Br. 45. GRVENA IA Bosnu: * Izlazi svako subote. toa je Vistu un: pifadni ži pi ovnik sa donašanjem u kuću, za Austro- (šinnda Hercegovinu s poštom: ra godicu 10 kruva, na go godine 5 krana. Za inozemstvo; 10 kruna i po- U tarski troškovi. Ko» ne vrati list, kad ma pretplata sine, smatra se d« je predbrojev i za došasto polugodište, I opet o njemačkom jeziku kao uredovnom u Dalmaciji. Razlagali smo zadnji put 6 touu, kako bi 'u- vagjanje njemačkog jezika u urede dalmatinske zna- čilo što i iskljućenje domaćih sinova sa svih viših mjesta u upravi Dalmacije. Domaćim činovnicima može se koješta pregovvriti, te je naš list već ne- koliko puta bio prisiljen, da ustane proti nekim si- novima ove zemlje, koji, kad se uspeše, zaboraviše narod, iz koga su nikli, ali to će nam i g. namje- snik dopustiti, da oni sigurno poznavaju zemlju bo- lje, od svih onih pridošlica, kojima se sada ua- mjesništvo okitilo, od kojih su neki došli u Dal- maciju samo, da steku sebi zasluga, te osiguraju sebi bolju karijeru — na ministarstvu. I s toga bi gledišta dakle uvagjanje nijemštine moglo biti sa- mo na škogu Dalmacije, ali što mi nećemo nigda pristati na ovaj ni na druge slične prijedloge, ko- jim nas pitaju iz Beča, uzrok je: narodno poštenje narodna obrana. Što je htio namjesnik svojim prijedlogom po - stići, je li on zbilja ufao, da će narodno zastupstvo pristati na njegovu osnovu, ili je htio samo kuša- ti teren u koje druge svrhe, to je naravski teško gonetati. Na ni ne treba nam ispitivati uamjere njegove pri posljedicam, koje bi nastale, kad bi bio uspio, pa bile njegove namjere i najpoštemije. Ra- dilo se naime, u koliko smo obavješteni, da sabor dalmatinski samo predloži carevinskom vijeću zakon, a ne da sabor dalmatinski stvori sam za- kon, koji bi se neposredno predložio kruni na po- tvrdu. Tim bi bečka vlada bila dobila dvoje: prvo bi se bila odstranila nadležnost zemaljskih sabora da stvaraju zakone, koji bi u jezičnom pogledu vri- jedili samo za dotičnu zemlju, a uz to bi vlada prekoriti Čehe s Dalmatincima, koji bi bili faktično priznali njemački jezik kao državni, prem- da se tako ne bi zvao. Bez obzira dakl: na to, bi li zakon koristio ili štetovao Dalmaciji, sam način, kako je iznesen zakon, isključivao je mogućnost, da ga zastupnici uzmu ozbiljno u pretres. Mi ne vjerujemo u ne se- bičaost braće Ceha, pa smo u više navrata i svojim zastupnicima preporučivali, da se ugledaju u njih — kako je Česima Češka prva pa tad Hrvatska i ostale slavenske zemlje, tako treba da i nama bu- de prvo Hrvatska, pa tad Česka na umu. Ali poli- tička sebičnost te vrsti nije isto što i političko ne- poštenje. Kad bi mi na ovaj način prevarili Čehe, da se radi i o pašoj pravoj koristi, učivili bi ne- POBLISŠ TAK. Hrvatski pokret. Narodni program. Kada bi litjeo sve do sada rečeno skupiti u jedno, mogao bi reći ovakos XIX. vijek znači u života Hrva- ta velevažni proces stvaranja modernoga hrvatskoga na- roda na novom širokom, demokratskom osnovu. Ako s ovoga stanovišta promatramo rad raznih skupina i stra- naka, onda ćemo doći do zaključka, da gotovo ni je- dna nije svijesno u svim konsekvencijama shvatila ovaj glavni smisao, te da nije prema tome sustavno na to- me radila. Uslijed toga je i dalje postojala oprijeka iz- megju triju historijskih misli i za to nijesmo niti u po- litici pravo uspjeli. Ali opet se mora priznati, da je taj proces stvaranja i konsolidovanja znatno napredovao i danas dolazimo do uvjerenju da ga moramo svijesno i sustavno pospješiti i završiti. Prema tome danas mora a naš rad bude dvovrstan: unutarnji preporodni i vanjski po: Unutarnji preporodni rad, hoće li da ima uspjeha mora prije svega početi sa preokretom u našim nazo- rima i našem shvaćaoju. To shvaćanje je do sada bilo ideološko, romantično i dogmatsko, pa mora da postave realističko, pozitivno i evolucijonističko. Ovaj preokret ima da izvede svestrani rad na polju naučnom, odgoj: nom i kulturnom. Preokret u duhovima je prva tačka preporodnoga programa. Iz ove slijedi druga, to jest. demokratizovanje našega života, popularizovanje i soci jalizovanje prosvjete Mi moramo zuati cijeniti važnost svakoga pojedinoga člana naroda, Ekspanziju ima da zamijeni intenzivnost, brojnu veličinu, unatarnja posto- janost i snaga karaktera, koja se može ojačati jedino velikom naobrazbom i zdravom kulturom, Do sada smo tražili da se neko gritoe Hrvatom, ali mi moramo od sada raditi, da Hrvati u istinu budu Hrvati, ne samo po patriotizmu. nego po duhu, po mislima po kulturi. Do sada smo stvarali političko Hrvatstvo, od sada moramo stvarati takodjer kulturni tip hrvatstva, o stvarati socijalno i gospodarsko hrvatstvo, Do sada je prosvjeta bila često reprezentativna ili didaktićka. dl ona mora da bude duboka, svestrano slobodna, da unu- tarnje jača i ispunja svu dušu našega čovjeka, Do sada smo težili samo za Hrvatskom, da nam ona tako sačuva vanjske atribute naroda, ali mi moramo uprijeti da ttvorimo Hrvate, pa da slobodna Hrvatska bude rezul- tat, a ne premisa Do sada smo ujedinjivali zemlje, ali mi moramo ujedinjivati u prvom redu duhove i našu rasu. Do sada smo se inatili o načelima, od sada mo ramo da se natječemo u radu. Do sada smo stvarali idealnu, pojmovnu Hrvatsku, ali mi moramo stvarati realnu, živu Hrvatsku. Ljubili smo i čuvstvovali, ali moramo djelatno ljubiti i misliti, Naš je moral bio ja- POETA 1. što, s česa bi nas ostali austrijski Slaveni mogli prekoriti, a što bi nam se lako moglo kadgod o- svetiti. Odoljeti udruženim Nijemcima i Madžari- ma mi možemo samo u društvu sa ostali:\ Slave- nima, pa s togu ,sebičnost“ zahtljeva od nas ,ue- sebičnost“. Nu kad i ne bi bilo toga, sam sadržaj Han- delove osnove takav je, da nas mora napuniti ne- povjerenja. Ona dava doista hrvatskom jeziku više prava. nego što ih sada ima, sli to je sve nekako u zraku, da već s toga nije se vrijedno s njome dulje zabavljati. Pa kad bi ta prava bila zbilja ta- kova, da ih smijemo pretresati ko ih jamči? Zar Handel? Zar Koirber? Mi nećemo dirati u njihovo privatno poštenje, vjerujemo dapače da bi oni i o- držali svoja obećanja, da se neće proširiti niemač- ko dopisivanje više, nego je naznačeno u osnovi. Ali Handel je došao, Handel će i otići! Korber je sa- da ministar, a tko zna, hoće li bit sutra! Tko nam jamči, da kad oni otigju, neće doći drugi ljudi, ko- ii će zakon tumačiti drukčije, nego ga oni tumače. Što se Handel i Korber vežu, vežu se za sebe, a sabor, kad bi zakon prihvatio, vezao bi se i za se- be i — za uvijek. Istina je, nijemštinu će uvagjati, ako i ne bude zakona, uvagjati će je administra- tivno kao i dosada, ali mi ćemo barem moći kao i dosad, govoriti i pretestirati, a inače bi morali — mučati. Pa osim ovih političkih razloga, koji osnovu čine nemogućom, ima i kulturnih, koji nijesu sia- biji — rekli bismo dapače da su još jači. Nijesmo toliko preuzetni, da smatramo za nas suvišnim po- znavanje jednog drugog jezika. Pripoznat ćemo da- pače i to da je potrebno za kulturu našu njego- vati uza svoj i koji tugji jezik, ali uvagjajuć nje mački, a goneći talijanski, kao kulturni jezik, mi ue bi samo odgajali sebi u kući političkog proti- vnika, već bi prekinuli sa svim kulturnim tradici-, jama, kojima treba Dalmacija da zahvali negdašnju. svoju znamenitost. Geografičan položaj Dalmacije nije tai, da bude veza uijemstva sa slavenstvom, već je ona kao stvorena, da bude posrednica iz megju zapadne, romanske kulture i istoka, pa bio taj slavenski ili tugji. Istina je, sadašnje politički prilike ne dopuštaju Dalmaciji, da vrši tu ulogu, koju joj je providnost odredila, ali za to Dalma- cija neće sama sebi staviti zamku na vrat, da ugo- di svenjemačkim snovima Beča i Berlina. Zato će baš borba, ako nam je Beč czametie, biti i narodna i kulturna; narodna za prava svoga jezika; kulturna — za sačuvanje one kulture, koju su nam djedovi ostavili. van i privatni, ali mora da bode jasan i = jedinstven. Bili smo skolastici, ali moramo postati naturaliste i u politici i u mišljenju. Tražili smo uvijek namjere. ali moramo još više gledati na rezultate, Ili jednom rijeći, mi danas moramo svi biti prožeti jednom misli, koja će nam ispuniti svu dušu, sva nastojanja. čuvstva i nazore mišlju naime, da ideja nije drugo nego apstrakcija realnih zamjetaba i opažanja, da ideja još po sebi ne ma realne vrijednosti, nego da je život i alfa i omega, da je on sam glavni cilj. Život traži da se ga žive, da se ga što punije žive. Ova misao razbuditi će u nama sve sakrivene snage, sve sposobnosti i mi ćemo ih htje ti i morati uposliti, svu životnu energiju ćemo morati, a onda i zaati očitovati. Kada se u nama provede ovaj preokret, provesti će se preokret i oko nas. Porasti će volja za radom, jer će mjerilo vrijednosti biti u mje- rilu energije i djelatnosti, u djelatnosti duha i tijela, u potenciji života koga očitujemo. Ovo će iz nas učiniti narod moderan, spreman za utakmicu, ovo Iće nas do- vesti do socijalnoga ozdravljenja, do inoralne svježine, do intelektualne bistrine i gospodarske snage, a ouda će i politika naša pokazati prve veće uspjehe. Vanjski politički program. bitiće rezultat ovoga preporoda, koji je u nas već počeo. Ovaj politički pro gram neće biti stranački nego narodni. U nus će mora- ti da prodre uvjerenje, da može biti stranaka, ali da u glavnim tačkama narod sav mora da ima jedan plan rada za svoje oslobogjenje i ujedinjenje. Unutarnjim preporodom stvorit ćemo osnovku na kojoj će biti ne moguć historijski antagonizam onih političkih misli, ko ji za naš rad u prošlome vijeku učinio neplodnim i u politici i u unutarnjem konsolidovanju. Bit ćemo nov, svjež, mlad narod a staru baštinu historijsku i državo pravnu nećemo upotrebljavati tradicijonalno, nego ras- polagati njome prema novim potrebama. Nećemo odba- citi ni jednu pogodnost, koju nam pruža historija sve dotle, dok se tom pogodnosti možemo uspješno poslu- žiti. jer mi smo previ i jedini baštinici oteca naših: ali mora da u nama bude jasna svijest, da smo mi skroz novi ljudi i da živemo u novo doba, da je za nas prestao i pravni kontinuitet smjerova i odredaba, koje su kodificirali naši stari. ali da sve dotle dok pravni historijski kontinuitet priznaju oni od kojih im mo što tražiti — da se prama njima (ali i samo pri ma njima) baštinjenim pravom i poslužime. Ako se postavimo na ovo stanovište, onda neće biti teško udariti osnove općem narodnom političkom g , Jasno je da mi svoje težnje u redovitim pri- ikama možemo oživotvoriti samo unutarnjom snagom i mudrom politikom i to postepeno. Za to naše izlaži- šte ne smije da bude ni u prošlosti, ni u željenoj bu- ućnosti, nego u sadašnjosti i u postojećim prilikaina. Ali naći uporište i označiti polaznu tačku ne znači ni- pošto, da se moramo o to uporište vezati, tamo sjesti = Novembra 1903. fravkirsna pisma re primaju se. Sabor Dalmatinski. %&iednica IV. Predsjednik javlja, da je primio dva predloga. 1. Biankinia za pomilovanje Dalmatinaca, ko- ji radi prekršaja vojničkih zakona ne mogu, da se da- nas povrate slobodno u domovinu; 2. Štambuka za us- postavljenje legalizatori u općinama udaljenim preveć od mjesta, gdje stanuje jedan bilježnik. Nurdelli, vladin povjerenik, odgovara Biankiniu na današnji upit glede požara uslijed iskra iz željezničkog stroja, da se je vlada više puta obratila ministarstvu, ali da je teško riješiti ovu stvar, jer vlak prolazi u velikoj blizini šume. Vlada će se i ovom interpelaci- jom poslužit, da se svakako nagje lijeka. _Na dnevnom je redu nastavak rasprave o zemalj- sko poljodjelskom proračunu. Golf, vladin izvjestitelj brani vladu proti Bjankiniju i Prodanu, da se šumske globg ne utjeravaju nesmiljeno. Waroviću. da bi na nje- gove tužbe morao ponoviti svoja lanjska razglabanja, te prigovara nemaru inteligencije za gospodarska pita- nja. Govoreći o nestašici vode predbacuje općinama. da ne podupiru nastojanje državne uprave; ne vjeruje da bi bi u nas mogli uvesti artezijski zdonci. Pozivlje se na Jedan članak ,Pučkog Prijatelja“ u Krku u kojemu se veli. da se mora zavigjati Dalmatincima na blagona- klonosti njihove vlade na poljodjelskom polju (Smodla- kaz Napokon ste našli nekoga, da Vas pohvali.) . Poslije Majstrovića govori zas'upnik Biankini pri govarajić osobito upravi Vranjskog državnog posjeda. jegov govor pozdravilo je burno odobravanje u sabo- tu i na galerijama, pa presjednik opomije galerije, da miruju, jer će inaće biti prisiljen isprazniti ih. (Smodla- ka: Učite to policiju). Govorio je juš Perić na dugo o novoljama naroda a osobito u Zagorju. Na to zaklju- ćuje presjednik sjednicu. Sjednica V. dne 28 listopada. Nardelli vladin iz- vjestitelj odgovara megju ostalim Biankiniju glede upi- tačdžgljej parobrodarskoj svezi sa Lastovom i Mlje- tom, da će glede Lastova izvidi brzo biti dovršeni i du ima nade, da će ministarstvo trgovine primiti dotič ne predloge. Glede Mljeta, da će se ,vremenom“ i ovoj želji udovoljiti. Na to se prelazi na dnevni red. Namjesnik Han- ilel odgovara Biaukiniu na ,fantastičnu pripovijest“ o parnom plogu u Vrami. Biankini je to prikazao kao da se radi o kakovoj gnusnoj aferi, o kakovom panaminu. Ovaj je parni stroj nabavljen iod nadvojvode Fridrika za 54000 K. a gradnja tog stroja dovršena je g. 1901 50 godina kasnije, nego li je to zastupnik Biankini us- tvrdio. (Biankini: Tada će bit bio popravljen, ali ne gragjen!) Ne zna, odakle je Biaukini crpio ovu vijest, ali svakvko prije nego li se baci samoja na koga, tre- i čekati. To ćine magjaroni i zato oni u narodnom ra- du ulaze u račun samo kao negativna olina. Ali svi ostali moraju poći dalje. Put nam označuje naš polo žaj, a cilj ne treba velikih kodifikacija. Naše težnje dadu se reći u par riječi: hoćemo da napredujemo, da se ujedinjujemo. uvećavamo i jačamo što je više i što je lakše moguće! Ovo je težnja svega živoga, a razu- mije ju svak. Prva etapa je. kako sam već spomenuo postići ravnovjesje sa Ugarskom, a to se može samo onda. ako sva naša politička djelatnost ide za tim, da se iz Magjari- je stvori garska! Ravnovjesje znači realni paritet, a kad je taj postignut pravni paritet dolazi kao nužni poslijedak Druga etapa je po.upiranje federalizma u Austriji. Slavenska i federativna Austrijska pola bit će obrana od Germanstvu. Ali u toj težnji. držim, da ne bi stajeli ići tako daleko, da se Banovina prikloni sasma Au- strijskoj poli, da postane tek jedna od federiranih naro «nosti. nego potporom federalizma mi si stvaramo jako zalegje. Na ovaj načio možemo «oći do položaja u ko- jem bi mogli provesti barem djelomićno ujedinjenje pod jednu upravu onih krajeva i zemalja u kojima kontinu- irano sa Banovino , žive Hrvati. Jedno ovakovo auto nomno upravno tijelo i ako još neće biti državom samostalnom, može da lakše vodi s mostaluu poli- tiku. Ali mi moramo napokon biti na čistu s time, da naše pravo gospodarsko i plemensko zalegje nije sjevero zapad, ni zapad. nego sjeveroistok i istok. Na- še je zalegje u jednu ruku Podunavlje u drugu Balkan. 'rema tome mora i naša politika da ide ovim smjero- vima i da se mi osjetimo kao balkanski narod. Ovo nam namiće dužnost, da podržavamo što tijesniju sve- zu sa istočnom braćom i da s njima sporazumno uda rimo smjerove akciji. Smjerovi su jasni: Zagreb: Pešta i Biograd-Pešta. Danas je najbolja defensiva — ofen- sivni rad! [ eto, tako mi sa austrijskim Slavenima mo- ramo graditi zalegje sebi, sa Srbima zalegje njima, a nama što slobodniji dom, Ovako napokon možemo biti istom spremni, da se damo u dalije kombinacije, ovako s. možemo da spojimo tri historijske misli u jedan cijoni plan, ovako da napredajemo i da se primičemo ostvarenju naših težnja A sve ovo nije ipak nemoguć posao. jer sve do te točke ne tangira granice postoje - ćih državnih formacija, ne ruši vanjsko ravnovjesje Eu rope, nego ostaje unutarnji posao države, u kojoj se da- nas nalazimo, Narodni pokret 1903 i njegovo značenje. U XIX. je vijeku više puta buknuo požar u na- rodu našem, ali tako čist i spontan nije bio n kada na- rodni plamen kao ove godine. Godine 1848. bio je po kret odozgor sankcijoniran i organizovan; borbe proti Rauchu bile su uza svu svoju žeštinu i dubinu stranać- ke borbe. rakovička buna bila je mrtvorogjeuče, a po- kret 18883. izmiješao se je bio su nazteee ix- VATSI Godina XIII. Pretplata i oglosi plaćaju se upravi ,Crvese Mivatske“ u Dubrovniku gdje su utušljivi. Xa inje ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. II skaju po pogodbi i uz razmjeran popust, Dopisi š+lju se Uređoištvu. Pojedini tri 20 para. li Oglasi koji se više puta ti. Rukopisi se ne vraćeju, a ne, ba dva puta stvar ispitati. A sad pita: je li Biaakimi imao pravo, da ovdje ustaje kao javni tužilac i da prer uzme ulogu spasitelja moralnosti? Biankini odgovara, da ako je kotao na. stroju & 1901 popravljen, stroj je svejedno starog :kova, te me odgovara novim zahtjevima i kupljen je preko ruke, ka. ko je sam namjesnik priznao kod nadvojvode Fridrika za dosta skupe novce. ,Pita namjesnika. je li istina. ili nije, da taj plug ne odgovara svojoj svrsi (Namjesnik: nije istinal) Je li istina ili nije, da taj stroj ruši i mo; stove? (Golf : Nije istina, namjesnik istodobno; .lIstioa je !) Evo vam istinitosti vlade! Jedan vladin povjerenik govori: Jest, a drugi: Ne! Kojemu da vjerujemo? Na sličan je način došao u Dalmaciju , parobrod ,Dalmat“, Napokon govornik predlaže, da sabor. poša- lje odbor od 7 lica, da se taj uvjeri, da on. govori _i- stinu, On će rado podmiriti sve !troškove. Poslije go- vora Kovačevićeva i Mangjerova, kojim ovaj priznaje, da je vlada ipak nešto dobra učinila te ponovnog go- vora Majstrovića o istom predmetu, i pošto je. Vukotić iznio nekoje želje i potrebe svog kotara, Milić predla- že, da se rasprava zatvori. Sabor odbija taj prijedlog, pa tada prelazi na prijedlog Biankinijev o izboru ker misije za pregledanje parnog pluga u Vrani. Nardelli vl, povi. poriče saboru to pravo. O samoj stvari kaže, da je namjesnik samo odgovorio, da je parni plug; sa: gragjen 1901. a da se nije o tomu izjavio, da li je plug moderan. Biankim se zadovoljava ovim odgov: te odusiaje od svog prijedloga. Kao zadnji govori igvjesti- telj Zaffron, te su primljene razne stavke predračuna i rezolucije pojedinih zastupnika. Sjednica VI. Iza pročitanja 10 upita lokale na- ravi i predloga Štambukova glede redarstvenog' jitsvil- nika u postupanju s mrtvacima i Kovačevićeva polje: djelske naravi. bude predlog Ziliottov, da se zemljišho+ vjeresijski zavod uoblasti udijelivati zajmove općinama bez hipotekarne asiguracije, odhiven. Dr. Smodlaka #&- govara odcijepljenje mjesta Tribunja od općine 'rij: i pridruženje općini Vodica. Velika u djeluju govornici : Smodlaka, Milić. | bić, vladin povjerenik Nardelli, Kulišić, razvila se kod drugog čitanja zakonske osnove glede odredbina tit pse. Dr. Štambuk obrazlaže svoj predlog glede uveđenja le- galizatora za ovjerovljenje privatnih isprava u nekim općinama. udaljenim od javnih bilježnika. Zemaljski od- bor će u slijedećem zesijedanju o tom iznijeti zakon- sku osnovu. Biankini toplo preporuča, da bi se pomilo- vali svi oni sinovi Dalmacije, koji rađi vojničkih pre- kršaja ne mogu se danas slobodno povratiti iž tugžine u domovinu. Sjednica VII. Predsjednik otvara sjednicu u 10 sati i 25 časa u prisutnosti 24 zastupnika. Nardefii, | su- mmm gredima i mje bio općenit. Tek god. 1908. diže. se go- tovo cio narod i sami taj čin pokazuje, da je podloga za novi rad narodni gotova. Ali što je M kon ee: jedinim momentima toga pokreta vidimo i'j čen pravac budućem radu narodne intel ; Što smo dakle postigli? Fto, nabrojiti ćemo u kratko sve, što smo postigli : 1. Pokazali smo, da ne damo, da nas tlače; po- kazali smo, da smo spravni i ginuti a i slobode i naša prava; pokazali smo, da smo ljudi i đa lioće- mo, kao ljudi da živemo. E 2, Time što je naš narod to u Hrvatskoj mp oduševio je i ostalu braću i svi članovi ote pok da pokazali su, da su e \ Je — ato vrijedi, Ali ne samo to, sviju pai dovela do sloge i sa Ma Đ rbima. poplašilo neprijatelje, a pribavilo nam ee najvi- še megju Slavenima. am +. Treći je uspjeh taj. da se je sav svi, o za nas zanimati i istinito o nama pisati. jebo malo, Do sada nas je svatko zanemarivao, N = 2 zato, jer smo i mi sebe same zanemarivali, Ko_do be drži, do njega će i drugi nešto držati, 4. Ali time, što smo pokazali. da se ne a čeli i s nama računati i u našoj državi i a; u šti i oni u Beču. Do sada se nijesu na nas ali od sada će i o nama voditi računa To su sve više manje vanjski wipjesl Ali "li i unutarnjih, koji su još važniji. Eto nekoliko tih t ponajprije Je nestalo strančarstva a ko me- gju narodnim ljudima, koja nas je cije Sada su sve stranke kao jedna stranka ] sve io dies u jednom programu. a taj je; narodna Danas je svima jasno, da ne valja samo govo- riti o narodu, bučiti ili samo raspravljati o rei budućnosti. nego podli, uporno raditi svaki dan, dje i u svakom eu. 3. Nadalje se je danas pidišh da je ja najjači oslon za sva i rad i da svaki rad gos; mo- ra biti pučki, narodan, da treba raditi s narodom, fa narod i u narodu, dizati ga gospodarstveno i duševno. A to je veliki usi 4. Napokon je dano srt gi 3 bez sie. nih odi sa ni slo RIDE u prvom u odgajati jedince, stvoriti ki i pomazu zakone i goniti u i 010 RIKERA? i prodajne duše. Eto ovo su nji usi s sve ovo uvažimo, Si će nam biti na kojem nam u sidati._i koja Narod nije precizovao pret ga je pokret 190%. imade A to čenje. On mora da bude izlaznom lovanja. Dalje, je tako, pokazati ću u radnje. Zime om uto zona | i