, jer se češće dogagjaju nesreće.
Izazivanje. Nazad nekoliko dana bio je u grackoj
luci financijalni parobrod ,Spljet“. Neki njegovi mrnari
često su se znali zabavljati udaranjem kojekakovih na-
pjeva. Megju raznim pjesmama češće se je čula uda-
rati ona ,del si“ takovim veličanstvom i izazivanjem,
da je vrijegjalo mirne gragjane. Nadamo se, da se neće
ove više ponoviti.
Svjetska panorama. Ovdješnja Svjetska carska
panorama“ pruža lijepu zgodu, da se općinstvo poza-
bavi dobrim slikama iz sviju krajeva svijeta. Ovoga tje-
dna je na programu Napulj, Vezuv i Pompej a budu-
ćega Carigrad
Žalosna tragedija. U Nedjelju, dne 11 tek., u ,H0-
tel Petka“ na 8 i po sati jutra dogodila se megju dvo-
je mladih zaljubljenika žalosna tragedija. Petar Balić,
konobar, od 25 god. iz Knina i Ane Pesić, konobarića
od 26 god. iz Četra od Kranjske, tako su se zvali.
Balić je u subotu u večer došao iz Senjske Rijeke,
namjerom da to uradi, ako ga Ane Pešić odbije, koju
je ljubio. Dakle kada je to jutro došao Balić pred svo-
iu zaručnicu, zapita je, da li će za nj poći, te pošto mu
ova niječno odgovori, izvadi samokres iz žepa i ispali
u nju, koju ne usmrti, jer ju je tane samo malo ogran-
čalo poviše oka. Zatim Balić izagje iz njezine sobe:i
ispali sebi pod grlo hitac i sruši se mrtav na pod.
Iz Gruža. Mole nas. mnogi neka ovo malo redaka
uvrstimo u list: Kada se je ove godine slavila sveča- _
nost Bl. Gospe od Rozarija u Gružu bilo je lijepo i
pravo opisano u ovome listu. U istinu se je svak di-
vio redu i pobožnosti. Nu valja spomenuti i čija je to
zasluga. Stariješina samostana sv. Križa ovdje u Gružu
je opće ljubljeni i mnogopoštovani otac Augustin Mati-
jaca. on je još lanjske godine dobavio krasni kip Bl.
Djevice Marije pod imenom Gospa od Gruža, te tim
uveo veću bogoljubnost sa ophodom. Ovo je dakle dru-
ga godina, da ova svetkovina ispada što sjajnija, a u
buduće će, ako Bog da, još bolje! Tomu sva zasluga
spada goripomenutomu ocu Matijaci, koji od kada je
ovdje megju nami, mnogo je doprinio za crkvu i za
isti samostan, te je vruća želja cijelog ovog pučanstva,
da bi se za premogi niz godin& uzdržao megju nami
ovaj neumorni sluga Božiji, koji je od dike ne samo
mjestu, dali i svemu Redu.
Operete. Talijansko operetno društvo C. Matuctci
dolazi dne 31 ovoga mjeseca. Sezona će se otvoriti dne
3 Novembra sa operetom u 3 čina i 3 slike od M. Mo-
scetti 11 Marchese del Grillo“, rimska legenda, koja je
po svim kazalištima postigla veliki uspjeh. Čin se đo-
gagja u Rimu godine 1790 od podne zadnjeg dana po-
klada do jutra prvog dana korizme. Društvo g. C. Ma-
tucci ima vrsnih sila, a osobito je na glasu zbog boga-
te garderobe i inscenacija.
Kako čujemo već se je velik broj našeg općin-
stva predbrojio za cijelu sezonu. Nade je s toga da će ay
kazalište bit dobro posjećivano. Predbrojbe se još pri-
maju kod kazališne blagajne. Cijena je za ulaznicu K
29 a za sjedala K 14:50.
Dubrovački Parobrodi, Gundulić“ na putu iz
Methil-a za Trst krcat ugljevlja , Balkan“ 12 tek; pri-
spio u Marsilju krcat žita. ,Beatrice“ uaj putu iz Ge-
nisehesk za Emdon krcat. ,Becher“ na putu iz Maria-
nopoli za Flestwood krcat. ,Dubac“ na putu iz Braile
za Anversu krcat. ,Gradac“ na putu iz Suline za Lon-
don krcat, ,Naprijed“ na putu iz Braile za Liverpool.
Prazattus“ krca žito u Taganrog. »Epidauro“ .na
putu za Carigrad. Istok“ na putu iz Glemitschesk za
Kertek. , Leopoldina“ iskrcava žito u Hamburgu. ,Or-
jen“ iskrcava drvlje u Liverpool. ,Zora“ na 10 % kre-
nuo Alger_i proslijedio za Anversu, štiva
00 iva i hirvateet,
Kupujte žigice družbe. :
200 Sv. Ćirila i Metodal
.
Prosvjeta.
Za glagoliča. Pokrajinski sastanak u Spljetu_ dne-
va 6. srpnja 1902. Dobili smo ovu brošuru u kojoj su
sakupljeni svi pozdravi ovom sastanku, svi govori na
sastanku izrečeni, kao što i rad izabranoga odbora, nje-
[gov pat u Rim, te pezultati toga puta.
. Mladost Dra 4. + U Nar. .
je izlazila pod ovim naslovom studija od Milana .
ća, koji je o tom predmetu pisao i u ,Hrv. Misli“,
da će biti ova radnja, puna novih podataka iz ži
prvih godina rada Starčevićeva napose p
je već unaprijed preporučamo.
Hrvatska Misao“. Dobili smu 1. broj
ove smotre. Kako je poznato list je bio za vrijeme
ljetnih nemira obustavljen. Sada je ; reuzeo ured
g. Stjepan Radić, te će list izlaziti redovi
jeseca na 4 arka. U prvom broju imade obilno
i uvodni članak ,Sigurna p
nedavni pokret za
m;
Spominjemo
ta
Srncijnitrijvans>< msna
eda
>
pure?
rr niej
i
_—
AE S poj o geg
EIN
m oO
DLA dim o omg