x. Pojedini broj lista 10 novčića. u carevinskom vijeću. Cijena listu Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior, 5.50 Za Srbiju i Crnu Boru na go- dinu fior. 6. : m Dubrovnik na godinu fior, 5, a bb * godine: i na četvrt godine surazmjerno. Pretplata i ogla: %. ; Šalja se administraciji , Dubrovniića, Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvje- ća i slične objave plaća se 10 novč puta štampaju, po pogodbi. + a Nefrankirana pisma ve pr “a maja se. 4 "Broj & Izlazi svake Nedjelje. Godina V]II. Poslovni broj Pr. 1. zova i>-B- 90: U Ime Njegova Veličanstva Cesara O. K. Sudbeni Dvor Le Molbe u Dubrovniku kao nad- ležni Sud u tiskarnijem poslima, - riješavajuć- o prijedlogu U. K. Državnog Odvjetništva u Dubrovniku Ss. 1/99 gudi: 1. Sadržaj članka pod naslovom , Pismo iz Mostara“ tiska- nog u dom stupcu prve strane i u prvom stupeu druge strane polit. časopisa , Dubrovnik“ Br. 7. koji je izašao u Dubrovniku 12 tek. pod uredništvom A. Fabrisa, označuje se zločinom smetanja javnog mira predvigjena u S. 65 a K, /. i pretstup - kom bunjenja po S. #00 K. 7. JI. Potvrgjuje se već izvršena zapljena i zabranjuje se dalje rasprostiranje zaplijenjenog članka, te se naregjuje da budu uni- šteni zaplijenjeni primjerci, kao i oni koji bi se unaprijed zapli- jenili, rastavljanje dotične tiskarne ploče, suviše da bude uvr- štena u list ova odluka. Razlozi Vidjevši da smjerom i sadržajem članka pod naslovom Pismo iz Mostara“ uvrštenog u broju 7 časopisa ,Dubrovnik« nastoji se poticati drage Ja mržnju i prezir proti državnoj Vlasti u njezinoj djelatnosti u okupiranijem predjelima Bosne i Hereegovine, i proti Okružnom predstojniku Mostara na njego- vu uredovnu djelatnost Bi sugjeno kako u današnjoj odluci. Dubrovnik 16 Veeljač 1899 C. K. Presjednik Milić Dubrovnik, 17. februara. U srijedu otvara se nekoliko sabora, megju kojima i dalmatinski. Svrhom ovoga a početkom idućega mjeseca otvoriće ge i ostali sabori kraljevina i zemalja zastupanijeh Odgopgjenjem ovoga posljednjega zbog državne krize u jednoj i a drugoj polovini monarhije, ovogogišnje za- sjedanje sabor& veoma je znamenito. Politički svijet velikom znatiželjnosti očekivaće izjave i mišljenje narod o današnjoj krizi, a sva- čija pažnja biće obraćena češkomu saboru kao središtu oko koga se okreće i lomi vas politički život ove naše polovine monarhije. Češko Pitanje i držanje Nijemaca prama nje- mu kardinalne su tačke cijele politike. Po- voljno ili nepovoljno riješenje češko-njemač- koga spora, koji bez opasnosti po mir i na- predak narodA teško je dalje odlagati, utiče outicaće i na ostala pitanja u Austriji. “ Stanje je tako ozbiljno i zamašno, da je teško predvidjeti, u kojem će se pravcu ri- > Ješiti kriza, koja je obuhvatila cijelu monar- > hiju. Zahtjevi magjarske opozicije, na koje je = ugarska vlada dijelom pristala, iz temelja drmaju današnjijem ustrojstvom monarhije i obaraju prošlogodišnje zaključke sklopljene u Pla izmegju austrijske i ugarske vlade od- nosno nagodbe. Magjarska opozicija kao da ja postigla davno željeni cilj, biva, da se ugarskomu saboru prizna pravo samostalno- doje uregjenja carinarskijeh i trgovačkijeh od- nošaja i bez obzira na Austriju, ako se do izvjesnoga roka ne sklopi nagodba. Ovaj uspjeh magjarske opozicije drma današnjijem ustrojstvom monarhije, podgriza naj jaču vezu >“ izmegju Austrije i Ugarske i stvara novi Položaj, za koji ni jedna ni druga vlada ne bijahu pripravne, što više obara zaključko sklopljene. prošle godine u Ischlu. Kto uz češko imamo i magjarsko pitanje, a da ne govcrimo o: pretensijama Nijemaca, koji su takogjer veliki faktor u državi. Doista austrijski sabori u kritičnije vri- jeme nijesu bili sazvani. Njihovo će se zasje- danje ovoga puta podvostručenom pažnjom > pratiti. | i Sabor kraljevine Dalmacije uslijed poci- - jepanosti stranaka «i usljed protivnosti koje ih dijele, neće u ovom odsudnom času igrati One uloge, koja bi se od njega po geograf- Skom položaju zemlje mogla očekivati. Naš % politički život toliko pošao stranputicom, da mu barem za sada lijeka nema, već tre- ba prepustiti da vrijeme učini Svoju, da ono zacijeli grdne rane što ih je mahnita veliko- hrvatska politika na narodnom tijelu otvorila. Blagodareći toj politici, mi, Srbi i Hrvati, u ovom odsudnom času nećemo i ne možemo podignuti svoj glas, kako bi nam se doliko- valo. Valjda će se i u našem saboru pono- viti oni prizori kao tu skoro u hrvatsko-sla- vonskom. Valjda se zastupnik Biankini i dru- govi na to već spremaju. To već unaprijed možemo predvidjeti i kazati nesugjenoj braći: Idite svojijem putem, mi vas ne možemo i ne ćemo slijediti. Svaki narod u monarhiji okuplja sve svoje sile da bude složan i je- dnodušan, a vi svaki dan sve to dublji jaz izmegju nas kopate. Što ćemo mi Srbi? — Na ovo pitanje odgovor je veoma lak. Složno i dogovorno stati na braniču srpskoga imena i narod- nijeh prava, a pri tome zaboraviti na sve nesuglasice, koje u ostalom .nijesu vrijedne da dalje opstoje. Evo sada najbolje zgode da uprava ,Srpskoga Bratstva“ zajedno sa sga- kupljenijem srpskijem poslanicima sve brat- ski uredi, pa da svi kao jedan čovjek po- gjemo naprijed onom stazom, koja je doista trnovita, ali vodi k plemenitom cilju: srpsko- ga bratstva i vjerske snošljivosti. me m Dr. Jovan Jovanović, Zmaj U br. 17. , Zastave“ čitamo pod naslo- vom: Zmajova pedesetgodišnjica ovaj uvodni članak : »Ova je godina — Zmajeva. Navršuje se 50 godina, kako je Dr. Jovan Jovanović, Zmaj, uzeo pero u ruke, da njime krči prosvjetnu narodnu nji- vu. Blagosovljen onaj trenutak kada ge to dogodilo! » Budimpeštanska omladina srpska, ,kolo mla- dih Srba“, pokrete se, da prva pro- slavi taj trenutak. Ona priregjuje u počast Zmajevu svečanu sjednicu, te je time otpočeo niz svečano- sti u počast Zmajevvu. »I opet ponavljamo: Ova je godina Zmajeva! Svečana sjednica ,kola mlad:'h Srba“ list onoga vijenca, kojim ć» parod naš da okiti svijetlo čelo Zmajevo. »Zmajevom pjesništvu nema takmaca ni u većih naroda. Zmajeve pjesme zađovoljavaju i srce i pamet. Njegove su pjesme i lijepe i mudre. One zanose i uče. I onda, Zmaj je srpski pjesnik. On i kad pjeva u svijetu, u toj je pjesmi srpski duh. Zmaj nije sio na pegaza, on se zbratimio sa srp- skom vilom. »Jeste li pratili programe svetosavskih besje- da?! I nagjoste li soda Na programu ne bješe ispisano ime Zmajevo?! Zmajevo pjesništvo je osvojilo cio srpski svijet. Zanijelo nam je i duša i srce i pamet, bez njega ne možemo. Da možo biti da nam uzme ko to pjesništvo, mi bi osjetili užasnu prazninu. Osiromašili bi.“ ,»Zmaj nam je dao sve, što je imao. Al mo- žemo slobodno reći, dao nam je u prevodu i svo ono, što je najljepše u njemačkom, magjarskom, ruskom pjesništvu, pa čak i u engleskom. Zmaj je razgrnuo zavjese naše, te pustio da nam svijetle i tugja sunca, te da i ona zagrijevaju srca naša. » Vrijednost Zmajeva kao lirskog, dramskog, epskog pjesnika priznata je. Ali je li iko još do- stojno ocjenio vrijednost Zmajeva kao političkog a, ekrane pjesnika ? A Zmaj je radio desetinama godina na političkom pjesništvu. Mnoge su tu pjesme bile dnevne vrijednosti, mnoge će se pogubiti, docniji naraštaji neće ih više razumjeti. Ali utisak tih pjesama bješe u svoje vrijeme — ogroman. Mnoga i mnoga Zmajeva pjesma vrijedila je koliko i Mi- letićey članak. Zmaj je umio u svojim političkim pjesmama da oduševi klonule, umio je da jednom jedinom iskrcm velikog uma svoga rasvijetli stvar, tek j6 prvi & umio jo satirom svojom da pogodi narodne pro- tivnie posred srca. » Uvijek čist, uvijek pošten, uvijek Reeda. uvi- jek slobodouman, uvijek iskren prijatelj svoga naroda, borio se Zmaj u društvu sa najnaprednijima. Onda, kad je naš narod vodio najljućv, najdurašuiju borbu, Zmaj bješe u prvim redovima s Miletićem. »Bio je megju prvima, al nikad nije — ko maudovao. Nije se isticao i volio je da se povuče, kad ne prijeti opasnost. Al kad naigje oštar napad na narod naš, kad redovi počnu da malaksavaju, il kad treba naprijed, onda je Zmaj baceo u redove protivničke — šrapnele. »Nije ovdje mjesto da pišemo o političkoj ulezi Zmajevoj, kao pjesnika i književnika. Ali ne treba zaboraviti i neće ge zaboravit nikad godi- na 1884. Kud bolest otrže sa poprišta Miletića, a jedni se povukoše, drugi pogjoše kud ne treba, onda je Zmaj u svom ,Starmelom“ sa pjesmama i šti- palicama svojim, davao pravac čitavoj stranci.... »No još u ono doba, dok je prividuo išlo sve kao što treba, vidimo Zmaja gdje se posvećuje novom polju. Zmaj se okrenuo djeci. Zbog čega? »Proročko oko Zmajevo providjelo je ono, što će da nastupi i on založi svu snagu svoju, da stvori od djece ljude, bolje ljude no što smo mi. Ako nam djeca ne budu bolja, rodoljubnija, poštenija od nas, onda je naša narodna budućnost u opa- snosti. »Ono, što mi ostali počinjemo da uvigjamo tek danas, prorečko oko Zmajevo prozrelo je prije 20 godina. .... »I vinu se Zmaj na drugom kraju nebu pod oblake i poče da piše pjesme za djecu, koje su ne- nadmašne, i osvoji srca dječija još jače, no što osvoji srca odraslih i stvori pedagoški list , Neven“, koji je izazvao divljenje stručnjaka, te danas ispo- vijedaju, da je Zmaj najveći buš u pedagoškoj knji- ževnosti.... »Navršilo se 50 godina zmajevanja Zmujeva na nebu srpske književnosti. O1 strane srpske omla- dine peštansie kreguu prva varnica blagodarnosti. Mi je pozdravljamo! I naskoro će se sastajati slične Varnice iz sviju srpskih krajeva i razbuktiće se plamen priznanja našega, koji će ujedno rasvijetliti zasluge Zmajeve na daleko. nPrije 25 godina, oktobra mjeseca, proslavlje- na je Svečano u N. Sadu Zmajeva 25-godišnjica; ove godine oktobra mjeseca proslaviće se bez sum- nje u Zagrebu 50 godišnjica Zmajeva blagotvorna Tača na nervdnoj njivi našoj. To će biti opšta slava. A ne treba da bude ni jedno srpsko mjesto koje u u toku ove godine ne pogje stopama kola mladih Srba. Jer je ova godina — Zmajeva. »Ovo je prva naša riječ, kojom pozdravljamo Prvu varnicu blagodarnosti prema neocjenjivim za- slugama: Zmaja, Jovana Jovanovića. ACL <n& 108 Dubrovnik, 18. februara. Pišu nam iz Zadra, da je državno nad- odvjetništvo: po naredbi ministarstva zatražilo sve spise što se odnose na raspravu protivu Dra Antuna Pugliesi zbog poznatoga telegra- ma kao i sve spise što se odnose na istragu koja se vodila protivu D.ra Vladimira Tro- janovića zbog podle denuncije. Kao što je poznato, državno odvjetništvo u Dubrovniku, pošto je preslušalo množinu svjedoka, bješe odustalo od istrage protivu D.ra Vladimira Trojanovića. Što se s ovijem namjerava, vidjećemo. Ali pošto se traže spomenuti spisi, i pošto 6. k. kotarsko poglavarstvo radi mnogijeh posala ne će se moći sjetiti uloge, koju je igrao za dugo vrijeme u Dubrovniku žandar- poštovogja Johann Zahratnik, i dosljedno ne će moći priložiti svjedodžbu njegova ponaša- nja, eto ćemo je mi iznijeti i stavljamo je na. znanje Slavnomu ć. k. Državnomu Nadodvjet- ništvu u Zadru i Visokomu c. k. Ministarstvu u Beču, Poštovogja Johann Zahratnik bješe osu- gjen na 6 mjeseca tamnice, degradiran i otpušten iz službe bez ikakva prava na mi- rovinu i na ikakvu javnu službu radi prone- vjerenja preko 40 for. jednomu žandaru. Ali je poznato takogjer, da je isti poštovogja na više mjesta u gradu pojeo lijepijeh novaca. Rečeni poštovogja, dok je bio u službi, hvalisao se da ima naredbu s višega mje- Sta, da svakoga nadgleda te da izvještuje; a mišljenje je množine gragjana, da su sve denuncije protivu Srba u posljednje vrijeme od njega potekle, pa i ona protivu D.ra Vla- dimira Trojanovića. Ovo je rječiti prilog savremenoj istoriji Dubrovnika i Boke-Kotorske. me mi ve * e Naši dopisi Paštrovići 14. februara. (Zvanični ispravak i istina). — Na dva juna prošle godine zaplijeniše financijalni stražari neko- liko goveda, svojinu nekih naših općinara, kao kon- troband. Mi smo odmah, ovaj nemio dogagjaj, ona- ko kako je u suštini bio opisali u 24 br. cijenjenog »Dubrovnika“, u nadi da će samovolja financijalnih stražara pasti u oko pozvanoj pospodi, te da će ovi stati na putu daljem ovakom postupanju. Ali na veliko naše iznenagjenje, ne samo što naša tužbai preporuka nijesu našle odziva, kod pozvane gospode, već u 26, br. ,Dubrovnika“ objelodanjuje presvije- tli g. Hočevar ispravak na naš dopis, sa kojim ka- tegorički poriče i najmanju istiau u našem dopisu. Zbog okolnosti koju će čitaoci dalje vigjeti donosi- mo ispravak u ojelini, koji doslovce glasi: »Nije istina što bijaše rečeno u dopisu Paštrovići »2&. maja (5. juna) 1898., donešenom u listu » Dubrov- pliku« broj 25., dneva 12. juna 1898., da ušto je »momak Ilije pok. Lasa Kažanegre dne !/, 1898. pčuvao goveda Kažanegre iz Pržna i drugijeh nei- »menovanijeh osoba da se je susrio sa financijal- »Nim stražarima, dočim je rečeno blago gonio da »napoji, koji goveda zaplijeniše, kao i ono da je nostalo bezuspješuo svako učestvovanje kod nadle- »žne financijalne vlasti sa strane dotičnih gospoda- »ra životinje da bi rečeni volovi bili oslobogjeni. »Istina je naprotiv da dočim su dne 2'/, 1898. ;linancijalae straže čuvale granicu austrijsko-crno- ngorsku na mjestu zvatom »Krstov Križ« poviše »sela Kuljače da su vigjeli preći granicu 6 goveda“ »Sonjenih od nepoznate osobe, koja kad ih ugleda »pobjegne u granicu crnogorsku. Ovo 6 volova po- »što su prešli granicu bili su zakonito zaplijenjeni. »Ponašanje je dakle financijalnih stražara sa- »Svim zakonito bilo a pošto za ovu stvar nije niko »potraživ učestvovanje 6. k. financijalnog Ravna- »teljstva niti 6. k. Kotarskog financijalnog Ravna- »teljstva u Dubrovniku pada svako opaženje dopi- »Snika na koje bijaše zaveden s nepozuanja pravog »stanja stvari. »Od 6. k. Presjedništva Financijalnog Pokrajinskog »Ravnateljstva Zadar 20. juna 1898. Hočevar.“ Iza ovakog ispravka bili smo primorani opet 0 stvari opširnije pisati. I ako smo bili više nego i sigurni da će kad tad istina na površinu izići — ipak smo računali du će do konačnog riješenja, kao što to obično biva, proteći mnogo vremena, te da bi u tom slučaju kad bismo na ispravak pre= mučali mnogo naših čitalaca a osobito svijetla i presvijetla nadležna gospoda promislili i rekli: — »Ohi tace conferma“. Najposlije istine ispliva nad mutnom vodom: nazad malo dana doznadosmo da su vlasnici zapli- jenjenih. goveda primili od kotarskog poglavarstva presudu koje glavni dio i zaključak doslovce dono- gimo. Presuda glasi: »«.... Što se tiče mjesta zapljene po neko- »jim stražarima blago je bilo zaplijenjeno u dolovi- »ma rečenim >»Vele Njive«, dočim po drugijem »Stražarima oni su trčali za blagom do ceste i za- Dopisi se šalju uredništvu. \52. >, ži % od retka (gitnijeh slova). Ako se viže zA