jafjno da će Koerber iz Trsta doći i u Dalmaciju. To bi bio u novije doba prvi min,-predsjednik koji pohagja ove krajeve, Sretni smo! Iskazuju nam od nedavna i preveliku pažnju ta velika gospoda! Talijanski kralj vratio se je sa svog posjeta u Parizu. Francuzi su talijanski kraljevski par dočekali sa takovim sjajem i takovom srdačuošću. kakovom ni- jesu dočekali svojedobno ni ruskoga cara. Nazdravice tom zgodom izrečene su bile pune simpatije i bratim ljenja talijansko-francuskoga. Novine pišu oduševljeno i tvrde, da je time udaren osnov savezništvu izmegju Italije i Francuske, Oba se naroda ovome vesele. Trojni savez se tako sve više i više slabi. Srpska ina je podnijela kralju adresu. a ovaj je izjavio svoje zadovoljstvo, što postoji posve mašnji sklad izmegju skupštine i vladara. U Macedo niji je ustanak obustavljen. Čete se pre- ko zime ragilaze, a Turska i Bugarska povlače svoju vojsku. Diplomacija živi u utvaranju, da je to sve nje- na zasluga. Megjutim je poznato, da Macedonci obično preko zime miruju i čekaju što će se učiniti. Papinim tajnikom je imenovan španjolac Mnsrg. Merry del Val. Ovo imenovanje Pija X. ogorčilo je ta- lijanske kardinale tim više, što je Valu tek 38 godina. Oni vide u tome znak, da Pio X. kani neodvisno wvla- dati, te traži mlagje sposobnije ljude. Val je rogjen u Londonu od diplomatske porodice, pa se je već od mla- dosti bavio diplomatskim poslovima. Domisija talijanskoga ministarstva. Čitavo tali- jansko ministarstvo 'predalo je ostavku kako se kaže za to, jer je ministar presjednik tako bolestan, da već ne može voditi dalje poslove. Ruski car će doći, kako talijanski listovi javljaju tek ovoga proljeća u Rim. Belgijski kralj Loopold nije postigao sa svojim putem u Beč ništa. Odnošaji izmegju oba dvora ostali su hladni kao i prije. Lambsdorf ruski ministar vanjskih posala pošao je u Pariz da se dogovara sa Delcassćom. jest da su sveopće obljubljene i na sve strane rasprostranjene Kapljice sv. Marka, Gradska Ljekarna Zagreb Markov trg, najpotrebitije u svakoj kući imati, da se može bolesniku prva pomoć pružiti, a kod zdravih ljudi predusresti bolesti. Stoga upozo- rujemo gg. čitatelje na današnji oglas Gradske Lje- karne, Zagreb Markov trg, koji se nalazi na 4. str. našeg lista. Domaće vijesti. Dalmatinski sabor, Dne 19. o. mj. bio je otvor sabora Dalmatinskoga. Najprije se je presjednik spome- nuo pokojnih članova Trigaria i Vojnovića, a onda je razviv program rada navjestio osnovu za povišenje po- krajinskog budgeta, i o imenovanju putujućeg povjerenika za nadgledanje općina. Požalio je da nije vlada ispunila zaključak sabora o povećanju školskoga fonda. Na to je j najavio da se je ove godine povisio prinos za muško učiteljište, te da se ustanovili fondovi proti malariji, a da se time nije ničim optere- tio pokrajinski fond. O vinskoj klauzoli je kazao, da se vode diplomatski pregovori, a vlada da je čvrsto nakanila štititi domaću proizvodnju. Buduće godine da će se gospodarskoj školi u Spljetu pridodati i trgovač- ka škola. Dotičući se jezičnoga pitanja rekao je, da je dušnost vlade, da udovolji pravednim narodnim zahtje- vima ove pokrajine i da se ovo pitanje riješi uvaživ historijski razvoj i zahtjevi javne uprave. Pošto su bili izabrani razni odbori jednoglasno je , prihvaćen zaključak kojim se od vlade traži, da se vin- ska kluuzola ne obnovi ni u kojoj formi i da se ne produlji mi za koje vrijeme. , Čisti“ su za vrijeme govora presjednika i namjesnika izašli iz dvorane. Napokon je namjesnik pozvao sve stranke da iza- beru delegate za uregjenje jezičnoga pitanja. Kako nam javljaju govori presjednika i namjesni- ka nijesu osobito dobro raspoložili zastupnike. Glede pitanja o putujućem povjereniku za nadgledanje općina nijesu svi zastupnici sporazumni. Jedni bi htjeli da taj bude samostalni činovnik a drugi, da taj po: sao obavlja jedan član zem. odbora. Glede jezičnoga pi- tanja su svi složni, da se neće moći prihvatiti osnova namjesnikova, po kojoj bi se imao uvesti još i njemač- ki jezik. Parobrodarsko pitanje, Javljeno je, da će u Tr- stu biti brzo sjednica o pregovorima izmegju vlade, Lloyda i naših parobrodarskih društava, radi parobro- darskih saobraćaja u Dalmaciji. , Jedinstvo“ doznaje da je stvar u ovome: ili fuzija dalm, parobrodarskih dru- štava, ili Lloyd ! Ovo da je vladino načelo. Biva, ili da so naša društva spoje pa uzmu na se brodarenje po Dalmaciji, već u smislu, kako se o tom pisalo, udesiv sve, da bude Dalmacija zadovoljna, ili će Lloyd početi da dotiče sve luke, da razgrani pruge. Suviše, da bi im se, ako se spoje, povećala držuvna subvencija, čega i nema govora. Učitelji U zadnjem u »Učitelj- skog Glasa“ objelodanjena je poslanica ,Saveza dal- učitelja“ ,nar. polanicima na saboru kralj. “, Iz te poslanice vadimo ova mjesta, koja dobro karakterizuju stanje i težnje našega učiteljstva : Svakojakim pretstavkama, spomenicama i molbama dal- učiteljstvo obraćalo se je k saboru se je k Vama, da bi mu jednom, Vi posloda- Ig REI T : i obećanjima, pa i sažalnicama. — Nema ovdje hitrolije ikakve, jer što se je u ovo vrijeme, recimo, učinilo za nas, pa i u ovo zadnje doba u dva navrataja dobacilo nam se ono milostinje od 200 K, nije se svim tim ni izjednačila potpuno realna vrijednost starih cvanciga prama današnjim velebrojnim krunama. Zasjedanje sabora evo predstoji i mi mu idemo u susret. Tolika iskustva htjeli bi da stinemo. al nama se čini da bi Vas uvrijedili. kad bi posumnjali o Va šim dobrim namjerama. kad bi se plašili, da bi mogle po čemu ostati besplodne tolike vrele i od nas har- nošću oćućene zagovorne besjede, da nam pomognete. — No čujte! Kad bi hudom našom srećom naše nade nasjele na kojekakve hridine bud i časovite nemo- gućnosti, tada. kao zalog zbiljskih Vaših dobrih na- mjera, a u ime Vašeg i našeg ponosa, pitamo od Vas što slijedi: I. Ne otvarajte novih škola, TI. Ne pitajte u Beč novaca za nas, jer mi jednostavno ne vjerujemo, da će država — preko tangente što je zemlji dužna u ime uzdržavanja starih svojih škola — niti helera dati, kad ne daje ni drugim pokrajinama, a i ne smije. dok postoji sadašnji temeljni zakon u pogledu uzdrža- vanja pučkih škola. III. Ne stansirajte od pokrajinskog novca godišnju svotu za podmladak preparandija. a da Vam se ne reče, da i Vi kukavnim potporicama vabite tolike neiskusne roditelje, da svoju djecu šalju u uči- teljište: pustite ih nek kopaju; ne potkopavajte im sre- ću. IV Ne prosjačite za nas ni u putnika od njihovih voznih karata, ni u pivopija od njihovih čaša: istina je. svakojakog novca ima u pjeneznicam, al ne dolikuje kojekakvi namijeniti onome, kome ga je blagoslivati, a ne pridavati. V. U ime pravice pitamo, da povišite sve zemaljske prireze, neka svaki porezovanik suraz- mjerno ekonomskom svom stanju doprinese potrebštini za dokinuće našeg jadnog stanja, a da i nadalje — ne sjegurno veledušno — jedan jedini i to najzaslužniji stališ bude općenitosti besprimjerno žrtvovan. VI. Na pokon s patrijotskog stanovišta pitamo, da napuštenu borbu za potpunu autonomiju pučkog školstva preuz- mete i nejenergičnije nastavite i u Zadru i u Beču, & da znamo čije smo sluge. Otvor Hrvatske Čitaonice .,Zore“ u Cartatu će slijediti dne 25. tekućeg listopada, sa večerom u dru- štvenim prostorijama. Početak u 7 sati. Program sve- čanosti je ovaj: u 7 sati jutra: svečano izvješenje dru- štvene zastave, 11 sati blagoslov društvenih prostorija, 11/4 sati tamburaški zbor ,Zore“ koncertuje na dru- štvenoj taraci, 4 sata po podne: veliki muški pjevački i tamburaški zbor ,Gundulić“ koncertuje po pogramu, 6 sati večeri: rasvijetljenje prostorija i bacanje vatro- meta, 7 sati : mješoviti pjevački i tamburaški zbor , Zore“ koncertuje po programu, 8 sati: večera. Cavtajskoj ,Zori“ prigodom svečanoga otvora dne 25. listopada 1903.*) Zora nam rudi, Cavtat se budi Pjesmom joj slavi ružični krijes; Zora nam sviće. Hrvat se miče, Tugjinske sile odganja bijes ; Cavtat se diže, ustaje oj, Hoće da bude na svome svoj! Staroga Lave — ognjišta slave — Kolijevkom bješe cavtajski brijeg, S njega su vile — slovinske mile Narodnog bratstva razvile stijeg ; Uz javor-gusle pjevajuć oj, Cavtat nek bude na svome svoj! Minuše ljeta — sudbina kleta Slobodu sruši — uništi sjaj; Al ipak osta — starog gospostva Cavtatu spomen ponovni taj ; S njime i pjesme slobodni poj ! Cavtat nek bude na svome svoj ! Zora nam rudi — složni su ljudi. Složna su grla -— skladan je glas; Nestaje smeće, društvo se kreće: Bila nam, braćo, u dobar čas! I nek se svuda razlijega poj: Cavtet nek bude na svome svoj ! Pišu nam iz Konavala, Na poreznom ureduu Cavtatu, naše izjave, tužbe, opravdanja i t d. primaju se zapisnički samo na talijanskom jeziku i ako mi go- vorimo isključivo hrvatski i ako nam je talijanski jezik nepoznat. Od toga pošljedica, da nam i odnosna rije- šenja dolaze u nepoznatom jeziku, što nama prouzro- či i dangube i troška i jeda. Do koga je molimo, da providi. Jedan pohod. ,Jedinstvo“ javlja. da je centralni odbor austrijskog trgovačkog i industrijalnog vijeća odlučio doći u Dalmaciju, da je proputuje, da se izvi- jesti o stanju naših glavnih luka i da se upozna sa trgovačkim i industrijalnim prilikama naše pokrajine. Austrijsko trgovačko industrijalno vijeće, osnovano tek ovo zadnjih godina, sastoji se većim dijelom od velikih industrijalaca i trgovaca, koji su svojim savjetom pri ruci centralnoj vladi u Beču u svim poslovima, te za- bez | sijecaju u industriju, trgovinu i u promet, I zaista je spomenuto centralno vijeće zadnjih godina u različitim prilikama zauzelo inicijativu na korist raznih predmeta, koji spadaju u trgovinu i industriju, te je praktičnim i strukovnim istraživanjem pružilo vladi priliku, da vrši svoju zadaću, u koliko ta zasijeca u trgovačke i indu- strijalne prilike. Ovo putovanje nije potaknuto sa stra- ne vladine inicijative, več sa strane trgovačkog i indu strijalnog vijeća, koje je sastavljeno od neodvisnih i "odličnih ljudi, čija je odluka, da tim pokažu osobitu .[ simpatiju našoj zemlji. Spomenuti će odbor trg. i obrt. vijeća biti u stanju da pohodi samo neka stanovita mjesta, a to, kako čujemo. Zadar, Šibenik, Trogir. zi Komižu, Korčulu, Dubrovnik, Kotor i Sutomore, se, kažu nam, iz Boke sa željeznicom do 6 zrno u “ Bosaa. Nadamo se da će naši krugovi bi- [ti u svemu na ruku ovom odboru, te ga izvjestiti o stanju našem i o potrebama. Mi moramo mimo maćuhinske vlade tražiti što više sveza u svijetu poslovnom i poli- tičkom, sveza koje će našem težnjama ići na ruku. Ovo je jedna zgoda, koju propustiti ne EEE je Dum Vice Medini, & te je pjesmu uglazbio ko g o da, dogju bečki industrijalci u Dubrovnik javit ćemo potanje. Hotel u Boki. ,N. List“ doznaje iz pouzdana izvo- ra, da gg. Lombardić i Nakičenović u Ercegnovomu po- krenuše ustanovljenje dioničarskog društva za gradnju hotela u Boki Kotorskoj. Temeljna glavnica iznosila bi 200.000 K. U Zadru je počeo kurs za poštarske vježbenike, i to i ove godine u — talijanskom jeziku! Sve naše pritužbe, svi majlogičniji argumenti sva zauzima- nja naših zastupnika kod ministarstva u Beču nijesu mogla da odole tugjinskom uplivu na ravnateljstvu po- šta i brzojavA u Zadru. Iz Beča javljaju, da sa strane ministarstva trgovine nema nikakve protivštine. da pre- davanje na tečaju bude u hrvatskom jeziku. ali da je definitivno riješenje zakrklo kod ministarstva unutar- njih posala, koje daje direktivu sustavu vladanja. Ovo pitanje ne smije da sigje s dnevnog reda, dok ne bude riješeno u pravednom smislu. Dalmacija i Filipine, Pod ovim naslovom donaša Alleghenijski amarikanski list ,Hrvatska“ ove bilješke, te ih popraćuje sa nekoliko riječi, koje mi dakako ne možemo izlako shvatljivih razloga prenijeti: , Prošle zi- wo pomolio se u Dalmaciji glad i to sbog prošlogodi- šnje slabe ljetine i sbog slabe prodaje domaćih proiz- voda, navlastito vina, koje mora stati u konabama dal- matinshih težaka dok se talijansko vino svukud po svim pokrajinama austro-ugarske prodaje slobodno i ne- smetano, jer tako prokleta klauzola zahtijeva. Ti bijedni dalmatinski težače skapavaj od glada! Dopustom tvoje vlade tugjiu ti u vlastitom domu ži- vjeti neda. Pa kad je zimus u Dalmaciji nastao glad, što mislite, što je učinila austrijska vlada? Razdijelila je megju narod od glada umirujući, par stotina vagana kukuruza, obećala je pomoć od 100,600 forinti, al to svoje obećanje nije ni do danas ispunila, premda evo i * [druge zime na vratima. koja će. kako neki znaci davaju slutiti, biti jednako crna za našeg dalmatinskog teža- ka, ko prošle godine. — Onda će opet doći par stoti- na vagana kukuruza i obećanje sa strane vlade, a bije- dni naš narod i dalje će stradati i gladovati. Čajte pomno dalje: Prošle zime kad se je na Filipinama pojavio glad, vlada Sjed. Država na milijune dolara potrošila je da pomogne jadnom narodu; tu se davalo hrane, odjela novaca i svega stradalnicima i u par tjedana ne bijaše gladu mjesta megju filipincima. Da brzo nije priskočila vlada tad u pomoć filipincima, bilo bi tamo na hiljade naroda pomrlo, Ove godin:, — kad se samo naslućuje, da bi mogao opet na Kilipinama glad zavladati, šalje washingtonska vlada na Filipine do 350.000 dolara ra- zne hrane siromašnom narodu i eto glad je prepriječen, te smo više nego stalni, da nastajuće zime filipinci ne- će stradati. Suviše vlada Sjed. Država na Filipinama pravi tolike željeznice, prokope, širi trgovinu i indu- striju, da će Filipine skoro preteći i mnoge evropejske zemlje. Pomislite, Filipine se samo od nazad par godi- na nalaze pod vladom Sjed. Država, a Dalmacija se Austrijom nalazi već stotinu godina. Pa kolika razlika? Sjed. Države više su u par godina učinile za Filipine, na kojima obitavaju divljaci, nego li Austrija za Dalmaciju na stotine godina, u kojoj stoje kulturni i dobroćudni Hrvati. Filipinci imaju danas svega i svačesa, a u unu- trašnjosti su posve slobodni, jedino što ih prama vani zastupaju Sjed. Države. U Dalmaciji, bogom nadarenoj svim i svačim, ništa nema, ista svakim danom propada, u javnim uredima dalmatinskim, vlada jošte uzdrži ure- dovnim talijanski jezik, premda u cijeloj Dalmaciji na- lazi se samo 1. po sto Talijan. a 99. po sto Hrvata. Dapače tura se u urede i njemački jezik premda se tamo svijećom mora Nijemce tražiti. Promozgajmo malo ovo pak onda razmišljajmo o Austriji i njezinoj ulozi u Dalmaciji, te Sjed. Država- ma i njihovoj ulozi na Filipinama, koja razlika? SVILA ZA BLUZE od 60 novč. do 6 11:85 metar — zadnje novosti. Šalje se u kuću franko i već plaćenom carino a ut: - nik odmah. Tvornica svile Henneberg, Zilrich Proti katarima disaćih o A kašlju, romuklosti i Sim grlenim bolestima nd ooo rene ečnka upotrebljava se uresa sama ili pomiješana sa vrućim a Djeluje bla- gotvorno, osvježujuće i utažujuće. pomaga io slu- za, te je najbolje prokušano u takovim slučajima Katare dušnika olakšati će redovita uporaba Roičke kiselice. Gradska kronika. Imenovanja i premjoštaji. Prečasni Dn. Mato Pi- šta naš dični starina, imenovan je Prepozitom stolne dubrovačke crkve. Najsrdačnije čestitamo ! — Veleuč, dn. Nikola Buntjelič, župnik u Janjini i- menovan je nadpopom i 'ekanom u Stonu. Našemu sta romu prijatelju srdačno častitamo ! — G. dn. Ivo Kinkela premješten je iz Mlina kao administrator župe u Janjini. — G. Antun Jasprica pre- mješten je iz Trstenika u Mline. — G. Ivo Matić iz Veleluke u Trstenik — G. dn. Vice Radecki žup. po- močnikom u Velaluku. — Mp. dn. Frano Ivančečvić žup. pomočnikom u Blatu. — G. dn. Ivo Sladović žup. pomočnikom u Žrnovu. — G. Antun Drobac nastojnik kot. suda u Sinju premješten je u Dubrovnik a g. Mihajlo Bjeladinović iz Dubrovnika u Kotor, Lično vijesti. Rao PRAVA saboru #&. Dr. Pero Dr. Melko Čingrija i grof Brnja Kaboga otputovali su u nedjelju 18 tek. u Zadar, — U srijedu vratio se je g. Ernest Katić c. k. bilježnik. Mrovarenje životinja. Kako čujemo jedan (je či- novnik u Gružu ovih dana polio svoja dva kučka pe- troleumom, te ih zapalio da ih na taj način usmrti, O- vakovo mrevarenje nedužnih životinja moramo odlučno osuditi. Hvalavrijedno. Prigodom smrti g. Iva Kazimiri udijelila je obitelj g. Mata Kipre u fond bolesnih rad- nika Hrv. Rad. Zadruge K 3. Kakv se pa sa regrutima. U prošlom bro- ju našeg lista nešto smo pisali o gadnom postupanju sa nevoljnim regrutima. Nije dosta što se čuje svakih gadnih rječetina i gnusnih izraza, pri muštranju, evo sada nastali su tuči nevoljnu momčad i grditi ih kako se najgore može. Neki dan ove sedmice jedan kapral Domobranstva, jednog regruta, koji mu nije dobro mu- štrao činio je da izagje iz reda te mu činio da sam muštra. Pošto ovaj nevoljni regrut ni sada nije dobro muštrao, kapral je zapovidio drugom regrutu, da onog zapljune. Ovaj se potonji otimao, jer je vidio, da mu naregjuje. nešto što ne smije učiniti. Kad to vidi ka- pral izdere se: zapljuni ga kad ti zapovjedam, od stra- ha je ovaj morao to i učiniti. Sada je kapral bio za- dovoljan, činio je regrutu nek maršira. a da mu nije dopustio da se očisti. Sa životinjam se mnogo i mnogo blažije postupa. Stoga preporučamo višoj vojničkoj vla- sti, nek izvoli upotrebiti shodne korake, da se ovako- vih unaprijed ne bude ponoviti. Izgledno, Prigodom smrti g. Iva Kazimiri udijelila je obitelj g. Mata Gjik-a u fond Hrv. Pjev. Društva Gundulić“ kr. 10. Vojnička stražarnica. Na pročelju vojničke stra- žarnice, kod vrata od Pila, započele su se graditi ne- kakove stube i probijati prozori. Prije neko vrijeme, pred istom zgradom, bi postavljen drveni raštio poput kapunare (kokošarnice). I tako je ova starinska zgrada sasvim nagrgjena. Rečena zgrada, kakova se nalazi u sadašnjem stanju, vrijegja najelementarnija načela este- tike i arhitektonike; upada u oko svakome na prvi korak pri ulasku u grad. Nadamo se, da će se ovome izbjeći, te nastojati, da se ova grdoba dovede barem u prvašnje stanje. Predaja duhana. Kod c. k. Ureda za otkup du- hana u Gružu ove će se godine predavati duhan kako slijedi: dne 3/XI. t. g. za odlomke Čelopeka i Zavrelja; dne 4/XI. za odlomke Čibaću i Brgat Donji; dne 5/XI. za odlomke Brašina i Dubrovnik; dne 6/XI, za odlomke Buića i Grbavca; dne 9/XI. za odlomke Makoša, Soli- na i Plata; dne 10/XI. za odlomke Martinovića i Pe- trače i dne 11/XI. za odlomke Brgat Gornji, Bosanku i Gruž. Ispiti. Kod mjesnog c. k. ženskog preparandija, ispiti osposobljenja za opće pučke i gragjanske škole započet će dne 16. Novembra 0. g. pod presjedanjem e. k. pokr. šk. nadzornika g. A. Strčll-a. Pohvalno. Prigodom smrti nezaboravnog muža o- dnosno tasta Iva Kazimiri udijeliše mjesnom dječjem zakloništu Mara ud. Kazimiri rogi. Espić i zet Niko Gjik K 30; Obitelj Bibica K 10; g. Inje vit. Amerling K 20; Flore ud. Bašić K 4; Obitelj Antuna Jašića K 5. — Istom prigodom obitelji gosp. prof. Frana Katića, g. Joza Katića i g. Alberta Ismaelli udijeliše. Gunduli- ćevoj Zakladi za siromašne učenike ovdješnjega ć. k. vel. Gimnazija svaka po 10 K. : Izvratilo se kočije. U nedjelju dne 18. tek. izvra- tile su se dvije kočije u Župi. Nikakve se nesreće do- dilo nije, nego samo jedna žena ozledila malo ruku. O- vo se je dogodilo valjda s neopreznosti. Wurmbrand, parobrod, nasukao se je jučer blizu Hvara dolazeći za Dubrovnik, te nije došao u odregjeno vrijeme. Iz Suda. Dne 20. o. mj. započela je rasprava proti Šikić Jozu pok. Joza iz Zadra i ženi mu Terezi, koji su bili optuženi radi toga, što seje kod njih našlo ukradeno zlato u Gospi od Milosrgja. — Pošto se nije dokazalo, da je rečeni Šikić, a još manje žena mu, ukrali to zlato, s toga je Tereza Šikić bila riješena, a Jozo Šikić bio je osugjen na 6 mjeseca zatvora i na isplatu parničkih troškova, te da se predmeti ukradeni crkvi Gospi od Milosrgja imadu povratiti, suviše da optuže- nik ima naknaditi sve odštete nanešene istoj crkvi. — Doe 22, o. mj, započela je rasprava proti Zanotti Stijepu. €. k. listonoši u Gružu, radi zlouporabe ure- dovne vlasti, Rasprava još traje. Na oprez: Pošto Kotarska Bolesnička Blagajna, izdaje svoje spise na talijanskom jeziku, naši ne smiju da muče, trpe i primaju takove spise. Povraćajte ta- kove spise, jer Kotarska Bolesnička blagajna mora, da izdaje spise po zahtjevu stranke. Dubrovački parobrodi, ,Guudulić“ due 22. tek. pri- spio iz Methila u Trst krcat ugljevlja. — ,Balkan“ dne 22. tek. prispio u Skyros da krca mineral za Trst. — »Beatrice“ iskrcava u Emdenu — ,Becher“ iskrcava u Fleetwood. — ,Dubac“ iskrcava u Anversi, — ,Gra- dac“ na putu iz Bauli za London krcat. — , Naprijed“ na putu iz Braile za Liverpool krcat žita. — ,Prazza- tus“ na putu iz Braile za Anversu krcat žita, — ,Fpi- dauro“ dne 21. tek. prispio je u Poti prazan. — ,ls- tok“ dne 20. tek. krenuo Carigrad i proslijedio za Rot- terdam krcat žita. - ,Leopoldina“ dne 19. tek. kre- nuo Northshields i proslijedio za Dunav prazan. -- nOrjen“ na putu iz Liverpoola za Carigrad prazan. uZora“ na 19. tek. ti u Anversu krcat O Hrvati i Hrvatice! E - Kupujte. žigice. družbe s. Čirila i Metoda! ; Razne vijesti. Koliko ima fratara na svijetu t Po statističnim po- |dacima imade na svijetu oko 807000 fratara raznih re- Arm T iii Koi.