|
|
|

6.

mora pritiskivao. Birokra

Godina XV.
o RO OO ar
Cijena listi.

A
Za AUSTRO-UGARSKU, BOSNU i HER. x:
CEGOVINU na godinu Kruna 11.
Za SRBIJU i CRNU GORU na godinu
Kruna 12. ž
Za sve ostale zemle na A
t god
franaka 15 u zlatu. Pa
Za DUBROVNIK na godinu Kr. 10
Na p6 godine i na četvrt godine
gurazmjerno. 3
pe Pojedini broj lista 20 Para qa
g

a

1 ik Sa Pavao
m. 1 izdavate] Smska Dubrovačka Štamparija Dr. Gr ić
. acića i dr.

Dubrov nik,

U Hrvatskoj danas
vine predstavlja jednu r
je narodna volja, koju

12 maja.

Prošli sistem vlada.
uševinu, rušila ga
Je on do sada kao

vječna. Nju je zamijenila demokr
pored svih pregrada, što gu joj
put, pokazala svoju snagu.

> «Ideja slobode i jednakosti,

acija, koja je
Stavljane na

koja se nije

nikad od god. 1848. do sada razbuktila u

svoj svojoj veličini kao OVOg vremena, došla
jed kod nas. Ona je prelazna i protiv nje
su nemoćni svi karanteni. Nju nijesu mogle
mustaviti ni jače gile nego što je Knenovska
klika. Sve smetnje, denuncijacije i intrige

protiv koalirane srpske i hrvatske opozicije
nijesu pomogle. Narod, odnosno onaj neznatni

dio naroda, kome je prošla vlada dopustila
izborno pravo, dao je svoj glas za opoziciju
protiv volje vladine i pored svih patentira-
nih izbornih zloupotreba činovnika vladinih.
A da je glasovao pravi narod, ,narodna“ se
siranka ne bi mogla ni vidjeti ispod ruše-
vina nekadanje svoje slave i moći. Sic tran-
sit gloria mundi.

Sad je opozicija predstavnica većine

1 naroda u saboru Hrvatske i Slavonije. Istina,
do je većina, za koju
isključeno da može
ipak bi ta činjenica,
dao ogromnu većinu
biti mjerodavna za vladu da povuče potrebne
konsekvencije. Vlada se identifikovala sa ,na-
rodnom“ strankom, koja je na izborima pre-
trpila nezsgladiv, veliki poraz. U saboru se
Ona na ,narodnu“ stranku može jedino i
osloniti. Ali ta ,narodna“ stranka predstavlja
u saboru manjinu, koja ne može postati ve-
ćinom koalirajući se s jednim dijelom opo-
ticije. Srpska .i hrvatska koalicija to ne će,
,čista“ stranka prava to ne smije, jer bi na
taj način pred narodom skinula svoju opo-
tiionalnu obrazinu i pokazala se u pravoj
oboji. U tome leži težina današnje situacije.
Wlada bana Pejačevića prisiljena je spoljnim

je, po našem mišljenju,
zajednički vladati. Ali
što je opoziciji narod
svojih glasova, trebala

uticajem da se pokaže parlamentarnom vla-

dom. Njezina. dužnost mora biti s loga, da

odmah na prvim sjednicama okuša povjere-

onje sabora i da iz glasanja povuče: konse-
 kveneije. Ako to ne htjedne vlada učiniti,
je onda prva dužnost opozicije, kojoj Je na-

to

Cija nije mogla ostati

U Dubrovniku 13. Maja 1906.

Broj 19.

NOVI

Šalu se Administraciji ,Dubrovnika“.
Dopisi se šaju Uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.
.
Za Oglase, Pripdslano, Izjave, Javne
zahvale, Računska izvješča i slične
objave plaća se 20 para od retka

petit (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne primaju se.

=== lhlazi svake nedjelje ===

Odgovorni urednik Antun Ziptel.

rod poklonio svoje povjerenje i u koju po-
laže sve svoje uzdanje.

Narod ne trpi nikad polutanstva. U
Ovakvim momentima najmanje. Njegov sa-
mopregor kod izbora bio je potpun. Treba
da i njegova radost zbog uspjeha bude pot-
puna. Jedna vladavina, kod koje ie nepošte-
nje bilo prvi uslov za napredak svakog gra-
gjanina, ne smije ostati više vlada. Nju mora
zamijeniti poštena vlada. U stvarima pošte-
nja i nepoštenja ne može i ne smije biti
kompromisa.

ms mi

Krvavi dani u Sarajevu.

Sarajevo, 9 maja 1906.

U prošli četvrtak 3 0. m. doživjeli smo
ono, što nije niko očekivao — demonstracije i
prolijevano krvi. Javio sam Vam, da je povod
svemu štrajk radnika i radenica u državnoj
duvanskoj fabrici, koji su tražili povišene svoje
mizerne plate. Vladi je ovaj štrajk bio neprija-
tan jer je uvidjela, da će pred svijetom izgle-
dati kao najveći eksploatator, ako izbije stvar
na javnost. Radi toga je bila sve sile upe-
la, da ga u zametku uništi. Svaka primjena
sile rada reakciju i tako je moralo doći do
onoga, do čega je došlo. Vlada će naravno
i sada kao i uvijek svu krivicu za doga-
daje baciti na ,agitatore“ ne uviđajuć da je
ona sa svojim postupanem najveći agitator pro-
tiv sebe. Despotizam vladin, koji se osjeća na
svim polima javnog života, morao je i kod na-
roda izazvati neprijatno raspoložele, koje se
manifestovalo na sličan način, na koji i vlada
pod okvirom zakona manifestuje svaki dan svoju
silu. Bosna i Hercegovina, pored svih vladinih
mahinacija, nijesu mogle za uvijek ostati ogra-
đene od svega svijeta kineskim zidom kao što
je vlada želela. Do naroda je dopro glas o po-
kretu narodnom u svim policajnim državama.
I on je našao svoj eho u nekadanim demon-
stracijam i skupštinama, na kojima su se čuli
pokliči slobodi i ustavnosti. Narod je probuđen
i on se neće dati više ućutati, dok ne izvojuje
potpunu pobjedu slobode — svoga ideala. On
u svome putu može biti zapriječavan, ali ne
može biti zaustavlen. To moraju dobro zapam-
titi oni na Musali. Kruti birokratski sistem ne
može više nigdje vladati neograničeno narodom.
Što nigdje nije moguće, nije ni u Bosni. Bosan-
ske birokrate treba da budu svjesne ove istine
i da prema tome udese svoje držane, jer oni
svojim neumjesnim ponašanem ne kompromituju
samo sebe, nego i Evropu. koja im je mandat

dala.

krajevima želelo, to će se evo_ Pr?
stiniti. List će se ,S rd“ opet pojav
U narod da. kfiževnosti i nau
među Srba i Hrvata. Nemu
zadatak da složnim radom pre
Wu kfiževnomu jedinstvu. Ali teš
oba borbe i bratski nemar spriječiše m
je trebalo da on lani prestane.

Srba i Hrvata u Monarhiji i u sro
“una slovenskom jugu prilike
Negovoj misli vodili.
Plemenima na slovenskom
lebdi pred očima, kada s
m fa jetnici južnih plemena

> bjedu na biralištu, pravo je

= podlistak.

Uskrsnuće SRĐA. 5
& skim i hrvatskim
Što se odasvuda po STp Mlpesnaga ta
iti i dolaziće
kom širi slogu iz-
e i prije bio isti
pravla put niho-
teške prilike, do-
u djelo te

tignutoj slozi
dnom pokre-
mnogo povolnije

Sada ,Srd“ nalazi u već pos

nika Gundulića o
jugu nama svima
o naučhaci, kniževnici
bratime u sjevernom
loga slavi po-
Srbi i Hrvati
bala Ja-
odjek

= Kad uzvišeni ideal pjes

taju Balkana, kad u Hrvatskoj S

da ira

Wivate u Srđevo kolo, Dubrovnika,

drana bude glas sloge, Sla5

. *Undulićeve pjesme.

Namjera Srđevih pokretača, za koju jamči
ime negova urednika, ispolava se već u prvom
broju a samo složan odaziv sa svih srpskih i
hrvatskih krajeva može pomlađenim životom
ovoga lista stvoriti snažnu polugu bratske sloge.
Doba, koje su pokretači izabrali za pono-
vno izlazefe ,Srda“; dava ovoj slozi uzvišen
značaj. Majskih dana ove godine vrši se stota
obletnica otkada je franački mač umorio u Du-
brovniku našu stojetnu Libertas, Koja je kroz
malo ne dvanaest vijekova podizala neumrlu
slavu republici i rađala hilade velikana u sva-
koj struci i u svakom staležu, od vlastele, uče-
baka i kniževnika do pomoraca, radnika, solo
ka i domaćica. Obletnica se vrši od 25. do 28.
maja. Za pomen ovih velikana, »Srd“ će uprav
sada započeti svoj .ponovleni rad. Ovomu po-
menu posvećena je jedna radna u nemu. Srbi
i Hrvati učestvuju u ovom tužnom pomenu
hvatajući se u Srđevo kolo, te zajednički osje-
ćaj pri pomenu veže ih u zajedničku slogu.
Bože daj da Srđeva namjera postigne svo-

ju plemenitu svrhu!

it

Vlada je imala prilike vidjeti, da ove de-
monstracije ne znače samo izraz radničkog ne-
zadovolstva sa platom, nego izraz nezadovolstva
svih građana sa javnim uređenem u Bosni i Her-
cegovini. Simpatije, koje je cio narod pokazao
prema radništvu, znače ujedno i antipatiju prema
vladinom postupku. Do vlade je, da se za vre-
mena opameti. Sav narod i mnogi vladini či-
novnici uvjerena su, da ovako dale ne ide, da
se mora okrenuti drugim pravcem, kojim idu
sve države evropske. Mi čekamo da vidimo,
spadamo li u Evropu ili u — Afriku.

— A sad da Vam u kratkim potezima
izložim tok samih demonstracija nastavlajući
na moj prošli izvještaj.

Čim je prije prethodne opomene ili pucafa
u vazduh žandarmarija pukla u narod i osta-
vila veliki broj teško i lako ranenih, narod se
počeo razbjegavati, a policija je počela — hap-
siti. Uhapšeno ih je mnogo i sada ih leži ve-
ćina u zatvoru. Vojničke su patrole išle cijelu
noć gradom. Cijela vojska bila je u pripravno-
sti. Narod je sa strepnom očekivao  sjutra-
šni dan.

To je bilo u četvrtak. Sjutra dan je pro-
glašen generalni štrajk. Oko 5000 radnika osta-
vilo je radnu. Svi dućani i škole zatvorene su.
Mjesto policije vojska vlada. Masa narodna išla
je kroz ulice s usklicima protiv vlade i za slo-
bodu narodnu. Kad su došli do vlade, poslali
su svoju deputaciju civilnom adlatusu Benku i
tražili dopust. radničke organizacije i puštane
zatvorenih radnika na slobodu. Mjesto djela
dobili su lijepe riječi. Po podne je održan impo-
zantan zbor u Koševi pod vedrim nebom. Pri-
sustvovalo je oko 8000 duša. Svi govori su
bili napereni protiv vlade, sistema i pojedinih
vladinih organa. Neki su od nih izričito zahti-
jevali slobodu štampe, zbora i dogovora. Zbor
se svršio i razišao u najlepšem redu.

Sjutri dan u subotu bio je sprovod pogi-
nulih žrtava Radoslava Kostića i Marka Sli-
jepčevića. Impozantnijeg sprovoda Sarajevo nije
zapamtilo. Osim radnika učestvovalo je skoro
cjelokupno nezavisno srpsko i hrvatsko građan-
stvo. Nad grobom su opet držani govori protiv
tiranije. Poslije sprovoda je ponovo održan zbor
kod ,Lacha“, na kojem je izabrani odbor ra-
dnicima saopštio, da je vlada odlučila udovoliti
radničkim zahtjevima glede plate.

Iza zbora narod se na savjet vođa mirno
razišao. U nedjelu je izišao proglas odborov, da
treba u ponedjelak prekinuti štrajk, jer su vlada
i mnogi privatni obećali ispuniti radničke za-
htjeve. Tako je i bilo. Sad ima grad svoj obični
izgled.

Zatvoreni se tuže, da su ih tukli i da im
skoro nikakve hrane nijesu davali. Mnogi uha-
pšeni su bili stavleni u okove. Odbor radničke
organizacije namjerava izdati opširnu knigu o
događajima i stvoriti radničke sindikate. Sve
naravno u koliko to vlada dopusti, koja će si-
gurno strogošću htjeti sada ugušiti narodni po-
kret, koji je izbio kao vulkan. O dalem razvitku
i o postupanu vladinu izvijestiću vas.

ni i
Naši dopisi.
> GRUŽ, 10 maja.

Oprostite, gospodine uredniče, da vam se
opet povraćamo na tugalivi — jer odveć česti —
predmet, o našem parohu Dum Niku Zlovečeri.
Razmislite malo na sve ono što ste o nemu u
cijeienome vašem listu priopćili i na ovo što
ćemo vam se sada potužiti, pak nam kažite:
da li nam nije teško podnositi ovakih teških
progonstava sa strane negove, koji nas ovako
na mike postavla i sa strane predpostavlenih
mu duhovnih i državnih vlasti koje prelaze
mitikom preko naših temelitih tužaba i ne mare
za uspostavlene reda i ugleda u našoj parokiji
i crkvi.

Ne ćemo da se upuštamo u razmatrana i
ocjenu ponašara onih koji bi bili zvani da naše
pravedne tužbe odmah raspitaju pak da zlo
uklone; kazaćemo samo, da nam je više dosa-

p

dio ovakav položaj i da se toga milenika iz-
vjesnih krugova, duhovnih i svjetovnih, kurta-
lišemo, želeli bismo da ga i kanonikom imenuju,
samo da se naše parokije prođe.

Evo nas na samu stvar, što nas od neko-
liko. dana još više tišti. :

Siromasi, koji nemaju dovolnih sredstava
za priređene sjajna sprovoda, a da opet svoga
miloga pokojnika pristojno sahrane, kako je
više-mane kod nas običaj, mješte da kupe neki
stanoviti broj svijeća koje nose oni koji pokoj-
nika do groba prate, iznajme tu kolikoću pak
plate samo onoliko koliko se do svrhe sprovo-
da izgori, a ostatke, naravno, povrate.

Nazad malo umrla je u Gružu jedna ne-
vo|na siromašica, ie obite] nezina unajmi neke
svijeće za sprovod. Sprovodu je osim paroka
Dum Nika Zlovečere prisustvovao još jedan
drugi pop, pošt. J. B. — Poslije: pogreba
pošt. Dum J. B. izjavi da se ne će naplatiti jer
da zna za kukavno ekonomično stane obiteli.
Šta biste kazali, da je naš parok Dum Niko
Zlovečera učinio? Zar ono što o nemu kaže
gospodin Kristo Kurajica, gruški učitel, biva: da
pomaže siromahe? Ne. On je osorno, i gotovo
psujući, navalio na pošt. Dum J. B: koji se
odrekao plate, tvrdeći da mu tim kvari posao,
pak se sam naplatio i još uzeo unajmlene svi-
jeće kao da i na fiima ima nekoga prava i ne
htio ih povratiti. — Da vas uvjerimo — i ako
nije potreba — koliko je ta obitel siromašna,
reći ću vam i to da je poštovani Dum J. B.,
koji se nije htio da naplati, primio od jednoga
gospodina milostitu za nu i tim joj pribavio
komad kruha.

Jednaki se slučaj ponovio opet nazad de-
setak dana kad je umrla u Gružu, u tako te-
škijem okolnostima da bi i kamen od žalosti i
nevole proplakao, žena gosp. GG. Naš parok
Dum Niko Zlovečera — tobožni utješite)] ne-
volnika — ni pć jada što se obilno naplatio za
pratfu, nego je ponovo unajm/ene svijeće kon-
fiskovao tvrdeći da na fiih ima prava. Zaludu je
nevolni suprug pokojnice molio ga i zaklinao
da mu ih vrati jer da nijesu kuplene i da zato
nijesu fegove, zaludu je najposlije kazao da će
se poći tužiti biskupu; svijeće se nijesu htjele
vratiti. Ta, zna Dum Niko Zlovečera, kako 'i
što biskup o fiemu misli.

Ako budemo ovako ići naprijed, ako se
ovome već jednom ne stane na put, nešto će
se u Gružu, bilo pri kakvome pogrebu, bilo pri
sv. misi, tako sablazniva dogoditi što će za ci-
jelo na dale odjeknuti negoli ovaj naš vapaj u
pustini, ali nek tada nikakva vlast ne bude nas
pozivati odgovorne, jer se eto mi i odveć če-
sto, a sved zaludu tužimo.

Nekoliko Gružana.

S$TRAJK U MOSTARU.

Mostar, 7. maja.

Štrajk sarajevskijeh radenika odjeknuo je
i ovamo i našao odziva. Muški i ženski rade-
nici duhanske fabrike pozvali su direktora i,
kako se čuje, zahtijevali su:

da im se povisi nadnica (ima ih koji rade
za 25 novč. dnevno),
da se onima koji rade na komad pripremi

dovolno posla (po nekad se ovima ne dozvojava
da rade ni cijelo polu dana) i da se ne kažna-
vaju za svaku sitnicu sa oduzimanem rada za
izvjesno vrijeme (isklučuju se iz radne ol 1 do
10 i 14 dana). > x

Direktor je ostao iznenađen i saopštio je
radenicima, da će se zauzeti za nihove zahtjeve.
Radenici su ostali u poslu i čekaju riješene.

Drugi mostarski radenici nih oko 200 na
broju održali su danas sastanak i izabran od-
bor od tri lica (od sve tri vjeroispovijesti po
jedno lice), kome je stavleno u dužnost neka
isposluje od vlasti dozvolu za saziv radeničkog
zbora, na kome bi se imala pretresti radenička
pitana i ustanoviti zahtjevi, te u tu svrhu iza-
brati stalan odbor.

Bilo je govora o fakrikatima sa strane (iz
Austrije i Ugarske), koji ubijaju domaće zana-

42