,
g
=

= IZLAZI SVA

CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K. 11 —

ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU

FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT
: GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI ,DUBROVNIKA“.
“ DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI: SE NE VRAĆAJU. -— NEFRANKOVANA
PISMA NE PRIMAJU SE.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA I SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM

RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA
PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA.

God. XV.

U Dubrovniku 4. novembra 1906.

Broj 44.

Dubrovnik, 3. oktobra.

U Sarajevu jo došlo <
koliko srpskih omladinaca ah has daš
bezimenih, ali bezstidnih Saradnika tii

ik« u. »Firvat-
skog Dnevnik“-a. Na intrige, na na Bilataca
problematičnih individua, što ih svaki do
vrše protiv Srba nazivajući ih u mei T
dne srpske zemlje ,razbojničkom mati:
»banditima , »palikućama“ mislili Su omla-
dinci da se ne može drukčije reagirati nego
brahijalnom. silom. Bosanska vlada, s čijim
se znanjem i odobrenjem Vrše ti svakodnevni
napadaji, nije mogla biti sudija u ovom
sporu. Prepirka u javnim organima bila
je također isključena iz obzira prema javnom
moralu. i prema crvenoj olovci cenzorovoj,
koja je milostivo Propuštala sve navale, ali
nije dopustila ni jedne umjesne odbrane. Na
što se drugo mogla mladost odlučiti u tom
slučaju nego na samosuđenje ? Primjenu fi-
zičke sile u politici nikad ne odobravamo,
ali je ovdje potpuno razumijemo.
Od ovog po svojoj suštini sasvim ne-
znatnog događaja pokušali su: Franko-Sta-
dlerovci stvoriti čitavu aferu. Premda je bilo
»šest stotina napadača“, od kojih je svaki
pokazao, koliko ima snage, ona dvojica bi-
jednika došla su ipak u uredništvo ,pjeva-
jući“ i tu napisali izvještaj o događaju. To
oni sami u svom organu izrično kažu i po-
md svega toga izvještaj pišu tako kao da
jete večeri bila bartolomejska noć u $a-
rajevu.

Tu taktiku dobro razumijemo. Želi se
lično pitanje dvojice tuđinskih izmećara pri-
kazati. hrvatskim pitanjem. Gospoda bi htje-
la na formu Rijeke..i Zadra stvoriti jednu
novu aferu. Oni su događaji poljuljali hr-
vatsko-talijansko prijateljstvo, ovi trebaju da
poljuljaju srpsko-hrvatsko. Račun je čist i
za najmanje dijete razumljiv, ali inspiratori
ove ,alfere“ pokazuju pored sve njihove
uobražene mudrosti da su isto tako slabi
majstori u. stvaranju afera kao i u stvaranju
— memoranduma.

Srpsko-hrvatski sporazum nije djelo mo-
mentanog osjećaja, nego rezultat dugog pro-
mišljanja, koji je potreba narodne obrane
diktovala. On stoga nije i ne može, biti

kuća od karata, koju: bi mogao najmanji imaju i dva Muslimana. Svakako jedan utješan

Povjetarac srušiti. Dok god bude s jednu i Znak. Interesovanje naroda opaža se po punim

drugu stranu Svijesnih ljudi, koji razumiju galerijama. Na ulicama se nije takvo intereso-

zadatak našeg naroda i koji shvaćaju opa- vanje opažalo, jer Crnogorci ne vole galamu.

snost, što bi došla od ponovne borbe vs Uzbuđenje kod poslanika jasno upada u oči.

ni fra Cherabinu GLE 2.55 U jednoj kratkoj izmjeni misli o vodoosvećenju
? jegovim javnim i taj-

nim a Bi ih i o uzimanju dužnosti predsjednika po starosti
aveznicima poći za rukom da pomaknu, to se jasno ispoljilo. Nije ni čudo — ovo je

a kamo li da obore ovaj kamen temeljac prva aktivna narodna skupština.

naše politike. Rezultati našeg kratkog zaje- Naj stariji poslanik po godinama Serdar
dničkog rada i suviše su vidljivi za onoga Savo Plamenac, jedan vrlo prijatan starac, za-
ko hoće da ih vidi : : > ' uzima predsjedničko mjesto, pozivlje dvojicu
rvašnii vidi. U prispodobi sa našim mladih poslanika Mihajla Ivanovića i Dušana
Prvašnjim neuspjesima oni postaju još vi-

dliiviji d pa : i Gregovića da preuzmu dužnost privremenih se-
jiviji. Realni političari i pravi rodoljubi  kretara i izrazuje želju za sretnim radom skup-

gledaju stoga S ponosom na dosadanje štine na korist Vladaoća, otadžbine i naroda
uspjehe i njih smatraju najboljom garan- smatrajući se sretnim da mu je po starosti za-
cijom za buduće uspjehe. Dreka i mahina- Pola dužnost da otvara skupštinu. Završuje kli-
cije plaćenih političara, kojima se sav pa- “i iasineošja »Živio“, čemu se i cijela skup-
triotizam sastoji u negaciji, ne može narodne e | daria

frik ja Ka I sad nastaje jedna interesantna i karakte-
Jude u njihovu poslu omesti, niti ih može  ristična debata. Na dnevnom redu je podjela

Sa započetog pravca skrenuti. Oni znaju poslanika na odsjeke radi izbora verifikacionog
kud idu i zašto idu, oni imaju pred sobom odbora, Sekretar čita zapisnik, u kom izrično
krupan zadatak i ne gledaju na sitnice, a ma svane prapor vj Donja: bao
najmanje na sitne afere neznatnih ljudi, za mr s om ee

OH jade imjećuje samo tom izrazu ,po položaju“ i iz
k ia s
io je očevidno da služe samo nekom toga se izrađa dugo debatovanje, da li uopće
Trećem.

poslanici po položaju mogu biti dijeljeni na

Gospoda oko ,Hrv. Dnevnik“-a, koja sekcije i da li se uopće to pitanje sad, prije
su baš ovih dana dočekala da i bosanski izbora predsjedništva, može raspravljati i o nje-
iranjevci njihov list spaljuju, koja su dotle. u ner za ku" rrsndetva: Ko?
dotjerala da ih sav pošteni i sviješni narod perz obo . nae? nama s Pino
katoličk Rika re e eva > nih razloga, premda su u načelu protiv uka-
si € vjere u Bosni 1 fiercegovinipre-  znih poslanika, dok drugi žele da se odmah
zire, treba to dobro da zapamte. Ali to treba stvar riješi. U debati učestvuje skoro polovina
još bolje da zapamte oni, koji se kriju iza poslanika — znak da je u vazduhu mnogo ele-
;Hrv. Dnevnik“-a. ktrine, da je parlamentarni život jedna sasvim
nova ustanova u Crnoj Gori i da u skupštini
nema stranačkih klubova. To se u ostalom vidi

Sastanak crnogorske skupštine.

i po samom razmještaju poslanika, jer se jedva
(MRA vara cak ideja 3-4 jednomišljenika mogu vidjeti da zajedno
a : sjede.
Cetinje, 31. oktobra. Debata, koja je bila vrlo oštra, nije ipak
Sinoć je pala jaka kiša s vjetrom, a da- izašla iz granica učtivosti, koja se u Crnoj Gori
nas opet izmjenično kiša i sunce. Cetinjani vele mnogo cijeni. Samo se jedan poslanik u jednom

momentu uzbuđenja malo zaletio. Nije upotrebio
grub izraz, ali ipak jedan izraz, koji se u par-
lamentu obično ne sluša upravo radi toga jer je
to parlamenat, gdje su svi poslanici jednaki i
gdje se poštuje svačije uvjerenje.

Na Kraju se prešlo na dnevni red. Izabran
je verifikacioni odbor, u koji su ušli sve mlađi
ljudi. Znak, da poslanici i u njihovu pamet i
nepristranost vjeruju.

da su im poslanici kišu donijeli. Mnogi vele da
kiša znači berićet, drugi bi volili da je nepre-
stano: sjalo sunce, da bi to bio bolji omen. Sve
razgovori koji nas opominju da pripadamo Ori-
jentu. Blagodarenje u erkvi i vodoosvećenje kao
neki uvod u skupštinski rad dolaze da nas još
više utvrde u toni našem uvjerenju.
Skupštinska zgrada to je lijepo preuređen
Zetski dom“. Poslanici ulaze mirno i dosto-
janstveno. Većina ih je bila još u lanjskoj ni-
koljdanskoj skupštini. Prevladuje narodno odi-
jelo i stariji ljudi: Među biranim poslanicima

Predsjednik odbora Spasoje Piletić preu-
zima predsjedništvo i poziva poslanike da pre-
daju svoje punomoći. Tim je završen rad na

prvoj skupštinskoj sjednici. Sad radi verifika-
cioni odbor. Nakon svršetka njegova rada biće
zakazana nova sjednica. Otvaranje skupštine
prestonom besjedom ili ukazom biće po svoj
prilici tek u ponedjeljak.

U sastavu same skupštine vidno se pri-
mjećuje jedna jaka pogreška — veliki broj po-
slanika. Za malu Crnu Goru i suviše je veliki
broj 59 izabranih i 14 virilnih poslanika. Sa ma-
njim brojem daleko bi se bolji rezultati po-
stigli. Plemenska podjela ne bi toliko iskakala,
kad bi izborni srezovi bili veći od kapetanija;
bolja bi bila srazmjera školovanih ljudi; manje
bi se vremena i manje novca trošilo i naj po-
slije manje bi bilo nepotrebnog natjecanja u
radikalizmu. Možda upravo u ovom i leži mali
dio tragične krivice današnje vlade, koja će
neminovno morati pasti, jer je protiv nje sve
ustalo.

Nervozno uzbuđenje skupštine, koja traži
što prije priliku da sruši vladu, s psihološkog
gledišta potpuno je razumljivo. Suvereno na-
rodno predstavništvo želi odmah na početku
pokazati svoju snagu. Na dugotrajni apsolutizam
vladin ona hoće da odgovori svojim apsolu-
tizmom ne pitajući, šta će iza toga doći. U ne-
gativnom programu — da treba oboriti vladu
— izgleda da je s malim izuzecima složna cijela
skupština. U toliko se manje slaže u pozitivnom
programu, jer u cijeloj skupštini nema jedne
grupe ljudi, koja ima u naprijed određen pro-
gram. A bez toga ustavni život ne će nikad
uhvatiti korijena.

Svi su izgledi da se s najvišeg mjesta ne
će ni malo ometati rad skupštinski. Velika bi
nesreća za cijelu zemlju bila, kad bi bilo pro-
tivno. Od obične ministarske krize postala bi
u tom slučaju državna kriza. Ni za Crnu Goru,
ni za Srpstvo u ovaj momenat to ne bi bilo ni
naj manje korisno. Skupština, ako možda koji
put i prede granice, vratiće se uvijek natrag.
Za to je naj bolja garancija priznavanje koje
se ukazuje poštenim ljudima i međusobno lično
poštovanje, koje vlada među Crnogorcima. U
toliko bi se više ogriješila skupština, ako bi
izašla izvan legalnih granica. Njezin je zadatak
pozitivan i on smije biti negativan samo u toliko
u koliko mora biti. Pad današnje vlade, koju radi
njenog učinjenog ili propuštenog rada ne trpe
ni mlađi ni stariji, ne smije da za sobom povuče
ni pad ni kompromitovanje ustavnosti. Usta-
vnost iz ove borbe mora izaći neokrnjena i
neokaljana. Svijesne patriote i pravi prijatelji
ustavnosti imaće se boriti i protiv ograničenja
i protiv zloupotrebe njene. To nije lak posao,
ali je u toliko više častan. Mlada generacija,
kojoj će valjda biti povjereno izvođenje ovog
velikog djela treba u tom pogledu da iz

ŽENIDBA i UDADBA
babi aa bod J. vit. Kulišić
Ma narodni zastupnik:
Pod ovim naslovom gosp. Dr. Aleksandar
Mitrović, advokat u Kninu, napisao je članak u
Beogradskom  ,ApxuBy“, kog je dao proštampati
u posebnu brošuru te je ovijeh dana izišla na
javnost. ; og
Auktor članka, Dr. Mitrović, opisuje 240
običaj koji pri ženidbi i udadbi postoji u gor
njoj Dalmaciji, nabraja posljedice i traži im lijeka.
Mi koji živimo po sred srca sjeverne Dal-
Mmacije snebdili smo se i teško nam je na sreo
Palo, čitajuć u pomenutom članku: o načinu
kojim auktor opisuje povode i posljedice ženidbe
i udadbe kod prostog našeg naroda. |
Mi se iščuditi ne možemo od kuda je
onake pojmove o moralnosti našeg naroda g.
auktor dobio, pa da predstavi 0 njoj krim
sliku po kojoj bi se narod naš . morao upriličiti
Prostoj nerazumnoj životinji pa ! nešto. gorem
od toga. S
Pokušati ćemo da dokažemo,
nije onako kako pisac tvrdi i da 0
i udadbe, koje ni mi ne odobravamo,
iz daleka nemoralni niti živinski, naj gnus
kako ih auktor predstavlja.
Auktor prije svega
Zakonik, po kojem je jo

da u stvari
bičaji ženidbe
nijesu ni
niji,

napominje Dušanov
$ u ono vrijeme bilo

utvrđeno načelo, da se brakovi, bez crkvenog
blagosova, moraju da unište.

I današnji zakoni ovo načelo utvrđuju.
Nije zakonita ženidba ni udadba, ako nije vjen-
čanjem osveštena. sak:

Auktor se protivi smislu riječi oženiti 1
udati kako ih Vuk tumači.

Naprotiv mi smo sa Vukom, jer nema
sumnje o tom, da u cijelom našem narodu mo-
mak, čim zamjeri djevojku i kući je dovede,
kaže: ja sam se oženio; kao što djevojka, čim
za momka pođe, kaže: ja sam so udala; isto
kao što otac kaže: oženio sam sina, a majka:
udala sam ćer. Tek kašnje, kad združenog
momka sa djevojkom crkva blagosovi, smatraju
se vjenčanim. Toliko je istina da, kad se na
putu, u društvima, pred sudovima samim, upita
momka, te je prosto sebi uzeo djevojku i živi
š njome, jesi li oženjen, odgovoriće: jesam. Pita li
se djevojka, jesi li udana, kazaće: jesam. Upitaš
li oboga, jeste li vjenčani, odma odgovaraju :
nijesmo. Što to znači ? Znači da se momak sma-
tra oženjen, čim je odveo djevojku, a djevojka
udana, čim je za momka pošla. Znači još nešto,
mnogo važno odnosno povodima i namjerama te
ženidbe i udadbe, čime mislimo pobiti navode
g. auktora i rasvijetliti posve grdnu sliku koju
o moralnosti naroda našeg pred svijet iznosi.

Postojeći običaj ženidbe i udadbe ne nosi
pišta ili posve malo na sebi od onoga čega se
je auktor članka nadovezao,

dne i crkvene slave, majke dovode svoje zvele
kćeri momcima na ugled. Na ugled dolaze t
mlade udovice, dolaze i djevojke koje su de jure,
ali de facto nijesu.

Kaže kako sve udadbenice nose derdan
ili gerdan a da Vuku ove riječi nijesu bile po-
znate i opisuje suštinu i značenje tog uresa.
Govori o kolu, pri kojem se momci u djevojke
zagledaju, igraju kola u dvoje i uglavljuju što
treba, pak momak vodi djevojku kući svojoj.

Momak je, po mnijenju auktora, došao do
toga jedino radi đerdana i jus primae noctis,
vidi na njoj 200 ili 300 kr. derdana, pa se
slakomi na novac i još k tomu radi seksualnog
nagona.

Ne zna ni čija je djevojka ni koga je vo-
da. Momak uzimlje derdan odmah. Sa novcima
istog raspolaže, kako on hoće, ili on ili mu otac.

Istina je, kažemo mi, da majke dovode
udadbenice na sajmove i crkvene svetkovine.
Dovode ih baš za to da bi se momci zagledali,
e da bi se u nje zaljubili. Pa što za to? Ako
se to, recimo, majčino nastojanje opaža kod na-
šeg prostog seljaka, zar to ne postoji i kod

spođe ne dovode gospođice kćeri svoje u po-
zorišta, na sastanke, na plesove i svakovrsne
zabave, uz ostalo, glavnim smjerom, da se ko
u kćerku zagleda, da je zavoliida tako kćerka

izobraženog građanskog staleža? Zar majke go“ |

sreću svoju postigne? I to majke gospodske
rade s najvećom opreznosti, kao što naj većom
pažnjom kite kćeri svoje da ljepše i milije oku
mladića izgledaju. Nikakva zla u tome. U tome
se ogleda samo majčino srece, majčina čežnja
da dijete svoje udomi i usreći. Tako rade, ali
posve skromnije, naše seljačke majke.

Da u kola i sastanke dolaze djevojke i
mlade udovice, to znamo, ali da dolaze i dje-
vojke koje to de fucto nijesu, to nama poznato
nije, za to što, je li momak uzeo i sobom odveo
djevojku, teško se ikad više, on od nje, ona od
njega, rastaje.

. Nikako i nipošto ne stoji tvrdnja piščeva,
da se momak zagleda u djevojku i- sobom je
odvede jedino radi đerdana i jus primae noctis
i radi seksualnih nagona, pa da momak uzimlje
odma đendar, te š njime raspolaže.

Naravno je, da su i đerdan i ljepota dje-
vojke više ili manje primamljivi. Đerdan je neki
znak da djevojka nosi i miraza, a ljepost je
vazda ona koja srcu prva progovora.

Ni iz daleka ne stoji kod momka namisao
niti pohlepa da đerdan sa djevojke, čim mu u
kuću dođe, skine i prisvoji. Ovaj bi grdni čin
naišao na opći narodni prezir i osudu. Udana
djevojka primila je od roditelja svojih ovaj ures,
njezina ga je majka ponajviše dohranila od
svoje, a ona će jednako nositi đerdan i s njime
se kititi dok je mlada, ili dok ne dobije kćerku,

m mm... oj