< Cijena listi mo Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior, 5.50 .Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu cfior, 6. > Ba svo ostale zemlje na godinu > franska 15 u zlatu. ; Pao Dubrovnik na godinu for, 5.. Na pć godine i na četvrt godine isurazmjerno. Pojedini broj lista 10 novčića. ugla ETA O ijo EKU + ik Salju odani Pubrovn a Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se n> vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- ća i slično objave “plaća se. 10 novš. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. . Nefrankirana. pisma ne pii- maju se. Broj 9. Godina V]II. Dubrovnik, 25 februara. Dvađesetoga ovoga mjeseca općinske uprave u cijeloj. pokrajini izložile su izborne imenike za biranje novijeh općinskijeh zastup- stva. Ovijem činom stupamo u pripravne radnje za općinske izbore, koji će se ljetos po cijeloj pokrajini u isto vrijeme obaviti. Novi općinski. pravilnik osim drugijeh “preinaka i dopunjaka odregjuje, da nova iza- brana općinska zastupstva traju šest godina. Izmegju ostalijeh ovo je najzamašnija izmje- na dosadašnjem: općinskom pravilniku. Oda- . ile ona važnost koja se daje ovogodišnjijem + epćinskijem izborima, kao i veliko interego- vanje stranaka i pojedinaca, kako će se iz- bori“ svršiti. M. > Kod nas općine igraju veliku ulogu u svakome pogledu: bilo u narodnom bilo u političkom bilo u gospodarstvenom. Općinski djelokrug ili ti bolje općinska autonomija kod nas je dosta prostrana, stoga je odgovor- nost općinskijeh uprava dosta velika t. j. ba- rem bi imala biti velika. Ali tu odgovornost ne može da svak jednako shvati, jer_kod nas u pokrajini u velikom broju slučajeva nije se pazilo na sposobnost ljudi. koje su birali u općinska. zastupstva već samo na njihovo političko vjerovanje. U jednu.riječ, velika vo- ćina našijeh općina postala je političkijem poprištem utrkivanja najnižijeh stranačkijeh strasti. U takome stanju stvari naravski je, da je najviše stradao općinski imetak na šte- tu pak svijeh općinara bez razlike političko- ga mišljenja, jer nesavjesno rukovanje općin- skom blagajnom i razbacivanje općinskoga novca u stvari nepotrebite donose za posljedi- eu povišenje općinskijeh prireza, koji su pak u mnogijem općinama postigli maksimum, a ne stoje ni u kojem razmjeru sa onijem u što ge općinski novac rasipao i trošio. > Žalosno stanje mnogijeh našijeh općina bijaše izazvalo, u posljednje vrijeme, u novi- nama zapomaganje protivu nesavjesnijeh i .Nesposobnijeh: općinskijeh uprava. Taj bolni poklič i sada se ponavlja, te se na sva usta vapi za poštenom i sposobnom općinskom upravom. Mnogi to nastavljaju propovijedati, sli kad se dogje do općinskijeh izbora, prvi će pogaziti svoje riječi. Općine su u prvom redu administrativna tijela, kojima se starati za blagostanje i na- predak općinarA, a političko narodna pitanja imela bi stoprvo doći u drugi red. Kod nas je sasvijem protivno, politika je sve. prikrila; a što u ne malom broju općinskijeh blagaj- na pauk mrežu gradi, i što se novac rasiplje i dugovi gomilaju, zato političari sa ulice ne pitaju; u ostalome to se i ne tiče njihove prazne kese, u najgorem slučaju oni mogu da nešto dobiju, pa mogu i općinskijem pri- sjednicima postati, osobito u ovoj pravaško- popovskoj eri... e :Na općinu dubrovačku možemo ponosito prstom uprijeti kao na_ uzor i primjer, što može savjesna i sposobna uprava da učini Za napredak svojijeh općinara. Dugo bi bilo Sve nabrojiti, što je današnja općinska uprava od 1891. godine u svakom pogledu uradila. > U jednom kratkom članku ne može se Sve nanizati i predočiti. Spomenućemo samo glavnije: nekoliko poljana, ulica i puteva sasvim se pokaldrmalo ili napravilo ili popravilo koliko u gradu toliko u predgragjima. Napravio, se kolni put u Lapadu. Gradi se put u Postra- Izlazi svake Nedjelje. nju. Konačno se uredilo pitanje o vodi, te je svak sađa ima izobilno. Zgradila se česma u Gružu. Zgradila se veličanstvena kasarna za dubrovački i bokeljski domobranski bata- ljun. Rasvjeta se u velike umnožila.. Povisila Se plata općinskijem činovnicima. Sklopila se pogodba za električnu rasvjetu. 1 u gradnji » Hotel Imperiala“ današnja općinska uprava ima dosta zasluge, osobito naš zaslužni _ na- čelnik, g. Frano barun Gondola, U ovo vri- jeme pada podizanje i otkriće Gundulićeva spomenika, kojom je prilikom općina dubro- vačka potrošila nekoliko tisuća forinata. Ovo je vidni rad današnje općine. Ovo svak svakoga dana može da vidi. 0 ovome ne treba raspravljati, jer je tu; a svak mora priznati, da je korisno i potrebito. Ko je. po- znavao Dubrovnik prije godine 1890. i upo- redi sa sadašnjijem, treba da prizna, da je nastao veliki preokret. Prije se opažala u svemu neka vrst zastoja ili ti letargije, a sada napretka i života. Da nije bilo današnje općinske uprave i na čelu joj g. Frana baruna Gondole, možemo sigurno tvrditi da ovoga preokreta i napretka u Dubrovniku ne bi bilo. U sve spomenute radnje općina dubro- vačka potrošila je veliku sumu novaca, pa ivak općinski prirez nije velik, iznosi ove godine 45 po sto. Postotak prireza mogao je biti i manji, jer u općinskoj blagajni ima oko 32.000 for. pretička, što se drži za re- servni fond. Istina je, da je općina morala sklopiti i zajam, da izvede rečene velike rad- Dje, kao n. p. domobransku kasarnu, koja stoji oko 450.000 for. U ostalom to nije pravi dug, već investicija, a njenim prihodi- ma direktnim i indirektnim isplaćuje se ka- mata i amortizacija zajma. Općina dubrovačka u narodno-politiškom pogledu može služiti za uzor i primjer. I ako je današnja općinska uprava postala uslijed kompromisa izmegju srpske i autonomne stranke, ipak ona nije ni priregjivala: niti učestvovala ikakvijem_ političkijem demonstra- Cijama. Svečanost otkrića Gundulićeva spo- menika najbolja je svjedodžba političke sno- šljivosti današnje općine. I sami politički protivnici od nekoliko vremena su umukli, jer im je sva vika uzaludna: sunce se ne može dlanom sakriti. : hi/-e- Budućnost Austrije U Februarskoj svesci ,Revue de Paris“ napisao je odlični češki političar i vogja, bivši podpredsjednik carevinskog vijeća, dr. Kra- marš, vrlo važnu raspravu pod natpisom: «U oavenir de | Autriche“, (budućnost Au- strije). Ta rasprava glasi u kratkom izvodu ovako : Austrija gada prolazi kroz tešku krizu. To nije obična prolazna kriza, koje su tako prirodne u sa- vremenim državama, — to je pitanje opstanka, prava kriza, čiji je izlazak teško unaprijed pogoditi. Samo životna snaga vladavine, koja se više puta pokazala u teškim epohama austrijske istorije, daje nadu, da se i ovaj put može povoljno riješiti. S to- ga treba pri riješenju ovoga pitanja da se stvori takva podloga državnoj konstrukciji, da se ovake smutuje ne mogu više ponoviti Oro pitanje nije samo vežuo za austrijske narode već i za Gijelu Evropu, jer je austrijska monarhija jedan od naj- važnijih njenih dijelova. — Zatim dr. Kramarž ispi- tuje uzroke krize u istoriji Austrije posljednjeg vi- jeka. Z,metke krize nalazi još u pragmatičkoi san- kciji Marije Terezije, koja je utrla put sadašnjem dualizmu koji je stvoren još prije Bajsta g. 1749, — Spminje zatim pokušaj nasilne centralizacije i germaniziranja nenjemačkih naroda pod Josipom II. koja je dovelo do 1848, — 'naertavši razvitak Au- strije od toga duba ovamo, bavi se o jezičuim na- redbama koje su raspirile furor teutonicus, koji je dotle sumo tinjao. Nem ički agitatori, ne pročitavši i ne shvatirši sadržine tijeh naredaba, diguše viku, da su posvećena istorijska prava Nijemaca u opa- snosti. Narcd im povjerova i Budeni pade. Nezado- Voljivši se pobjedom počeše tražiti, da ge njemački jezik: prizna općim državnim jezikom. No nenjema- Čka Se većina ne može s time složiti. Jedini je izlaz iz ovog haosa priznanje istorijskih prava zemljama češko krune. Dr. Kramarž savjetuje vladi, da raširi izborno pravo za sabore, da prizna i zajamči prava. nsrodnih manjinaku gaboru i da se: osobito čuva Nijemaca, jer se. pangermanskom agitacijom može vrlo lako njemačko Pitanje u Austriji izroditi u opće ,austrijsko.“ Njemački jezik neka ostane u vi- šoj austrijskoj administraciji i u Vojsci a tijem će še odbiti opasnost paugermanizma. — Prelazeći na spoljašnju politiku Austro-Ugarske drži se načela, da ona ima da služi evropskoj ravnoteži i govori protiv osvajačke politike na: Balkanu. Za 20 godi- na uprave Bosuom i Hercegovinom nije Austro- Ugarska stekla simpatije stanovništva. Austro-Ugar- Ska se mora odreći svakog upletanja u balkanske Stvari. — Trojni je savez sada na umoru. On je izgubio svoju važnost onim danom kada je Njema- čka počela voditi svoju kolonijalnu politiku. Austro- Ugarska je došla sada pred dilemu: Ili: da pomaže Njemačkoj u ostvarenju njenih političkih fantazija ili da bude bedem protiv njenih gigantskih namje- Ta, I ba$ od.tle, što Njemačka želi da joj Austro- Ugarska pomuže u ,Drang nach Osten“-u dolazi ona neodlučnost, ono oklijevanje u riješnju pitanja koje se ne smije odgagjati. I to će biti dotle, veli dr. Kramarž, dok god u Beču budu u njemačkom poslanstvu tražili vrhovnog sudiju u svima pitanji - ma habsburške monarhije. Austro-Ugarskoj je, po riječima dra Kramarži, odregjena druga uloga. Ona nema du vadi za drugoga kestsnje iz vatre; oua ima da čuva evropsku ravnetežu i da bude jamstvom evropskoga svjetskoga megjunarodnoga mira. — Austro Ugarska treba da prizna pravo Svima svojim narodnostima, jer je sloboda i ravno- Pravnost čvrst temelj države. Autrija se s toga mora odreći osvajanja tugjih zemalja, ali ona može opstati vijekovima ne. moljakajući nikoga, već se ošlanjsjući jedino na svoju unutrašnju snagu. Od- lučni je čas kueuuo sađa, Ili njemački jaram ili Svoja nezavisnost! Kramarž se ne nada, da će biti ovo posljednje. Dalmatinski Sabor Zadar 23 februara. Juče je uobičajenom svečanošću otvoreno tri- doget i četvrto zasjedanje dalmatinskoga sabora. Po- slije svečane službe božije, otvorio je sabor pred- sjednik Dr. Gajo Bulat. U svom govoru predsjednik je sabora na prvom mjestu spomenuo nenadnu smrt Nj. V. Cosarice Jeligave kao i vruće saučešće naroda naše pokraji- ne u žalosti za izgubljenom vladaricom. Poslije ovo- S& gloznoga dogagjaja, nastavlja, da su, po volji Nj. Veličanstva, zamukli svečani glasovi, koji su imali da odjekuju prigodom proslave pedesetgodi- šnjice Njegove slavne Vladavine, te s toga zemalj- ski odbor nije mogao ispuniti nalog gabora, da 0go- bitim odaslanstvom pokloni Nj. Veličanstvu u ime dalmatinskoga sabora homagijalna čuvstva, ali je. ispunio tu ugodnu dužnost putem pismene adrese. — Zatim se predsjednik ajetio umrlijeh poslani- ka: Vlaha viteza De Giulli i Aleksandra Katića i pozvao poslanike da za iskaz žalosti i poštovanja ustanu, — Dalje govorio je o radu zemaljsko- ga odbora. Dobile su vrhovnu potvrdu zakonske: osnove: o oprostu državnih, zemaljskih i javno za- okladnih činovnika, dušobrižnika i učitelja od prire- za na porez od plate; ona glede organa pozvanih da presugjuju, da li se izmjenom zemalja bolje go- spodarenje postiže; ona u štićenju ribanja u unu- trašnjim vodama i napokon ona o zajmu od 400.000 kruna za poljodjelske poboljšice. Spomiuje dalje ne- sreću koja je zatekla neka sela općine Sinjske, pa i samu varoš te gradoju novih željezničkih pruga. Navješta nove zakonske osnove: o. zamjeni globa | 1 radi zanemarenoga pohagjanja pučkih učionica, o zamjoni globa za.šumske prekršaje u- radnje javne koristi, o povišenju plata učiteljima gragjanskih škola. Takogjer će zemaljski odbor prikazati : neke stilističke preinake pravilniku zemaljsko -veregijskog zavoda, i Iza govora predsjednika Sabora, namjesnik je u ime vlade pozdravio poslanike i spomenuo jedno- dušne, zanosite izjave naroda naše pokrajine prigy- dom Vladareva jubileja. O željezničkom pitanju > namjesnik je rekao: : »Nakon pošljednjeg zasjedanja napokon se je zbio radostiv napredak u području gvozdenih puteva u ovoj Kraljevini. Neće vele Vremena proći, a že- ljeznički vozovi ća stići u Dubrovnik i Hecegnovi, i juriti će prugom Spljet-Sinj-Aržano. Nadajmo ge da će to biti početak, tako dugo očekivane povolj- ne željezničke politike, za koju sam se ja, na korist Zemlje i monarhije, ponovno zauzimao i za koju u se uvijek zauzimoti najvruće.“ Dalje nabraja što je namjesništvo uradilo za napredak blagostanja u pokrajini i državnu pripo- moć udijeljenu postradalima od potresa u sinjskom kotaru. i Poslije ove svečane sjednice istoga dana u 6 ura u veče bila je prva sjednica. Novoizabrani Srpski poslanik, Marko vit. Petranović, položio je svečano obećanje. Zatim je namjesnik pročitao car- | sko pismo, kojim se saboru zahvaljuje na lanjskoj adresi. Pismo glasi: »Prilikom pedesete obljetnice onoga dana, u koji sam Ja stupio na prijestolje, sabor Moje lju- bljene kraljevine Dalmacije Zaključio je, da Mi pos“ izaslanstva prikaže poklon zemaljskoga zastupstva i da Mi udresom svečano iskaže želje, koje prilikom ovoga važnoga spemen-dana daja oduška vjernosti i privrženosti prema Meni i Mojemu domu, ljubavi za 1ži domovinu i skrbi za dobro carevine. »Z00g duboke žalosti, u koju je smrt Moje u Bogu usnule supruge, Njenoga Veličanstva carica i kraljiće Jelisave, zavila Mene i Moj dom, nije bilo moguće da-izaslanstvo izagje preda me. nAli rado uzimljem na znanje poklon sabora, te mu za njegovu lojaluu izjavu kažem Svoju car- > sku zahvalu. »Ja znam, da dinastička vjernost, koja se vidi u toj izjavi, odgovara osjećajima naroda, što ga zastupa sabor, i da izrazuje takogjer nepokolebljivo pristajanje uz svezu carevine, koja je božjom provi- dnosti snažno i čvrsto spojena razvitkom od neko- liko stotina godina slavne povjesti. »U raznolikoj sudbini Mojega pedesetogodišnje- ga vladanja nalazio sam sigurnu potporu prijestolja u požrtvovnoj odanosti Mojih vjernih naroda, koja se je uvijek održala. Ona — ma što budućnost skrivala u svojemu krilu — sigurno jamči za to, da će moć i ugled dižave ostati neoskrnjeni, »Poduprte pravima pojedin:ca, za koja jamče državni osnovni zakoni, i ravnopravnošću naroda duševna i materijalna kultura svuda su se lijepo razvile. : »Brižoomu njegovanju dobra pojedinijeh dije- lova, koje je svakako potrebito za neprestani napre- dak cjeline, može samo koristiti, ako se pri razvi- janju javnijeh uredaba zemaljskijem zastupstvima, koja 8u u prvome redu zvana da paze na interese blagostanja, dade primjerno polje za to, da vrše svoja ustavna prava. »Ja se nadam i želim, da pored sviju opreka mišljenja i nastojsnja ozbiljna volja za stvarno pro- micanje > duševnoga i materijalnoga blagostanja učini, da se postigne zajednički rad svijeh sila oslonjen na megjusobneme poštovanju prava i na pravici. : »Svijem djelima sabora, koja budu nadahnuta tom mišlju, neće manjkati Moja vladalačka skrb. | »Ovim šaljem saboru Svoj carski pozdrav.“ Po pročitanom carskom pismu poslanik Bian- kini zahtijevao je da se o istomu otvori rasprava. Predsjednik mu je na to odgovorio, da o tome pod- nese pismeni predlog na početku jedne druge sje- dnice. Zatim se prešlo na izbor tajnik4, finansijskog i molbeničkog odbora i odbora za pregledanje rada zemaljskoga odbora. Izbor Dr,a Vlaha Matijevića bio je ovjerov- ljen bez rasprave. po