Godina XV.
———ĐĐ

U Dubrovniku 8. Aprila 1906.

Cijena lista.

Za AUSTRO-UGARSKU,. BOSNU i HER.
ČEGOVINU na godinu Kruna 11.
\

Za SRBIJU i CRNU GORU

na godinu
Kruna 12.

Za sve ostale zemle na godinu
franaka 15 u zlatu.
Za DUBROVNIK na godinu Kr. 10.

Na p6 godine i na četvrt godine
surazmjerno. :

tbe=-. Pojedini broj lista 20 para ks !]
Pr da S TE i jek
Vlasnik i izdavate| Dr. Mato Gracić.

a2

Dubrovnik, 7. aprila 1906.

U Dubrovniku i Dalmaciji osjeća se je-
dan nov pokret. Odaju ga osnivanje raznih
listova i društava, održavanje svečanosti i
skupština i skupljanje potpisa. Sve ge to čini
»u ime vjere“ i ,za vjeru“, koja je u opa-
snosti. — Ne znamo od koga, ako ne od
ovih njihovih » branitelja“, koji osjećaju da
je njihova svemoć u opasnosti. Ova borba
»Za vjeru“ znači samo borbu za klerikali-
zam, za klerikalnu svemoć.

Mi smatramo za svoju dužnost,
kao takvoj posvetimo nekoliko riječi. _

Njenu pojavu u današnje vrijeme, kad
je opće izborno pravo u izgledu, smatrano
sasvim razumljivom. Klerikalizam, koji je do
sad) svoje uspjehe vezivao g uspjesima raznih
gragjanskih stranaka, sad prelazi na selo i
megju radnike. On napušta firmu nacional
nog radikalizma, pod kojom se do gada za-
jedno sa gragjanstvom borio i stupa u borbu
pod svojom vlastitom firmom. On se toliko
osilio, da smatra, da je vrijeme za to došlo.
Neukost i neobaviještenost seljaka služi mu
kao garancija za uspjeh. Tolerancija liberal-
noga gragjanstva, koja toliko liči na ravno-
dušnost, služi mu kao ojačanje ove garancije.
To.je psihologija i matematika ovog pokreta,
koji se sad ispoljava u sitnicama,. a koji
sjutra može postati bujigom, što ruši sve na-
rodne tekovine. Mi moramo s toga sve uči-
niti, da učinimo nemogućom pobjedu kleri-
kalizma u našoj lijepoj otadžbini, koju u tom
slučaju čeka sudbina Španje.

Borba će se voditi na sasvim drukčijoj
osnovi, nego što je dosadanja. Mi to sa si-
gurnošću predvigjamo, a oni to već sada ne
kriju. Klerikalae se ne ustručava nijedne 0-
snove, nijednog sredstva u nastojanju da svje-
tovnu vlast potčini duhovnoj. Stotinu će ih
promijeniti, u stotinu će stranaka stupiti, ali
će očuvati ovu svoju jednu, jedinu misao.
Pop ostaje pop, pop i pop, rekao je jednom
S potpunim pravom jedan od njihovih ovda-
šnjih poznatih predstavnika, kad su ga svje-
tovali, da bude čovjek. S tom činjenicom
moramo računati i prema njoj se upravljati.

Premda je ovaj pokret u svojim kraj-
Njim konsekvencijama naperen protiv države,
mi ne ćemo slijediti primjer naših protivnika
i pozivati državnu vlast u pomoć. Naš libe-
Talizam nam to ne dopušta. Mi priznajemo
Svakom pravo, da se bori za pobjedu svojih
Misli. Ali tražimo pravo, da se i mi smijemo
braniti,
Našu dosadanju toleranciju neprijatelj
je shvatio kao našu slabost. Mi od nje ipak
Nećemo i ne smijemo odustati, jer bi se tim
odrekli liberalizma. Ona je i sada u našim
Mikama najbolje oružje. Mi treba samo da
je Popunimo s organizacijom, koje do sada
Niješmo imali. Mi treba da svijet obaviješta-
Yamo o njegovim pravima i njegovim dužno-
Slima. U obrazovanju narodnom tražićemo
Mi Svoju snagu isto onako kao što je sp
kalei traže u njegovom zaglupljivanju. Inače
ćemo “u najkraćem roku biti potisnuti u po-
žadinu. Izmirenje narodnosti, prestanak s:
“ionalne borbe našu zadaću olakšava. Svi
Mobodoumni elemnti mogu sada i treba da
%e nagju zajedno u borbi protiv reakcije.

da joj

E ž ie Se svi
i ad Je momenat najzgodniji, kad smo s x

* "mirili i kad je ona u začetku.

Broj 14.

Pretplata i oglasi.

Šalu se Administraciji Dubrovnika“.
Dopisi se šalu Uredništvu,
Rukopisi se ne vraćaju.

Za Oglase, Priposlano, Izjave, Javne
zahvale, Računska izvješča i slične.
objave plaća se 20 para od retka
petit (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne primaju se.

=== Ulazi svake nedjele

UDROTNIK

mani
=
=

Ozbiljna je stvar. Treba o njoj ozbiljno
misliti i još ozbiljnije raditi.

U smislu Okružnice od 26 Januara ov.
god. Upravnog Odbora. Srpske Narodne
Stranke na Primorju, radi potrebne solidar-
nosti i stranačke discipline, bez koje se ne
može ni zamisliti uspješan rad nijedne stran-
ke, potpisani mjesni odbor srpske stranke u
Dubrovniku nalazi shodno da ovim putem
Svrati na niže označena načela pažnju svih
svojih jednomišljenika kao članova Srpske
narodne stranke u ovom gradu, sa toplom
preporukom da ih se bez izuzetka čvrsto
drže u svakom datom slučaju:

a) Nijedan član Srpske stranke ne smije
na svoju ruku bez privole mjesnog odbora u
dogovoru sa upravnim odborom stranke ni
kandidovati ni primiti se kakve časti ili du-
žnosti, koja bi mu se kao takvome ponudila
bilo od ma koje strane.

b) Pri takvim slučajevima će mjegni od-
bor svaki put tražiti od dotičnih kandidata
jamstvo da će ge postojano držati naputaka
stranke, te da će ge eventualno i odreći kad
ona bude to zehtijevala.

Dubrovnik 23. Marta 1906.
Odbor Srpske Narodne Stranke.

: ; U 2 ILI
Gavjereničko pitate u Srbiji."
Beograd, 81v 1906.

Ovih dana u Srbiji na dnevnom redu na-
lazi se više akutnih pitana.

Pitane naoružana, u koliko se tiče izbora
sistema topova, privodi se kraju.

Pitate ,provizorijuma kao i trgovinskih
pregovora“ takode je na putu riješena.

Putane ,odnosa Engleske prama Srbiji“
takode je u novoj fazi. U posledie vrijeme beo-
gradski listovi priopćili su kako je iz Londona
došao srpski otpravnik trgovinskih poslova u
Londonu Jovanović sa uslovima Eugleske za
povraćaj odnosa diplomatskih. O donesenim
uslovima donose listovi netačne opaske i razli-
čne po suštini. Obratno pak dopisnik ,Trgovin-
skog Glasnika“ iz Londona g. Čeda Mijatović
u svome dopisu iz Londona javla, kako je raz-
govarao sa državnim podsekretarom a povodom
vijesti koju je nedavno ,Figaro“ publikovao.
Čeda Mijatović piše, da mu je rečeno, kako je
kod državnog Sekretara dolazio zaista g. Jova-
nović, i da mu je rečeno gledište Engleske, ali
da mu nije data nikakova misija. Dale g. Mi
jatović veli da Engleska nije nikakove zahljeve
isticala, već da očekuje od Srbije, da ma ka-
kovim vidnim dokazom pažne prema Engleskoj
u susret izađe. i

Međutim prije nekoliko dana saopštio je
»Srbobran“ podroban članak u kome se nagla-
šava, da se od strane Engleske očekuje da Br-
bija stupi u političke veze sa Engleskom, a koje
su veze naperene protiv upliva Nemačke, Ru-
sije i Austrije prama Balkanu. U članku se
dale govori, kako je g. Jovanoviću rečeno da
sadana vlada u Engleskoj želi dobar odnos sa
Srbijom, ali da joj je neugodno da olako prede
preko dojakošneg držana stare engleske vlade
i krala Edvarda prama Srbiji, već du Srbija
treba ma kakav ustupak da učini, pa ma to
bio ustupak koga je nešto ranije ministar izvan-
skih poslova u Srbiji g. Žujević učinio, ma da
i ne saglasno sa ostalim zemaljskim faktorima
; MAE se dule ističu fakta koja
tvrde da je zategnuti odnos prama Srbiji pote-
kao iz političkih obzira Engleske, a ne zbog
čina od 29 Maja 1908.

U članku se veli, kako je predsjednik Bal-
kanskog komiteta g. Bekston nedavno rekao,
4) Ovaj članak dobili smo od jednog uglednog Srbi-

Pr. ured'
janca.

Odgovorni urednik Antun Zipfel.

da srpska vlada ima u buduće ići ili pravcem
politike krala Milana ili slobodnom politikom
krala Petra, iz čega se, pored ostalih fakata
navedenih, daje zaklučiti da Engleska želi do-
bre političke veze sa Srbijom i da bi se na toj
osnovi mogao odnos povratiti.

Izgleda, kako taj list veli, da je put krala
Edvardu na Balkan i u toj svrsi, a ne samo
da je to odziv na posjetu koju je kfiaz Danilo
imao u Londonu i knax Mirko u Marienbadu,
kao i ća Engleska želi da u novu koaliciju sila
u Evropi uvede i Balkanski savez, a sve na-
suprot uplivu Nemačke, Rusije i Austrije na
Balkan, kao i spolnoj politici ovih velesila.
Prema našim reformacijama ovo tvrđefie ,Srb«.
odgovara dosta istini.

Pravi razlog dolaska krala Edvarda na
Balkan, a napose u Crnu Goru znaće se uskoro.

Istina je i to, da se po izboru krala Petra
u Srbiji među čestitkama vladarskim odlikuju
čestitke cara ruskog i cara femačkog u kojima
se izražavala i težna, da kra] Petar vodi poli-
tiku tradicionalnu t. j. da održava dobre veze
političke sa Nemačkom i Rusijom, dok se te
žele u čestici krala Edvarda nijesu sagledale.
Istina je i to da Engleska preko Srbije pogađa
te velike sile, ali je najzad i to istina da je
Engleska četrnaest dana pred 29 Maja 19083 go-
dine imala izjavu krala Aleksandra da će poli-
tiku Engleske na Balkanu pomagati, no koju
je izjavu čin od 29 Maja 1903 godine pokvario
i obesnažio.

Ne mane izgleda, da je Engleska u depeši
cara "kole našla nešto zazorno sa čega Srbija
ceh plaća.

Ali pored svega toga meni izgleda, da je
Pitafe zavjereničko samo sredstvo Engleske da
Srbiju iz voda Nemačke, Rusije i Austrije izvede
i da je u vode svoje politike uvede.

Srbija neka otvara oči i neka gleda da
interese Srbije, Srpstva i Južnijeh Slavena ne
sanio očuva nego da potpuno iskoristi ovu
priliku.

Pitane zavjereničko, kada se politika bude
još više objelodanila, skinuće se sa dnevnog
reda bez i najmame trzavica u pogledu stvore-
nog stala u Srbiji.

Narodna skupština dala je svoju riječ prije
no što je krala Petra izabrala, i nena riječ o
zavjerenićima ima važnosti kao i svaki zakon,

4 koji stvara. Od te riječi Srbija sa pogledom na

svoje dostojanstvo ve smije odustati.

Vrijeme sve liječi pa će i odnos Srbije
prama Engleskoj izliječiti.

Apelovati jedino na patriotizam zavjereni-
ka, da negiraju riješene parlamenta kao.i zna-
čaj čina od 29 Maja 1908 g. i da se iz vojske
povuku, ne samo da je nerasudno, već i smiješno.

Strane sile ne mogu se miješati u unu-
tarne stvari Srbije, pa i Engleska na taj korak
ne nailazi.

Srbija treba da živi kao samostalna država
i kao takova ima svoju riječ.

s
Boenmunu npocsjerau m yupasuu casjer.

CapajeBo, 2 anpuna.

Euhe saM nosHaTo, ga je Tpećajo sakoH, Koju
HaM je ypen6oM noHeceH, NpHBecTH y HBOT 34 TpH
mjecena ou nana caHkuuje. Og osora ce 6p3o ony-
cTajio, jep cy ce onMax nojaBuje TojuKke rmoTeliKo-
he, Koje Cy cnpujeuume, na ce oBa KOMIIJIHKOBAHA
ypenća sa Tako KpaTKO BpujeMe rpoBeje. HeTom
Cy ce npoje Henjembe y ueTBpTak 4 nerak 28 u
29 MapTa, HaKoH CegaM Mjecelu, on Kako je ypen6a
caHKLIHOHHCAHA, ONpxaJe  rnpBe cjenuuue Bermukora
npocBjeruor caBjera y CapajeBy. Oso je jenuHo 3sa-
jemuMmuko Tujejo cBe ueTupu enapxnje, Koje je ca-
CTABIBEHO OJ 4 Bnanuke, 4 cBeluTeHuKa 16 cBje-
TOBIbAKA H 4 IIKOJICKA pedepeHTa.

Tipsa je u BeOMA BeJuKA HETIpMJIKKA, y Kojy ce
ONMAX 3anaj10, M Kojy je Morao cBaK OJIMAX CXBATHTH,
BeoMa cnra6a bunancnjanHa crpaHa came ypen6e. Ilo-
Tpe6e, Koje cy HacTaje ypen6oM, TomuKke CY, a ce He
MOFy NOKPHTA pa3pe3aHHM Npupe3soM: CBeniTeHunu,
notuTo uM je 6up YKHHyT, Tpaxe Ja HM Ce peryJiuiuy

njaTe, yuuTeJbu Takobep Tpaxe, na uM ce ocurypa
KOJIHKO TOJIHKO NO NaHaC BeoMa HECHTypHa eKcH-
cTeHuuja, oBaMo nonase neH3uje ocTapjenuM cBe-
IITEHHLIHMA, MHOTH H3/aLH 34 erapxujeBe peepeHTe,
AIBOKATE, HA3OPHHKE LIKOJICKE, IIPOTE HM OCTAJIH 3a-
MPILeHH, MHOTOĆpOjHH UHHOBHHUKH amapaT. 3a cBe
OBO Tpeća TOJIHKO HOBALA, na Ce H€ MOry u3nauu
TIOKPHTH TIPHPE30M, 4 OHHM HOBLEM, KOjH BEJIHKH
npocBjerHu caBjeT no6uje og Bjage Ha pacnonara-
ie (113.000 KpyHa) Kako he ce nebuuuT noKpuTH?
Ha KakaB HOBH rnpupes He cmuje ce Hu MHCJIHTH,
jep je M OBA] Te«aK M OHAKO OGMPOMALIEHOM HA-
pony. Onaj, Ko je cBeMy OBOME HAjKPHBJBH, KOj4 HAM
je cBe 3sanpeke cTaBibao, na HujecMo MOrJIH CBy
60p6y NoBOJBHO KPajy NpuBecru — 6GocaHcKka Bnana
— Tpeća y ripBoM peny na ce nocrapa, na ce sa-
KOH, Koju je oda Ha caHkuujy nonuujena, Moxe y
XKHBOT IIPOBECTH, NA Ce He H3Hrpa.

BocaHcka je Bnana mMorma HajTauHuje 3HaTH
KoJuK je Uupupe3, u konuke cy norpe6e. Tipuje nero
nu je nonycTuna, na ypen6a nocraHe saKkoHHTa, KAJ
ce Bei Meby Hac ymujeruna, rpećana je no6po
PA3MHCJIHTH, AKO Cy je y onhe Bonune noćpe Ha-
Mjepe, KaKaB He ce MeTex« y Hapony npousBecTu
KAL Ce ypenća He MOrH€ y XKHBOT NpoBecTu.

OBy je HenpujuKy cBak ogMax sanasuo. OHo
TO Huje MOrao cBaku Oj Hac ouma sana3HTu,
a To je, na Ham ypenća Huje Hu u3 naneka 3sara-
PAHTOBAJIA CAMOCTAJIHO ljeNOBAHE y HAIIHM UpKBE-
HO-IUKOJICKHM TIOCJIOBHMA, pau Hera je neKkonuuuHa
OMJIANUHALA ycTana u OTBOpeHo jasuna Hapony, na
ypenć6a Huje canupana Hawuux HnecpeheHux NpuruKAa,
To je u36uno Ha noBpiuuHy y cjenuuuaMa Benukor
npocBjeTuor caBjera. ;Mu He cmujemMo y Hapon, ako
Ce He 34KIbyuM, Ja ce ypen6a mopa MujeiaTu“, ro-
BOPMJIH Cy OTBOPEHO neneraTu us Xepuerosune u
BocHe #3 YHYTPALIHOCTH.

Cjeme, koje je pesonyuujoM oMnaguKana npuje
8 mjecenuu 6aueHo, nano je Ha InojHo 3eMIbuiuTe.
Hapon je 6pso nomao ce6u 4 yBuuuo, na My ypen6y,
KOjy je CKYNO NINATHO, RaJBA ONMAX MHJEHATH, jep
He OITOBApA 1yXY CAMOJTIPABE, H€ OJFOBApA HH u3
naneka oHumM ugejaMa, Koje cy napon nosene y 60p6y.

Hapon je panu Tora ca ypen6om HE3A1OBOJbAHK,
uiTO ce jacHo Bunjeno Beli sa oBo cenaM Mjeceuiu.

Benuku npocBjeruu casjeT Mopao je o oBoM
HAPOJIHOM  HEPACIIOJIOKEHY  BOJIHTH  pauyHa. Panu
Tora je jenHorJacHo 3aKJ6Y4HO, na ypen6a oBakBa,
KAKBy CMO nNoGHIu He Baba, panu uera je Tpe6a
nonspliu cBecrTpaHoj KPHTHLIH H peBu3uju. 3a oBo je
usa6paH on6op o cenaM ujaHoBa, Koju He ypen6y
TIpeTpecTH, M u3aHujeTu cBoj pag o TOM BeJuKoM
npocajeTioM caBjeTy. OBo je najsaxuuje njeno oBo-
ra TnpBor BeruKkor npocBjerHor caBjera. Beoma Ba-
xaH je 6uo Takokep npujennor nenerara us I. Ty-
3JaHcKe enapxuje rocn. CreBe MuxajnoBuhia, na ce
Npeny3My KOpauu Kon Brane, ga ce oHe lukome,
rnuje je uucTo npaBocnaBHu emeMeHaT, Koje je Ha-
PON CBOj4M HOBLEM Carpanuo, u Koje ce u ca Ha-
PONHAM HOBL&EM — nNpupes3o0M — usupxaBajy, npe-
nany ayTOHOMHHM BJIACTHMA HA YIIPABIbAH:E, NA ce
NpeTBope y cpncKke Haponne iukone. 3a ypehusane
CBeLITeHHUKHjeX M yuuTeJecKkujex nnara u MHpoO-
BHHCKOT OHJA, KAO H 34 MHOre upyre nocnoBe
usa6paru cy HapouuTu on6opu, KojuMa je cTaBJbeHo*
Y NYXHOCT, Na OBE CTBApH Npoyue u goHecy csoja
uaBjeliha Ha uuyliem cacTaHKy.

> Y cy6oTy 30. n. M. onpxana je cjenuuua
ynpaBior on6opa ,Cpnm. lluoH. Ulramnapuje“. LlITa
je ua oBoj cjenuuuu pujelueHo, He MOTy BaM jaBHTu,
Y jaBHocTu ce caMo TojiuKko 3Ha, na je pacnono-
X*eHe Meby BeliuuoM umaHoBa on6opa, oco6uTo mMehy
OHMMA M3 NpoBuHLMje, na ce Hake HauuH, Kako 6u
ONeT MOTJIH CTyNlHT4 y 3ajenHMuiy c oMnanuHom,
Koja ce usa KoH&IuKTA y ,Cpn. Pujeuu“ ouujenuna,
la je on6op ogo6puo pan TleTOpuue ujaHoBa y Ca-
pajeBy y uujenocTu — o ToMe He MOXe 6uTH ro-
Bopa, jep ce umaue He 6u Tpouiuo NyT, na ce noke
Y KOHTAKT C OMJIAJIHHOM.

Tipennor Munana KopaveBuha sa peBu3Hjy
ypenće, Koju je jenuornacHo ycBojeH, rmacH:

»O634poM Ha TO na ce Kon npoBabaia y »xu-
BOT ypene HeCyMJEHBO mOKAJAJIO, na ona HHje_y
HAPONy JTBPIMJIA MUP H 3AHOBOJECTBO M INTO ce
Ca CHTypHOhy Moe cana pehiu, ga ra ona ne
CAMO yTBPIHTH He& he, nero na he Hemup, He3a-
HOBOJECTBO H pa3nop ca cBujeM cBojum NOCIPEJHK LA