Cijena je listu: za Austro-U ku, Bosnu i Hercegovinu K 11; za Srbiju i Crnu Goru na godinu K 12; za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu; za Du- brovnik na godinu K 10; na po godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. Pretplata i oglasi šalju se administraciji ,Dubrovnika“. Dopisi se šalju uredništvu. — Rukopisi se ne vraća- ju. — Nefrankovana pisma ne primaju se. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Za oglase, računska izvješća i slične objave plaća se 15 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se DUBROVNIK IZLAZI SVAKE SUBOTE. == -—-— više puta uvršćuju, onda po pogodbi. — Za pripo- slana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. God. XVII. 11 | U Dubrovnik #5. februar 1908. === ,poka“ i Aehrenthalova politika na Balkanu. Na 10. januara ove godine, po sta- rom kalendaru, počeo je izlaziti u Koto- ru list ,Boka“. Na čelu mu stoji napisa- no: ,TJacHuK 34 one uurepece BoKe;ba“. List nije objelodanio svoj program, pak nas to još više sili da napišamo ove re- tke. U trećem broju donio je uvodni čla- nak: Boka u balkanskoj politici. O ovom članku dužni smo progovoriti. Kao što je svijetu poznato, Austrij- ska politika na Balkanu staroga je datu- ma i uvijek ista. Cilj joj je: ,prodiranje na istok“, a sredstva za postignuće toga cilja variraju prama vremenu i prilikama. Austro-Ugarski ministar spolne politike u ovogodišnjem eksposeu pred delegacijama bio je otvoreniji nego li njegovi. preša-. snici. To nije tako slučajno. Izjava, koju je bar. Aehrenthalu činio u oči čitave Evro- pe, da je Austro-Ugarska posjedom Bosne. “eCina , >ox , odveć optimistički. Ona nema dovoljno. "lih a. spao Hercegovine postala balkanska vlast, ima dubokog političkog značenja. Ministar Ae- hrenthal nije toliko naivan, da bi se bez razloga istrčao sličnom političkom izjavom. Izjava je tu, a plan je proziran; znači da je gosp. Ministar u balkanskoj politici to- liko daleko dotjerao, da misli da ga niko više ne može spriječiti; znači da je našao tačke, koje mu imaju poslužiti kao sigur- ne operacione baze za ostvarenje ideala Austro-Ugarske politike. Austro-Ugarska je velevlast. Kao takova po primjeru svih ostalih velikih vlasti, traži da se širi; ona to smatra za prijeku potrebu, jer bi ina- če zaostala u utakmici. Sa sve tri strane stisnuta je drugim velesilama kao gvo- zdenim obručem. Balkan je jedini meki prijelaz na koji je ona već odavna bacila svoj osvajački pogled. Okupacijom Bosne i Hercegovine stupila je na Balkan desnom nogom na koju je oprla veći dio svoje snage. Služeći se svojom poznatom di- plomatskom opreznošću u toj pozi ostala je dugo vremena. Dok su se neki pitali nadom da će kadli tadli natrag, ona se nosi mišlju, da iznenadi svijet novim sko- kom put Egejskoga mora. Nesređenost odnošaja između slobodnih balkanskih dr- .. s žavica, nečuveni zulumi, koji se događaju u Staroj Srbiji i Makedoniji i marasmus senilis. Otomanskog carstva, zgodni su : / 4 Hlsorel; 1 litiki I. še momenti za Austro-Ugarsku pouku. Ze COVOTIO ljeznica do: Soluna, o kojoj je g LJ bar. Aehrenthal pred delegacijama, znači triumf A. Ugarske politike na Balkanu. Da se ne bi vlašad osjetila, osvajački plan pokrio je plaštem simpatija i dobrih želja naspram balkanskim državama. Ali balkanski narodi dok su s jedne strane nezreli, da urede svoje međusobne odno- šaje, s druge strane su pronicavi, te se ne dadu obmamiti. Sva slobodna srpska i hrvatska štampa prozrela je prikrivene planove medenijeh riječi Aust.-Ug. mini- stra spolne politike. Njegove dobre na- mjere, da uredi i usreći balkanske narode primila je kao danajske darove i protiv njima podignula je svoj glas. Da su naša štampa i javno mišljenje morali tako i nikako drukčije shvatiti o- bećanja Austr. Ug. političara, na to im daje pravo dosadašnje iskustvo, vazdašnje njegovo i njegovih prešasnika ponašanje naspram balkanskim državama i njihova gore istaknuta zavjetna misao. Jedina ,Boka“ shvatila je obećanja riječi da izrazi svoju veliku radost i odu- ševljenje, koje se je a njoj pobudilo u- slijed takvih obećanja bar. Aehrenthala u čiju ,realnu politiku“ ona vjeruje. Žao bi joj samo .bilo kad bi se takvoj ,pleme- nitoj“ namjeri podmetali klipovi. »Ali sve i da bar. Aehrenthal ne uzmogne, veli ,Boka“, ostati dosljedan sebi, sve i da ne nagje n zapletu pot- puno ispravan put i odvažnost, da njim ide te da se i ne održi, mi se ne_mo- žemo a i ne trebamo odreći moralne zadovoljštine koju nam je dao ni ne pomišljajući na nas čak ni onda kad bi njegove pobude sasvim drugčije bile od njegovih riječi, Svakako svoje izjave on nije baš u posljednjem redu upravio balkanskim narodima. Dajbudi je želio da mu se vjeruje!“ Žao bi ,Boku“ bilo kad bi se Ae- hrenthalova djela smatrala danajskim da- rooima i kad bi mu iz razloga, koje isti- če, doviknuli: medice cura te ipsum. Da- lje veli: ,Primjena tih načela amo, mo- že kao išta drugo utrijeti im put za brzo i uspješno ostvarenje i preko gra- nice: Exempla trahunt“. Pri kraju članka izjavljuje se . nada da LC 1 ud D litič I D ' 1 11 k nthal S\ Kk 1. i 1, urediti; da mu-drugovi ne poxvare posao el DI d: | “svojski pomognu, a to na korist i čast naše države, a onda — ako će se i u posljednjem redu — i na dobro naših krajeva. Kako se vidi, članak ima svojih oso- bitih nazora i ciljeva, a izazvat je može biti oduševljenjem što je gosp. ministar istodobno obećao i željeznički spoj naše- ga kraja sa Crnogorskim primorjem. Dovodeći članak u skladu sa ovim obećanjem, njegovom piscu moramo pred- baciti najmanje = političku = nezrelost, Na ovo i ostajemo, jer bi sve drugo bilo nepovoljnije. Sada da učinimo jedan skok nazad. Ima decenija kako Dalmacija traži željezničkih veza, koje bi je mogle eko- nomski podići, a Austrijska vlada ne sa- mo da tomu nije udovoljila, već se je oglušila na njezine naj potrebitije zahtjeve nacionalne i ekonomske naravi — drži je u poniženju. Priznaju mjerodavni faktori, da je najveći grijeh Austrijskih Vlada tolika za- puštenost Dalmacije, ali joj ipak ne po- mažu. U zadnje vrijeme, zbog poznati razloga, pala su tolika obećanja, kojima su mnogi naivni povjerovali, ali nijedno nije izvršeno. Pored ovakovog nevoljnog stanja u kojemu se nalazi jedna Austrijska pokra- jina, koja radi svoga geograiskog polo- žaja daje državi karakter velike sile, ko može za zdravi novac primiti želje bar. Aehrenthala za ekonomsko podignuće i kulturni razvitak balkanskih država? Mo- že li se naći čovjeka, koji se usuđuje u- zeti u ruke pero, da napiše jedan politi- čki članak, a da je toliko kratkovidan, da ne vidi ispod koprene ,plemenitih ideja“ osvajačke planove ? Boka, koja zanemarenošću Austrij- skih Vlada, od koje ne vidi daleko mi- nistra Aehrenthala, nije ono što joj je od Boga i prirode bilo namijenjeno, nije ni- kad imala egoističkih želja. Ma koliko o- na trpila, ipak ne bi nikomu ni na ka- kvom daru zahvalila kad bi ovaj bio uči- njen skupa i na račun danajskih darova, koji bi se imali podijeliti njezinoj _jedno- krvnoj braći na Balkanu. Pisanje ,Boke“ nije mišljenje Boke- lja. Stoga ako joj je ovo. program, nek mijenja ime ili program. Đuro Vukotić poslanik na Saboru