bj Godina XIV. Maja 1905. Broj 19. Cijena listu Za Bostro-Ugarsku, Bosnu : Hercegovinu na godinu Kruna 11, Za Srbiju i Crnu goru na go. linu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu rinaka 15 u zlatu. Za Dubrovnik na godinu Kr, 10, Na po godine. 1 ona četvrt godine šurazmjerno, Pojedini broj lista 20 para. DU Pretplata i oglasi. Saju se administraciji Dubrovniku Dopisi se šalu uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, Javne zahvale, računska izvje šća i slično objave plaća se 20 para od reika (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Befrankovana pisma ne wi- maju se. Suka Vlasnik, izdavatel i odgovorni urednik Miho Vacchetti, am mn Dubrovnik, 5. maja. Fuzija hrvatskih stranaka gotov je čin. Saborski klubovi narodne hrvatske i pravaške stranke, na sastanku u Spletu 97. DP. m., pot- pisali su novi program i osnovali zajednički »klub hrvatske stranke“, u koji su stupili za- stupnici obiju stranaka, boz ,čistih« koji, osim Majstrovića, nijesu ni došli na sastanak. Klub se uredio i izabrao predsjednikom D.ra P. Čin- griju, potpredsjednikom D.ra A. Trumbića a tajnikom D.ra Dulibića. , Narodni List“ kao pri- vremeni službeni organ stranke donio je pro- gram i proglas na narod. Prvi donosimo na drugom mjestu, a na drugi ne treba da so 0- svrćemo, jer osim općenitih fraza ne sadržava ništa osobito. U programu se nas najviše tiče Li IV. tačka, a stilizacija nihova jamačno je i splet- skom zboru najviše muke zadala. Kao plod kompromisa ispala je uslijed toga nejasna i dvolična, tako da može zadovoliti svakoga i nikoga. U četvrtoj se samo tački pominu Srbi, ali tako općenito, da mogu bit potpuno zadovoljni i oni koji vide Srbe samo u Srbiji a inače ih ne priznaju nego ih krste političkijem Hrvatima ili im pridijevaju ,tako zvani“. Najglavnija je prva tačka pa s toga daka- ko i najneodređenija i najmaglovitija. Nom se može prikriti i najpravaškiji i najčišči kao i najnarodnačkiji program; svaki, samo na- rodni ne. Zaista ne može se reći, da su hrvat- ski zastupnici na spletskom sastanku imali pro- strane vidike. Škučenost fiihova čini se još ču- dnovatija u ovom času kad su svakome uši i oči još pune: hvalospjeva širokijem pogledima i pro- stranijem osnovama vladike Štrosmajera i kad iz Zagreba na daleko odjekuje ponovno brati- mlene Srba i Bugara s Hrvatima. Zar može biti ,vrhovni narodni cil, da se sve zemle napučeno Hrvatima ustavnim sred- stvima slože u jedno samostalno državno tijo- lo?“ Zar Hrvati još i danas no vide pored so- bo nikoga drugoga na Balkanu? Zar su toliko slijepi, da pored togu mogu još u ,proglasu“ govoriti o okuplafiu narodnih sila ,za opsežne narodne zadaće“ i o strankama osnovanim ,na širokoj narodnoj podlozi“? Biće, ali mi ovo _ ne razumijemo, kao što neo razumijemo ni kako »Jedinstvo“ (br. 35) može pisati, da načela velikana Štrosmajera i dr. slave triumf“, jer da Su ,u programu hrvalske stranke u Dalmaciji“. Ako je ovo plod fuzije, bole da je nikada nije ni bilo. j Veli se da se zbor od mnogo Judi ne možo nikad u svojim odlukama izdići nad osred- fost ni prihvatiti nikakve velike osnove, sve da je sastavlen od samih genija, jer sc i geniji mo- gu slagati samo u onome što im je zajedničko, a to je ono obično, svakodnevno i prosto, što / je opće svim ludima. No u Spletu niti su go- Of viji na okupu bili, niti ih jetako mnogo na zboru 2 bilo, niti je za širi pogled trebalo izdići se na nivo viši od osrodneg političara. Nešto je dru- go dakle uzrok tjesnogrudnoati i. ohučvuusu . vidika. : Osim toga, prva tačka treba i drugih obja šnena. Nas so ne tiče kako Hrvati hoće da slože narodno s državnim pravom i kako mogu to dvoje .u jedan dušak pominati: to je na svrhu fihova stvara ioni su valda više na čistu s realnom vri- * jednosti državnoga prava, pa su ga i pomenuli samo iz pijeteta i obzira prama fiekolicini iz Među sobe. Nas se više tiče da čujemo čisto i bistro, koje su ,sve zemle napučene Hrvatima“ i želeli bismo da nam Hrvati ne ostanu dužni ; odgovor, jer bez toga teško je govoriti o ,ravnom drumu prema Srbima“. Istina, , Jedinstvo“ u 34. broju kaže od riječi do riječi: | i 2 2 »Možemo javiti, da se ovdje misli, po 12- Mjeni misli između zastupnika, a što je jasno iu programu, na sjedirene Dalmacije sa Hr- Vaiskom, pa Istre i Međumurja. Jer u Dalma- «eiji ima Hrvata i Srba, a i Srbi su za sjedi- fede Dalmacije sa Hrvatskom, a u Istri i Me- đumurju su sami Hrvati od slovenske krvi. iva izuzete su iz kombinacije Bosna i Hercegovina, ili bole one su ostavjene sebi, što je vrlo pametno; prvo jer one zemle ni- jesu anektovane, a opet one su i bile kamen smutfie među nama, bez ikakvo potrebe. “ Ali ,Jedinstvo“ nije ni službeni ni polusluž- beni organ nove hrvatsko stranke, a ovaj druk- čije gudi. ,Narodni List“ u br. 84, za koji »Crvena Hrvatska“ veli da je izašao kao or- gan stranke, ne daje nikakvog objaštena koje se zemle imaju pod onim riječima razumjeti, već komentujući program kaže: »Program te stranke (,hrvatske“) u bit- nosti nije doista nov, jer hoće da postigne ono, za čim svi sviestni Hrvati od vjekova teže, ono što je bio i do sada cilj naših ustavnih borba: sdruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao prvi ko- rak k ujedinjenju i samostalnosti cjelokupnoga hrvatskoga naroda. »Ovaj program hrvatski je barjak, koji mora da okupi okolo sebe sve sviestne Hrvate u Dalmaciji, ma kojoj stranci ili frakciji do sada pripadali, jer hoće da se bori za one iste ideale koji su bili jednako sveti i Anti. Starčeviću i Mihovilu Pavlinoviću i Mihu Klaiću i svim osta- lim hrvatskim zatočnicima od početka naših ustavnih borba. Na tomu programu mogu se složno boriti i pripadnici bivše pravaške stranke, i narodnjačke i starčevićanske, jer im je cilj je- dan, a plodovi, što so mogu pobrati samo slož- nom i snažnom akcijom, dolaze u korist ne prolaznih stranaka, nego zajedničke nam do- movine.« .Narodni List“ svakako je dosledniji od »Jedinstva“. On ne spomine ni Strosmajera, ni liberalizam, ni ,jaki block sa Srbima“, ni ,pravu slovensku podlogu“, već u saglasju s prvom tačkom programa meće u jednu vreću i Antu Starčevića i Miha Klaića. Želeli bismo znati, ko je vjeran tumač programa: ,Narodni List“ ili »Jodinstvo“ i jesu li iđeali Starčevićevi i Pa- vlinovićevi (onoga potorega Pavlinovića, iza o- kupacije) ideali i nove ,hrvatske stranke“? Dok to ne obaznamo, iiz riječi i iz djela, ustegnuće- mo se od daleg raspredana. U ostalom treba da sada sačekamo i ak- ciju Hrvata za slogu sa Srbima. O pismenoj poruci srpske stranke za sporazumno postupane prilikom nastajnih općinskih izbora bilo je go- vora i u spletskoj skupštini, i po riječima ,N. Lista“ >klub je odlučio odgovoriti srbskoj stran- ci, da želi, da se u onim obćinana, gdje su Hrvati i Srbi pomiješani, sporazumno obave obćinski izbori, prepuštajući mjestnim faktorima da urede polankosti toga sporazumljenja.« Je li ovo ovako i je li ovo sve? Zašto se uprava hrvatskoga kluba obraća pojedinijem načeonicima nagovarajući ih da sklapaju izborne kompromise sa Srbima, ano uzme čitavu stvar u svoje ruke i uglavi neku opću osnovicu za Sporazum? Ili se no osjeća dovolno jaka za to i misli da ne može govoriti u ime cijeloga na- roda, ili drži da je pitafo o sporazuniku sa Sr- bima sporedne važnosti koje treba prepustiti po- jedinijem mjestima da se oko rega pogadnju kuko koje i edje koje hoće? : Po riječima koje tekom dvije godine slu- šamo, ne bi se reklo da Hrvati svu jezgru ovo- ga pitafa vido u tome, koliko će gdje biti iza- brano srpskih a koliko hrvatskik vijećnika, ali na djalivva drgleda kak alke. DUH daruj uu- gadaja će pokazati lažu li riječi ili djela. asia dd ——- sai Rusija se proporađa. Poslije krimskog rata. Gorčakov je govo- rio: Rusija se pribira (La Russio sTo rocucil- le); iza ovoga rata treba kazati: Rusija se preporad a. I misao na to preporadđaie, i ako se odavna zametla, ojačala se baš za vrijeme ovoga rata. Za čudo je kako su i prijateli i no- prijateli Rusije složni u tome, da je sadašno ruska uprava kriva na krajnom istoku ruskim nedaćama (da rečemo ey" 'emistično mjesto oblo nesrećama). Povijest, svjetlost svijeta, očito nam kaže, da je kod Jene propao onađašni pruski režim, pa kod Sedana Napoleonski; a sad lu- čom istine ta ista povijest krivi rusko ,pravi- telstvo“ za neuspjehe ruske u Manguriji. Treba se preporadati, a to govore prilike u vojsci i upravi ruskoj, (netačnosti, neredi, neposlusi, pronevjerena i 0st.) i prilike u unutrašnosti (ne- miri, nezadovolstva, bombe i ost.) Tim jađima, + Kzlazi svake nedj elje. pravi i vojsci, trebaće da posluša taj vapaj. I Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. istna, mogla bi današta uprava donekle i do- skučili strogom kontrolom, Prisilenim poretkom i brutalnom silom, koja bi sve to potrla, pa viku i buku ušutkala. Ali ima neki treći po- klič, koji se ne d& nikako podušit a nepresta- no viče na Rusiju, a to jo opća savijest, ko- ja se nije sano u Rusiji razvikala, nego je po svemu prosvijetlenom svijetu graknula na Ru- sijat i na nezine rabote. Sad kad su so plodo- Vira. znanosti zemle jedna drugoj približile, prosvijetlilo i unapredile, ne može se ništa skrit ni izvrnut, jer opća savijest viče i niko joj ne odole. Doceat Maksim Gorki. Vas prosvijetle- ni svijet zavikao je na Rusiju: Maksim Gorki nije samo Rus, on je cijeloga svijeta; odriješi mu okove, slobodu mu povrati! IT rusko pra- vitelstvo, ako i prezvolno, sluša. — I prosvije- tleni Rusi viču na svoju upravu, gdje smiju i ko smije. Eno n. p. Tolstoga, koji svašta pi- še i govori na svoju vladu, a kroz negova usta sva napredna Rusija grmi. Neka se usudi ru- ska vlada išta proti proroka Jasne Polane, pa će sva Rusija u plamen buknuti, a vas na- predni svijet klikovati. Kad nije smiješna Po- povska graja Tolstomu naudila, koja još neuke mase vodi, kamo li će vladina! A. čemu pri- pisat tu indemnitat? Tolstoga štiti opća javna savijest. Sad neprestano opći glas svjetske savi- jesti viče Rusiji: Treba da se preporadaš, ne ide ti dosadašna rabota! — I Rusija, više nego buku unutrašiih nemira i smrad truhleži u u- , ako Rusija poklekne, to će pokleknuti zvanična Rusija, a ne nikako narod ruski. I godine 1870. minuloga vijeka zvanična truhla Napoleonska Francuska podlegla je, a narod francuski ni po što, nego dapače iza rata pokazao je žilavost jaču nego igda. Za velike narode trebaju i vo- like kušnio. Preporodena Rusija biće sebi spas i vragovima strah, a svima Slovenima radost, dika i zaštita, pak u naprednom svijetu imaće veće glasa i ugleda. Neka svakojaka štampa kojekako piše i bunca. Izopačena je štampa kao i anarhija pravi nemoćni izrast na udovi- ma. Bomba anarhiste naliči krilatoj riječi raz- uzdana novinara. Kako što anarhizam štete na- nosi zlatnoj ideji Judske jednakosti, tako i izo- Pačeno novinarstvo pravoj kritici ludskih posala. No štampa može bit i neuka i pristrana. Svjeiska štampa u sadašnemu ratu, osim nekih izuzetaka; pokazala se pristrana i naklona Ja- panu. Ne zna se, je li to veće prirodna naklo- nost slabijemu i manemu, ili mržna i strah od Rusije, gorostasno i silne. Rekao bih da jv ovo potone, a na sva ta novinarska. kričana rodo- lubi ruski kažu: Ako izgubimo Manguriju, do- bićemo Rusiju! — Neka govore neki tobožni prijateli Rusije, da nije trebalo sad ništa kretat u Rusiji, prije nego se ona raskrsti s Japanom, i da je izdajstvo domovino ustajati u ovim pri- likama — a mi kažemo kao pravi prijateli Ru- sije: Da kad, nego sad, kad je grešnik su “wo- nina e adskog. zagrlaja;<ostaće "svo lonso kome I i "ed- nano bješe u počelo. Dakle ruski napred faci i rodolubi ovom prilikom mislo Rusiju spasti. I budi tako u veliki dobri čas! A Rusi će to i postignut, jer su tvrdokorni kao da i- maju finske krvi u svojim žilama. Ako su jed- nako Rusi i oni, koji treba da popuste, u ma- Nini su, pa će klonuti i uzmaknuti. Glavna je stvar da so Rusija preporodi; a ako je ovaj rat tomu doprinio i Japanci bili indirektan uzrok: banzai Japancima, Pa. su ovijem ratoni neizmjernu uslugu učinili islo- venima. \ Ovaj rat, što mnogo na mjerilima teži, ni- je popularan u Rusiji. ,Šta ćemo na OMJELN Istoku“? veli mužik, ,mi imamo kod kuće do- sta zemle; dajte nam je“. Ali pravitolstvo tako ne misli, nego dapače radi političkih i okonom: skih razloga silnoj prostorini traži izlaza u Ti- hom Oćeanu; no je pri tome zaboravilo, da za sve te pothvate treba spreme, vremena i sile, da i zadovolstva kod kuće, gdje su mužici i radnici ostavleni na milost i nemilost moguć- nika. S toga, ako se rat ima nastaviti onom že- stinom, kojom je dosle vođen, rusko pravitel- stvo trebalo bi da sad neke sloboštine progla- si u Rusiji. Najprije da smiri mužike i radnike, pa da objavi slobodu štampe, sastajala, savi- jesti, jednakosti svačije pred zakonom, ravno- pravnosti sviju narodnosti. Kad sve to utvrdi i zajamči, tad da pozove sve Ruse na odmazdu i produžere rata. Dakle, uz domaću slogu sad je vrijeme saveznik Rusijin a japanski pro- tivnik. Otezane i produžene rata Japance će Skišiti, a s domaće sloge i podijelenih slobo- ština prestaće u Rusiji neredi, pa će tada Rus, Finac, Polak, Jermenin u bratskom zagrlaju liti krv za zajedničku Rusiju; tad će i ruski Jevre- jin biti rodolub kao što je Jevrejin engleski, ta- lijanski i ost., jer Jovrejima treba stoleća dok se podignu, pošto stoleća bili su tlačeni. Ako se to dogodi, kad se gora zaodjene listom a livada travicom zelenom, biće trke po ravnim Kotarim. S. if PROGRAM kluba hrvatske stranke prihvaćen u zboru hrvatskih zastupnika u Spletu dne 27. Aprila o. g. 1. Hrvatska stranka stoji nepomično na stanovištu sjediliena kralevino Dalmacije s kra- levinom Hrvatskom i Slavonijom na temelu narodnog i državnog prava, smatrajuć ovo sjo- difene znamenitim korakom k oživotvorefu vr- hovnog narodnog cila, koji teži na to, da se sve zemle napućene Hrvatima ustavnim: sred- stvima slože u jedno samostalno državno tijelo. Il. Hrvatska će stranka nastojati i raditi: a) da se krijepi hrvatska svijest u Dalmaciji; osobito širenem pučke prosvjete i organizaci- jom narodne snage na političkom i gospodar- stvenom polu ; b) da se hrvatskom jeziku prizna i zajamči gospodstvo u učioni, u javnim uredima, kao i u javnom životu u Dalmaciji, te da se zemla riješi prevlasti talijanskog i obrani od nameća- na nemačkog jezika u državnim uredima: €) da se prema zahtjevima vremena, a na te- melu pravičnosti, premijene postojeći izborni zakoni ; d) da se promiču sve grane narodnog gospo- darstva, najpače polodjelstva i pomorstva; po- sebiee. da se Dalmacija spoji železnicom preko Hrvatske sa monarhijom i da se glavne luke našeg primorja privežu Bosni i Hercegovini, prirodnim nezinim zaledem; 0) da so općine urede na način, koji će sve to bole štititi i unapređivati probitke narodne, ne dirajuć pri tome u autonomna prava zajam- čena im postojećim zakonima ; : f) da so usavrši i proširi is- sv uu; a lakoumnost, zloupotrebe i neredi rađaju ka- tastrofe i nesreće. Pa za ta poduzeća treba re- obzirom »= rasu učenicima omogući i zajamči naobrazba na višim školama u hrvatskom jeziku. II. Hrvatska stranka, poštivajući svačije vjersko čustvo, drži se načola, da sd vjera ne smije spajati ni miješati sa narodnošću, tako da razlika vjeroispovijesti ne možo i ne smije biti zaprekom složnog narodnog rada, IV. Hrvatska stranka smatra da su Hr- vati i Srbi jedan narod po krvi i jeziku, ne- razdruživo spojeni zemlištem na kojem obita- vaju, te će prema tome raditi da se uklone i onemoguće razmirice, a da se uvriježi |ubav među nima, na osnovu zdravog samokupnog rađa za opći narodni bolak. : V. Hrvatska stranka nastojaće, da se me- đu slavenskim narodima goje bratski osjećaji uzajamnosti, te dosljedno. da u slavonskom svi- jetu steče sućut opravdanim zahtjevima hrvat- skog naroda. VI. Hrvatska će stranka ići u susret sva- kom zahtjevu novih vremena, koji bi stajao u skladu sa dobrobiti i napretkom naroda.