DUBROVNIK

—————<«
2,
=

CJ

CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K 11.—

ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—;

ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU

FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT
GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI »DUBROVNIKA“.
DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — NEFRANKOVANA
PISMA NE PRIMAJU SE:

PLATIVO I UTUŽIVO.U DUBROVNIKU.

ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA 1 SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM
RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA
PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA,

God. XV. |

U Dubrovniku

29, jula 1906.

Broj 30.

Dubrovnik, 28. jula.

U prošlom broju našega lista iznijeli
smo poziv Upravnog Odbora srpske stranke
na Narodnu Skupštinu u Spljetu. Već sama
okolnost, što se nakon tri godine sastaju
predstavnici srpskog naroda na Primorju, da
vijećaju o budućem radu, dovoljna je da
obilježi sav značaj ove skupštine. Vrijeme, u
koje je sazvana i prilike, koje su joj pretho-
dile, uveličavaju još više ovaj nježin značaj.

Dovoljno je spomenuti samo zadarsku
resoluciju, zadarski sporazum, riječku reso-
luciju i sve one događaje, koji su iza toga
došli i neminovno morali doći, pa da se oda
zaslužena hvala Upravnom Odboru, koji je
sve te poslove obavio na potpuno zado-
Voljstvo srpskog naroda na Primorju i po
ostalim krajevima. Njegov rad u tom pravcu
znači jedan preokret, koji je bio nužna kon-
sekvencija treće tačke spljetskog programa.
Uslov, koji je onda srpska stranka postavila,
ispunjen je, u koliko je to sad bilo moguće,
i tako je pala posljednja zapreka srpsko-
hrvatskom sporazumu. Sloga, koja je tim
postignuta, naišla je na sveopće. odobrava-
nje i Narodna Skupština priznavajući nje-
zinu važnost priznaće tim solidarnost čitavog
srpskog naroda sa sađanjom politikom srp-
ske stranke. Evolucija osnovnih principa
strake u ovom smislu prirodna je  poslje-
dica naše bivše politike, koja je upravo tim
pokazala jedan sjajan uspjeh, što se stari
kurs srpske politike našao zajedno sa no-
vim kursom hrvatske politike.

Sloga postignuta sa Hrvatima i sloga u
samoj srpskoj stranci najbolje su osnove za
budući rad. Ali mi nijesmo azijski orijentalci,
da u ovom miru: vidimo postignut naš Cilj.
Borba nije prestala, niti smije prestati, jer
je ona znak života. Sloga nije zato stvore-
na, da borbu utuče, nego da borbi dade
drugi pravac, da nas sjedini u novoj, mno-
go većoj borbi, koja nam predstoji protiv
zajedničkog neprijatelja. Nova borba mora
se voditi svom udruženom snagom svih
slobodoumnih elemenata protiv svih naza-
dnih elemenata. Ljubav prema slobodi i lju-
bav prema ropstvu to su dvije ideje, koje
se sad moraju sukobiti. Sloga, zgodno pri-
mijenjena, garantuje nam potpunu pobjedu
slobode. Mi je radi toga moramo primje-
njivati. Ona nije samo idol, pred kojim
ćemo se samo klanjati i žrtve mu prinositi.
Ona mora postati živi stvor, mora ući u na-
rod, u masu narodnu. Tek onda je nikakve
neprijateljske podvale ne će moći izbrisati
iz duše narodne. Dužnost je svih nas da
nastojimo, da to čim prije bude.

Sloga u samoj stranci davno je posti-
gnuta, ali bismo mi željeli, da ona u buduće
viže znači slogu u radu, nego je do sada
značila. Srpska stranka je liberalna i demo-

.kratska, stoga je u njoj kritika ne samo do-
zvoljena, nego samim principima naređena
svim članovima. Kritika nije uvreda, niti je
iko smije shvatiti kao uvredu. Načelna i
razložna kritika je najprva potreba u jednoj
stranci, koja svu svoju snagu crpe iz naroda.
Demokratski principi moraju imati za po-
sljedicu i demokratsku taktiku. Mi se upravo
radi toga i sastajemo, da ofvoreno i iskreno
jedni drugima kažemo mišljenje, kako bi
trebalo udesiti budući rad. Sad, kad je stvo-
ren solidan temelj toga rada, treba spora-
zumno stvoriti i plan za zgradu i onda za-
jednički pregnuti na rad, koji sad ulijeva

\ 1 u 2. cenrem6pa

mnogo više nade na uspjeh, nego ikada
dosle. Treba udružiti samo mudrost i ener-
giju i raditi brzo i pametno. Vrijeme je takvo
i mi se moramo po vremenu upravljati, ako
ne želimo, da nas ono pregazi. Stajati znači
danas isto što i nazadovati. Mi se moramo
kretati. To svi treba da imamo na umu,
ako želimo što skoriju pobjedu naših principa.

Smatrali smo za potrebno da rečemo
ovo nekoliko napomena nadajući se, da će
one naći odziva i da će Narodna Skupšti-
na, koja se sastaje u ovako važnim  trenu-
cima, biti pravi izraz volje srpskog naroda,
koji želi da ide naprijed.

I1O3MKB.

YnpasHu__On6op Cpncke  HaponHe

CrpaKk€ Ha TFlpuMOpjy ca3uBibe 34 ane
19. u 20. asrycTa

1906. y CrubeTy penoBuy
HapoHy CkymiurTuuy cBoje Crpanke.

Cxymuruna he Guru y foyer-y Onhun-
ckora Ilosopuuura, kora je yrmeuua On-
huucka YnpaBa CrubeTa AparoBoJEHO cTa-
BHIA HA pacnosoxeie, a aanouehe y 10
caxara jyTpa.

HHeBHu Per:

1. OrTBapawe CKYIIUTHHE H TIPHBPeMEHO
HMEHOBabe NepoBohe u ,Bojune oBjepoBu-
TEBA. IIPHBpeMEHO MCIIHTHBAHE  JIETHTHMA-
tuja. KoneraroBai»e cnocoGHocTH cKyTNUTKHE
3a pjemuaBaie (S 10).

2. Bupaie npejcjenauka.

3. Bupawe nornpencjenuuka.

4. Bupate 1Bojune Tajuuka.

5. MaBjeturaj VnpaBuora OnG6opa o come
Pay.

6. OnoGpewe  ckyrmuiruHe o  npeunanu
Tpehera uaHKa IporpaMa cpricke Hapojne
crpauke ua Ilpumopjy y cuucny usBjeniraja
YnpaBnora Oj6opa.

7. Vasjenuraj nocnaumukora K1y6a ($ 38).

8. MmenoBawe Ynpasnora OgGopa crpan-
RE 1% 21."

9. EseHrya1uu npuje/uo3u.

Ily6poBiuk, 20 jyma 1906.

IIpencjeuuuK
Zip. A. TIYJbE3H.

Raspust ruske dume.

»Duma je mrtva, živjela duma“. S tim je
riječima pozdravio engleski ministar-predsjednik
ruske goste na interparlamentarnoj konferenciji
u Londonu, s tim je riječima on označio sada-
nje osjećaje cijelog kulturnog čovječanstva,

Reakcionarna klika, koja misli da je s ras-
pustom upropastila i samu misao o narodnom
predstavništvu, ljuto se prevarila. Duma je po-
stala i suviše popularna riječ, da bi se mogla
jednim ukazom  zbrisati iz narodne uspomene.
S njom je bilo i suviše narodnih nada sko-
pčano, koje se ne mogu zadovoljiti sadanjim
obećanjima. Prirodni tok u razvitku svakog
naroda ne može se ničim zaustaviti. Može se
stvoriti samo brana, koju će kasnije voda, čim
nabuja, ponijeti. Mi se radi toga čudimo ovom
nerazumljivom postupku ruskih vlastodržaca.

Upravo u momentu, kad se u dumi obra-
zovala umjerena većina i kad se otvoreno odi-
jelila od radikalne manjine, vlada je našla za
potrebno, da ih ponovo ujedini protiv — sebe.

Sve nade umjerenih, slobodoumnih eleme-
nata su na taj način sahranjene, jer je u Ru
siji više vrlo teško moguć put evolucije. Ostaje
jedino revolucija. A to nam je kao Slovenima,
kao prijateljima Rusije, vrlo žao.

U času, kad se na sve strane skupljaju
mutni oblaci na političkom horizontu, Rusija se
ne će moći javiti, ne će moći igrati ulogu, koja
joj po njenoj snazi i veličini pripada. Tome je
kriva jedino težnja za održanjem vlasti jedne

La

klike. Prijetnja Trepova, da će se sada ,mo-
skovski“ vladati, ne će zastrašiti revolucionarne
borce, jer su oni i onda radili, kad se još ,mo-
skovskije“ vladalo. Može samo doći do reakcije,
koja će po snazi biti ravna akciji, koja je iza-
zvala. I onda će se ispuniti slutnje i nazadnih
i slobodoumnih Rusa, da će ruska revolucija
biti slična franceskoj revoluciji.

Mi to ne bismo željeli i radi toga sažalja-
vamo ovaj raspust dume i kao demokrate i kao
Sloveni.

Carinski rat sa Srbijom.
Napisao ugarski poslanik Laslo Ratkai.

Košutov list ,Budapešt“ donosi iz pera
nar. poslanika Lasloa Ratkai-a, koji je interpe-
lisao Košuta zbog carinskog rata, ovaj članak :

»Carinski rat između Ugarske i Srbije
sad, kad su oba naroda našli put sreu jedno
drugoga?! Sad, kad su nam još u ušima riječi,
koje su slavile prijateljstvo, sad kad je troboj-
nica jednog i drugog naroda izmjenjana, kao
nekad, davno, u prošlosti, kad su se zajedno
borili i prolijevali krv protiv polumjeseca?! Ova
je situacija na čisto nerazumljiva.

Kad smo mogli sa Srbijom sklapati trgo-
vinske ugovore onda, kad nam je politički
odnos bio ni hladan, ni topao, nemogućno je
sad ne naći put zlatne sredine. Ali sve postade
razumljivo, kad se zna, da nas je u pregovori-
ma zastupao g. kancelar.

G. Goluhovski, ponižen u svojoj oholosti,
gori od želje da vrati zajam i Madžarima i
Srbitta. Samo što mi nemamo volje, da bude-
sd m drosti g. kancelara. Tražimo svje-
tlosti da bolje vidimo.

Pred nama su dvije izjave (Goluhovskova
i srpske vlade, koje pisac citira). Te izjave ne
samo što se ne poklapaju, već su, što se stanja
stvari tiče, potpuno u suprotnosti. Goluhovski
čak ne će da usvoji ni srpsku ponudu odnosno
porudžbina od 26 miliona, samo zato, što je
Srbi hoće da učine u Ugarskoj, a ne u Austriji.

Prema takoj situaciji dužnost je ugarske
vlade, da sa svojim uticajem odbrani prava na-
še otadžbine.

Ne može se dozvoliti, da jedan zaneseni,
osvetljivi ministar nesretne ruke sa svojim na-
sjedanjima šteti nas, a da mi sa nijemim str-
pljenjem posmatramo, kako se on igra sa mi-
rom naroda, kao dijete = ognjem.

Je li ikad bilo, da jedan ministar nametne
rđave topove na vrat jednom samostalnom
stranom narodu? Kad proda Škodinih topova
više interesuje g. kancelara od mira sa susje-
dnom državom, onda neka da ostavku, — pošto
ga i inače okružava opšta mržnja madžarskog
naroda, — pa neka postane trgovački putnik
Škodine fabrike! Izvjesno je, da bi tu stekao
više lovorika: nego na trnovitom putu diplo-
matskom |

Vjerujemo, da će ugarska vlada, na osno-
vu svog ustavnog uticaja, vratiti trgovinske
pregovore sa Srbijom na pravilan put, na osno-
vu obostranih interesa i da će pogodbe očistiti
od uslova, koji vrijeđaju čast srpskog naroda.

Šta se nas tiče megalomanija g. kancelara
g. Goluhovskog!

Za nas je milion puta važnije da na
osnovu obostranih interesa nađemo put pravil-
nog sporazuma sa susjednim narodom, drugom
našim i da dalje razvijamo pravo prijateljstvo.

G. Goluhovski je samo mjehur, zrno pra-
ha, koga će sutra odnijeti vjetar, — ali je srp-
sko-mađžarsko prijateljstvo fakt, koji može da
pokrene bilans istorije. i

Ako pak Goluhovski ne bi htio popustiti
ispred ustavnog uticaja ugarske vlade, onda ga
treba tući njegovim rođenim izjavama u delega-
eijama. On se sam branio da je on samo po-
šteni posrednik ; izvršilac volje obe vlade.

Madžarski narod i hoće i može da se po-
godi sa Srbijom, ako pregovore bude vodio po-
šten posrednik.

Ako pak do ugovora ne dođe, tome ne će
biti uzrok dobra volja obe strane (Srba i Ma-
džara), već će uzrok biti u tome, što povjerenik
— nije pošten.

Ovo neka dobro upamti g. kancelar!

Na kraju školske godine.

Već su sve škole završile svoj rad i đaci
su se razišli kućama, ali oni, koji su svršili
srednje škole, nijesu se još prestali brinuti.
Upravo sad nakon svršetka nastaje i za njih i
i za njihove roditelje glavno pitanje: ,Šta ćemo
početi sada?“

U današnje vrijeme je odista težak odgo- |
vor na to pitanje, jer se sve želje naše omla- |

dine kreću isključivo u uskom krugu universi-
teta. Zanimanja, kod kojih se iziskiva univer-
sitetska sprema, već su prepuna, a nema izgleda
da će se toliko novih otvoriti koliko ima u
izgledu novih sila.

Navika, da u birokratskim poslovima gle-
damo jedino svoje uhljebije, nije na žalost kod
nas još prestala. Na tehniku, na poljoprivredne
i trgovačke škole kod nas se vrlo malo misli.
A one su jedini pravi izvor blagostanja i za
pojedinca i za čitav narod, koji na taj način
dobija ne samo konsumente, nego i producente.

Naša urođena želja za komoditetom ne
dozvoljava nam da se posvetimo ovim produ-
ktivnim zanimanjima, jer mi ne ćemo ni mnogo
da radimo ni mnogo da mislimo. Ali bez mi-
šljenja i rada ne ćemo ni mi, ni narod _napre-
dovati, nego ćemo sve dublje u propast padati.

Mislimo, da bi trebalo:i đaci i roditelji da
o ovom razmisle i da svoju snagu posvete raz-
vitku — privrede, bez koje nema ni kulture ni
blagostanja.

Xajnyuu y XepueroBuHu.*)
KuouHo ceno (kon HeBecuwa), 23. jyna.

Jasuo cam Bam 3a fRyhiuna, na ce onmMeTHyo
y xajnyke. OcuM iera nojaBuju cy ce jou Heku
opyxaHu rbynu. JenaH je BubeH y BuiuuHu Ha He-
KonuKO Mjecra. Nonasuo je y xyliy Tlymuka Ha
LlsejrHy IlomaHy rnje je mo uaroBopy xaHnapa 6uo
npeBapeH u 3aTBopeH, aru je, uumM je oso omna3Ho,
npoBanuo Bpara u nofjerao. Ha iemy je upHo-
ropcko onujeno. O wemMy Ce mpunoBujena ao o
KaKBy 1Nyxy. 3a uac ce nojasu Ha jenuoM kpajy,
a 3a uac Ha upyroM. To 6e3 cymwe Huje fyfiuno,
jep je TFyluno mManaxaH, a oBaj iuTo ce Buba y
BuiuuHu BenuKk. OH umera 6e36puxHo TaKO, na je
nona3suo no Buue Bnaraja. OcuM oBora xajnyka y
BuwuuHu BubeHo je jou 6 yu opyxaHux y JlakTy
y HeBecuisy. [lona3MJ4 Cy CaMO H TPAXKHJIH BOJE.
Henpen jenuor uo6ana orjepanu cy 38 xKosnuha, a
KAJA Cy Ce COJbAHH BJIACHHLIH KO3NIHNA NAJIH y no-
Tjepy 3aTek1u cy cBe oreTe Kosnuhe kon Kylie Bra-
cHHKOBE. OBa imecropuua 6uriH cy opyxaHu ca pe-
BOJIBEPHMA H MOJEPHHM  TIyIIKAMA peTIETHPKAMA OJ
5 MeTaka. JenaH OJ Hx je umao 3a mnacoM BenuK
HO. XKaHnapu cy cemaHuma y Yrary sanpujerunu,
na fRyhiuna He cmujy y6uTu Hero na ce rmena yxBa-
THTH, a npenopyueHo um je jom u To na ra He
npaxe, Hero na My ce nane jeno Kaji 3AaTpaxu.

Tiporypyjy ce «pos napon rmacosu Kako je
upHoropcka Brana jaBuna GocaHckoj na €y Heku
EMHTPAHTH TIPELIJIH TPAHHLIY.

Hapon He nosna Hu jenuor og OoBHx xajnyka.
IllTO je y cTBapu jou Huje jacHo. Au je omiure Mu-
UUbEHE€, Na je oBo neka nogBana u HenpujarerecKko
Macno. 3HaMo, na je Hapony mocanuno TpnjeTu ca-

natey 6ujeny aru 3uaMo u na My je seh naBHo cse

opyxje onyseTo. OH je TonuKkO OCHPOMAIIHO, Na
HeMA HOBallA, da HOBO opyxje «yru, ce kan 6u 3a
To no6uo norpe6uy nosBony on Brane, koja uajeTpo-
e nasu Ha nonjejuBai»e nosBoja.

TFoBopu ce na meby xajnyuuma uma jenaH
Typuuu u3 IlmeBoba u nBojuua, Koju cy cnmyxunu
KAO NOCJIJIKHTEJBH KOJ ypena.

Onakne uM nyiuke Monepne ? Gauro ueTHuy
UpHoropcko onujeno, 3aluTo ce BnacTu He 3ayaMy
eHEprHuHO, Na Mx noxBarajy? HYynuoBaro! Lllro
casHaM najbe, jasuhy. S

Kueuno ceno, 25/VII.

Y cTBapu_ xajnyuuje y HeBecuiscKoM  KoTapy
uujecam casnao jou uuura uaBjecHnora.

'ToBope, na je fhyhiuno neku nau u3 Kpekosa |

oTjepao xyMcKora Bona u ha ysa i uma 5—8 npyra

* OBe perke CMO €

crpane. Ilyuramo

y3naH

Mx 6e3 uKaxBe u3mjene u 6e3 KoMeHTapa CKpehyhu  naxiby |

jasnocTu Ha OBy 4ynHoBaTy nojaBy. IIp. yp.

mp