po, te na opće zadovoljstvo pučanstva. Uz to se je
gprav svojski zauzimao oko poljepšavanja'i boljeg na-
pita crkve — kao niko do sad. Kroz ne punih sedam
godina. što ih je megju nama učinio, osvem mnoštva
manjih radnjali nakita, uspio je da se u crkvi matici
podignu dva nova" mramorna oltara. a jedan u crkvi
Bi. Gospe u Sresenu. K tome je, i župni stan. kao i
okolni vrtao, uprav lijepo, te dobrim dijelom i na svo-
je troškove uredio. Radi svega ovoga, kao i radi nje-
gove dobre, prijateljske naravi, sve ga je pučanstvo
pez razlike voljelo i žali za njegovim odlaskom. Lijepa
ita tijesnijih prijatelja priredila mu je jučer oprosni
objed. preko kojega je bilo izrečeno toliko lijepih zdra-
vica i skupljeno 60 kruna za siromašne učenike hrvat-
skih škola u Zadru. Poslije objeda cijelo ga je mjesto
pod crkvenim barjacima, uz pucanje mužara, otpratilo
do puta u Crnugoru, gdje je pošao na noćište, da su-
tra proslijedi putfStona. Nije bilo srca, da nije silnije
zakucalo, nije bilo oka, da se nije suzom orosilo, nije
bilo osobe, a da mije iskreno rekla: ,zbogom pošao,
naš Dum Niko! Dok žalimo, što nas ostavljaš, želimo
ti, da te svegj i svud najljepša sreća prati . . .“
Prebiljegovanjem turskih srećaka bavi se Hrvat-
ska vjeresijska banka.
Novo društvo ,Dalmacija“ ustrojilo se je u Beču
sa slijedećim pravilnikom: $ 1. Ustanovljuje se društvo
I naslovom ,Dalmacija“ sjedištem u Beču. & 2. Cilj je
društvu: a) da po mogućnosti potiče izvoz vina i osta-
lih glavnih proizvoda iz Dalmacije za Beč i za glav-
nija mjesta austro-ugarske Monarhije; i b) uvoz za Dal-
maciju svih onih predmeta, što proizvagja Beč i ostala
glavnija mjesta austro-ugarske. Društvo nema nikakvog
političkog cilja. $ 3 Da društvo dostigne naznačeni mu
cilj, nastojat će: 1. da uzdrži jednu pisarnicu (bureav)
koja će besplatno izvještivati, preporučivati, omogućiti,
zastupati, dopisivati i sve ostale poslove izvršiti, koji
se odnose na izvoz i uvoz Dalmacije; 2. da ustanovi
koli u Beču toli po glavnijim gradovima austro-ugarske
Monarkije poslovnica za izvoz i uvoz vina i ostalih
dalmatinskih proizvoda; 3. da dostigne polakšica za pu-
tovanja i izlete drnžinarima i suradnicima društva; 4.
da potiče izvoz i uvoz osnovajući osobitih izložaba i
raspisivajuć natječaje; 5. da osniva skupštine, preda-
vanja i pokuse, a da ustanovi naročite odbore; a 6.
da kod vlasti i dotičnih oblasti podastre predloge, os-
nove, zakone, uredbe i sve ono, što posredno ili nepo-
sredno djeluje za postignuće društvenog cilja. — Prva
glavna sjednica društva držati će se na 1/XII. tek. g.
u 5 sati po podne u Beču, VII. Schottenfeldgasse 93.
SVILA ZA PLESOVE
od 60 novč. naprijed po metru, zadnje novosti. Šalje
se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati u-
zornik odmah. Tvornica svile Henneberg, ZOBICE. (33)
pokazala se od stotina godina kako zdrav izvor u svim
bolestima disačih i probavnih organa, kod uloga, kata-
ra u trbuhu i mjehurima. Izvrsno za djecu, oporavlja-
juće se i u nosećem stanju. Najbolje dijetetično i ras-
hlagjujuće piće.
Gradska kronika.
tkinja Marija Josefa sti-
gla je u utorak u Dubrovnik, gdje će se — kako ču-
jemo — zaustaviti dulje vremena. Ovo je u kratko vri-
jeme drugi put, da Nj. V. posjećuje naš grad. gdje je
svakoga zadivila svojom prirogjenom ljubeznosti. Donio
joj boravak u našem gradu željena počinka!
Pr i. Prošli ponedjelnik bio se
prosuo glas, da naši zastupnici na dalmatinskom sa-
boru jenjaju radi odgovora drzovitoj vladinoj osnovi.
Ovo je ogorčilo bilo sve Dubrovčane i jednoglasno odlu-
čiše brzojavno protestirati na zastupnike. da potpuno
odbiju jezičnu osnovu. Evo brzojava: D.r Smodlaka,
Zadar. Ogorčeni nad vladinom jezičnom osnovom zah-
tijevamo, da odlučno odbijete sramotni pokušaj ger-
manizacije. Hrvatska Dubrovačka Omladina, — Binnkini,
Zadar. Uvrijegjeni vladinom jezičnom osnovom prote-
sažeti i zahtjevamo onergični otklon iste, Hrvatska
nička Zadruga. -- Još su brzojavili: Hrv. Pjevač-
ko Drušsvo ,Gundulić“ i Hrvatska Radnička Omladina,
zahtjevajuć takodjer otklon vladina osnove i to na za-
stupnike Čingriju i Prodana.
B sv. Čirila i Motoda u dubrovačkoj fra-
njevačkoj provinciji. Kako donosi zadnji broj lista ge
neralne franjevačke kurije u Rimu. udovoljeno je molbi
a ei rea franjevaca, da Rae % preii o
vinciji, kojoj, kako je ato, pripada i bivša zadarska
provincija, glaviti blagdan naših svetih apostola na 5
3rpnja, o bijaše u prvo odregjeno, i to kao duplex
[I.ae classis. Odluka u latinskome glasi ovako: , Ad
humillimas preces Adm. P. Bonaventurae Marrani
Procur. Gen, O, Min. S. Rituum Cong., vigore faculta-
tum sibi specialiter ab eodem SSmo Dno Nostro Pio
Papa X. tributarum, benigne indulsit, ut a Fratribus
Provinciae 8. Hieronymi ipsius Ordinis in Dalmatia
Jestum SS. Antistitum Cyrilli et Methodii sub ritu du-
plici secundae classis ac die quiota Julii celebretur,“
Evala našim rodoljubnim franjevcima !
Kazalište. Nakon njekoliko godina naše je kaza-
lište i otvorilo svoja vruta lakom genre-u muzike,
0
Odavna želimo štogod dobra, umjetničkog, ipak
ostaje, žalibože, sve samo pusta želja; pače i ono što
reba ne ostaje pri onoj umjerenoj visini, nego sve
u
Nije od potrebe daleko zalaziti, da se nagje to-
me razlog; ko što se bez novca ne može voditi rat,
tako se ne moga bez novca ni davati pozorišne pred-
stave. U tisuću se stvari primjenjuje novac, samo. se
za kukavnog muzina sina, glumca, niko ili malo ko za
kesu hvata; ipak on zaslužuje pomoći; jer se bori i
trpi, kao malo ko, neka nam oči donosi naj bolju
školu života. A baš ova materijalna nevolja. ova teška
borba za opstanak stvara tolika pozorišna društva, koja
slabo odgovaraju svome uz m cilju ; a zadnjih smo
ina gotovo ovakova društva i imali, Kad dogje vri-
, te se & društvima vode vori za dojduću se-
Ni. o. k. Visost petoj
zonu, govori se uvijek, da će doći to ito valjano druš:
tvo; jednom došlo, moramo se žalibože uvjeriti,
da Smo laskave nade gojili. Pitamo li onda:
eli to ono obećano dobro društvo?“, primamo obični
“
odgovor: ,Za te je novce dosta dobro“. Tome bi se
odgovoru moglo koješta primjetiti, ali je tome prostor
odveć ograničen. Ogledajmo dakle malo društvo, koje
nam ima u 80 večeri prikazati 15 opereta.
zona se je otvorila operetom: II Marchese del
Grillo“, Predstava je sasvim glatko prošla, a to je već
nešto; osobe su sa svojim ulogama bile na svom mje
stu, nije bilo nikakve smetnje. svak zgodno nadove
zuje, dakle ništa nas ne pometa, nego samo plastično
kod glavnih osoba; u tome se je moglo očekivati pri-
vlačivu, krepku žensku. ili barem mušku figuru. Ope-
reta sama ne ište bog zna što od predstavljača; ono
malo melodija, što se megju ostalom . muzikom ističu,
bilo je ugodno ispjevano, osobito se" je dopala graci-
jozna i živahna arija ,Pizzicate“, koja je zaslužila pljes-
kanje, osobito pako u drugoj predstavi. Časno općinstvo
nije imalo onako štediti svojim pljeskanjem; pljeskalo
je već i pri drugim prizorima, s toga može i ovaj har
monični ensemble svojim odobruvanjem osokoliti.
Druga je opereta, što smo je čuli, bila ,I Gra-
natieri“. I ova je glatko bila odigrana i otpjevana. U
ovoj su opereti predstavljači imali*prigode, da se bolje
razviju, a valja priznati, ako smo?imalijkakvu predsu-
du prama jednoj ili drugoj osobi, da je u?4rugojgope-
reti isčezla.
U ovoj se osobito ističe živahnost pe tercet
u 2. i duet megju Nini i Bernardom u 3. i
općinstvo je bilo već darežljivije svojim pljeslanjem.
Megju personalom zauzimlje;bez sumnje pivo mje-
sto g. C. Matucci; igra mu je vještija nego pjevanje,
jer se ne može baš ponositi svojim glasom.$ Njegov je
Giacomone bio prilično dobar, samo nam se je č&nilo,
da je odveć naokolo plesao ušprizoru, u kom je tred-
stavljao pijanicu, svakako se je bolje svidio njtgov
Bernard, kome je on dao dobru dozu humora i kontke.
Ugodnofinas se doimlje igra iZpjevanje g."G. Brillatel-
li, kome se pr ključuje g. G. Aschieri. Ugodnu
je ulogu dao g. V. Matucci svojim ,Titta“. Čuli s
jasni glas g. R. Ginghini,fgrehota da pjeva iz grla, in
će bi nam se više milio.
Od gospogja valja spomenuti: g.gje L. Matucci
M. Pery i T. Torelli. Igri im se ne može zamjeriti, a
glas im dotiče za operetu. Najvrijednija je doista g.gja
L. Matucci, jedino joj je figura za operetu odveć ko
losalna, a tome ona baš nije kriva; osobito se je istakla
do sada uZulozi lažne markizice u ,l Granatieri“ i u
duetu u 3. činu iste operete, Ugodna je i lijepa po-
java ggje M. Pery, što nam je tajila kao Virginia, to
nam je otkrila kao Dorotea, tu je bila veoma zanim-
ljiva ifnaivna;; od nje segižjoštboljemu nadamo. I g.gja
G. Torelli bijaše na svom mjestu.
U ostalom smo zadovoljni orhestrom i njezinim =
vrijednim M.o Torelli; takogjer nam se svigja dekora-
cija i kostumi.
amo se, da će dojduće predstave izmamiti nas
i općinstvo iz naše rezerve.
Kako doznajemo, početkom dojduće sedmice prispje-
va društvu jaka pomoć od četiri ženske i dvije muške sile.
Nove slike. Ovih dana se nalazi u Dubrovniku g.
Gjuro Georgević zastupnik kuće Antuna Scholza iz Za-
greba, koja je u svojoj nakladi predala javnosti slike
Dolazak Hrvata“ i ,S. Otca Pape Pija X.“ našega sli-
karajMedovića. Cijena je prvoj 60 K. a drugoj 36.
Evo krasne prigode našim rvdoljubima. da urese
svoje kuće slikama domorodca. kojemu se ime i izvan
domovine slavi.
Preporuka Bolesničkoj Blagajni. da se što življe
zauzme za ozlegjenog Paluciotta. koji otac obitelji oče-
kuje danomično, da mu se proslijedi zaustavljena na-
grada a još nije ni dan danas otpušten od liječničke
njege. Uhvamo se, da ne će bit potreba unaprijed obra-
ćat se i moljakat.
Svjetska carska panorama. Do ponedjeljka izlože-
na je još serija o putovanju talijanskoga kralja u Ber
lin. a od ponedjeljka će se inoći vidjeti Egipat, Kairo
i Nubija.
Suša po dubrovačkoj okolici. Neka je palo malo
kiše, nestašica je vode još velika. To se osjeća u Žu
pi, a u Konavlima je još i gore; iz Vitaljine na pr. tre:
ba da idu na po Konavala po vodu. Slične nam tužbe
dolaze i sažotoka. U Hercegovini je još strašnije, tamo
narod valja da ide po dana, pa i cijeli dan do vode,
a žandari čuvaju čatrnje i lokve i dijele vodu. Inače bi
bilo mrtvijeh glava.
Šovinizam. Pišu nam iz grada: Vjere mi, gospo-
dine uredniče. nigda na kraj s ovijem srpskijem i
hrvatskijem šovinizmom. ,Srpski Glas“ hoće da posrbi
Hrvatsku. a ,Kruna“ i ,Hrvatsko Pravo“ htjeli bi, da
pohrvate Srbiju i Crnugoru. Vi dobro činite što ne sli-
jedite njih u tome poslu. erbo se ja lijepo spominjem
da ,Crvena“ nije bila učinjena da sve pohrvati, nego
da pobija srpsku megal maniju i šovinizam, koji nam
je bio više na nos izašo. S te strane se je učinilo ču-
desa kroz ovo trinaest godina, odkad list postoji, pa
budu li Srbi i unaprijed govorili i pisali da je Du-
brovnik srpski. mi per forza valja da govorimo
da nije nego hrvatski, i da to dokaživamo doku-
mentima i argumentima, tako potentijem i cal-
zentijem, .... što ćeš više govorit! Tako je bi-
valo do sada, ma sada smo se nekako, kako miši od
straha pred mačkom. malo umirili , . . . dokle će po-
trajat ne znam. .Diskorsi“ i ,Orlandi“ su prestali. Ne-
kijem je to ž0, buduć da nijesu drugo iz ,folja“ ni
,legali“ nego to; pa sad govore da ,Crvena“ ne valja
ništa! Cosa volete! Ako hoćeš danas da te legaju.
valja da pišeš insolenaca i improperija koliko
možeš više i da dokazivaš da je Crnagora hrvatska,
s perikulom da se uhitiš sdum Ivanom Prodanom koji
*[u svojoj ,La Secchia rapita“ dava po nosu pokojnomu
Kurelcu ovijem riječima: Po govoru Crnogorci nijesu
pravi plemenski Srbi, Dakle su Hrvati? Ne. Kurelac
veli doista i o Crnojgori, da je to u korijenu svom
pravi praveati Hrvat, al mi to ne kažemo. Pače
niječemo. Po govoru Crnogorci. kako ni
jesu Srbi, nijesu ni pravi pravcati Hrvati.
Crnogorci bo govore naškim (ijekavskim) ua-
rječjem“ (str. 187). A na drugom mjestu piše: ,ne
ćemo ni slovca o pravu. koje može stvorit povijest i
država, koje bi dosudile Srbima najviše sta-
ru Zetu današnju Crnugoru i dio Arbanije...
(str. 109) a ,Kruna“ govori da Kurelca nije, što se ti
će Crnegore. niko još pobio! Što ti se para? Lijepi
smo ti ga mi!
Druga je još ljepša. U zadnjemu broju ,Dubrov
nika“ njekakav srpski ,Barjaktar“ iz Bosne ,kraj hlad-
noga Vrbasa“ piše, da je ,žandarska korpusnag koman-
da“ u Sarajevu izdala naredbu ua sve žandarske posta-
je, da se pretplate na knjige ,Matice Hrvatske“. dalje
na listove ,Dom i svijet“. ,Vijenac“ i ,Bosnische Post“.
Ne znamo, je li to istina. Ako je istina, mi velimo da
bi bolje bilo da se gospodin Burjan toga progje. jer
hrvatstvu u Bosni ne treba žandarskog tutorstva tim
više što to dava povoda srpskom ,Barjaktaru“ da pi-
še: ,Eto, vidite, dragi čitaoci, pod kakvijem se kapa-
ma hrvatstvo leže u Bosni i Hercegovini“! Nu pustimo
to. Nas najviše zanima ,Barjuktarev“ srpski šovinizam.
kad piše, da gosp. Burjan ,ima potpuno voditi računa
oj narodnosti, koioj jedinoj u ovijem
zaposjednutijem zemljama mjesta je bilo
i biće“, ter mu tava da on ,nastavlja prot
m | tra crna u Dominu na sv. Grišpina) i asistenciju.
reći, da u Bosni i Heroegovini Hrvati nema. Nu onda
bi mi radajzapitati4, Dubrovnik“, je li moguće da se
uz takovu vrstu ,barjaktara“ dogje do s
Hrvata, i kako se to slaže (sa nekidašnjom njegovom
tvrdnjom da Srbi ,ne isključuju Hrvate s Balkana“ ?
__ Pišu nam iz grada 2/11. ,Uprava brastva crev-
ljaru i papućara“ u zadnjem ,D.“ izdala je neku
vrst zahvale. gdje izmegju drugoga ovako piše: , Pored
toga što nam je P. 0. Talija poslije više od šegde-
set godina staroga običaja m eleo misu i asistenciju,
ipak je svečanost našihf(pokrovitelja ispala sjajno i li-
e
Ovo više ne izgleda kao kakova zahvala, nego je
javan odgovor. šuština kojega bila bi, da O. Talija pra-
vi neke djetinje inade brastvu crevljara i papućara baš
onako kako kakva despetozna us..... koja ne mo-
že da miruje, a da drugoga ne bi zadirkivala, Da je
O. Talija kao neki pensionirac bez posla, moglo bi se
možda i povjerovati. ali o njemu teško da se to i po-
misli. Dapače čovjek, komu je i malo osoljena pamet,
saće do obratna zaključka, i to ovako. Ako im je 0
Talija uskratio asistenciju. bit će imao kakav razlog.
Taj razlog ili je bio opravdan sa obje strane, ili su tu
bili kakovi despeti sa strane O. Talije ili je tu bila
krivnja sa strane braće; osim ovih razloga drugih se
ne može niti pomisliti. Ali tu nije mogao biti razlog
opravdan i sa strane 0. Talije i sa strane braće; jer
tada koja korist prigovarat mu, da im je uskratio asi-
stenciju? Ne mogu tu da budu kakvi inadi sa strane
O. Talije, jer bi mu ih bila nprava kazala u oči; ne
ostaje drugo reći. nego da su tomu kriva braća, a u
ovomu slučaju bolje je bilo da je šutjela, jer joj ne bi
bilo vele časno,?kada bi joj bio gvardijan Male Braće
nakon šesdeset godina — kao što ona kaže — zanije-
kao misu (a nota bene bili su i rekli sv. misu dva fra-
Evo ovako bi razložio, ko malo pameti ima.
Onom dakle izjavom uprava crevljara sebe je
komprometila pred javnosti. Mi smo ipak uvjereni, da
je ona u tomu nevina. Ona ni kriva ni dužna izložila
je sebe a to vjerojatno naputkom drugih, kojim je uvi-
ek bilo milo ribati u mutnu. Nije nam nikada bilo
milo baviti se nekim petljanijama, manje pak iznositi
na javu; nu budući da mnogi do toga drže, prisi-
pni smo prilagoditi se njihovoj ćudi.
Mi ne možemo nikako pojmiti, kako je mogla
»Qrava“ pisati da joj je O. Talija zanijekao asisten-
ciji kada niti uprava niti ijedan član nije s njim o to-
muktovorio, pa niti od njega niti posredno niti nepo-
sređo dobio niječan odgovor. Tim više ne dade nam
se rumjeti onakovu izjavu, kad pomislimo, da je u
oči & Grišpina O. Talija zvao k sebi mladoga franjev-
ca P\Miličića pa mu rekao: ,Danas popodne poćeš či-
niti štenciju u Domino“, a ovi mu odgovorio: ,Rekao
mi je . ako ti reče O Talija. da po-
gješ ADomino, reci mu, da su mu poručili
erevlhri, da su oni našli drugoga za asi-
stenci“ Kako dakle? Crevljari poručuju. da im ne
treba asilencije, a opet pišu da im je zanijekao O. Ta-
lija asisteviju. Kako se ovo može razumjeti, kako li
protumačitv
, Mi zasada se ustežemo, da dademo svoje tuma-
čenje — dd4potrebe ćemo ga dati, pa i dokumentirati
nekim pism&jm dokumentima, što se zovu anonimna
ali autografni pisma — pripuštajemo samo upravi cre-
vljara, da stv& razvidi i svjetujemo je, da slijepo ne
stavlja potpis\spod nekih redaka. koji su poštrcani
Mk inače \na nase svu odgovornost prima i sebe
amira.
Dum Ivan \tojanović i Engelova povjest. Poznata
Eugelova povjesna posbiike dedo oja je ugle-
dala svjetlost još\e. 1807. u u. izašla je u hrvat-
skom prijevodu dojnoga dubrovačkoga kanonika dum
Ive Stojanovića. J&se ne mogu dosta da nadivim ovoj
čudnoj pojavi. Dan&gdje je poglavito sve do godine
1526. izdana jur toha masa izvora prvoga reda i to
baš iz dubrovačkog vnog arkiva. pa onda gdje već
ima toliko temeljitih\ iscrpivih monografija o prošlosti
dubrovačkoj. u prvomtedu one učenoga Jirečeka, sma-
trati za nužno i potitno prevoditi staroga Engela!
Ali kad to knjigu pregliamo, onda ćemo odmah i bo
lje razumjeti tu pojav\ Prijevod Engelove historije
naime. plod je najčišćeg&i i letantizma, koji dapače
tako daleko ide. da jasn& pokazuje nedovoljno pozna-
vanje njemačkoga jezla, na kojem je Engel svoje
djelo napisao. Tako iznki ki naučenjak Dr.
Radonić ovu zanimljivubogriješku; Engelovu reče-
nicu ,dem verstorbenen Sanda! Hranich
war als Herzog von GQulm Stephan Cosac-
eia, sein Evdam, gefol\“ prevodi Stojanovjć: ,U
pratnji (!) Sandalja Hranićabijaše i zet mu vojvoda
humski. Stevan Kosača.“ (opis matice srpske knj.
220 (1903. IV. pag. 88.) Ne \mnjam ni najmanje. da
bi takih pogriješaka još naša kad bi se dao na tu
dangubu, da usporedim taj Mevod s originalom. Ali
Stojanović nije samo preveo Elela. on ga je popratio
silesijom kojekakvih naivnih i \ zla boga nekritičnih
nota. kao da baš želi. da pred \i svoga čitatelia na-
vuče još veći mrak. Na primjer \ ime bosanskoga ba-
na Borisa (mjesto Borić!) piše o Boris, nezakoniti
sin Kolomanov, u narodnoj preda nazvan Barić, živi
još u uspomeni naroda dubrovačk&4;kolice. kako sam
se i sam mogao uvjeriti, kad sam tikoro bio u Župi.“
Kako vidite, Stojanović nezna da & Boris Kolom4no-
vić i ban Borić. dvije sasvim različh ličnosti. No iza
prijevoda slijedi ,Najnovija po&est Dubrov-
nika“ koju je Stojanović sam nap&o, a nije drugo
nego smjesa duhovitih fraza i\jivno eksal-
tiranih misli, od kojih nauka \ma koristi.
već možda jedino politika, u čijo\lužbi je ta
knjiga napisana i izdana. (Dr.\edo pl Šišić
u vjesniku kr. Hrvatsko-slavonsko-dalm og zemalj-
skog arhiva g. V. svez. 4.)*
Pohvalno. indi sa E Tedi
ća udijeliše mjesnom dječjem zakloništu : i
brama Tolentina Ko Šalomone Tolentino i.
Vlaić-Pendo K 8, Obitelj Mata Guske K 1Qaraća Ru
sko K 5 i Obitelj Kolin K 5, Za pokojnike\ x, N, K
10, Marija Josefina Cisuski rogi. grof. Giorđaonda K
20, Riccardo de Zamagna K 6
Samoubojstvo, Na Svisvete se je bacio
kata Zemaljske Bonice Labaš Ivo, pećar od glog,
kojnik je skoro bio uvijek bolestan i po svk,
uzrok samoubojstvu je bio česta bolest.
Kovačevi-
2. Po»
lici
ti. Na zagrebačk:
ložili re
domil i Svilokos
Škola u Gružu. Nadogradnja pučke škole u Gru:
žu već je dovršena.
Kadet Domobranstva. Kako čujemo j od
prošlih dana. neku većer kasnije u
vojarnu jedan kadet pijan, koji u takovom stanju
stane tuči vojnike sabljom po glavi. Nevoljni vojnici
morali su šutiti, da ih ne stigne što gorega. a
Električni tramway. C. K. Ministarstvo željeznica
odobrilo je osnovu električnog tramwaya
tramway-a.
Putujući učitelj. Kod ureda mjesnog c. kojot
skog Pog pa kako prvo, tako cijenimo, je i
sada raspoloživo mjesto putujućeg učitelja koji je od
velike potrebe gragjanstvu, a
Dok je bio g. Sancin. on je uvijek imao pune po-
sla. Gosp. Sancin je bio premješten i on je
ima već skoro godina dana, ali još nema drugog
jućeg učitelja na mjesto njegovo tako da ko ima
trebu od takovog, usilovan je vratitilise kući bez ika-
kvog uspjeha i bez opraviti ikakav svoj pa bilo i naj-
važniji posao, što se svagdano dogagja. tiše se puta
kogod 1 potužio na ovo, ali se takove nijesu
u obzir kao stvar nepotrebita i beskorisna, Ne samo
što se ovim dohodi do nekog nereda i pe-
go je velika škoda i to, što je općinstvo takogjer- zna-
tno štetno. I tako je jadan narod dosta zanemaren i
materijalno upro , & na ovaj način mora da se
sasvim upropasti. Ako Visoka VI do danas nije to
učinila, nadamo se, da će čim prije imenovati i poslati
pol] putujućeg učitelja, koji neophodno trebuje našem
narodu
, Gojitba i navrtanje amerikanske loze. Ove će go-
dine u Novembru i Decembru, te u Januaru i Febru-
aru dojduće biti dnevni tečaji za drveno navrtanje i
gojitbu amerikanske loze u raznim mjestima sjeverne i
srednje Dalmacije.
,, izgledno. Prigodom smrti Tomislava Kovačevića
udijeliše u fond za bolesne
Zad Stijepo Vučetić 4. Lako Bogdan K
adruge“ gg.: Stijepo Vučeti 4, o 8,
Marko Šušić K 2, Miho Klaić K 2, Miho
K 2, Niko Milošević K 1. Mato Brbora K 5, Mato Obra-
dović K 1, Ivo Vidak K 1, Dum Mato Pišta K_ 1, Vla-
ho Primorac K 1 i Božo Frank K 1.
— Ć. i k. poručnik gosp. Ljubomir Kolar iz Losoa-
eza u Ugarskoj. darovao je u istu svrku K 20, mjesto
vijenca ovdje pokopanoj sestri Olgi Kolar.
— O smrti rano ge angjela Tomislava Ko-
vačevića, uložiše u fond ,Hrv. Opć. Glazbe“ gg. Antun
Sez i Antun Poković po 4 K.
Putnici. Od 25 do 31 Oktobra prispjela su u Du-
brovnik i otsjela u ,Hotel Imperialu“ uz druge i ova
gospoda: Bruno pl. Kletler i kći, e. ik. general. Prze-
mysl, — Georg vitez pl. Hutterott, upravitelj ,Stabili-
mento Tecnico“. Trst, — Feliks Rittliers, c ik. satnik,
Lemberg. — D.r Paul Meyer, sa gospogjom, Korneu-
burg. — Ed. Elsinger, tvorničar. Beč. — Dr Otto
Billinger, Monakov. — Herman Roth, urednik i gospo»
gja, Monakov. — Roman Zawilinski, gimn. upravitelj,
Tarnow. Herman Goilwitzer i gospogja, .-
Gibert de Neusville, Paris. Jules pl. Armagnue, Ađ-
vokat. Paris — Benno pl. Polenz Asšesor sa -
gjom sei sia zo Lercari. Gent. — Dr.
iesskopf ce. i k. pukov. iiječnik sa gospogjom.. Foča.
— Oscar i Ricard Stingl Sotersestičce
Marienbad. — Dr. Leo Leoster re E
Beč. Dr. Alois Liebll sa gospogjom, liječnik Tirol. —
C. i K. visost nadvojvotkinja Maria J. Dvorska
dama Nj. Preuzv. gja grofica Attems. bovni ko-
mornik g. c. i k. Rittmaister Al — Anton
Comte Pavlović. posjednik Spljet. — R. Bollati talijan-
ski poslanik, Cetinje. — Gja H. Firardelli sa g.gjicom
kćerkom. Trst. — G.ja Jelena d' Abancourt n
queville. Galicija. — Anna Saryusz-Zaleska (sestra),
Krakov. — N, Schionker kći, Pera. — R. Sehiesl go-
spoja Drebnik. Beč. — Dr. Aleksander zavoji liječ-
nik i gospoja, Krakov. — Dr. s Schweinburg, li-
ječnik i gospogja. Zuckmantet. — H. Brunner
sa gospojom evo. - Eduard Ditter,
Proziiit na M. — August Fischer, trgovac, Fr
na M.
Dubrovački
brodi. ,Gundaulić“ 3. tek. otputo-
vao iz Trsta za
arianopoli krcat magnezite, — ,Bal-
kan“ 6. tek. otputovao za Skyros. — ,Beatrice“ na pu-
tu izMethil-a za Trst krcat ugljevlja. — ,Becher“ na
putu iz Fleetwood za Galatz prazan. — ,Dubac“ na
putu iz Anverse za Dunav prazan. Gradac“ pri-
prava za polazak iz Londona za Dunav prazan. —
,Naprijed“ na putu iz G w za Trst krcat ugljevlja.
- pPrazattus“ na putu iz za Anversu
žita. — ,Epidauro“ dne 2. tek. otputovao iz Poti
Rotterdam krcat rude. — , Istok“ na putu za
dam kreat žita. — ,Leopoldina“ jučer
u Cari-
grad prazan i proslijedio za Dunav. — ,Orjen“ dne
5. tek. prispio u Brailu da krea žito za -
zan. — ,Scooner Marije“ na 25. pr. mj. prispio iz
e : Proyres (Golfo Messico) gdje iskrcava mje-
oviti ret.
Odgovori uredništva.
Č g. Dopisnik a T, (Dalmacija). Nastojat-ćeimo.u
nastajnom broju. pa
Č. g. Dr. A. M. Gornja Dalmacija. Ne miojt
čudit, zastupnici su zaposleni oko pluga, komara i
tve, pa nijesu imali kad da o ,Postaliama“ govore.
brovčanin.
U
Pronagjeno jest da su sveopće obljubljene i
sve strane raspr.stranjene Kapljice sv. Marka,
ekarna Zagreb Markov trg, najpotrebitije u
kući imati, da se može bolesniku prva pomoć
a kod zdravih ljudi predusresti bolesti. Stoga u
rujemo gg. čitatelje na današnji oglas Gradske
karne, Zagreb Markov trg, koji se nalazi na 4.
našeg lista.
Pogan kučak. U prošlu Subotu dne 81. \ mj,
Antun Bautović hodio je u vojnički Casino, za \ka.
kvim poslom i kad uljeze u dvorište, bi mod
jednog kučka koji ga teško ozledi. tako da je za Hy.
liko dana Bautović nije sposoban bio za rad. Ovo
su domaći kučki, već prava zvjerad, koja se podnip
u gradu na slobodi nebi smjeli držati,
06 itei su žed jede, & do: potrebe možemo ih i
u njegovom rukopisu kojekakvi srpski diletanti,
u&rp-
sku politiku u ovijem čisto srpskijem zemlja-
ma“, Ele, ako je to tako kako Barjaktar
tvrdi, valja
kojim se je pok. dum Ivan tužio, da su ma po čela brikali\k,
Prosvjeta. /::
.Mali dobrotvor“, hrvatski omladinski list sa sl
koji daje svake godine stanoviti priada ža
\
\
Su EISŠI
»Zora“ dne 2. tek. otputovo iz Anverse za Dunav pra- *
x
Gruž. Rekbi da će skoroffzapočeti radnja puažrežonog ( Ž
i
J