DUBROVNIK —————<« 2, = CJ CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K 11.— ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI »DUBROVNIKA“. DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — NEFRANKOVANA PISMA NE PRIMAJU SE: PLATIVO I UTUŽIVO.U DUBROVNIKU. ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA 1 SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA, God. XV. | U Dubrovniku 29, jula 1906. Broj 30. Dubrovnik, 28. jula. U prošlom broju našega lista iznijeli smo poziv Upravnog Odbora srpske stranke na Narodnu Skupštinu u Spljetu. Već sama okolnost, što se nakon tri godine sastaju predstavnici srpskog naroda na Primorju, da vijećaju o budućem radu, dovoljna je da obilježi sav značaj ove skupštine. Vrijeme, u koje je sazvana i prilike, koje su joj pretho- dile, uveličavaju još više ovaj nježin značaj. Dovoljno je spomenuti samo zadarsku resoluciju, zadarski sporazum, riječku reso- luciju i sve one događaje, koji su iza toga došli i neminovno morali doći, pa da se oda zaslužena hvala Upravnom Odboru, koji je sve te poslove obavio na potpuno zado- Voljstvo srpskog naroda na Primorju i po ostalim krajevima. Njegov rad u tom pravcu znači jedan preokret, koji je bio nužna kon- sekvencija treće tačke spljetskog programa. Uslov, koji je onda srpska stranka postavila, ispunjen je, u koliko je to sad bilo moguće, i tako je pala posljednja zapreka srpsko- hrvatskom sporazumu. Sloga, koja je tim postignuta, naišla je na sveopće. odobrava- nje i Narodna Skupština priznavajući nje- zinu važnost priznaće tim solidarnost čitavog srpskog naroda sa sađanjom politikom srp- ske stranke. Evolucija osnovnih principa strake u ovom smislu prirodna je poslje- dica naše bivše politike, koja je upravo tim pokazala jedan sjajan uspjeh, što se stari kurs srpske politike našao zajedno sa no- vim kursom hrvatske politike. Sloga postignuta sa Hrvatima i sloga u samoj srpskoj stranci najbolje su osnove za budući rad. Ali mi nijesmo azijski orijentalci, da u ovom miru: vidimo postignut naš Cilj. Borba nije prestala, niti smije prestati, jer je ona znak života. Sloga nije zato stvore- na, da borbu utuče, nego da borbi dade drugi pravac, da nas sjedini u novoj, mno- go većoj borbi, koja nam predstoji protiv zajedničkog neprijatelja. Nova borba mora se voditi svom udruženom snagom svih slobodoumnih elemenata protiv svih naza- dnih elemenata. Ljubav prema slobodi i lju- bav prema ropstvu to su dvije ideje, koje se sad moraju sukobiti. Sloga, zgodno pri- mijenjena, garantuje nam potpunu pobjedu slobode. Mi je radi toga moramo primje- njivati. Ona nije samo idol, pred kojim ćemo se samo klanjati i žrtve mu prinositi. Ona mora postati živi stvor, mora ući u na- rod, u masu narodnu. Tek onda je nikakve neprijateljske podvale ne će moći izbrisati iz duše narodne. Dužnost je svih nas da nastojimo, da to čim prije bude. Sloga u samoj stranci davno je posti- gnuta, ali bismo mi željeli, da ona u buduće viže znači slogu u radu, nego je do sada značila. Srpska stranka je liberalna i demo- .kratska, stoga je u njoj kritika ne samo do- zvoljena, nego samim principima naređena svim članovima. Kritika nije uvreda, niti je iko smije shvatiti kao uvredu. Načelna i razložna kritika je najprva potreba u jednoj stranci, koja svu svoju snagu crpe iz naroda. Demokratski principi moraju imati za po- sljedicu i demokratsku taktiku. Mi se upravo radi toga i sastajemo, da ofvoreno i iskreno jedni drugima kažemo mišljenje, kako bi trebalo udesiti budući rad. Sad, kad je stvo- ren solidan temelj toga rada, treba spora- zumno stvoriti i plan za zgradu i onda za- jednički pregnuti na rad, koji sad ulijeva \ 1 u 2. cenrem6pa mnogo više nade na uspjeh, nego ikada dosle. Treba udružiti samo mudrost i ener- giju i raditi brzo i pametno. Vrijeme je takvo i mi se moramo po vremenu upravljati, ako ne želimo, da nas ono pregazi. Stajati znači danas isto što i nazadovati. Mi se moramo kretati. To svi treba da imamo na umu, ako želimo što skoriju pobjedu naših principa. Smatrali smo za potrebno da rečemo ovo nekoliko napomena nadajući se, da će one naći odziva i da će Narodna Skupšti- na, koja se sastaje u ovako važnim trenu- cima, biti pravi izraz volje srpskog naroda, koji želi da ide naprijed. I1O3MKB. YnpasHu__On6op Cpncke HaponHe CrpaKk€ Ha TFlpuMOpjy ca3uBibe 34 ane 19. u 20. asrycTa 1906. y CrubeTy penoBuy HapoHy CkymiurTuuy cBoje Crpanke. Cxymuruna he Guru y foyer-y Onhun- ckora Ilosopuuura, kora je yrmeuua On- huucka YnpaBa CrubeTa AparoBoJEHO cTa- BHIA HA pacnosoxeie, a aanouehe y 10 caxara jyTpa. HHeBHu Per: 1. OrTBapawe CKYIIUTHHE H TIPHBPeMEHO HMEHOBabe NepoBohe u ,Bojune oBjepoBu- TEBA. IIPHBpeMEHO MCIIHTHBAHE JIETHTHMA- tuja. KoneraroBai»e cnocoGHocTH cKyTNUTKHE 3a pjemuaBaie (S 10). 2. Bupaie npejcjenauka. 3. Bupawe nornpencjenuuka. 4. Bupate 1Bojune Tajuuka. 5. MaBjeturaj VnpaBuora OnG6opa o come Pay. 6. OnoGpewe ckyrmuiruHe o npeunanu Tpehera uaHKa IporpaMa cpricke Hapojne crpauke ua Ilpumopjy y cuucny usBjeniraja YnpaBnora Oj6opa. 7. Vasjenuraj nocnaumukora K1y6a ($ 38). 8. MmenoBawe Ynpasnora OgGopa crpan- RE 1% 21." 9. EseHrya1uu npuje/uo3u. Ily6poBiuk, 20 jyma 1906. IIpencjeuuuK Zip. A. TIYJbE3H. Raspust ruske dume. »Duma je mrtva, živjela duma“. S tim je riječima pozdravio engleski ministar-predsjednik ruske goste na interparlamentarnoj konferenciji u Londonu, s tim je riječima on označio sada- nje osjećaje cijelog kulturnog čovječanstva, Reakcionarna klika, koja misli da je s ras- pustom upropastila i samu misao o narodnom predstavništvu, ljuto se prevarila. Duma je po- stala i suviše popularna riječ, da bi se mogla jednim ukazom zbrisati iz narodne uspomene. S njom je bilo i suviše narodnih nada sko- pčano, koje se ne mogu zadovoljiti sadanjim obećanjima. Prirodni tok u razvitku svakog naroda ne može se ničim zaustaviti. Može se stvoriti samo brana, koju će kasnije voda, čim nabuja, ponijeti. Mi se radi toga čudimo ovom nerazumljivom postupku ruskih vlastodržaca. Upravo u momentu, kad se u dumi obra- zovala umjerena većina i kad se otvoreno odi- jelila od radikalne manjine, vlada je našla za potrebno, da ih ponovo ujedini protiv — sebe. Sve nade umjerenih, slobodoumnih eleme- nata su na taj način sahranjene, jer je u Ru siji više vrlo teško moguć put evolucije. Ostaje jedino revolucija. A to nam je kao Slovenima, kao prijateljima Rusije, vrlo žao. U času, kad se na sve strane skupljaju mutni oblaci na političkom horizontu, Rusija se ne će moći javiti, ne će moći igrati ulogu, koja joj po njenoj snazi i veličini pripada. Tome je kriva jedino težnja za održanjem vlasti jedne La klike. Prijetnja Trepova, da će se sada ,mo- skovski“ vladati, ne će zastrašiti revolucionarne borce, jer su oni i onda radili, kad se još ,mo- skovskije“ vladalo. Može samo doći do reakcije, koja će po snazi biti ravna akciji, koja je iza- zvala. I onda će se ispuniti slutnje i nazadnih i slobodoumnih Rusa, da će ruska revolucija biti slična franceskoj revoluciji. Mi to ne bismo željeli i radi toga sažalja- vamo ovaj raspust dume i kao demokrate i kao Sloveni. Carinski rat sa Srbijom. Napisao ugarski poslanik Laslo Ratkai. Košutov list ,Budapešt“ donosi iz pera nar. poslanika Lasloa Ratkai-a, koji je interpe- lisao Košuta zbog carinskog rata, ovaj članak : »Carinski rat između Ugarske i Srbije sad, kad su oba naroda našli put sreu jedno drugoga?! Sad, kad su nam još u ušima riječi, koje su slavile prijateljstvo, sad kad je troboj- nica jednog i drugog naroda izmjenjana, kao nekad, davno, u prošlosti, kad su se zajedno borili i prolijevali krv protiv polumjeseca?! Ova je situacija na čisto nerazumljiva. Kad smo mogli sa Srbijom sklapati trgo- vinske ugovore onda, kad nam je politički odnos bio ni hladan, ni topao, nemogućno je sad ne naći put zlatne sredine. Ali sve postade razumljivo, kad se zna, da nas je u pregovori- ma zastupao g. kancelar. G. Goluhovski, ponižen u svojoj oholosti, gori od želje da vrati zajam i Madžarima i Srbitta. Samo što mi nemamo volje, da bude- sd m drosti g. kancelara. Tražimo svje- tlosti da bolje vidimo. Pred nama su dvije izjave (Goluhovskova i srpske vlade, koje pisac citira). Te izjave ne samo što se ne poklapaju, već su, što se stanja stvari tiče, potpuno u suprotnosti. Goluhovski čak ne će da usvoji ni srpsku ponudu odnosno porudžbina od 26 miliona, samo zato, što je Srbi hoće da učine u Ugarskoj, a ne u Austriji. Prema takoj situaciji dužnost je ugarske vlade, da sa svojim uticajem odbrani prava na- še otadžbine. Ne može se dozvoliti, da jedan zaneseni, osvetljivi ministar nesretne ruke sa svojim na- sjedanjima šteti nas, a da mi sa nijemim str- pljenjem posmatramo, kako se on igra sa mi- rom naroda, kao dijete = ognjem. Je li ikad bilo, da jedan ministar nametne rđave topove na vrat jednom samostalnom stranom narodu? Kad proda Škodinih topova više interesuje g. kancelara od mira sa susje- dnom državom, onda neka da ostavku, — pošto ga i inače okružava opšta mržnja madžarskog naroda, — pa neka postane trgovački putnik Škodine fabrike! Izvjesno je, da bi tu stekao više lovorika: nego na trnovitom putu diplo- matskom | Vjerujemo, da će ugarska vlada, na osno- vu svog ustavnog uticaja, vratiti trgovinske pregovore sa Srbijom na pravilan put, na osno- vu obostranih interesa i da će pogodbe očistiti od uslova, koji vrijeđaju čast srpskog naroda. Šta se nas tiče megalomanija g. kancelara g. Goluhovskog! Za nas je milion puta važnije da na osnovu obostranih interesa nađemo put pravil- nog sporazuma sa susjednim narodom, drugom našim i da dalje razvijamo pravo prijateljstvo. G. Goluhovski je samo mjehur, zrno pra- ha, koga će sutra odnijeti vjetar, — ali je srp- sko-mađžarsko prijateljstvo fakt, koji može da pokrene bilans istorije. i Ako pak Goluhovski ne bi htio popustiti ispred ustavnog uticaja ugarske vlade, onda ga treba tući njegovim rođenim izjavama u delega- eijama. On se sam branio da je on samo po- šteni posrednik ; izvršilac volje obe vlade. Madžarski narod i hoće i može da se po- godi sa Srbijom, ako pregovore bude vodio po- šten posrednik. Ako pak do ugovora ne dođe, tome ne će biti uzrok dobra volja obe strane (Srba i Ma- džara), već će uzrok biti u tome, što povjerenik — nije pošten. Ovo neka dobro upamti g. kancelar! Na kraju školske godine. Već su sve škole završile svoj rad i đaci su se razišli kućama, ali oni, koji su svršili srednje škole, nijesu se još prestali brinuti. Upravo sad nakon svršetka nastaje i za njih i i za njihove roditelje glavno pitanje: ,Šta ćemo početi sada?“ U današnje vrijeme je odista težak odgo- | vor na to pitanje, jer se sve želje naše omla- | dine kreću isključivo u uskom krugu universi- teta. Zanimanja, kod kojih se iziskiva univer- sitetska sprema, već su prepuna, a nema izgleda da će se toliko novih otvoriti koliko ima u izgledu novih sila. Navika, da u birokratskim poslovima gle- damo jedino svoje uhljebije, nije na žalost kod nas još prestala. Na tehniku, na poljoprivredne i trgovačke škole kod nas se vrlo malo misli. A one su jedini pravi izvor blagostanja i za pojedinca i za čitav narod, koji na taj način dobija ne samo konsumente, nego i producente. Naša urođena želja za komoditetom ne dozvoljava nam da se posvetimo ovim produ- ktivnim zanimanjima, jer mi ne ćemo ni mnogo da radimo ni mnogo da mislimo. Ali bez mi- šljenja i rada ne ćemo ni mi, ni narod _napre- dovati, nego ćemo sve dublje u propast padati. Mislimo, da bi trebalo:i đaci i roditelji da o ovom razmisle i da svoju snagu posvete raz- vitku — privrede, bez koje nema ni kulture ni blagostanja. Xajnyuu y XepueroBuHu.*) KuouHo ceno (kon HeBecuwa), 23. jyna. Jasuo cam Bam 3a fRyhiuna, na ce onmMeTHyo y xajnyke. OcuM iera nojaBuju cy ce jou Heku opyxaHu rbynu. JenaH je BubeH y BuiuuHu Ha He- KonuKO Mjecra. Nonasuo je y xyliy Tlymuka Ha LlsejrHy IlomaHy rnje je mo uaroBopy xaHnapa 6uo npeBapeH u 3aTBopeH, aru je, uumM je oso omna3Ho, npoBanuo Bpara u nofjerao. Ha iemy je upHo- ropcko onujeno. O wemMy Ce mpunoBujena ao o KaKBy 1Nyxy. 3a uac ce nojasu Ha jenuoM kpajy, a 3a uac Ha upyroM. To 6e3 cymwe Huje fyfiuno, jep je TFyluno mManaxaH, a oBaj iuTo ce Buba y BuiuuHu BenuKk. OH umera 6e36puxHo TaKO, na je nona3suo no Buue Bnaraja. OcuM oBora xajnyka y BuwuuHu BubeHo je jou 6 yu opyxaHux y JlakTy y HeBecuisy. [lona3MJ4 Cy CaMO H TPAXKHJIH BOJE. Henpen jenuor uo6ana orjepanu cy 38 xKosnuha, a KAJA Cy Ce COJbAHH BJIACHHLIH KO3NIHNA NAJIH y no- Tjepy 3aTek1u cy cBe oreTe Kosnuhe kon Kylie Bra- cHHKOBE. OBa imecropuua 6uriH cy opyxaHu ca pe- BOJIBEPHMA H MOJEPHHM TIyIIKAMA peTIETHPKAMA OJ 5 MeTaka. JenaH OJ Hx je umao 3a mnacoM BenuK HO. XKaHnapu cy cemaHuma y Yrary sanpujerunu, na fRyhiuna He cmujy y6uTu Hero na ce rmena yxBa- THTH, a npenopyueHo um je jom u To na ra He npaxe, Hero na My ce nane jeno Kaji 3AaTpaxu. Tiporypyjy ce «pos napon rmacosu Kako je upHoropcka Brana jaBuna GocaHckoj na €y Heku EMHTPAHTH TIPELIJIH TPAHHLIY. Hapon He nosna Hu jenuor og OoBHx xajnyka. IllTO je y cTBapu jou Huje jacHo. Au je omiure Mu- UUbEHE€, Na je oBo neka nogBana u HenpujarerecKko Macno. 3HaMo, na je Hapony mocanuno TpnjeTu ca- natey 6ujeny aru 3uaMo u na My je seh naBHo cse opyxje onyseTo. OH je TonuKkO OCHPOMAIIHO, Na HeMA HOBallA, da HOBO opyxje «yru, ce kan 6u 3a To no6uo norpe6uy nosBony on Brane, koja uajeTpo- e nasu Ha nonjejuBai»e nosBoja. TFoBopu ce na meby xajnyuuma uma jenaH Typuuu u3 IlmeBoba u nBojuua, Koju cy cnmyxunu KAO NOCJIJIKHTEJBH KOJ ypena. Onakne uM nyiuke Monepne ? Gauro ueTHuy UpHoropcko onujeno, 3aluTo ce BnacTu He 3ayaMy eHEprHuHO, Na Mx noxBarajy? HYynuoBaro! Lllro casHaM najbe, jasuhy. S Kueuno ceno, 25/VII. Y cTBapu_ xajnyuuje y HeBecuiscKoM KoTapy uujecam casnao jou uuura uaBjecHnora. 'ToBope, na je fhyhiuno neku nau u3 Kpekosa | oTjepao xyMcKora Bona u ha ysa i uma 5—8 npyra * OBe perke CMO € crpane. Ilyuramo y3naH Mx 6e3 uKaxBe u3mjene u 6e3 KoMeHTapa CKpehyhu naxiby | jasnocTu Ha OBy 4ynHoBaTy nojaBy. IIp. yp. mp