< Cijena listi
mo Austro-Ugarsku, Bosnu i

Hercegovinu na godinu fior, 5.50

.Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu cfior, 6.

> Ba svo ostale zemlje na godinu
> franska 15 u zlatu. ;
Pao Dubrovnik na godinu for, 5..

Na pć godine i na četvrt godine
isurazmjerno.

Pojedini broj lista 10 novčića.

ugla
ETA O ijo EKU + ik
Salju odani Pubrovn a
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se n> vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
ća i slično objave “plaća se. 10 novš.

od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi. .

Nefrankirana. pisma ne pii-
maju se.

Broj 9.

Godina V]II.

Dubrovnik, 25 februara.
Dvađesetoga ovoga mjeseca općinske
uprave u cijeloj. pokrajini izložile su izborne
imenike za biranje novijeh općinskijeh zastup-
stva. Ovijem činom stupamo u pripravne
radnje za općinske izbore, koji će se ljetos
po cijeloj pokrajini u isto vrijeme obaviti.
Novi općinski. pravilnik osim drugijeh
“preinaka i dopunjaka odregjuje, da nova iza-
brana općinska zastupstva traju šest godina.
Izmegju ostalijeh ovo je najzamašnija  izmje-
na dosadašnjem: općinskom pravilniku.  Oda-
. ile ona važnost koja se daje ovogodišnjijem
+ epćinskijem izborima, kao i veliko interego-
vanje stranaka i pojedinaca, kako će se iz-
bori“ svršiti. M.
> Kod nas općine igraju veliku ulogu u
svakome pogledu: bilo u narodnom bilo u
političkom bilo u gospodarstvenom. Općinski
djelokrug ili ti bolje općinska autonomija kod
nas je dosta prostrana, stoga je odgovor-
nost općinskijeh uprava dosta velika t. j. ba-
rem bi imala biti velika. Ali tu odgovornost
ne može da svak jednako shvati, jer_kod nas
u pokrajini u velikom broju slučajeva nije
se pazilo na sposobnost ljudi. koje su birali
u općinska. zastupstva već samo na njihovo
političko vjerovanje. U jednu.riječ, velika vo-
ćina našijeh općina postala je  političkijem
poprištem utrkivanja najnižijeh stranačkijeh
strasti. U takome stanju stvari naravski je,
da je najviše stradao općinski imetak na šte-
tu pak svijeh općinara bez razlike političko-
ga mišljenja, jer nesavjesno rukovanje općin-
skom  blagajnom i razbacivanje općinskoga
novca u stvari nepotrebite donose za posljedi-
eu povišenje općinskijeh prireza, koji su pak
u mnogijem općinama postigli maksimum, a
ne stoje ni u kojem razmjeru sa onijem u
što ge općinski novac rasipao i trošio.
> Žalosno stanje mnogijeh našijeh općina
bijaše izazvalo, u posljednje vrijeme, u novi-
nama zapomaganje protivu nesavjesnijeh i
.Nesposobnijeh: općinskijeh uprava. Taj bolni
poklič i sada se ponavlja, te se na sva usta
vapi za poštenom i sposobnom općinskom
upravom. Mnogi to nastavljaju propovijedati,
sli kad se dogje do općinskijeh izbora, prvi
će pogaziti svoje riječi.
Općine su u prvom redu administrativna
tijela, kojima se starati za blagostanje i na-
predak općinarA, a političko narodna pitanja
imela bi stoprvo doći u drugi red. Kod nas
je sasvijem protivno, politika je sve. prikrila;
a što u ne malom broju općinskijeh  blagaj-
na pauk mrežu gradi, i što se novac rasiplje
i dugovi gomilaju, zato političari sa ulice ne
pitaju; u ostalome to se i ne tiče njihove
prazne kese, u najgorem slučaju oni mogu
da nešto dobiju, pa mogu i općinskijem pri-
sjednicima postati, osobito u ovoj  pravaško-
popovskoj eri... e
:Na općinu dubrovačku možemo ponosito
prstom uprijeti kao na_ uzor i primjer, što
može savjesna i sposobna uprava da učini
Za napredak svojijeh općinara. Dugo bi bilo
Sve nabrojiti, što je današnja općinska uprava
od 1891. godine u svakom pogledu uradila.
> U jednom kratkom članku ne može se
Sve nanizati i predočiti. Spomenućemo samo
glavnije: nekoliko poljana, ulica i puteva sasvim
se pokaldrmalo ili napravilo ili popravilo koliko
u gradu toliko u predgragjima. Napravio, se
kolni put u Lapadu. Gradi se put u Postra-

Izlazi svake Nedjelje.

nju. Konačno se uredilo pitanje o vodi, te
je svak sađa ima izobilno. Zgradila se česma
u Gružu. Zgradila se veličanstvena kasarna
za dubrovački i bokeljski domobranski bata-
ljun. Rasvjeta se u velike umnožila.. Povisila
Se plata općinskijem činovnicima. Sklopila se

pogodba za električnu rasvjetu. 1 u gradnji

» Hotel Imperiala“ današnja općinska uprava
ima dosta zasluge, osobito naš zaslužni _ na-
čelnik, g. Frano barun Gondola, U ovo vri-
jeme pada podizanje i otkriće Gundulićeva
spomenika, kojom je prilikom općina dubro-
vačka potrošila nekoliko tisuća forinata.

Ovo je vidni rad današnje općine. Ovo
svak svakoga dana može da vidi. 0 ovome
ne treba raspravljati, jer je tu; a svak mora
priznati, da je korisno i potrebito. Ko je. po-
znavao Dubrovnik prije godine 1890. i upo-
redi sa sadašnjijem, treba da prizna, da je
nastao veliki preokret. Prije se opažala u
svemu neka vrst zastoja ili ti letargije, a
sada napretka i života. Da nije bilo današnje
općinske uprave i na čelu joj g. Frana baruna
Gondole, možemo sigurno tvrditi da ovoga
preokreta i napretka u Dubrovniku ne bi bilo.

U sve spomenute radnje općina dubro-
vačka potrošila je veliku sumu novaca, pa
ivak općinski prirez nije velik, iznosi ove
godine 45 po sto. Postotak prireza mogao
je biti i manji, jer u općinskoj blagajni ima
oko 32.000 for. pretička, što se drži za re-
servni fond. Istina je, da je općina morala
sklopiti i zajam, da izvede rečene velike rad-
Dje, kao n. p. domobransku kasarnu, koja
stoji oko 450.000 for. U ostalom to nije
pravi dug, već investicija, a njenim prihodi-
ma direktnim i indirektnim isplaćuje se ka-
mata i amortizacija zajma.

Općina dubrovačka u narodno-politiškom
pogledu može služiti za uzor i primjer. I ako
je današnja općinska uprava postala uslijed
kompromisa  izmegju srpske i autonomne
stranke, ipak ona nije ni priregjivala: niti
učestvovala ikakvijem_ političkijem demonstra-
Cijama. Svečanost otkrića Gundulićeva spo-
menika najbolja je svjedodžba političke sno-
šljivosti današnje općine. I sami politički
protivnici od nekoliko vremena su umukli,
jer im je sva vika uzaludna: sunce se ne
može dlanom sakriti. :

hi/-e-
Budućnost Austrije

U Februarskoj svesci ,Revue de Paris“
napisao je odlični češki političar i vogja, bivši
podpredsjednik carevinskog vijeća, dr. Kra-
marš, vrlo važnu raspravu pod natpisom:
«U oavenir de | Autriche“, (budućnost Au-
strije). Ta rasprava glasi u kratkom izvodu
ovako :

Austrija gada prolazi kroz tešku krizu. To nije
obična prolazna kriza, koje su tako prirodne u sa-
vremenim državama, — to je pitanje opstanka,
prava kriza, čiji je izlazak teško unaprijed pogoditi.
Samo životna snaga vladavine, koja se više puta
pokazala u teškim epohama austrijske istorije, daje

nadu, da se i ovaj put može povoljno riješiti. S to-

ga treba pri riješenju ovoga pitanja da se stvori
takva podloga državnoj konstrukciji, da se ovake
smutuje ne mogu više ponoviti Oro pitanje nije
samo vežuo za austrijske narode već i za Gijelu
Evropu, jer je austrijska monarhija jedan od naj-
važnijih njenih dijelova. — Zatim dr. Kramarž ispi-
tuje uzroke krize u istoriji Austrije posljednjeg vi-
jeka. Z,metke krize nalazi još u pragmatičkoi san-
kciji Marije Terezije, koja je utrla put sadašnjem
dualizmu koji je stvoren još prije Bajsta g. 1749,
— Spminje zatim pokušaj nasilne centralizacije i

germaniziranja nenjemačkih naroda pod Josipom II.

koja je dovelo do 1848, — 'naertavši razvitak Au-

strije od toga duba ovamo, bavi se o jezičuim na-
redbama koje su raspirile furor teutonicus, koji je
dotle sumo tinjao. Nem ički agitatori, ne pročitavši
i ne shvatirši sadržine tijeh naredaba, diguše viku,
da su posvećena istorijska prava Nijemaca u opa-
snosti. Narcd im povjerova i Budeni pade. Nezado-
Voljivši se pobjedom počeše tražiti, da ge njemački
jezik: prizna općim državnim jezikom. No nenjema-
Čka Se većina ne može s time složiti. Jedini je izlaz
iz ovog haosa priznanje istorijskih prava zemljama
češko krune. Dr. Kramarž savjetuje vladi, da raširi

izborno pravo za sabore, da prizna i zajamči prava.

nsrodnih manjinaku gaboru i da se: osobito čuva
Nijemaca, jer se. pangermanskom agitacijom može
vrlo lako njemačko Pitanje u Austriji izroditi u
opće ,austrijsko.“ Njemački jezik neka ostane u vi-
šoj austrijskoj administraciji i u Vojsci a tijem će
še odbiti opasnost paugermanizma. — Prelazeći na
spoljašnju politiku Austro-Ugarske drži se načela,
da ona ima da služi evropskoj ravnoteži i govori
protiv osvajačke politike na: Balkanu. Za 20 godi-
na uprave Bosuom i Hercegovinom nije Austro-
Ugarska stekla simpatije stanovništva. Austro-Ugar-
Ska se mora odreći svakog upletanja u balkanske
Stvari. — Trojni je savez sada na umoru. On je
izgubio svoju važnost onim danom kada je Njema-
čka počela voditi svoju kolonijalnu politiku. Austro-
Ugarska je došla sada pred dilemu: Ili: da pomaže
Njemačkoj u ostvarenju njenih političkih fantazija
ili da bude bedem protiv njenih gigantskih namje-
Ta, I ba$ od.tle, što Njemačka želi da joj Austro-
Ugarska pomuže u ,Drang nach Osten“-u dolazi

ona neodlučnost, ono oklijevanje u riješnju pitanja

koje se ne smije odgagjati. I to će biti dotle, veli
dr. Kramarž, dok god u Beču budu u njemačkom
poslanstvu tražili vrhovnog sudiju u svima pitanji -
ma habsburške monarhije. Austro-Ugarskoj je, po
riječima dra Kramarži, odregjena druga uloga.
Ona nema du vadi za drugoga kestsnje iz vatre;
oua ima da čuva evropsku ravnetežu i da bude
jamstvom  evropskoga svjetskoga  megjunarodnoga
mira. — Austro Ugarska treba da prizna pravo
Svima svojim narodnostima, jer je sloboda i ravno-
Pravnost čvrst temelj države. Autrija se s toga
mora odreći osvajanja tugjih zemalja, ali ona može
opstati vijekovima ne. moljakajući nikoga, već se
ošlanjsjući jedino na svoju unutrašnju snagu. Od-
lučni je čas kueuuo sađa, Ili njemački jaram ili
Svoja nezavisnost! Kramarž se ne nada, da će biti
ovo posljednje.

Dalmatinski Sabor

Zadar 23 februara.

Juče je uobičajenom svečanošću otvoreno tri-
doget i četvrto zasjedanje dalmatinskoga sabora. Po-
slije svečane službe božije, otvorio je sabor pred-
sjednik Dr. Gajo Bulat.

U svom govoru predsjednik je sabora na prvom
mjestu spomenuo nenadnu smrt Nj. V. Cosarice
Jeligave kao i vruće saučešće naroda naše pokraji-
ne u žalosti za izgubljenom vladaricom. Poslije ovo-
S& gloznoga dogagjaja, nastavlja, da su, po volji
Nj. Veličanstva, zamukli svečani glasovi, koji su
imali da odjekuju prigodom proslave pedesetgodi-
šnjice Njegove slavne Vladavine, te s toga zemalj-
ski odbor nije mogao ispuniti nalog gabora, da 0go-
bitim odaslanstvom pokloni Nj. Veličanstvu u ime

dalmatinskoga sabora homagijalna čuvstva, ali je.

ispunio tu ugodnu dužnost putem pismene adrese.
— Zatim se predsjednik ajetio umrlijeh poslani-
ka: Vlaha viteza De Giulli i Aleksandra Katića i
pozvao poslanike da za iskaz žalosti i poštovanja
ustanu, — Dalje govorio je o radu zemaljsko-

ga odbora. Dobile su vrhovnu potvrdu zakonske:

osnove: o oprostu državnih, zemaljskih i javno za-

 okladnih činovnika, dušobrižnika i učitelja od prire-

za na porez od plate; ona glede organa pozvanih
da presugjuju, da li se izmjenom zemalja bolje go-
spodarenje postiže; ona u štićenju ribanja u unu-
trašnjim vodama i napokon ona o zajmu od 400.000
kruna za poljodjelske poboljšice. Spomiuje dalje ne-
sreću koja je zatekla neka sela općine Sinjske, pa
i samu varoš te gradoju novih željezničkih pruga.

Navješta nove zakonske osnove: o. zamjeni globa |

1

radi zanemarenoga pohagjanja pučkih učionica, o
zamjoni globa za.šumske prekršaje u- radnje javne
koristi, o povišenju plata učiteljima gragjanskih
škola. Takogjer će zemaljski odbor prikazati : neke
stilističke preinake pravilniku zemaljsko -veregijskog
zavoda, i

Iza govora predsjednika Sabora, namjesnik je
u ime vlade pozdravio poslanike i spomenuo jedno-
dušne, zanosite izjave naroda naše pokrajine prigy-

dom  Vladareva jubileja. O željezničkom pitanju >

namjesnik je rekao: :
»Nakon pošljednjeg zasjedanja napokon se je

zbio radostiv napredak u području gvozdenih puteva

u ovoj Kraljevini. Neće vele Vremena proći, a že-
ljeznički vozovi ća stići u Dubrovnik i Hecegnovi,
i juriti će prugom Spljet-Sinj-Aržano. Nadajmo ge
da će to biti početak, tako dugo očekivane  povolj-
ne željezničke politike, za koju sam se ja, na korist
Zemlje i monarhije, ponovno zauzimao i za koju
u se uvijek zauzimoti najvruće.“

Dalje nabraja što je namjesništvo uradilo za
napredak blagostanja u pokrajini i državnu pripo-
moć udijeljenu postradalima od potresa u sinjskom
kotaru. i

Poslije ove svečane sjednice istoga dana u
6 ura u veče bila je prva sjednica. Novoizabrani
Srpski poslanik, Marko vit. Petranović, položio je

svečano obećanje. Zatim je namjesnik pročitao car- |

sko pismo, kojim se saboru zahvaljuje na  lanjskoj
adresi. Pismo glasi:

»Prilikom pedesete obljetnice onoga dana, u
koji sam Ja stupio na prijestolje, sabor Moje lju-

bljene kraljevine Dalmacije Zaključio je, da Mi pos“

izaslanstva prikaže poklon zemaljskoga zastupstva i
da Mi udresom svečano iskaže želje, koje prilikom
ovoga važnoga spemen-dana daja oduška vjernosti i
privrženosti prema Meni i Mojemu domu, ljubavi
za 1ži domovinu i skrbi za dobro carevine.

»Z00g duboke žalosti, u koju je smrt Moje u
Bogu usnule supruge, Njenoga Veličanstva carica i
kraljiće Jelisave, zavila Mene i Moj dom, nije bilo
moguće da-izaslanstvo izagje preda me.

nAli rado uzimljem na znanje poklon sabora,

te mu za njegovu lojaluu izjavu kažem Svoju car- >

sku zahvalu.

»Ja znam, da dinastička vjernost, koja se vidi
u toj izjavi, odgovara osjećajima naroda, što ga
zastupa sabor, i da izrazuje takogjer nepokolebljivo
pristajanje uz svezu carevine, koja je božjom provi-
dnosti snažno i čvrsto spojena razvitkom od neko-
liko stotina godina slavne povjesti.

»U raznolikoj sudbini Mojega pedesetogodišnje-
ga vladanja nalazio sam sigurnu potporu prijestolja
u požrtvovnoj odanosti Mojih vjernih naroda, koja
se je uvijek održala. Ona — ma što budućnost
skrivala u svojemu krilu — sigurno jamči za to,
da će moć i ugled dižave ostati neoskrnjeni,

»Poduprte pravima pojedin:ca, za koja jamče
državni osnovni zakoni, i ravnopravnošću naroda
duševna i materijalna kultura svuda su se lijepo
razvile. :

»Brižoomu njegovanju dobra pojedinijeh dije-
lova, koje je svakako potrebito za neprestani napre-
dak cjeline, može samo koristiti, ako se pri razvi-
janju javnijeh uredaba zemaljskijem  zastupstvima,
koja 8u u prvome redu zvana da paze na interese
blagostanja, dade primjerno polje za to, da vrše
svoja ustavna prava.

»Ja se nadam i želim, da pored sviju opreka
mišljenja i nastojsnja ozbiljna volja za stvarno pro-
micanje > duševnoga i materijalnoga blagostanja
učini, da se postigne zajednički rad svijeh sila
oslonjen na megjusobneme poštovanju prava i na
pravici. :
»Svijem djelima sabora, koja budu nadahnuta
tom mišlju, neće manjkati Moja vladalačka skrb. |

»Ovim šaljem saboru Svoj carski pozdrav.“

Po pročitanom carskom pismu poslanik Bian-
kini zahtijevao je da se o istomu otvori rasprava.
Predsjednik mu je na to odgovorio, da o tome pod-
nese pismeni predlog na početku jedne druge sje-
dnice.

Zatim se prešlo na izbor tajnik4, finansijskog
i molbeničkog odbora i odbora za pregledanje rada
zemaljskoga odbora.

Izbor Dr,a Vlaha Matijevića bio je ovjerov-
ljen bez rasprave.

po