Br. 21. Dubrovnik 30. marta 1909. God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — UBROVNIH POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sti- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako so više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvalo plaća se od petitnog retka 20 para. —— Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. ==) Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Poštovanoj gospodi pretplatnicima, Evo je svršila prva četvrt godine a velika većina naših pretplatnika nije izvršila svoju dužnost. Na taj naćin neće se moći ići naprijed, jer je naš list vezan sa grdnim troškovima, koje moramo u goto- vu isplaćivati. Nešto neodziv pret- platnika, nešto zapljene nanose lis- tu neprilika, koje mogu smetati redovitom -i pravilnom izlaženju. U današnjim teškim prilikama ne može»našem radu niko da zavidi. Diglo se'i diže se proti nama sa svake strane, pa ako je Srbima i malo stalo da se ,Dubrovnik“ održi, onda neka se požure sa svojom pretplatom, koja je i ona- ko skromna. U toliko stavljamo do znanja, da ko kroz što kraće vrijeme ne pošalje dužnu pretplatu, da ćemo svakome tome list obustaviti, jer nam nije. moguće nikome list na vjeresiju slati. 5 Pošaljite pretplatu za ,Dubrovnik“. Uredništvo ,Dubrovnika“ Izgledi za mir. Balkanska kriza prouzrokovala je do sada vrlo često naglih pre- okreta, koji su čas dovodili do sigurnog ratnog sukoba a čas opet davali izgleda u povoljno i mirno riješenje mutnog stanja na Balkanu. Naj kritičniji je momenat bio sva- kako od onoga časa, kad se je Srbija, ne odustajući od svojih po- znatih zahtjeva, pozvala na signa- tarne sile s izjavom, da će se po- koriti njihovoj odluci. Sa strane Austrije nijesu bili zadovoljni ta- kovim stanovištem jer su smatrali da je za nju dovoljan sporazum sa Turskom, te su od Srbije za- htjevali izjavu, prama kojoj bi se ona imala odreći svih svojih aspi- racija, te u isto vrijeme započeti sa razoružavanjem, drukčije je imalo da dođe do sukoba. S druge strane, ćutanje Rusije i njezino neprista- janje za aneksiju, zaoštrivalo je položaj. I baš onoga dana, kada se je u Beogradu imala predati sa strane austro-ugarskog poslanika nota srp- skoj vladi, koja je imala da vrijedi u isto vrijeme kao jedna vrst ul- timatuma Austrije Srbiji, dogodio se je nagli preokret, koji je pogi- bao rata, barem za sada, otklonio. I Rusija je pristala na aneksiju. Vjerovatno je da će iza nje pristati i ostale sile, te je s time mir do- nekle osiguran. Prama ovome 0- stala bi još intervencija velikih sila u Beogradu, ali znamo da su baš radi te intervencije velevlasti bile do sada dosta nesložne, a ta nji- hova nesloga mnogo je i doprini- jela, da se je neko vrijeme živjelo u velikoj neizvjesnosti i strahu pred ratom. Da li će se sve velesile, poslije posljednjih dogođaja, složiti, to se još ne zna, i sa te strane nije još sasvim osiguran mir. S druge strane, ni odreka prije- stolonasljednika_ Đorđa, ne smije se strogo uzeti kao garancija miru, niti smatrati kao pobjedu stranke mira nad ratnom strankom. Vijest, da će Engleska i Fran- cuska priznati aneksiju Bosne i Hercegovine, ako se monarhija prije sporazumije sa Srbijom, znači da je njihovo shvaćanje različito od ruskog, koja je već na aneksiju pristala, te se u tome vidi očita nesuglasnost između velevlasti, ali opet nije nevjerovatno, da će se one u tom pitanju ipak brzo složiti. Svakako, kako se danas razvi- jaju prilike, i ako mir nije potpuno osiguran, ali svakako ne nalazimo se više u onako kritičnom stanju, gdje nam je pred očima lebdio neizbježiv rat, koji je imao da do- nese i odviše žrtava, a što nam je naj teže bilo, da se prolije mnogo bratske krvi. — I pokraj ovog naj novijeg preokreta opet svaki dan može lako da donese iznena- đenja. U današnjim vremenima, kad samo. diplomatska vještina i lukavost može da slavi triumif, i kada se dava više važnosti riječima pojedinih visokih ličnosti, nego li samom faktičnom razvoju prilika, onda moramo da budemo pripravni na sve, te nas nikakav preokret ne može iznenaditi, pa bio on u prilog mira ili ne. Iskrenost kao da više ne smije imati u ničemu mjesta, pa je s toga danas naoru- žani mir još naj bolja garancija za nesmetani opstanak. i napredak. Faze, koje su se mijenjale za ovo po godine balkanske krize, davaju nam u tom pogledu dosta dokaza. Kritično i mutno stanje kao da se kreće k svome kraju, te se na- lazimo u prijelazu k miru. 1 ako se brzo dođe do faktičnog mira, onda neka maleni slobodno razmi- šljaju, kako su bili jaki i silni za ono kratko vrijeme, kada su veliki od njih činili računa jer su im bili potrebni. Odreka prijestolonasljednika Gjorgja. Beograd, 27. marta. Kako će te biti jamačno već br- zojavno obavješteni, prijestolonaslje- dnik Đorđe, upravio je jučer pismo predsjedniku kraljevske vlade g. Sto- janu Novakoviću, kojim mu saopšta- va, da se odriče prava nasljedstva na prijestolje. Ovaj događaj bit će sigurno naj jači argumenat za pisa- nje, ne samo naših listova već i svjetske štampe, i to s toga što se je dogodio baš u naj kritičnijem vre- menu, a ima i sveze sa današnjim teškim prilikama. Današnji .Trgovinski Glasnik“ donio je ovom prilikom ovaj članak: .Kao direktan povod ovome aktu služi poznati slučaj sa momkom Ko- lakovićem. Ali sem toga ima još puno drugih osnova, koje su nagnale ovog mladog čovjeka, da se odreče Kra- ljevske Krune, koja mu je bila na- mijenjena. Poodavna još, i s vremena na vri- jeme neprekidno, iznose se mnoge stvari protivu Prijestolonasljednika Đorđa, koje ga u očima ispravnih građana diskredituju. Mnogo što šta, što je u istini odgovaralo, predstav- ljeno je hiperbolično, namjerno je pre- uveličavano, da je dolazilo čak do nevjerojatnosti. Mnogo što šta, što Prijestolonasljednik nije učinio, potu- rano mu je jedino sa ciljem, da se Njegov ugled, čast i dostojanstvo unizi. Čitave su se bajke ispredale o ponašanju i držanju Njegovome, i pri- čalo se tako i u takvoj boji, da je svijet stekao uvjerenje, da Prijestolo- nasljednik Đorđe nije pogodan, da jednoga dana metne na svoju mladu glavu Krunu, da postane Kralj naše domovine. Niko u Srbiji nije imao više ne- prijatelja nego mladi Prijestolonasljed- nik Đorđe. Šta više i onda, kada je činio usluge i časti svojoj zemlji; kada je muški i odvažno ustao u obranu naših nacijonalnih interesa; kada je budio duh našemu narodu; kada je bodrio i sokolio, da bude spreman, da gvožđem i olovom brani svoja ugrožena prava i nacijonalne inte- rese; kada je oduševljeno pred ma- sama svijeta govorio: ko hoće da živi, taj mora da mre, ko hoće da mre, taj neka živi; kada je vojnike hrabrio, i kada im je svojim junaštvom davao odista svijetla primjera — jednom ri- jeći, kada je samo dobro djelao i smi- šljeno radio — mnogi je opet bio ne- zadovoljan. Nepravedno ali istinito. Sada je došao svemu kraj. Nj. V. Prijestolonasljeđnik Đorđe odrekao se je Krune. Tim svojim aktom on je pokajao sve što je igda pogriješio. On je sam sebe naj teže kaznio. On je sebe kaznio čak i više, no što su i njegovi naj ljući protivnici željeli. Poslije ovoga akta niko ništa ne može i ne smije reći protiv Njega. Sudbina je tako htjela, da Đorđe Karađorđević sam neće Kraljevsku Krunu. Odričući se nasljedstva prije- stolja, On će se povući i otići će na godinu dana u inostranstvo. Prema članu 57. ustava Kraljevine Srbije, Prijestolonasljednik će biti prine Aleksandar, drugi sin Nj. V. Kralja, rođen 4. decembra 1888. god. na Cetinju. Po ovoj odredbi ustavnoj »Kralja nasleđuje njegovo muško po- tomstvo iz zakonitog braka po redu prvorođenja.“ Kako se Nj. V. Prije- stolonasljednik Đorđe, kao punoljetan, odriče naslijeđa, to će nasljednik pri- ještolja biti njegov brat. Pismo iz Beča. 26. marta. Kako vam je već jučer brzojavno javljeno, jučerašnja izvanredna izdanja bečkih novina poplaviše čitav ogromni grad senzacijonalnim vjestima. Kako što svjet. novinarske senzacijonalnosti treba barem s prvog momenta primiti izvjesnom reservom, tako smo čekali današnji dan, da nam potvrdi, odno- sno demantuje jučerašnje vijesti. U glavnom je potvrđeno. Srpski prije- stolonasljednik Đorđe odrekao se pri- jestolja u korist svog mlađeg brata kneza Aleksandra. U pismu što ga je poslao predsjedniku ministarstva prijestolonasljednik motiviše svoj od- lučan korak tijem, što neće da kao budući kralj trpi osvadu da je ubo- jica svog poslužnika Kolakovića. Je- dan beogradski list donio je naime vijest, da je prestolonasljednik Đorđe svog slugu Kolakovića stoga što mu nije donio čizme, koje je on tražio, tako izlemao, da je podlegao udaroci- ma, te — umro. Je li to istina ili nije, to je pitanje, koje će se tek razjasniti, a glavno je, da je to u javnosti izneseno, te prestolonasljed- nik Đorđe, ne htijući da trpi tu kri- vicu, odrekao se prijestolja. To je potvrđeno. A da je Đorđe pobijegao iz Srbije, ovako su jučer bile prve vijesti raširene, to ne odgovara istini. Današnje vijesti još kažu, da ni Kralj Petar ni narodna skupština zeće pri- miti prijestolonasljednikovu ostavku, a i sam knez Aleksandar da je ot- klonie primanje nasljedstva prijestolja. Ove vijesti danas donose sve no- vine, pa«se skoro i zaboravilo pisati o ratu. Neki hoće da ovo tumače kao pobjedu stranke mira nad strankom rata. Kako bilo da bilo, danas se već ne govori o ratu, nego o sigurnim simptomima za mir. Ali ipak danas svak govori o miru jedino radi note ruske. Rusija je uz- rokom, da je danas pogibelj rata sa- svim iščezla. Vlada je monarhije iz- gleda primila rusku notu, a ruska nota priznaje provizorno aneksiju Bosne i Hercegovine, čim bi, izgleda, Tripelentete bile saglasne. Sad su počeli pregovori između austrijske i ruske vlade za mirno riješenje balkanskog pitanja. Rusija i Engleška će zastupati interese srp- ske. AycTpo-cpneku cyK06. »HMciiouancka Kopecilodenuuja*, Koja u3na3u_y Ilapu3y, noHujena umaHaK O AyCTPO-CpIICKOM CyKO6y, Y KOME H3ME- by ocranor Kaxe oBo: »Mup ce nakne Morao ouyBaTH caMo npeko Cp6uje, Kan je HeH NpoTHBHHK NOKA3HBAO TAKO JIJNY HENOMHPIbHBOCT, Beorpancka Bnana pa3symujena je ma je cyn6uHa JeBpone y HeHHM pykaMA: OHA je Bunjena na, jenHHM IOKPETOM, MOXE pacnanuTu ua BankaHy cyKo6 koju 6u ce y 6p3o pacnpocTpo, saxBaTuo Pycujy, HoemMauky, PpaHuycky, EHrnecky, HrTa- nujy; oHa je pa3ymjena na npxu y py- KAMA XKHBOT NECETHHA M CTOTHHA XHJbANA IkyaH. Ta nepcnekTuBa, Koja «ao na je UHHHJIA JANOBOJBCTBO 6ApyHy on Epen-