ze

Godina XV. f

ć Broj 11.

da Austro-Ugarsku, Bonuu |
Hercegovinu na godinu Kruna VI

Za Srbiju i Crnu Boru ua gu
dinu Kruna 12.

Z» sve ostale zemije na gu.)
snaka 15 u zlatu.

fa Dubrovnik na godinu Kr. 14

Na pč godine | na čavr goga
urazmjerno

Pojedini broj lista 20 para

U Dubrovniku 18. Marta 1906.

U

Pretplata i oglasi.

Saju se saministraciji Vubrovnik»
Doztsi se šalu uredništvu.
XuKkopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano. iziav
Javne zahvale, računsta izvj
Šća i slične objave plaća se 20 par.
»d_reika (sitnijeh slova), Ako.se vi:
»uta štampaju, po pogodbi.

*«frankoVvana pisma ue wi.
maju ge.

Vlasnik i izdavate] Dr. Mato Gracić.

Dubrovnik, 17. marta 1906.

Stari radikali nijesu htjeli usvojiti pred-
loga za obrazovanje koalicione vlade, gene-
ral Sava Grujić sa većinom članova prošlog
Stojanovićevog kabineta sastavio je novu
vladu. Tako glase najnovije vijesti iz Srbije,

U običnim prilikama mi im ne bismo
poklanjali veliku važnost, niti smatrali svo-
jim pravom iznositi osjećaje na javnost, koje
su u nama pobudile ove vijesti. Sad smo
prisiljeni. U ovom historijskom momentu mi
to ne smatramo samo našim pravom, nego
našom dužnosti. ž

Misao o potrebi narodne obrane, koja
je omogućila u Srbiji pred i iza 29. maja
koneentrisanje narodne snage i koja je kod
nas na periferiju kasnije bila prenesena, od
nas to imperativno zahtijeva, jer se bojimo,
da i sadanja netolerancija ne udari istim pu-
tem. Ta nam činjenica nameće dvostruku
dužnost isto kao što tvorcima Ovog opasnog
stanja nameće dvostruku odgovornost.

Pod Obrenovićima je bilo dosta ogleda-
nja snage pojedinih ministarstava s pojedinim
političkim grupama. U tom je utrošena sva
snaga, sve skupocjeno vrijeme. Narod, kome
je bilo dosta toga zanovetanja, povjerio je ra-
dikalnoj stranci, da ona stvori red i da inau-
guriše rad, U toliko je teži bio njen položaj
što se. od nje mnogo očekivalo. Iz svakog
njenog neuspjeha stali su Spravni njeni ne-
prijatelji da povuku konsekvencije, koje mogu
biti na veliku štetu radikalne Stranke, na
štetu demokratije u opće. Borba političkih
stranaka u Srbiji ne poznaje granica. Ona
se vodi i onda, kad je suviše jasno, da to i
Samom ugledu i snazi države šteti. Mi radi
toga iskreno sažaljavamo ove najnovije do-
Bagjaje, koji su se ispoljili u poznatim pre-
govorima i njinom prekidu, i koji omogu-
ćuju nastavak ovakve borbe.

U teškim prilikama ne hijeti primiti
vlast i odgovornost pokazuje možda stranačku
mudrost ali svakako izvjesnu slabost. Pamet
nije jedina dobra strana državnička, uz nju.
ide uvijek i odvažnost. Ćesto je druga po-
trebnija, nego prva. Možda je to sada upravo
slučaj u Srbiji.

Mi radi toga ne možemo shvatati kun-
ktatorske taktike predstavnika stare radikalne
stranke, koja je svoju pobjedu izvojevala
taktikom juriša. Ne možemo shvatiti, da stari,
oprobani državnici u ovom odlučnom času, koji
će se teško skoro ponoviti, ne mogu da za-
borave svoju ličnost, da interes države pret-
Postave interesu stranke. To ne bi niko pa-
metan shvatio kao uzmicanje. Bismarck, ve-
liki, nepokolebivi, gvozdeni kancelar često je
na taj način ,uzmicao“. Tim je upravo od
gvozdenog kancelara postao čelični kancelar,
jer je dobio odličnu osobinu — gipkost. Ali

 Bismark je uvijek pred sobom imao jednu

veliku misao, koja je jedina bila u stanju
uvijek utišati neraspoloženje, gnjev i druge
sitne obzire, bez kojih ni on, kao i svi smrtni,

nije mogao biti. Ova velika misao učinila je

njega velikim čovjekom, koji je znao i razu-
mio, da mora kao takav za ljubav svoje
misli praštati.

 Srditost, osim nesposobnosti najgora ma-
na jednog političara, ne smije navladati hla-
dnokrvnost. Nigdje, pa ni u Srbiji. Mi smo se
nadali i mislimo, da smo imali prava i ra-
zloga nadati se, da će stari i mudri državni.

Izlazi svake nedjelje.

I a KS čiča m ia o dosa a

ci baš u tom pogledu pokazati svoju mudrost,
Svoju velikodušnost, velikodušnost koja po-
bjegjuje i razoružava,

Mlada radikalna grupa, koju je za kratko
vrijeme svoje vladavine pokazala za naše
prilike vanrednu energiju, samopouzdanje i
disciplinu i koja upravo radi toga ima bu:
dućnost, ne bi im to sigurno zaboravila. Lju-
bav se ne stiče izjavama zapisničkim nego
postepenim  megjusobnim poznavanjem. Do
sadanji često puta vrlo neopravdani, napa-
daji prestali bi i Srbija bi imala pred sobom:
jednu jaku stranku, jednu jaku skupštinu,
jednu .aku vladu, kao egzekutivni organ skup-
štine i naroda.

A država mora imati jedan faktor, koji
snagom  imponira. Možda u nas na Orijentu
više nego igdje, jer mi još nemamo genera-
cije, koja nije vaspitana pod sjenom ili ne-
posrednim dodirom državne batine.

Ako to skoro ne bude, protivnići parla-
mentarizma reći će nam s izvjesnom dozom
prava, da za nj nijesmo dozreli. Kao iskreni
i ubjegjeni pobornici demokratije mi bismo
to duboko žalili. Radi toga treba sad upravo,
više nego ikad, da smatramo svojom prvom
dužnosti okupljanje čiste demokratske vojske
u jedan bojni red. Treba pokazati svima i
svakome, da srpska demokratija ne zna sa-
mo rušiti, nego da znade i stvarati.

a te o god
poystemwechsel“ ?

Jednog maglovitog jutra prošlo sedmice
puče iznenada glas o premještaju NP. Dr. A
dalberta Gertsehera, predsjednika prizivnog su-
da dalmatinskog, i o imenovanu ,lcitera“ u
osobi dvorskog savjetnika Benedetti.

Ko je imao sreće da onoga jutra bude u
Zadru i da se okolo devetog sata nađe u atriu-
mu nove sudbene polače, tog najvećeg spome-
nika djelatnosti premještenog predsjednika, taj
je mogao da se za sami četvrt sata obogati
najdragocjenijim psihološkim posmatrafima.

Hitajući na naporni svakidašni rad, pro-
lazi tuda oko tog doba čitava sudbena hierar-
hija od ukočenog prizivnog savjetnika, koji i
na javi sniva hofratsku čast, pa sve dolo niže,
do mršavog pisara, koji ni u snu ne zaboravla
svoju nevolu, prolaze ugojeni odvjetnici, prolazi
skromno i lagano — jakože ovea na zakolenije —
nesvjesni narod, no svakome (osim jednom sa-
mom) ili na licu blista osjećaj radosti ili se
pod brkom krije osmjeh zadovoljstva. Sve se
nešto slobodnije osjeća, sve prostije diše, pa i
sama se atmosfera čisti: nestaje one guste ma-
gle i pomala se u punom svom sjaju pramale-
tno sunce... le soleil d' Austerlitz!

Ovaka radost ima u istoriji pokrajinskog
upravnog života samo još dva preeedensa: za
premještaj baruna Handela i upravitela Pattaya.

No ipak neke pokrajinske novine, dono-
seći bilans o Gertseherovoj djelatnosti u Dal-
maciji, zaklučuju sa izravnanem ili čak nalaze
aktiva.na negovu korist. sa

Ne bih htio da iz ove pojave izvedem za-
klučak, da se je kod nas u pokrajini počeo gu-
biti osjećaj. slobodoumla, da je počeo padati
niveau građanskog morala i samosvjesti, ali
čoek ne može da se otme nekom osjećaju tuge,
kad vidi kako se u tobožnoj liberalnoj pokra-
jinskoj štampi pri ocjeni jedne duge upravne
ere u najvažnijoj grani javnoga života, kom-
pensira sa zaslugom oko zidafa dviju sudbe-
nijeh zgrada sva ona krivica, koja je skopčana
sa uvedenem jednog naopakog sistema.

Kao da stara sudačka neodvisnost i slo-
boda pravosuđa ne vrijede ništa više od mo-
dernijeh kalorifera i Wasserkloseta |

Ocjena čitavog rada Dr. Gertsehera može
da bude samo jedna, rezultat bilansa fegova
rada samo deficit.

Ko još cijeni slobodne ustanove, za koga
neodvisnost nije samo pusta uspomena iz ro-
mantičnog doba liberalne borbe, ko poznaje
tradicionalne nagone austrijske uprave, ko zna
da je slobodno sudstvo. bilo do skoro jedina
svijetla tačka u ovoj državi još uvijek opojenoj
Metterniehovim duhom, taj će najbole moći da
dostojno ocijeni onaj sistem pod kojim istrage
i osude sudaca cvatu kao ruže, po kojim su
poniznost ili nezavisnost mjerilo za promaknu-
ća ili zapostavlena, pod kojim se faktično ukida
temelnim državnim zakonom zajamčena nepo-
mičnost sudaca sa izvještačenim imenovanima
»nNnel raggio“ ili ,con destinazione“ pod kojim
se sudačka djelatnost potičihava inspiciranu i
kontroli administrativnih komesara, pod kojim
se na štetu ispravnosti i temelitosti suđeta for-
sita _pospješnost u riješavanu, pod kojim se ju-
ridički siisao i praktična pamet domaćeg či=
novništva uništavaju teutonskom zatucanosti i
filisterstvom, pod kojim se krni ugled slobo-
dnog advokatskog staleža, pod kojim suci od
očajavala u rijeku skaču, pod kojim, jednom ri-
ječju sudbena struka biva izjednačena sa poli-
tičkom. 3

Ako je taj sistem sa premještajem Dr.
Gertsehera zbila prestao, to mi zafalimo našoj
slijepoj sreći, jer smo ga za trajana trpili a po
prestanku i pofalili te ne bili dostojni da pre-

stane. No, je li on zbila prestao ? Znači li pro-
mjena osobe i promjena sistema ?

Na to će nam budućnost dati odgovora ;
međutijem zlobni ludi hoće da znadu, du će
Da (Gdertseher i u naprijed ostati istinski upravi-
te] dalmatinskog pravosuđa, koje kao da još nije
»Vollkomunen“ uređeno, da je on pod tom re-
servom i dobio premještaj u Trst, odakle će,
preko novog ,Leitera“ “držati u šakama kra-
jeveđulara.

Hoćeli se dvorski savjetnik Benedetti pri-
lagoditi ovoj ulozi ,Strohmann-a" hoće li on
nastaviti rapsodiju intoniranu od Dr, Gertsehera

ili će so pod negovom upravom obnoviti neka-
dašna slava dalmatinskog sudstva i povratiti
stara sloboda i neodvisnost, to se neda proreći.

Mi so bojimo onog prvoga... quod Deus

advertat. Dr. D.
otkov
GAIpJIEHO HATOJO Y SJEMJBOPAJBH.

Anu ce 34upyxHu  TpuHuun Tako ucTo ye-
njemiuo npumjesyje u y npepanu 3eMIJROpaNHHUKHX
npouaBona. Ilpepana mymjeka, soha, rpoxha, 3p-
IBEBIbA H3BPCHO je nojbe sa npumjeHy 3saupyxnora
pana. Te rpaHe 3eMJbOpanHuuKke panuuocTu Behi uu-
jecy oHO WTO H rpoM3Bojiba 3eMJbopaniuuka, TIpo-
H3BOJHTH Y 3eMJBOPAJI6bH 3HAUH PAYyHATH Ca XH-
BOM TIPAPOJOM, HEHMM CHJIAMA H_HEHHM NOFOLGAMA.
HanpoTus npepahuBaru 3EMJBOPAJHHUKE NIPOH3BOJE
SHAHH JIIPABIBATH. Ce NO 3akoHuMA KOju Baxe 3a
MEXaHHUKy  npou3Bonisy. Kag ce Ha npumjep 3pHo
XHTA CNIJCTH y 36MIby, NA Ce OJ Hera noGuje njon,
OHNA Taj pan NOomnex«u CacBHM NpyrHM 3akoHuMa
PA3BHTKA HETO KAJ Ce 3pHO KMTA CNyCTH y MJIHH
MJIH XKPBAE> pa ce ou tera no6uje 6paliHo unu
japMa. Ouamo je npou3Bojia orpaHuueHa u BesaHa
sa BpujeMe, OBlje HANpOTHB HeorpaHHueHa u nema
poka, noKNe rog Tpaje 3pibeBIba 34 MJbEB€IbE MJIH
japMy. Oryna npepabuBauke 3aupyre y 3eMEOpaJlsH
uMajy pasnora, a npouaBokauke HemMajy. Oryna nHe-
KOJIHKO  XHJBANA MJBEKAPCKHX,  BObapCcKHX, BuHAp-
CKHX, XJbEĆApCKUX M Ip. npepahuBaukux sanpyra
Y cBujeTy, a csera 2—3 npouspobauke, na u one
Ha yMOpy. Ilpepana 3eMJBOPANHMUKHX  npousBona
3HAHM PAN y BOJIHKOM CMHCNy, Ty KPYNIAH pan Beh
HMA Bule ycnjexa og cuTHora, a uma ra uro je
mponec pana MexaHuuku. H Ty je curaH semMmo-
PANHMK KOj4_ uMA Many KOJMUHHy npousBoja 3a
Npepany oHako ucTO cna6 Kao y KynoBuHu u rpo-
naju. Lleurpueyra_y mMbekapHuKy oBaja 6pxe u
noTnyuuje HETO CeJbauKH XPBAH HIH norouapa.
36or Tora je cuTaH 3EMJBOPANBUHK HeMOaH na cam
sacHyje MOJePHy nNpepany mujeka; Manu BuHorpa-
nap Hema cpencTaBa ga caM carpanu ynoćaH nonupyM
u na Ha6aBu ce cynose u cnpase Koje cy sa pa-
UHOHAJHO NONpyMapcTBO noTpećHe; curaH Bohap
Huje Kaap na nogurHe OHAKBY CJIIHHLY KAKBy Cy-

Odgovorni urednik Antun Zipfel.

BpeMeHa npepana soha Tpaxu, uTg. ura. H cu cy
OHM CMJIHOM OKOJIHOCTH HAFHAHM NA CE YIPJIKE, AKO
Hehe na Tu nocnosu npey y npyre pyke, u na
noMofiy saupyra sanpxe-cBe X*OpucTH on npepatiu-
Baiba ce6u. C Tora pekocMo, ga ce 3ZA PY KHH TIpuH-
UMI TAKO uCTO ycnjeuiHo npumjetyje y nmpepanu
PEMJBOPAJIHHUKHX NPOH3BOJA KAO u y HaGaBKaMa,
nponaju uri.

Hy ou je Tako ucTO IpokpuHuo ce6u nyT y
o6e36jekei»y 3eMIbOpauHHuKE CTOKE, TIJIONOBA M Npy-
Tux npenmeTa. [laHac Bei uuKko Buie He CYMIBA O
noTpe6u oBux_ o6esćjekeia, a npxaBe, Koje Bone
PASYH O CBOM 3EMJ6OPAJHHUKOM XHBJEY, HP caMe
nokpefiy ocHuBaie 3sanpyra 3a o6e36jekeie cTOoKe
Cemauke.') Đpanuycka Ha npumjep naje uak u Hapo-
"uTe npemuje TaKHM 3anpyraMa, a npebanuweu ura-
jujaHCKH KPAJB, Ym6eprTo,.nao je y jeuuoj npunuuu
jeuuy noBehy CyMy na ce nonujenu Haj6ojvuM 3sa-
npyrama 3a o6e3Gjekeie cToKe.*) 3Zaupyxuo Haueno
Halo je BpNo nnonue npumene y Toj o6nacTu 3e-
MJBOPAJHHUYKOTA njenaa u nanac uma HEKOJIHKO
X4IBANA CAMO 3aupyra 34 pa3nmuuuTa o6e36ujekewa.

Pa3symuje ce ga ocum osux uma Ba3la npyrux

Noma, ruje ce 3sanpyraperso naje yenjeluHo npu-

*“MMJeHHTH y 3eMIBOpajibu. Aru Ma Kako ce o6nuk

IeTOB 3B40 cToju .jenaH pakaT KOj4 Ce HH4uM He
na onpoBptiu, na je 3A1Py*KHO HaueJo caMo osnuje u
RoBNe M3BOJU6HBO, ruje je y NiHTaty jaua cHara u
pau y Behum pasmujepama. Ounje nak, ruje ce c
HCTHM ycrnjexoM H3na3u Ha Kpaj u c ManoM cHa-
TOM, KAO IuTO je TO cnyuaj y 3EMJBOPAJIHHUKOJ TIpO-
H3BOJEM, Ty je 3AAPyXKHM pau CyBHILAH, na HE KA-
*KEMO HETIOTpeĆaH.

AKO ce ofaspeMo Ha EKOHOMCKY  CTpaHy 3a-
APYXKHOTA HAYOJIA, TO OHO HE 3HAHH  HHILTA 1pyrfo
no KoM6uHaluja MHOFO CHTHHX CHara y jeuuy opra-
HH30BaHy, jaKy. C Te crpaHe npuuuun 3AaNPYXKHH
cTap je KOJIHKO M POJ IBYNCKU, jep oHora rTpeHyTKa
kana je uoBjek y uemokiu cBojoj qa caM KpeHe Ka-
MeH, HJIH Na CaM OGopu upBo, H1mu na cam carpanu
ce6u  CKJNIOHHLITE  HTII. NoTpax«uo nomMolin y cora
cycjena unu nupyrora uoBjeka, nojasuna ce u npsa
eKOHOMCKA 3aupyra. He mujeHs& HHIITA CTBAp IITO
Cy TAKBeE 3aupyre 6p30 Huuane u pacnanane ce,
FNaBHO je CylIIT4HA M OCHOBA HHXOBA. Anu Mu 6u-
CMO Mormu nofiH joli najbe u noTpaxuTu 3Z41PyKHH
Np4HUHI y CAMOM CKNONy HM OpraHu3My npupoje.
Jep ura je npyro Hau CYH4AHH CHCTEM aKO HE
jenua BeJuKa 3aupyra, cacraBikeHa #3 6e36poj cBu-
jeTosa u 3Bujesne iro Ha He6y BunuMo ira cy
upyro ako He Takoke sajenuuua, yupyxere u3metiy
ceće u jara u nepasroBujerie Mace (ue6yno3e.“)
Marepuja uwura je HPyTO AKO H€ YIPYKeHE MOJEKH-
na, a OBH OmeT ong cBoje crpaHe sajenuuua aroma.
Y XHBOTHIBCKOM  LAPCTBY 3aupyre cy jou y Behem
6pojy. TlosHara cy ynpyxewa nuena u MpaBa, anu
nopen Tora uma 6e36poj CIHuHHX  KHBOTHIBCKUX
yupyxewa. Tipupona je au c yapyxeiwsuma Hajeu-
THMjHX CTBOpOBA Ha CBHjeTy ocTBapuja cBoja naj-
Bea uyna. OHe 6esrpaHuuHo cuTHe XKHBOTHIbHLIE
koje 3HAMO NOJ MMEHOM KOpama, CACTABJIbajy H rpa-
ne Ha Hy Benukora“ oneana uuraBe cnpynose u
OcTpBa, Koja He, Moxe ĆuTH, HEKAJ CNyXHTH kao
yTO“uuTe Gynyium pacama Kan oBaj Hau CTapu
CBujeT mocraHe cysuue Tujecau na ux npumu u
Npxu. Tujeno J6YuCKO NpeucraBiba Takolje jenuy
OPFAHH30BAHy 34Npyfy H& CaMO opraka, MHtuuha,
HepaBa, KOCTMjy, CynoBa, cpua, nnyha uTn., Koju
uMajy cBaku cBojy oupeheHy cnyx6y, Hero u 6e3-
FPAHH4HO Manux nujenoBa, TaKO 3BaHux ftenujua,
Koje CBOj4M 3APJKEeHHM JEJAHEeM TEK omMoryfiaBajy
*KMBOT H KpeTaHe. IlosHaT je 6uonoliku saKkoH no
KOME je y CBAKOM KMBOM CTBOPY CNOXKEHOCT OBHX
JAPyeHa yTonuko Bela u yaajaMHOCT H>HXOBA yTO-
NuKO Gnuxa, yKOJIMKO CAM  CTBOP 3ay3HMA BHUIH
CTYNAH> HA CKAJIH KUBOTA. Pa3BH4TaK OBHX YIpyxe-
ia pacre 6e3 npecraHka, rnoueB oj MHHepajia no
HajHMera x«uBOra CTBOpa u On Ibera ma no uo-
Bjeka; oda Ham uarjenajy uaK Kao mjepuno camora
HanpeTKa. Ilcuxonoruja je Takoke lowyja y nomoh
na u On CBoje cTpaHe yTBpuuH OomuTu sakoH NpuH-

') Dassurance_ mutuelle du bćtaik par le comte de
Rocquigny, Paris, 1903.

*) Lassicurazione reciproca del bestiame
razione Rurale 1897. Padova.

*) Byuyhuocr_ Koonepauuje, on Ilapna Kuna (y 3emno-
panuuukoj 3anpysu“ sa 1901., crp. 204.)

e La Coope-

Q&