, g = = IZLAZI SVA CIJENA LISTU: ZA AUSTRO-UGARSKU, BOSNU I HERCEGOVINU NA GODINU K. 11 — ZA SRBIJU I CRNU GORU NA GODINU K 12.—; ZA SVE OSTALE ZEMLJE NA GODINU FRANAKA 15 U ZLATU; ZA DUBROVNIK NA GODINU K 10; NA PO GODINE I NA ČETVRT : GODINE SURAZMJERNO. — POJEDINI BROJ LISTA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI. ŠALJU SE ADMINISTRACIJI ,DUBROVNIKA“. “ DOPISI SE ŠALJU UREDNIŠTVU. — RUKOPISI: SE NE VRAĆAJU. -— NEFRANKOVANA PISMA NE PRIMAJU SE. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. ZA OGLASE, RAČUNSKA IZVJEŠĆA I SLIČNE OBJAVE PLAĆA SE 20 PARA PO PETITNOM RETKU (SITNIJEH SLOVA). AKO SE VIŠE PUTA UVRŠĆUJU ONDA PO POGODBI. — ZA PRIPOSLANA, IZJAVE I JAVNE ZAHVALE PLAĆA SE OD PETITNOG RETKA 30 PARA. God. XV. U Dubrovniku 4. novembra 1906. Broj 44. Dubrovnik, 3. oktobra. U Sarajevu jo došlo < koliko srpskih omladinaca ah has daš bezimenih, ali bezstidnih Saradnika tii ik« u. »Firvat- skog Dnevnik“-a. Na intrige, na na Bilataca problematičnih individua, što ih svaki do vrše protiv Srba nazivajući ih u mei T dne srpske zemlje ,razbojničkom mati: »banditima , »palikućama“ mislili Su omla- dinci da se ne može drukčije reagirati nego brahijalnom. silom. Bosanska vlada, s čijim se znanjem i odobrenjem Vrše ti svakodnevni napadaji, nije mogla biti sudija u ovom sporu. Prepirka u javnim organima bila je također isključena iz obzira prema javnom moralu. i prema crvenoj olovci cenzorovoj, koja je milostivo Propuštala sve navale, ali nije dopustila ni jedne umjesne odbrane. Na što se drugo mogla mladost odlučiti u tom slučaju nego na samosuđenje ? Primjenu fi- zičke sile u politici nikad ne odobravamo, ali je ovdje potpuno razumijemo. Od ovog po svojoj suštini sasvim ne- znatnog događaja pokušali su: Franko-Sta- dlerovci stvoriti čitavu aferu. Premda je bilo »šest stotina napadača“, od kojih je svaki pokazao, koliko ima snage, ona dvojica bi- jednika došla su ipak u uredništvo ,pjeva- jući“ i tu napisali izvještaj o događaju. To oni sami u svom organu izrično kažu i po- md svega toga izvještaj pišu tako kao da jete večeri bila bartolomejska noć u $a- rajevu. Tu taktiku dobro razumijemo. Želi se lično pitanje dvojice tuđinskih izmećara pri- kazati. hrvatskim pitanjem. Gospoda bi htje- la na formu Rijeke..i Zadra stvoriti jednu novu aferu. Oni su događaji poljuljali hr- vatsko-talijansko prijateljstvo, ovi trebaju da poljuljaju srpsko-hrvatsko. Račun je čist i za najmanje dijete razumljiv, ali inspiratori ove ,alfere“ pokazuju pored sve njihove uobražene mudrosti da su isto tako slabi majstori u. stvaranju afera kao i u stvaranju — memoranduma. Srpsko-hrvatski sporazum nije djelo mo- mentanog osjećaja, nego rezultat dugog pro- mišljanja, koji je potreba narodne obrane diktovala. On stoga nije i ne može, biti kuća od karata, koju: bi mogao najmanji imaju i dva Muslimana. Svakako jedan utješan Povjetarac srušiti. Dok god bude s jednu i Znak. Interesovanje naroda opaža se po punim drugu stranu Svijesnih ljudi, koji razumiju galerijama. Na ulicama se nije takvo intereso- zadatak našeg naroda i koji shvaćaju opa- vanje opažalo, jer Crnogorci ne vole galamu. snost, što bi došla od ponovne borbe vs Uzbuđenje kod poslanika jasno upada u oči. ni fra Cherabinu GLE 2.55 U jednoj kratkoj izmjeni misli o vodoosvećenju ? jegovim javnim i taj- nim a Bi ih i o uzimanju dužnosti predsjednika po starosti aveznicima poći za rukom da pomaknu, to se jasno ispoljilo. Nije ni čudo — ovo je a kamo li da obore ovaj kamen temeljac prva aktivna narodna skupština. naše politike. Rezultati našeg kratkog zaje- Naj stariji poslanik po godinama Serdar dničkog rada i suviše su vidljivi za onoga Savo Plamenac, jedan vrlo prijatan starac, za- ko hoće da ih vidi : : > ' uzima predsjedničko mjesto, pozivlje dvojicu rvašnii vidi. U prispodobi sa našim mladih poslanika Mihajla Ivanovića i Dušana Prvašnjim neuspjesima oni postaju još vi- dliiviji d pa : i Gregovića da preuzmu dužnost privremenih se- jiviji. Realni političari i pravi rodoljubi kretara i izrazuje želju za sretnim radom skup- gledaju stoga S ponosom na dosadanje štine na korist Vladaoća, otadžbine i naroda uspjehe i njih smatraju najboljom garan- smatrajući se sretnim da mu je po starosti za- cijom za buduće uspjehe. Dreka i mahina- Pola dužnost da otvara skupštinu. Završuje kli- cije plaćenih političara, kojima se sav pa- “i iasineošja »Živio“, čemu se i cijela skup- triotizam sastoji u negaciji, ne može narodne e | daria frik ja Ka I sad nastaje jedna interesantna i karakte- Jude u njihovu poslu omesti, niti ih može ristična debata. Na dnevnom redu je podjela Sa započetog pravca skrenuti. Oni znaju poslanika na odsjeke radi izbora verifikacionog kud idu i zašto idu, oni imaju pred sobom odbora, Sekretar čita zapisnik, u kom izrično krupan zadatak i ne gledaju na sitnice, a ma svane prapor vj Donja: bao najmanje na sitne afere neznatnih ljudi, za mr s om ee OH jade imjećuje samo tom izrazu ,po položaju“ i iz k ia s io je očevidno da služe samo nekom toga se izrađa dugo debatovanje, da li uopće Trećem. poslanici po položaju mogu biti dijeljeni na Gospoda oko ,Hrv. Dnevnik“-a, koja sekcije i da li se uopće to pitanje sad, prije su baš ovih dana dočekala da i bosanski izbora predsjedništva, može raspravljati i o nje- iranjevci njihov list spaljuju, koja su dotle. u ner za ku" rrsndetva: Ko? dotjerala da ih sav pošteni i sviješni narod perz obo . nae? nama s Pino katoličk Rika re e eva > nih razloga, premda su u načelu protiv uka- si € vjere u Bosni 1 fiercegovinipre- znih poslanika, dok drugi žele da se odmah zire, treba to dobro da zapamte. Ali to treba stvar riješi. U debati učestvuje skoro polovina još bolje da zapamte oni, koji se kriju iza poslanika — znak da je u vazduhu mnogo ele- ;Hrv. Dnevnik“-a. ktrine, da je parlamentarni život jedna sasvim nova ustanova u Crnoj Gori i da u skupštini nema stranačkih klubova. To se u ostalom vidi Sastanak crnogorske skupštine. i po samom razmještaju poslanika, jer se jedva (MRA vara cak ideja 3-4 jednomišljenika mogu vidjeti da zajedno a : sjede. Cetinje, 31. oktobra. Debata, koja je bila vrlo oštra, nije ipak Sinoć je pala jaka kiša s vjetrom, a da- izašla iz granica učtivosti, koja se u Crnoj Gori nas opet izmjenično kiša i sunce. Cetinjani vele mnogo cijeni. Samo se jedan poslanik u jednom momentu uzbuđenja malo zaletio. Nije upotrebio grub izraz, ali ipak jedan izraz, koji se u par- lamentu obično ne sluša upravo radi toga jer je to parlamenat, gdje su svi poslanici jednaki i gdje se poštuje svačije uvjerenje. Na Kraju se prešlo na dnevni red. Izabran je verifikacioni odbor, u koji su ušli sve mlađi ljudi. Znak, da poslanici i u njihovu pamet i nepristranost vjeruju. da su im poslanici kišu donijeli. Mnogi vele da kiša znači berićet, drugi bi volili da je nepre- stano: sjalo sunce, da bi to bio bolji omen. Sve razgovori koji nas opominju da pripadamo Ori- jentu. Blagodarenje u erkvi i vodoosvećenje kao neki uvod u skupštinski rad dolaze da nas još više utvrde u toni našem uvjerenju. Skupštinska zgrada to je lijepo preuređen Zetski dom“. Poslanici ulaze mirno i dosto- janstveno. Većina ih je bila još u lanjskoj ni- koljdanskoj skupštini. Prevladuje narodno odi- jelo i stariji ljudi: Među biranim poslanicima Predsjednik odbora Spasoje Piletić preu- zima predsjedništvo i poziva poslanike da pre- daju svoje punomoći. Tim je završen rad na prvoj skupštinskoj sjednici. Sad radi verifika- cioni odbor. Nakon svršetka njegova rada biće zakazana nova sjednica. Otvaranje skupštine prestonom besjedom ili ukazom biće po svoj prilici tek u ponedjeljak. U sastavu same skupštine vidno se pri- mjećuje jedna jaka pogreška — veliki broj po- slanika. Za malu Crnu Goru i suviše je veliki broj 59 izabranih i 14 virilnih poslanika. Sa ma- njim brojem daleko bi se bolji rezultati po- stigli. Plemenska podjela ne bi toliko iskakala, kad bi izborni srezovi bili veći od kapetanija; bolja bi bila srazmjera školovanih ljudi; manje bi se vremena i manje novca trošilo i naj po- slije manje bi bilo nepotrebnog natjecanja u radikalizmu. Možda upravo u ovom i leži mali dio tragične krivice današnje vlade, koja će neminovno morati pasti, jer je protiv nje sve ustalo. Nervozno uzbuđenje skupštine, koja traži što prije priliku da sruši vladu, s psihološkog gledišta potpuno je razumljivo. Suvereno na- rodno predstavništvo želi odmah na početku pokazati svoju snagu. Na dugotrajni apsolutizam vladin ona hoće da odgovori svojim apsolu- tizmom ne pitajući, šta će iza toga doći. U ne- gativnom programu — da treba oboriti vladu — izgleda da je s malim izuzecima složna cijela skupština. U toliko se manje slaže u pozitivnom programu, jer u cijeloj skupštini nema jedne grupe ljudi, koja ima u naprijed određen pro- gram. A bez toga ustavni život ne će nikad uhvatiti korijena. Svi su izgledi da se s najvišeg mjesta ne će ni malo ometati rad skupštinski. Velika bi nesreća za cijelu zemlju bila, kad bi bilo pro- tivno. Od obične ministarske krize postala bi u tom slučaju državna kriza. Ni za Crnu Goru, ni za Srpstvo u ovaj momenat to ne bi bilo ni naj manje korisno. Skupština, ako možda koji put i prede granice, vratiće se uvijek natrag. Za to je naj bolja garancija priznavanje koje se ukazuje poštenim ljudima i međusobno lično poštovanje, koje vlada među Crnogorcima. U toliko bi se više ogriješila skupština, ako bi izašla izvan legalnih granica. Njezin je zadatak pozitivan i on smije biti negativan samo u toliko u koliko mora biti. Pad današnje vlade, koju radi njenog učinjenog ili propuštenog rada ne trpe ni mlađi ni stariji, ne smije da za sobom povuče ni pad ni kompromitovanje ustavnosti. Usta- vnost iz ove borbe mora izaći neokrnjena i neokaljana. Svijesne patriote i pravi prijatelji ustavnosti imaće se boriti i protiv ograničenja i protiv zloupotrebe njene. To nije lak posao, ali je u toliko više častan. Mlada generacija, kojoj će valjda biti povjereno izvođenje ovog velikog djela treba u tom pogledu da iz ŽENIDBA i UDADBA babi aa bod J. vit. Kulišić Ma narodni zastupnik: Pod ovim naslovom gosp. Dr. Aleksandar Mitrović, advokat u Kninu, napisao je članak u Beogradskom ,ApxuBy“, kog je dao proštampati u posebnu brošuru te je ovijeh dana izišla na javnost. ; og Auktor članka, Dr. Mitrović, opisuje 240 običaj koji pri ženidbi i udadbi postoji u gor njoj Dalmaciji, nabraja posljedice i traži im lijeka. Mi koji živimo po sred srca sjeverne Dal- Mmacije snebdili smo se i teško nam je na sreo Palo, čitajuć u pomenutom članku: o načinu kojim auktor opisuje povode i posljedice ženidbe i udadbe kod prostog našeg naroda. | Mi se iščuditi ne možemo od kuda je onake pojmove o moralnosti našeg naroda g. auktor dobio, pa da predstavi 0 njoj krim sliku po kojoj bi se narod naš . morao upriličiti Prostoj nerazumnoj životinji pa ! nešto. gorem od toga. S Pokušati ćemo da dokažemo, nije onako kako pisac tvrdi i da 0 i udadbe, koje ni mi ne odobravamo, iz daleka nemoralni niti živinski, naj gnus kako ih auktor predstavlja. Auktor prije svega Zakonik, po kojem je jo da u stvari bičaji ženidbe nijesu ni niji, napominje Dušanov $ u ono vrijeme bilo utvrđeno načelo, da se brakovi, bez crkvenog blagosova, moraju da unište. I današnji zakoni ovo načelo utvrđuju. Nije zakonita ženidba ni udadba, ako nije vjen- čanjem osveštena. sak: Auktor se protivi smislu riječi oženiti 1 udati kako ih Vuk tumači. Naprotiv mi smo sa Vukom, jer nema sumnje o tom, da u cijelom našem narodu mo- mak, čim zamjeri djevojku i kući je dovede, kaže: ja sam se oženio; kao što djevojka, čim za momka pođe, kaže: ja sam so udala; isto kao što otac kaže: oženio sam sina, a majka: udala sam ćer. Tek kašnje, kad združenog momka sa djevojkom crkva blagosovi, smatraju se vjenčanim. Toliko je istina da, kad se na putu, u društvima, pred sudovima samim, upita momka, te je prosto sebi uzeo djevojku i živi š njome, jesi li oženjen, odgovoriće: jesam. Pita li se djevojka, jesi li udana, kazaće: jesam. Upitaš li oboga, jeste li vjenčani, odma odgovaraju : nijesmo. Što to znači ? Znači da se momak sma- tra oženjen, čim je odveo djevojku, a djevojka udana, čim je za momka pošla. Znači još nešto, mnogo važno odnosno povodima i namjerama te ženidbe i udadbe, čime mislimo pobiti navode g. auktora i rasvijetliti posve grdnu sliku koju o moralnosti naroda našeg pred svijet iznosi. Postojeći običaj ženidbe i udadbe ne nosi pišta ili posve malo na sebi od onoga čega se je auktor članka nadovezao, dne i crkvene slave, majke dovode svoje zvele kćeri momcima na ugled. Na ugled dolaze t mlade udovice, dolaze i djevojke koje su de jure, ali de facto nijesu. Kaže kako sve udadbenice nose derdan ili gerdan a da Vuku ove riječi nijesu bile po- znate i opisuje suštinu i značenje tog uresa. Govori o kolu, pri kojem se momci u djevojke zagledaju, igraju kola u dvoje i uglavljuju što treba, pak momak vodi djevojku kući svojoj. Momak je, po mnijenju auktora, došao do toga jedino radi đerdana i jus primae noctis, vidi na njoj 200 ili 300 kr. derdana, pa se slakomi na novac i još k tomu radi seksualnog nagona. Ne zna ni čija je djevojka ni koga je vo- da. Momak uzimlje derdan odmah. Sa novcima istog raspolaže, kako on hoće, ili on ili mu otac. Istina je, kažemo mi, da majke dovode udadbenice na sajmove i crkvene svetkovine. Dovode ih baš za to da bi se momci zagledali, e da bi se u nje zaljubili. Pa što za to? Ako se to, recimo, majčino nastojanje opaža kod na- šeg prostog seljaka, zar to ne postoji i kod spođe ne dovode gospođice kćeri svoje u po- zorišta, na sastanke, na plesove i svakovrsne zabave, uz ostalo, glavnim smjerom, da se ko u kćerku zagleda, da je zavoliida tako kćerka izobraženog građanskog staleža? Zar majke go“ | sreću svoju postigne? I to majke gospodske rade s najvećom opreznosti, kao što naj većom pažnjom kite kćeri svoje da ljepše i milije oku mladića izgledaju. Nikakva zla u tome. U tome se ogleda samo majčino srece, majčina čežnja da dijete svoje udomi i usreći. Tako rade, ali posve skromnije, naše seljačke majke. Da u kola i sastanke dolaze djevojke i mlade udovice, to znamo, ali da dolaze i dje- vojke koje to de fucto nijesu, to nama poznato nije, za to što, je li momak uzeo i sobom odveo djevojku, teško se ikad više, on od nje, ona od njega, rastaje. . Nikako i nipošto ne stoji tvrdnja piščeva, da se momak zagleda u djevojku i- sobom je odvede jedino radi đerdana i jus primae noctis i radi seksualnih nagona, pa da momak uzimlje odma đendar, te š njime raspolaže. Naravno je, da su i đerdan i ljepota dje- vojke više ili manje primamljivi. Đerdan je neki znak da djevojka nosi i miraza, a ljepost je vazda ona koja srcu prva progovora. Ni iz daleka ne stoji kod momka namisao niti pohlepa da đerdan sa djevojke, čim mu u kuću dođe, skine i prisvoji. Ovaj bi grdni čin naišao na opći narodni prezir i osudu. Udana djevojka primila je od roditelja svojih ovaj ures, njezina ga je majka ponajviše dohranila od svoje, a ona će jednako nositi đerdan i s njime se kititi dok je mlada, ili dok ne dobije kćerku, m mm... oj