X | | — mmm i 3 => e formu, pa često oduševljena njihova riječ, krepko do- kazivanje ostaje bezuspješno. Istina i pravica se razbi- jaju o samoživlju tvrdokornih klika, koje se nalaze na kormilu, U narodnosnim pitanjima osobito, za učinjeni korak naprijed bace te dva nazad. Živim svjedokom toga su nam naša istarska bra- ća, koja već od preko četvrt stoljeća slijede glas svo- jih velikih i značajnih prvaka u borbi za izvojštenje najelementarnijih ljudskih prava. Ustrajna njihova bor- ba, puna epičnih dogogjaja, nije im donijela do sada velike koristi. Dobili su po koju školicu, osvojili su po koju općinicu, ali koliko je to muke stojalo ! Pa dok su negdje napredovali, na drugim poljima javnog rada su bili od svemoguće gospodujuće klike, koja se ne žaca nijednog sredstva, nesmiljeno potisnuti. Tako se dogodilo, da hrvatski živalj u Istri, koji broji 70 postotaka cijeloga pučanstva zemlje, nije uz najveći trud i napor mogao da protura do sada u istar- ski sabor više od 9 svojih zastupnika, t. j. 30 postota- ka cijelokupnog zastupstva. Ko pozna istarski sabor, taj će bez dvojbe pro- suditi, da hrvatski članovi istoga svojim sposobnostima daleko nadmašuju svoje talijanske kolege. Megju njima je ljudi velikih vrlina uma i srca, koji bi bili na diku svakoga parlamenta. Pa ti ljudi nijesu nikada mogli prodrijeti nijednim svojim predlogom. Sve što je od njih poteklo, bilo je redovito zabačeno. Taki je nesno- sljivi, tjesnogrudni talijanski fanatizam. Koliko nijesu naši zastupnici na istarskom sa- boru pretrpjeli! I pristranosti presjednikove, brutalnih napadaja većina i neprestanih poruga i prijetnja općin- stva na galeriji i na ulici. Dok se je saborisalo u Be- ču njihov je život bio u neprestanoj pogibelji. Po uli- cama su ih pratili oružnici, da ih zaštite od bjesnila fukare, a često puta ni oružnička sila nije bila dostatna, nego su morali put pod noge, pa bjež iz Poreča. Od ka'a se istarski sabor sastaje u Kopru i Puli, odnošaji nisu na bolje krenuli. Glas naših zastupnika nije ni u čemu uvažen, niti ih u odbore biraju, niti ih govoriti puste. Galerija divljačkom vikom i pravim na- siljem ne dado riječi našim zastupnicima, a sve to mir- no gleda i favorizira saborski presjednik komendatur Campitelli. Taj prevejani rovinjski ribar, garibaldinac staroga kova, znao je postat benjaminom viših krugova, te je već dugi niz godina zemaljskim kapetanom Istre. Sa svojim ortacima pripravlja on postepeno teren za bu- duće pripojenje Istre k Italiji, ako ih sreća posluži, a sustrijski krugovi imaju u njega najviše povjerenje. On to povjerenje naravuo zlorabi na štetu saborske manjine i naše narodne stvari. Star i gluh kako je, drži se tvrdo presjedničke stolice, jer zna, da bi u nje- govoj otsutnosti presjedao saborski potpresjednik Dr. Stanger i dopustio slobodno hrvatski govoriti. Pod ministarstvom Badenija bilo je nade, da će vlada odstraniti tu nakazu od presjedništva i zemaljsko kapetanstvo u Istru povjeriti pristojnijoj i dostojnijoj osobi. Nego je ta Badenijeva odluka šnjim i izčezla, te kasnije, kao ni prije, nije bilo moguće srušiti Cam- pitella mirnim radom. Nego što se nije moglo postići na mirne, regbi da se je postiglo o pstr ukcijom. Od početka ovoga saborskoga zasjedanja naša manjina u istarskom saboru junački opstruira, nemareći ni za srdžbu većine, ni za protuzakonito uplićanje presjednikovo, ni za nasilje ga- lerija. I opstrukcija će trajati, dok se ne zadobije čvrsto jamstvo, da će sd kompetentni faktori brinati, da se u is- tarskom saboru bude obzira imalo na zakonitost i mo- ralnost. U zakonitim i moralnim odnošajima ne može naravno Campitelli ostat presjednikom, te novine već najavljaju njegov ostup. Nije ga odnio tihi potok mirnog djelovanja, već P nagla bujica bezobzirne opstrukcije. Sa ostupom Cam- pitella ne će se odmah povratiti zakonitost u sabor is- tarski, jednakopravnost narodna ne će bit još provedena, ali će naši zastupnici ipak moć s nasladom doviknuti ; stari nasilniće, ipak smo te srušili! A da sruše malo po malo i drugo sve što jim zagragjuje stazu, eto, sad znadu kakvim se srestvom imaju da služe. — nn ELLA Iz krugova naše omladine. u Hrvatskoj. Iza mutnu i crna obzorja na političkom polju hrvatskoga naroda svak govoraše, sva nuti će vedro nebo. Naivni su u svome optimizmu če- kali 11 Rujna 0. g., kad je imalo u Hrvatskoj da sva- ne vedro nebo bolje i sretnije budućnosti pod jednim stijegom, jednim programom. 11 Rujna bio i prošao. Velika je bila slava, veliko oduševljenje, a 30,000 duša zaklinjalo se je pred spomenikom čelik-Hrvata D.ra Aatuna Starčevića, da će u slozi i ljubavi a na korist i spas domovine živjeti, raditi i potomstvu ostaviti zdra- vu nauku a lijepi primjer domovinske ljubavi. ,... Nije ni osam dana prošlo, a . . . vedro ne- bo postajaše tamno. Optimizam naivnih oćutio je st"- den adarac, kad je samo opazio, da je nezadovoljstvo i nepovjerenje obahvatilo duhove oko ,Obzora“, ,Na- rodne Obrane“ i drugih listova. Predvigjali su, da se nešto spravlja, što bi moglo uslijediti zlim posljedicama. Nijesu se ni dobro razbistrili od studenog, kad ih stiže smrtni udarac odlukom središnjeg odbora hrv. stranke prava, gdje se izrično kaže, da se čistu strauku prava ne može primiti u hrvatsku straaku prava. Ova odluka porazila je mnoge i mnoge. Dapače su neki u svojoj ogorčenosti i rekli: PSramota i sra- mota! Hrvatima nije sugjeno, da se ljube kao rogjena braća, već su dobri sluge svoga gospodara.“ Ovaj pri- govor, ovo zlo shvaćanje nekih naših političara, odjek- nulo je u mojim mladim grudima i promišljao sam do- bro, da li je ispravno njihovo mišljenje, da li treba čo- vjeku zdvajati i u ovim časovima, gdje se iz nesloge sloga ragja, a iz sloge nesloga stvara. Mnogi osugjuju ovaj novi razdor, % razloga, što će opet biti dvije stranke. Držim, da zlo shvaćaju politički život jednog na- roda oni, koji osugjuju njegove stranke radi njihova U prosugjivanju ne smije se nigda obazirati na broj. već na vrijednost i unutrašnju organizaciju stra- Po rezultatima političkog djelovanja treba suditi rad, ako se hoće trijesno i pošteno suditi. Eto nam očitih primjera, da broj stranaka ne škodi, već koristi, jer su dobro organizirane i dišiplovane, u Češ- koj, Francuskoj it.d. S ovog gledišta polazim i s toga sam potpuno u- vjeren, da bi najbolje i najkorisnije bilo za narod, da se čista stranka prava u Banovini po sebi dobro orga- nizira proti sustavu, a radi rame o rame s hrv, stran- kom prava te da naravno pri saborskim izborima ma- njina pomogne svojim glasovima većini proti vladinom kandidatu, koji je prestavnik nemoralnog jednom Khue- novog a sad Pejačevićevog sistema. Glavna tačka rada obiju stranaka mora da bude nastojanje srušiti sistem i doći do vlade. Dvije stranke nijesu zlo, a obe mogu opstojati na veliku korist naroda, ali jedino na temelju trijezne, poštene i ozbiljne organizacije. Nije sramota, kako ne- ki kažu, što je središnji odbor hrv. stranke prava odlu- čio ne primiti u svoju stranku ,čiste“. To je dapače, mislim, dobro, jer, kad bi čisti ostali u stranci, po o- vome, što vidimo i čujemo, bio bi razdor u samoj stran- ci radi megjusobnog nepovjerenja i prisilne iskrenosti, koja ne bi mogla dugo trajati, jer prisilnost ima svo- jih granica. A u toliko bi rad zapinjao, a narod uvijek, kao do sada čekao plodonosna djela, a primio pogubne prepirke, nesmislene fraze i suhe riječi. Eto pak, da se tome izbjegne, a da se narodu koristi, dobre priii- ke u odluci središnjeg odbora. Čista stranka prava morala bi odmah to uč niti i samo najaviti svoj istup, proglasivši se solidarnom u radu proti sistemu i njegovim ljudima s hrv. stran- kom prava, Narod će i tako slijediti onu stranku, u kojoj bude vidio da su bolje zastupani njegovi interesi, Svojim bi istupom čista stranka prava pokazala svoju trijeznost i volju, da narodu koristi, ne htijući da ona bude kamenom smutnje u hrv. stranci prava. Nek obe stranke promisle i dobro promozgaju, da one opstoje za narod, a ne narod za njih. Nije na- rod pozvan, da vodi stranku, već je stranka pozvana, da vodi narod. budeći ga i dižući njegovu svijest na kulturnom, ekonomsko - gospodarstvenom i političkom polju. Banovci! lišite se beskorisne polemike, a shva tite svoje domovinske dužnosti kao vogja, rodoljuba i poštenih Hrvata! S. Alfirević. Iz Bosne. (Šta je ranoj smrti šeristskih vježbenika u B. i H.)% Više puta je stavljeno pitanje i od mjerodavne strane: za što šer, vježbenici po Bosni i Hercegovini mriju u mladim godinama. Ovo pitanje često puta ob- novi se i kod naroda, — ali čisti uzrok do sad nije bio objelodanjen, te baš radi toga, i ja se odlućih, da svo- je mnijenje rečem. Mlade šeriatlije dok su u školi sasma su lijepo skrbljeni kao hranom i drugim, tako i odijelom, a bo- me i privilegije su sasma drugčije, nego što su to po drugim zavodima, jer tu dolaze mladići izmegju 20-30 godina, a osim toga. to je jedini zavod u Herceg Bosni iz kojeg gjaci prelaze odmah u činovničku struku, te radi toga, gdje su odrasli ljudi i gdje odmah primaju činovnička zvanja, i imadu više privilegija, nego drugi zavodi i gjaci, (pa makar da su te privilegije na papi- ru, obzirom što ih profesorski zbor ne izvršava pridr- žavajući svu vlast sebi, ipak gjak ima slobodu barem toliko. da reče: A što će taj statut i paragrafi, kad se ne vrše? Te makar u toliko — odlahne mu), — Nu na žalost kad istupi iz zavoda, promijene se prilike, — mjesto da stupi u slobodni život, to sirota ada u ropstvo. — -— Rekosmo, kako su šeriatlije dok su u školi sasma lijepo opskrbljeni, nu kad istupi iz zavoda, bude ime- novan i dodiljen kao šer. vježbenik kod kojeg šeriat- skog suda uz sasma neznatnu plaću od 400 fior, ili 800 K. Ova vježba kod šer. sudova prvih godina po okupaciji obično bi trajala do jedne godine, a više pu- ta ne bi ni tri mjeseca; nu danas kad bi sirota prak- tikant i kroz osam ili deset godina postao šer. sudcem, to bi bilo kao do sad nakon godine; ali danas ne će ni ,vježbe“ a kamo li da postane sudcem, jer ih već ima koji su svršili prije dvije godine, pa kod kuće budale misleći, kuda je protratio 20 god. učeći, — a danas nikud nije prispio, nije naučio raditi kakva teška pos- la kao kopat, orat i t d, a kad bi i znao, — ne do- zvoljava mu to tjelesna snaga, — jer su šer. gjaci ve- činom došli u šer. školu iz medresa, a buduć su me- drese još ne uregjene. te ne odgovaraju zdravstvenim propisima, to svaki gjak, koji dogje iz medrese u šer. sud. školu, dogje blijed, slab, nervozan i t. d., pa kad svrši, nema sposobnosti za tako naporan rad. E šta onda sirota ima činiti, nego budaliti misleći kuda je svoju mladost protratio. Prvih godina nije visoka vlada ovako činila i še- riatlije graničila samo na šer. struku, nego ispane li mjesto suplenta za arapski jezik na kojoj gimnaziji, ili za učitelja na kojoj ruždiji, kao i tabor imamo k vojništva i t. d., to bi odma podijelila kojem šeriatliji (koji. kad svrši šer. sud. školu, dobije svjedodžbu, na temelju koje mu se može podijeliti svako islamsko zvanje u Herceg-Bosni) ; nu na žalost ni tog danas ne- ma, nego ako ispane, to dobije kakav carigradlija, pa makar ga bio i slabiji od šeriatskih gjaka. Oni. koji su postali šer. praktikanti, dobivaju mje- sečnu platu od 33 fior., kojom treba da zaklapa sve svoje i kućne potrebe, jer se već treba i kućiti, tride- set godina prošlo, a 33 fior. tako neznatna svota, ne može sirotu ni bljebiti, & kamo li, da ima odijelo kao činovnik, da prisustvuje zabavama sa svojim kole- gama i t. d. Misli na one sjajne dane kad je bio u šer. školi, dobivao kao gjak svake godine samo za odijelo po 168 K, — a danas? Danas mjesto one sjajne late, koju je kao gjak nosio, — mosi latu umazane jake, & mjesto ćifta, — nešto prla, koje mu u vrijeme kiše ofarba matinski poštarski latu bolje nego kakav Pa kad pomisli preko toga svega, & smisli u ka- kvom je stanju sad, rutav, jadan, b0s, stegunt samo na rad, koji mu šef tovari, da radi, & on pobirući lijepu platu, da se klatari, navali se na njeg briga i verem, te danas sjutra i sušica, a u tom i smrt. Ovo je, mislim, glavni uzrok, da šer, praktikanti tako u mladim godinama mriju i skoro sve od sušice, a ovaki život, ako nije moderno ropstvo, ja šta mora biti?! — Staro isčezlo, novim zamijenjeno. Radi ovoga trebalo bi da se šeriat, ne zaposta- vljaju, nego da im vlada gleda izravnati, te im dati berivo kao i auskultantim, a to ih i ide, jer šta su oni nego auskultanti, pa nek im i platu auskultansku podi- jeli i tim im bijedu ublaži, a za ove druge nužno je da se djelokrug mladih šer. proširi, kako bi mogli doći i vršiti druga zvanja osim šeriatskih, — Sadik. — zaspi QJ — Postalia. XXXI. Dok ove škandalozne nerednosti u štedioničkoj službi u Dalmaciji, ovo očito kršenje zakona na štetu države i stranaka traje, dotle italo-germanska gospoda na Ravnateljstvu u Zadru traže i prebiru paragrafe o štedioničkoj službi: ne kako bi pomoću ovih stali na kraj ovom škandalu, već da im služe kao izlika, da pro- gone, da kazne one čestite činovnike, koji iza ukinuća jezičnih fermana samo hrvatski ureduju. Tako su, eto, dosad zaprijetili njekim nedržavnim činovnicima, da će ih strogo kazniti (promislite se i čudom se čudite!), ako u buduće budu vršili propis (koji je još uvijek u kreposti) sadržan u $. 3. Pouke o poštarskoj štedioničkoj službi, koji doslovce glasi : ,Poštarski su činovnici dužni ne samo vršiti službu, po kojoj se samo oprema posao poštarske štedionice, već sa najvećom marljivošću raditi sa svoje stra- ne i usvome djelokrugu o proširenju posa+ la poštarske štedionice, ne odbijati nikakovih uložaka.. . .. . Zadaćaje poštarskih činovni- ka pribaviti, što je moguće više ulagatelja i starati se, da svaki ulagatelj štedi, što je više mo- guće.“ Pošto se izvršivanjem ovog propisa povećava broj jedinica ragje, *) a uslijed toga i pristojbine nedržavnih činovnika, Ravnateljstvo Pošta i Brzojava u Zadru da kazni one čestite naslovnike nedržavnih Ureda zato, što iza ukinuća jezičnih fermana hrvatski uređuju i dopisuju sa istim Bavnateljstvom, zabranjuje im da vrše taj propis, eda im na taj način snizi broj jedinica ragje a po tom i njihove pristojbine (plaća). A da tom svome nimalo časnom djelu dade njeku zakonitost i da sakrije pravu svoju namjeru, Ravnateljstvo Pošta veli dotičnim naslovnicima, da se vršenjem propisa sadrža- nog u spomenutom $. 3. povećava artificijalno broj je- dinica ragje, što je po opstojećim propisima zabranje- no!!! Kad bi to i istina bila, kao što nije, zašto se taj $. 3. ne promjeni i činovnike u miru pusti?! One, koji bi možda mogli primjetiti, da bi se činovnici imali po- tužiti, potsjećamo na narodnu ,Ko te bije, kadija; ko te sudi, kadija“, te na okolnost, da je Ravnateljstvo Po- šta vlastno baciti na sred puta sve svoje nedržavne či- novnike IJI. razreda (poštarske poslovače) bez ikakova uzroka a da i ne navede bud kakov uzrok kraj samih šest mjeseca. XXXII. Proti propisu, eto, nalaže se činovnicima, dane vrše propise, koje oni moraju vršit, a to samo da ih se kazni, jer hrvatski ureduju ; trpi se, da se zakon krši, trpe se spomenute škandalozne nerednosti na šte- tu poštarske štedionice, stranaka i činovnika samo i jedino za to, jer italo germanska gospoda na Ravnatelj- stvu Pošta u Zadru mrze i preziru hrvatski narod, ko- ji te gospodske zlotvore svoje pošteno plaća! I to se dogagia u punom XX. vijeku u ustavnoj Austriji, koja tobože hoće, da se provedu reforme u Macedoniji!!! Koliko bi bolje bilo, da se okani Macedonije, & da pro- vagja reforme u nevoljnoj našoj Dalmaciji ! XXXIII. Kad sam na pošta:skoj štedionici, red je da spo- menem još jednu nezakonitost, koja odavna traje, biva odnosno knjižica uložnica i otkaznica, koje svaka stranka primi od dotičnog Sabirališta (pošt.-brzojavnog Ureda), kad uloži kojugod svotu u poštarsku štedionicu. $. 5. i $. 6. zakona 28. Svibnja 1882. odnosno za- kona 19/11. 1887., koji govore o knjižicama uložnica- ma i otkaznicama, ne ustanovljuja, u kom jeziku te knjižice moraju biti sastavljene. One su knjižice odre- gjene samo za stranke, Po $. 19. temeljnog državnog zakona u Dalmaciji su zakonom priznata samo dva jezika: biva hrvatski i (na žalost) talijanski; & u Dalmaciji opet Nijemaca ne- ma, nitili njemačkom jeziku može da bude mjesta, a osobito ne u službenom poslu sa hrvatskim strankama. Isti paragraf nije još promijenjen, & zakona ni naredbe nema, po kojoj je njemački jezik zemaljski, državni, uredovni, prometni ili posredujući u Dalmaciji. Ipak, čovjek ne bi vjerovao, knjižice uložnice i otkaznice štedioničkog Ureda izdate su za Dalmaciju (mješte samo na hrvatskom ili samo na talijanskom ili od|gamo na hrvatskom i talijanskom zajedno) na njemač- kom i hrvatskom pak opet na njemačkom i tali- janskom jeziku, a i to sa njemačkim djelom na prvom mjestu ! njemački tekst na knjižicam uložnicam i otkaznicam stavljen iz puke nevolje, biva iz službene potrebe, Nu kad se kaže, da su te knjižice samo za stranke, službena ga potreba ni malo ne ulazi. Moglo bi se primjetiti, da je njemački tekst po- trebit poštarskim činovnicima za ispunjanje odnosnih rubrika u knjižici uložnici pri primanju uložaka ili pri isplaćivanju, ali i ta primjetba sama po sebi pada kad se znade da dalmatinski poštarski činovnici ispunjaju (pri ulaganju ili isplaćivanju novaca) rubrike knjižica uložnica njemačkih stranaka, koje su kajižice (bej! kaonoti za privilegovanu gospodu germane) tiskane isključivo na njemačkom jeziku, premda dal- činovnici ne znadu njemački (do kupat serisni Polak čezne a pr. ii e i jedinice ; & što vite , to više SEEN S ono 1/5 samih državnih činovnika, o kojima je bilo go- vora u prvašnjim člancima). XXXIV Tu mogućnost ispunjiva rubrika knjižie& uložni- ca pri isplaćivanju i ulaganju sa strane poštarskih či- novnika, odnosno tu mogućnost uredovanja, pa knjižica bila na kojemgod jeziku, lasno je sh kad se zna- de, da su knjižice uložnice pa | one otkaznice jednake u svim jezicima od početka do svrhe i kad se znade, da te knjižice uložnice nemadu već 7 prostih rubrika, koje činovnik ima da ispuni, a koje svaki i na pamet znade, dok otkaznice ispunjuje sama stranka. (Rubrika 2 knjižice uložnice može se ispuniti a i ispunja se po dotičnom iskazu brojeva na 9 zemaljskih jezika Mo- narhije). Čovjek neupućen mogao bi pomisliti, da je taj darsk M s . , Sedmični pregled. Kriza u Ugarskoj. Poslije mučnih i dugih prego- vora megju krunom i madžarskim političarima, izgleda, da se je došlo do nekakvog riješenja — samo je li to riješenje uoštrenje krize ili njezin svršetak? Kruna je povjerila sastav ministarstva grofu Stjepanu Tiszi, sinu onoga Tisze, koji je Hrvatskoj nametnuo Khuena. Mlad je to čovjek, koji se dosad nije istakao mi pokazao bog zna kakve sposobnosti. Jedno financijalno poduzeće, kojemu je on bio na čelu, svečano je propalo zbog prem smjele spekulacije. To mu oporbene novine još nijesu zaboravile, a ko zna je li ovaj njegov sadašnji čin ka- kva vratolomna spekulacija iste vrsti. Oo će temeljiti svoj rad — kako kaže — na malo preinačenom pro- gramu devetorice ; s prva će raditi milom, a ne uspije li, tad će se poslužiti u pobijanju opozicije sredstvima, koja mu ,ustav“ dava. —- Po najnovijim vijestima Ap- pony ne misli više ostati u liberalnoj stranei,a istupit će iz nje i pristaše Banffy-eve. Italija. Posljedica je toga, što ruski car nije do- šao u Rim, odstup ministarstva Zanardellijeva. Novine hvale Zanardelli, da se je pod njegovim upravljanjem financijalno stanje Italije popravilo, a da je i u ostalim granama javne uprave bilo znatnih i osjetljivih popra- vaka. Naslijedit će ga Giolitti, koji je već bio jednom na stolici ministra predsje'nika, a morao je tada od- stupiti zbog poznatih nereda u društvu ,Banca: roma- na“, Od toga je prošlo 10 godina, pa se i zaboravilo. Vatikan, Kad je ono Austrija potaknuta iz Berli- na uložila svoj ,veto“ proti izboru Rampolle, nagovi- ještali su ljudi, da će to samo škoditi njezinu uplivu u Rimu. Kako da se je to zbilja i dogodilo, jer, kako smo već javili, bio je imenovan državnim tajnikom Španjo- lac Mery del Valle, kojega Austrija nije htjela &a nun- tius-a u Beču, odlučan pristaša Rampolle. Sada se ja- vlja, da će tom prigodom papa imenovaii još 7 kardi- nala — sve 7 Talijanaca. I u tomu vide pozaavaoci prilika odgovor Vatikana neumjesnim upletajima stra- nih država — a napose Austrije — u unutrašnje po- sle rimske stolice. Macedonija. Ovih su dana predali austrijski i ru- ski poslanik u Carigradu sultanu notu, kojim se odlu- čno traže nove reforme za Macedoniju. Glavno je to, što će uz glavnog guvernera Hilmi-pašu, Muhamedanca , biti sada i dva doglavnika kršćanina zastupnika Austri- je i Rusije, koji će biti u neprestanom općenju sa za- stupstvima Austrije i Rusije, tako da će ove vlasti mo- ći nadgledati upravu Mačedonije u sve tančine. Hoće li se ovako doći do reda u Macedoniji. to će budućnost pokazati. Sultan hoće da se otme ovim reformama do- govarajuć se upravno s Bugarskom, misleči time poka- zati, da su zahtjevi vlasti suvišni. da bi on bio sam to učinio. Stara igra! Ruski car u Wisebadenu. Poslije posjeta u Beću iznenagjuje sada javno mišljenje nenadni posjet rusko - ga cara njemačkom catu u Wissbadenu. Dovagjajuć ga u svezu sa zapletajima u Istoku, gdje kao da se kani Japan uhvatiti u koštac sa Rusijom o Koreji. Domaće vijesti. Naš sabor. Sjednica dne 22, o. mj.: Poslije čita- nja nadošlih spisa i odobrenja zapisnika, sabor veći- nom glasova dao je dopust zastupniku za ovo zasjedanje. Poslije upita zast. Biankini-ja, da se poprave poštarsko-brzojavne sveze u i. Dalmaciji te zast. Vukotića o pomoći i Kotorskoj zbog suše, prelazi se na dnev; Predlog zemaljskog odbora, da se u izbornom redu riječ politički kotar zamijeni riječi sudbeni kotar, upu- ćen je upravno om odboru od sedam lica. — Bez rasprave je primljena u sva tri čitanja vladina _os- nova, da se uvede četvrti reparandije. a odbora, da razred u p tako zakonske osnove o uregjenju Du! ga“ općine Mućke, — predio se pitak 110. 006. poe tako, u steže i mita njom pom dana — do sad 6 sporazuman zemaljski odbor, upućen je upru' o f ž F u . je u sva ojom se uoblašćuju no u