DUBROVNIK =—=—J IZLAZI SVAKE NEDJELJE ==—=—=—=—== CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU 1 HERCEGOVINU NA GODINU K 11.—; ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK. NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT GODINE SURAZMJERNO.'— POJENI BROJ LISTA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI ,DUBROVNIKA“. DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — NEFRANKOVANA PISMA NE PRIMAJU SE. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. ijo. XV. ——_—————_ CTOTA OGrbeTHHLA nana peny6nuRe. Cunoh ce HaBPILIHJIO CTO FO ; muna, na je y mamu cnoG6onuu ]ly6 j OBHHK CT Bojcka BeJuKor_ Hanogeona. Zly6p yriusa To je 6uo nove i : ž . id TAK npenurpe jenue rpareuje, koja ce some HoBuja ueropnja nyopoBanKa. /VI4 jenuHO Kao TaKAB 4 CMOMHIHEMO OBaj MOMEHAT. KacHuje he j i Uj nohu jom *KAJIOCHHja npocIaBA u jom Texa Tyra, Kan ce 6yre HABPIIHJIO CTO TOJIH p Tuna Oz mpaBor nana penyGnuke. Cunoh cMo ce crora cjeruau caMO uaca, Ka X cy Ppamnesu_ gomuu na npoby, a kacuuje he ngohu ycmoMeHa Ha WaCOBE, KA CY OHM OJJIJUHJIH za OcTAHY. 6yne Hama /eBu3a. Kparekor_ lyOpoBnuka. “Tpe6a u pajmuru u BpjIO MHOTO PAJHTH. uujemor uapoma. Molino MucJH nocraru jemo, CTBOpe TIpaBo_- Ouekyje jeru u Hanie MH OcTBapet»a oBe ujreje. HanamMo ce, u3HeceHa. O padu dubrovačke republike Iz povjesti dubrovačke republike Engel — Dum Ivan Stojanović. Godine 1797. Francuska osvoji Jonska ostrva, Na 17. oktobra 1797. mir je od Campo-Formio bio već sklopljen. Republika mletačka Peić i bi formalno predana Austriji skupa sa z. jom i Dalmacijom. Poznato je, da u po dai navale francuske Austrija, Rusija Karan bijahu sklopile savez (koaliciju), da utr sja Kad je Francuska nasrnuia da sačuva bar štogod u od francuskijeh ideja, pri- čuvati Istriju i Dalmaciju. bijaše car i koji bijaše i drugi Atila Mleci- prevrat francuski. na Italiju, Austrija, Maliji od Francuza i . vremeno uze sama Napoleon, koji još ne 9 izrekao jednom ,Ja ću bit Ily6poBuuka nmojiarieMo HOBH, nozmlaijenu /ly6poBuuk. [IpocsjeroM c1060/u i Can je 3a TO ylpaBo naj3arojiHuju MOMEHAT, Mu usnocuMo npujejvior ua Bpujeme. KojuKo je Tpe6ano PpanuesuMa a OL CMIE CHITOM . Anu 3a jenuy BemuKy NpociaBy, KaKBa rpeđa oBa na Gyze, rpe6a BpeMeHa. Mu crora ysumajyhu y o6sup u 3anpeke u Hatuy ypokeHy CrnopocT y3HMaMO JAHALIHH NaH K40 IIOBOJL za M3HeceMo jenaH mpujemior 3a npocnay nana pemy6nuke. Mu xemiMo na oma Gyne OGubexeHa ycraHOBOM Pepnjannix yHHBepcKTETCKHX KYPCEBa Koju 6u Moxza Gunu 3aMeT2K craziuje ycranoBe y Ily6poBuuky. H no cBojoj ueropuju uno upuponiium sernoraMa /ly6poBHuKk To 3sacmy»kyje. Hau npujenmitor o6yxBaha u nmpujeor noce6uor ojiGopa 0 ycTaHOBJbEIby 34- . KJAJE Ba MCIIHTUBAHbE NyGpoBauke nponiuocrM. Y ToOguKo je JaKIle OCTBAp/bHB. Tlana IlyGpoBuuka TpeGa za ce cjere u ocramu KpajeBu. Jly6poBuuk je 3a- jemuMuko noGpo cBux. Mu cBu TpeGa na yrpeMo cBy cHary, Ia Ha 3eMibHIITy CTApOT - HeKa Jlemokparcku JlyGpoBuk ne cmuje ouBjeru caMo y cjenu pytueuna apucro- Pan u HacnoH Ha OcTaJe cpricke u = XpBarcke KpajeBe Tpe6a na Gyze y3pok Hanperky HoBor ]ly6poBHuka, Kao IuTo je Guo u y3pok nanpeTky crapor ]/lyGpoBuuka. Tlnau Hapauna nan pyruesuuaMa jepycaT4MCKHM He he nojuliu JepycaJuma. KAL je ycmocTaB;eeHa c7ora HanaMo ce za he 34 OHOJIHKO BpeMEHA u ga hemo y 1908. mohu IpHMHTH Hale rocTe. MO la NO3BaHM KAY CBOjy pujeu. Mu heMo y Hape/HoM 6pojy uaHn- CJIH O HauuHy OCTBAPEIbA H MHC/IH MHOTHX YVTJIEJIHHX JbY/IH O noTpe6u ga he ona ca HCTOM TONJIHHOM Guru npuxBaheHa ca KOJuKOM je Stota obljetnica pada republike. Sinoć se navršilo sto godina, da je u mali slobodni Dubrovnik stupila vojska velikog Napoleona. To je bio početak predigre jedne tragedije, koja se zove» novija istorija dubro- vička. Mi jedino kao takav i spominjemo ovaj momenat. Kasnije će doći još žalosnija proslava i još teža tuga, kad se bude navršilo sto godina od pravog pada republike. Sinoć smo se stoga sjetili samo časa, kad su Francezi došli da prođu, a kasnije će doći uspomena na časove, kad su oni odlučili da ostanu. Ali za jednu veliku proslavu, kakva treba ova da bude, treba vremena. Mi stoga uzimajući u obzir i zapreke i našu urođenu sporost uzimamo današnji dan kao povod da iznesemo jedan prijedlog za proslavu pada republike. Mi želimo da ona bude obilježena ustanovom ferijalnih universitetskih kurseva koji bi možda bili zametak stalnije ustanove u Dubrovniku. I po svojoj istoriji i po prirodnim ljepotama Dubrovnik to zaslužuje. Naš prijedlog obuhvaća i prijedlog posebnog odbora o ustanovljenju zaklade za ispitivanje dubrovačke prošlosti. U toliko je lakše ostvarljiv. Pada Dubrovnika treba da se sjete i ostali krajevi. Dubrovnik je zajedničko dobro svih. Mi svi treba da upremo svu snagu, da na zemljištu starog Dubro- vnikapodignemo novi, podmlađeni Dubrovnik. Prosvjetom slobodi neka bude naša deviza. Demokratski Dubrovnik ne smije živjeti samo u sjeni ruševina aristokratskog Dubrovnika. Rad i naslon na ostale srpske i hrvatske krajeve treba da bude uzrok napretku novog Dubrovnika, kao što je bio i uzrok napretku starog Dubrovnika. Plač Izraila nad ruševinama jerusalimskim ne će podići Jerusalima. Treba i raditi i vrlo mnogo raditi. Sad je za to upravo najzgodniji momenat, kad je uspostavljena sloga cijelog naroda. Mi iznosimo prijedlog na vrijeme. Nadamo se, da će za onoliko vremena moći od misli postati djelo, koliko je trebalo Francezima da od sile silom stvore pravo i da ćemo u 1908. moći primiti naše goste. Očekujemo da pozvani kažu svoju riječ. Mi ćemo u narednom broju iznijeti i naše misli o načinu ostvarenja i misli mnogih uglednih ljudi o potrebi ostvarenja “ove ideje. Nadamo se, da će ona sa istom toplinom biti prihvaćena sa kolikom je iznesena. Ae ma“, u Campo-Formio zapiše Austriji Mletke i mletačke zemlje: Istriju, Friuli Dalmaciju. Još ge kažu inostranu pohodiocu u arsenalu mle- tačkome pero i kalamar, kojijem Napoleon pot- pisa“ predaju Mletaka Austriji, koja uljeze na 19. Januara 1798.' A sad promislite, je li se mogla održati tačka zemlje u Dalmaciji neza- visna kao Dubrovnik, uzdrmana i oslabljena od stranaka! Republika od Poljica, veoma ma- nja od Dubrovnika, bi odmah osvojena od Austrije: republiku sv. Marina_u Italiji, da se sačuva od navale francuske, namjeravaše osvo- |! U arsenalu se mletačkomu još kažu ostaci glasovi+ toga Bučintora (broda), koji general francuski Seruvier izgori, da mu rastopi zlato. Te ostatke Austrija prenese u Pulj, ali god. 1848. kapetan pomorski Puljizević (Du- brovčanin) uzme ih iz Pulja i prenese opet u Mletke. jiti papina vlada. Kardinal Alberoni počeo je smiri Konavljane koji bijahu ustali proti Du- bio osnove, ali nije bilo na vrijeme, Francuz je već bio udario na Italiju. Godine 1798. general austrijski Brady dode iz Kotora u Konavle sa 1200 ljudi, da smiri bunu konavosku proti Dubrovniku. Senat du- brovački. bijaše naime udario porez na s0, da ge okrijepi malo blagajnića republike, pošto bi- jaše zajmio francuskom direktoriju 600.000 fra- naka, kad drva poslanika s Krfa dođoše pitati tu svotu. Taj novac nije nikad bio povraćen, ni od Napoleonove vlade, ni poslije; a osim toga francuski general Massena, kad osvoji (de- novu, bijaše digao s toga banka dubrovačkijeh 20.000 gvineja, koje bijaše prije mnogo vremena ostavio republici glasoviti Miho Pracat. Brady dakle uljeze iz Herceg-Novoga u Konavle, da brovniku, kako rekosmo, poradi poreza na so; to bijaše prvi formalni porez, koji republika na- redi svojijem podanicima i komu se, osim Ko- navljana, bila podložila sva okolica. Kad buknu ustanak, senat pošlje poslanika u Beč kod Bone već spomenutoga, a drugoga poslanika Sultanu u Carigrad. Divan poruči bečkom dvoru, da, pošto je Austrija uljegla u Dalmaciju, neka ona pomogne dubrovačkoj republici, koja stoji pod obranom Sultana, i da utrka bunu kona- vosku. Austrija primi dobrovoljno to posred- Mmištvo, je li od ljubavi za republiku ili s dru- gijem namjerama, to se ne može znati. Zna se samo, da je ear austrijski, kao kralj ugarski, bio držan braniti i priskočiti u pomoć republici dubrovačkoj kad se nađe u pogibli, jer se car