IZLAZI SVAK E NEDJELJE GSENA DISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K 11.—; ZA SRBIJU 1 CRNU GORU NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA. DOPISI SE PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI ,DUBROVNIKA“. ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — NEFRANKOVANA PISMA NE PRIMAJU SE. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Broj 26. U Ime Njegova Veličanstva Cesara! 4 C. K. Okružni sud u Dubrovniku na predlog e. k. Drž. Odvj. u Dubrovniku odlučio je: da sadržaj ulomka dopisa ,Beč 19 juna“ tiskanog u prvom i drugom stupcu prve Strane lista ,Dubrovnik“ br. 25 koji je izašao u Dubrovniku dne 24 juna 1906 i uprav : 1) od riječi: ,pri čitanju Arnautovićeve“ do »nečovje- čne vlasti“. 2) od riječi: ,živopisnim šarama“ do »pred olujom“, 8) od ri : »Eraković dokazuje“ do »smeće s uma“. 4) od riječi: »Austrija je dokazela“ do ,osiromašila“, 5) od riječi: »okupacijona uprava“ do »evropski mir“. 6) od riječi: ,da što prije“ do »komisijom“ sačinjava žločinstvo smetanja javnog miwa Po 8. 65 a) k. z. te po- tvrđuje izvršenu zapljenu, zabranjuje daljnje širenje lista, naređiva, da*se unište zapljenjeni istisci i oni koji se još budu zaplijenili i da se rastavi štamparski slog. Razlozi. Dopis baveći se skupštine omladine držaćoj onijeh dana u Beču svrhom da pretrose sadašnje stanje i upra- vo Bosne i Hercegovine te navodeći pojedine telegrafske pozdrave, Govore i resolucije primljene od skupštine, u zapljenjenim sastavcima, hoćeda prikaže pred javnosti u- pravu zaposjednutih zemalja takvom da zaslužuje mržnju 1 prezir, u čemu očito imadu se sve skrajnosti zločina S. 65 a k. z. te su bile opravdane sve gornje odluke i naredbe, Odio IV, 26 juna 1908. Paštrović. Dubrovnik, 30 juna. U prošlu nedjelju obavljeni su izbori za narodnu skupštinu u kraljevini Srbiji. Pobijedili su stari radikali, koji su sad na vladi. Pored neobično velikog narodnog učestvovanja u izborima nije ipak nigdje došlo do nereda. To je bez sumnje jak dokaz narodne zrelosti. Istog dana bila je u Sarajevu proslava nadbiskupa Stadlera, koja je, prema opisu novina, bila jedna velika demonstracija kle- rikalne svemoći u Bosni i Hercegovini. Stavljamo jednu pored druge ove dvije činjenice, od kojih jedna predstavlja veličan- stvenu pobjedu demokracije u Srbiji (jednog i drugog krila radikalne stranke zajedno), a druga opet pobjedu klerikalizma u Sarajevu, koje nije daleko od Srbije i koje prije oku- pacije nije imalo ni toliko katolika koliko sad ima katoličkih popova, koji se svi iz reda bore pod maskom radikalnog hrvatskog naciona- lizma protiv demokratskog Srpstva. Posma- trajući ove dvije pojave mi smo prisiljeni, da donekle izađemo iz rezerve, koje smo se do sad držali u pretresanju unutarnjih prilika kraljevine Srbije. Mislimo, da to nije samo naše pravo, nego i naša dužnost, jer smo mi bili i bićemo uvijek barometar, koji osjeća pritisak, kad je u Srbiji vrijeme mutno. Veseli smo, da možemo konstatovati, da to sad nije slučaj. Novi izbori u Srbiji dokazuju nam da se tamo počinje vedriti, da se počinje sređivati unutarnja politika, koja je osnovica spoljne politike. Nova vlada, koja se bude stvorila na osnovu rezultata ovih izbora, mora biti jaka, jer mnogo vrlo važnih pitanja stoji na dne- vnom redu. Poznavajući odlične sile, kojima raspolaže radikalna stranka, mi u to ne su- mnjamo. Ali i sadanja opozicija je i kvan- titativno i kvalitativno snažna, stoga bi tre- balo, da ona bude obazriva, ako hoće da poštedi otadžbinu od novih trzavica. U ru- šenju se ne sastoji zadatak opozicije, nego u kritici. Treba da svi priznamo evoluciju kao osnovni princip političkog života i da ne padamo stalno i bez potrebe u krajno- sti. Srbija danas ne polaže samo za sebe ispit političke zrelosti pred _Evropom, ne- go za cijelo Srpstvo. Stoga je odgo- vornost i vlade i opozicije pred istori- jom velika. Ta je odgovornost bez sumnje Veća od odgovornosti pred seoskim kmeto- vima. Inteligencija treba da se uzvisi nad strastima mase. Njen je zadatak da narod uzdiže na viši kulturni stepen i da ga sebi na taj način približi, a ne da se ona sni- zuje. Demokracija nije ista riječ što i de- magogija. Zadatak nove preporođene Srbije je velik. Njezin je djelokrug širok. To treba da shvate svi njezini sinovi. Sad je došao istorijski momenat kad Srbija može i mora da stvara. A stvaranja nema bez međuso- bnog povjerenja. Za rušenje je potrebna sa- mo mržnja, za rad treba ljubavi. Ima narodnih interesa, pred kojima moraju zaćutati sve strasti, sve teorije i sve skrupule, ima momenata, u kojima moraju osjećaji potpuno ustupiti mjesto hladnom razmišljanju. Taj je momenat sada u Srbiji nastupio. Mi stoga očekujemo umjerenost i sa strane pobjeditelja i sa strane pobijeđenih. Umjere- nost je prvi uslov za međusobno povjerenje i ljubav kao što je ljubav prvi uslov za rad. Ne govorimo ovo kao sentimentalni propo- vjednici sloge, koja , jedino spasava“, ni kao strančari, nego jedino kao Srbi, kojima bi bilo žao, da se sadanji ozbiljni časovi pro- puste u međusobnom trvenju i neradu, koji bi mogao samo koristiti srpskim neprijate- lima i koji bi omogućio proslave, slične Stadlerovoj, ne samo u Sarajevu, nego i tamo dalje ,sve do Mitrovice.“ Smatrali smo za dužnost da ovo ne- koliko primjedaba sad rečemo, jer bi kasnije možda suviše kasno bilo. HaponHOcHO rnuTaHee. Ha cjenuuuu yrapcke nocnanuuke Kyhe on 2 0. Mj. Ha Kojoj je npony»xeHa pacnpaBa o uHueMHH- TETY, HApOoOlHOCTH. IluTae HaponiocrTu y Yrapckoj ueka Beh NOKPEHY LIE HAPOLHOCHH TOCNIAHHLUHM NA TAB E OlaBHA CBOF pHjelleia u og Tor fe saBsucuTu 6 y- nylinocT oBe seMIbe 4 HaponA Koju cy y toj. OHo je Beli cTaBJ6EHO — CTABIBEHO je ucTo- PujeKuM pASBHTKOM CTBApu, Te Buie Ce rope- fu He za. Moxna 6u ce oHo iro cpeiđo u MupHO pH- jemuno, KO wuro je pujemeHno nuTame mehyco6Hor onuowaja mMeby "rpuMa HapounocTuma_ y UlIsaj- uapekoj, na ce Huje xoTuMuie Hu HexoTuiue TAKO 3šanneno. Y Uisajuapekoj nocrasuuie najnpuje «ao Ha- UEJIO CBOM XKMBOTY y naHauioj sajenuuuu: na je CBAKM NpuBATHH uOBjeKH HApon NOT- nyuo cno6onaH y cBaKkoM Nnorneny. Y Yrapekoj ca 6euKkujemM rocnoncTBomM 1o- Wo je u NpaBJbee pa3nuKi, KAKO y mormeny Ha Bjepy Tako H HA HaApOn. Beu je Guo uuTaBy HIKOJIy HAuHHHO, KAKO ce umajio nocrynaru c Kojom BjepoM y upxaBu u c Kojujem naponom. Meky Bjepama 6una je Ha mnp- BOM Mjecry puaMOKaATGJIHUKA, Moby Haponuma 6uo je uajonjmuuuju Beuy weMauxKu. Tipsu Kpajb yrapckH, CB. CTeBaH, OcTaBHO je cBoMy cuuy Hnu6pu cBoj cseru canjer u HayKy: ,Na je npxaBa jennor jesuka cnaćau nejaka“. Y Tujem pujeuuma ocHuBaua yrapcke npxaBe uapeueHo je ca cBuM jacHo Ha- “emo paBuonpaBHocTu Meby Hapo- AHOCTUHMA y yrapCKOj 3eMJBH, NOKIE CE 6yne CBA- Yrapcke ocjekiao cno6onaH u HeyrieueH, norne le My Guru Haj Munuja nyHOcT u cera sanarak, na 6paHu u uyBa cBojy 3eMJby cnoćoje cBoje, uujeM 6yne Texuo KOj4 HApou, na upyro njeme oguaponu, na on npxaBe ca sBuue jesuki (HApoja) HauuHu npxaBy jemuor jesuka, ama he Tujem Guru sanaHa CMpTHA paHa u cHa3u npxaBHoj, jep Haponu, He Bunehu y IpxABH o6panHe cBojoj HapoiKocTu, Gulie nemapHu y o6paHu ieHoj og Tyler uanagaua — npxaBa jenuor jesuka 6uhie cnaća u nejaka. Ilok ce TO HAHETO paBHONpaBHOCTH PECNEeKTOBAJIO H IIABMJIO, NOHNE HHKO uuje HH MH- cro, na 6ana cBoj norjen u npeko meka Yrapcke, jep ce caku ocjehao y Yrapckoj KO y cBojoj Kyhiu. Hy ca yumBom Beua nopeMeTu ce u Taj ONHOLIAj y 3eMJIbH. Tebe NoKkaTONUuUHABA- jyhe usasBame ornop KATOJIKKA, Te Npoy3po- KOBalie nyroTpajue kpBaBe 6op6e y Yrapckoj. Te- KH HaApon NoJIHTJIOTHE MHoroje3suuHe =. Xib&_ NOBeMmuaBajyhie rmopeMeTuue mMupHo NoHne crarame pasnoponaujex Hapon yrapckujex 4 NpoSynuie y wuma none HenosnarTe um crpacTH H Xynrse. Hasana iemauka orBopuna je ouu_Makapuma, KAKBA MM NpujeTu omacHocT, ako je He 6yny sa BpeMeHa oj6unu, Hy Ta Hasana yjenuo npo6ynu y Mabapi u rpjemiuy xemy na nomabape ocrane Hapone y Yrapckoj, WwqTo oner usassa Hajxemhu OTNOpP y Hapond, KOju cy none xuBjenu ca Maha- puma y Haj njerniuoj crnosu. Tlonoxaj Makapa — nonyiuraM — TakaB je, na ce MAJIO He HaBjnauu ucrnon mjepura, kojujeM ce uMajy MjepuTu o6uuHo CTBAapu, aju ce Mopa u To NpH3HaT4, Na aKO HeoGuuHu nonmoxaj mMoxe u u3- BHHHTH njejio, KOje 64 y OGHMUHHM OKOJIHOCTUMA CBaKH OCYIHO, TEK TO njeno HuKAJ He MOXKe GHTH KAO NpaBeLHO NpH3HaTO; HerpaBna ocTaje He- npaBna. lomasuniu npuje xubany ronuHA y oBy 3EMJEJY, Makapu cy saTeKJnu pasjuuuTa cnaBeHcKka mne- MeHA, Maiba u Beha. Y ToKy cToJeefia cBu ouu Ona- BeHH, Koje je ornkojno mMahapcku »KMBAJE, OIHOCHO CKPO3 npoHukao cBojom BeliuHoM, TIpeJIHJIH Cy ce noTnyHo y Makape. Tako ce nomabapuume cnaBeuncku Bonpuuu, Jašsuru (Jesuun) 4 Ipyra cmaBeHcKa TIJIeMEHa. Hy oso nomabapuBae uuumo je on cBoje Bo- Ibe, 663 IpHCHIRABAHA, TE HuKOME HMuje MOorNO KPHBO HTK; AKO NaHac CnaBeHu u MOry H31ucaTu 3a TojuKkuM CBojuM jenHonjieMeHuuuMa, Koju nonje- role MakapcKkOM XKHBJBJ. Anu ako ce XoTuMHLE, CyCTABHO HJE Ha onpošuBae jemuor upyror rnjeMeHa, oHna He MOXE_ ttynHo 6HTH HHKOMY, AKO Te TOXKIbE HA- Hase Ha ONJIJUAH M XKECTOK OTNOpP. TajuTu ce He na, Taj cyko6 nocrao je Beli onasša aKyTAH, Te Morao 64 HeMHJE TIOLIJBONHIE NOHETH IO OBy 3EeMJbY, KAL Ce He Gu yKNOHHO H pHujeiuno joni sa BPEMEHA HA IIpaBeNAH HAYHH. Mu smaMo, na 6u ce Mu mMeby co6om Behi onaBHo Jidjeno usmupulu, na He Gjeue Tyber yruuaja u non6anaa. To rTyhe ynnerawe 6am usa3Bajio je Hapojua TpBema y Yrapekoj, Koja cy CKOPO NO NpONacT4 NOBOJHJIA OBY 3EMJBJ. Ho cpehiom sanoue ce cana ysubaTu og cBujex CTpaHa, na 6u mponyxere Tujex mebyco6uujex Tp- Be HaMa caMuMa og Haj Behie uwureTe 6uno. To yaubase u meliyco6Ho pa3symjeBaie naje Ham Hane, na he ce usnain u cpencrTBa, Koja le yknoduTu on cBujex ac «aracTpody, koja 6u 3a ysujek puje- Wua cyn64Hy Hauiy Ha Hay IuTreTy. : IlpusHaru_ ce mopa, na Hujecy Tero6e mane. TonuKko rog4Ha nonuxpatuBaHo je HernoBjepeie u Hecnora Meby naponuma y Yrapckoj, na uuje uyno, aKO Cy NoHMjenu Tu H&ENOILITEHH TPJAH H NJO- na. Ako ce Hemaljapcke HaponHOCTH TyX& HA MA- bapcke Texwbe 3a npesnauhiy — xere- MOHH jom — Makapu um onroBapajy, ua To uuHe KOJIHKO pAJUuI! CBOTA ONpXKAHA, TOJIHKO H 360r TOFa, na 6u ce xrjene crnojuru ocTanme HapoiHocTu ca cBojuM jenHornjneMeHuuuMa Koju cy oko rpaHuui Yrapcke. H jenuo u npyro rmpenćauuBaree TakoBo je u TONuKO je, a cBakor ucKpeHor 4 npaBor noMoJby6a Mopa y Benuky 6pury 6auuTu o 6yuyliđocTu cBoje oTau6uHe, jep rnje ce noke mo Tora, na jenaH upyror o6Maisyje, KAKO My OBaj O rmaBu panu, a oBaj My Ha TO ojroBapa, na To uuuu, na 6u ce oupxao npoTu usnajuuky oran6une, rije ce nosajmuue rnpej- 6auyje TaKO KpyriHe cTBapu, Ty je 3no nycTuno Beti ny6oko uje cBoje. Hy rujeM je cBeruja ny»HocT caga, kan ce je sanoueno jenaH upyror pasymjesaru u yBuljaBaTu, na cBak4 mnaTpuoTa — noMoJby6 — npuoHe cBoM CHAaroM OKO usrTpujećIbea Tora 31ma y NoMOBHHH, na na x«uBo yspanu, na ce mey cBsuma HaponHo- CTAMA yTBple BjeuHTO TpHjaTebCcTBO 4 1Ny- 6oka sajenuuua Benukujex HauuoHajiuujex nonuTuuKujex uHrTepecii. ByxoBap (Cpujem). IIpen unos naH. 1906. MunaH flasnoB JoBaHOoBHi. Pitanja dra. Gjura Krasojevića na ministra Burijana. U pododborskoj sjednici ugarske delegacije od 8. juna 0. g. u tako-zvanom odboru četvo- rice postavio je dr. Đ. Krasojević na ministra Burijana doli pomenuta pitanja. Dr. Đuro Krasojević nije htio da govori njemački, nego je govorio srpski. Ministar Bu- rijan zna srpski i on je odgovarao Krasojeviću skoro cijelo poslije podne, ali bez uspjeha. Dr. Krasojević nije se zadovoljio s odgovorom i kao što smo izvješteni, on će u punoj sjednici u- garske delegacije ponovo uzeti riječ. Dvadeset i dva pitanja postavio je dr. Krasojević ovim riječima. Slavni državni odbore! . Kad bi bilo vremena da se prokritikuje cio rad bosansko-hercegovačke uprave od oku- pacije do danas, morao bih govoriti mjesecima, te bih izgovorio nekoliko puta veću i istinitiju knjigu od one, koja nam je prije nekoliko dana o toj upravi dostavljena. Obzirom pak na odmjereno vrijeme sta- vljam slijedeća pitanja: 1. Poslije 28 godina ovo je prvi put da su izneseni zaključni računi o Bosni i Hercegovini i to su samo izneseni za 1901..i 1902. te zato Pitam gospodina ministra: zašto to nije učinje- no i za posljednje tri godine? 2. Ja u ovom postupku hoću da vidim prvi znak kidanja sa starim sistemom, pa jer su na upravi ostali ponajviše stranci, koji su ovaj -si- stem stvorili i jer je Austro-Ugarska po kon- venciji od 9. (21.) aprila 1879. obvezana, da či- novnike uzima iz redova domaćih sinova, te zato pitam: da li g. ministar namjerava skoro provesti promjenu sistema u upravi i ovu po- vjeriti domaćim sinovima ? 3. U Bosni i Hercegovini u glavnome je nje- mački uredovni jezik. Ovaj jezik stanovništvo ne razumije, te zato pitam: Misli li g. ministar već jednom ukloniti njemački jezik iz uprave i uvesti jezik naroda Bosne i Hercegovine ? 4. U Bosni i Hercegovini služi se narod s o- badvije vrste pismena, ćirilicom i latinicom, ali se ćirilica zapostavlja. Zato pitam g. ministra : da li namjerava vlastima strogo naložiti, da se služe ćirilicom sa onima koji žele i koji se dr- že tih pismena ? 5. U izvještaju o upravi Bosne i Hercegovine spominje se donašanje vjersko-prosvjetne uredbe za srpsko-pravoslavni dio naroda kao neka ve- lika naklonost. Svima je poznato kako je ova uredba donesena i da je veliki savjet u prvoj svojoj sjednici odlučio da traži reviziju te u- redbe, pa zato pitam: je li g ministar voljan sa svoje strano učiniti sve što je potrebno da se revizija spomenute uredbe provede ? 6. U vezi s tim pitam g. ministra, zašto se i ostalim vjeroispovjestima ne daje vjersko- prosvjetna samouprava, a naročito, zašto se ne odustane od zahtjeva, da Muslomani prekinu sa vjerskim starješinstvom u Carigradu, kako bi i oni svoju vjersko-vakufsku mearifsku sa- moupravu već jednom mogli urediti? 7. U proračunu za 1906. spominju se neke sume od 233.590 kruna, zatim 211.686 odnosno 265.000 kao subvencija za vjerske svrhe, ali nigdje ne vidimo, na što je to upotrebljeno. Zato pitam g. ministra: na što su upotrebljene te subvencije, koliko je koja domaća vjera do- bila i da li se misli paziti na srazmjer prema broju duša ? 8. Postoji naredba o prelazu iz jedne vjeru u drugu, ali pristalice propaganda fide mimo tu naredbu bez propisanih formalnosti prevode drugovjerne na rimsku vjeru, pa zato pitam, da li g ministar misli stati na put radu ove propagande i da li misli žensku preparandiju i stručne ženske škole iz ove propagande izuzeti ? 9. Poznato je da pohođenje škole u Bosni i Hercegovini nije obavezno, pa zato pitam g. mi- ni-tra, da li će uvesti opšte, besplatno i obave- zno školovanje ? 10. Kako u zemlji nema velike škole i kako se ne daju mjesta domaćim sinovima, koji svrše škole izvan monarhije, te kako v Zagrebu ne- ma potpunog univerziteta, to su sinovi Bosne i Hercegovine primorani pohoditi univerzitete u Beču, Gracu i Insbruku gdje se odgajaju u nje- mačkom duhu. Tome se mora stati na put. Zato pitam g. ministra, misli li na tome raditi, da se u Sarajevu podigne potpun univerzitet, na kome će se predavati na jeziku, kojim go- vori narod te zemlje ? :