Br. 41. Dubrovnik 11. juna 1909. God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena'je listu na godinu: ' za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce. govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15: za sve ostale zemlje franaks 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini. straciji lista a dopisi uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — POJEDINI BROJ 10 PARA —a Vlasnik, izdavatelj i odgovorni rrednik Kristo P. Dominković. Za oglase, računska izvješća i sli- “čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. ce =) Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Nepovjerenje. Poslije riječke i zadarske reso- lucije, jedna od najglavnijih i naj- utješljivijih pojava, to je svakako narodna sloga između Srba i Hr- vata, koja se je tada istakla, i koja je malo po malo u narodu počela hvatati korjena, i ako do sada nije još u onoj snazi u kojoj bi morala da bude prama prilikama koje su zajedničke i za Srbe i za Hrvate, kao i u pitanjima koja bi i jedni i drugi morali iskreno i zajednički da riješavaju. Istina, stare rane koje smo je- dnim drugima u vrijeme bratouba- lačke borbe, a na korist trećega, zadavali, nijesu se mogle preko jedne noći izliječiti, ali se je sva- kako kroz ovo prilično dugo, i prošlo i dodanašnje, vrijeme moglo doći do uvjerenja, kako se sa sta- novite strane bezobzirno ide za time, da se ubije sve što je naše, narodno ne samo Srba već i Hr- vata, a naj više se ide za time da se razbije i uništi ono što smo međusobno istakli a još nijesmo potpuno proveli, biva slogu Srba i Hrvata. Vrijeme i iskušenja sva- kako su nam jasno pred oči sta- vili, koji nam je cilj u zajedničkoj borbi. Ali ima nešto što nas i jedne i druge u zajedničkom radu priječi, da djelujemo i radimo na onaj način, kako zahtjevaju zajednički interesi, i kako to iziskuje i sam naš ponos, kad smo jednom došli do ispravnog uvjerenja, da nam je spas u slozi A to je nepovje- renje koje među nama vlada. 1 kad bi to nepovjerenje bilo onako otvoreno onda bi ga brzo i ne- stalo, jer bi se prije i lakše dola- zilo do raščišćavanja pojmova pa i zahtjeva, ali je ono prikriveno, i u tome je naša nesreća. To je ono što koči pravilan rad na o- snovi narodne sloge, jer na taj način nedostaje iskrenosti. Istina, može nam se nanizati nekoliko slučajeva u našim političkim do- gođajima, gdje se ispoljila i mani- festovala sloga Srba i Hrvata, ali većinom su ti dogođaji bili ta- kova karaktera, da je njihova ja- čina više imala snage da nas skupi u zajednički otpor, nego bi to od nas učinila sama -sloga, kad, recimo, ne bi bilo tih dogođaja. Mnogi će na ovo pravom reći, da je to donekle prirodna posljedica, ali opet ne smijemo metnuti sa uma, da imamo riješavati mnogo pitanja, gdje nas ne će držati na okupu ni čuvstvo za nesretnicima koji trunu po tamnicama, ni atentat na materinski jezik, ni sve one navale na naša prava, koja su nam tobož garantovana a koja su jednako životna pitanja i po nas Srbe i Hrvate, već imamo da rje- šavamo i onakva pitanjđ, gdje mo- ra da prevlađuje hladnoća, razbor-, a naročito potpuna iskrenost i međusobno povjerenje. Tako je- dno pitanje, dovoljno je istaknuto u naj novijem predlogu, koji je potakao sa strane hrvatskih stra- naka, naime kooperaciji narodnih stranaka. Ta će kooperacija biti jedino moguća, ako se pri njezinu ostvaranju bude uzelo za princip da se radi, — prama nazivu — zajednički i za opću korist Srba i Hrvata, a ne da se sam rad okre- ne u jednu vrst naprezanja, gdje bi lako moglo doći do pobjednika i pobijeđenih. Tu treba široke i potpune iskrenosti rada a, da se do toga dođe, mora i između ljudi, koji će tu stvar urediti da vlada i potpuno povjerenje. Ali kad vidimo, kakvo je držanje jednog dijela Hrvata, koji su baš pokre- nuli pitanje ,kooperacije narodnih stranaka“, onda nije čudo ako Srbi, koji u tome budu sudjelo- vati, pristupe sa nekim i to oprav- danim nepovjerenjem. U ovako- vim pitanjima treba da igraju či- ste karte, a ne smije biti mjesta nekim ogradama, koje bi, možda u naj jačem i naj potrobitijem času zajedničkog rada, mogle sa sebe dighuti obavezu, da se baš onda prekine rad, kad bi narod takav postupak mogao nazvati izdajnič- kim. Svakako do ovoga se ne će ni- kada doći, ako se rad osniva na iskrenoj slozi pri kojoj vlada i pot- puno međusobno povjerenje. Mi Srbi do sada smo barem u zajed- ničkoj borbi dali dosta dokaza, koji od nas mogu da odklone svako nepovjerenje. Srbija prema Srpstvu (Razgovor sa dr. Meksandrom Mifrovićem), | Beogradska ,lIlramna“, donosi pod gornjim natpisom ovaj razgovor nje- zinog urednika sa gosp..dr. A. Mi- trovićem : Naš urednik posjetio je dr. Mitro- trovića, od koga je htio da dozna, šta on misli o Srbiji u njenim odno- sima prema* Srpstvu. Mitroviću su kao malo kom Srbinu, poznati odnosi i ljudi u svim zemljama, gdje žive Srbi. Svojim čestim putovanjima, on je upoznao mnoge naše prve ljude i proučio je prilike, u kojima živimo svi mi Srbi. Mitrović je bio toliko ljubazan, da je našem uredniku, bez ikakvog okolišavanja, odgovarao na svako pitanje. U tim odgovorima ima mnogo gorčine za nas Srbe iz Srbije. Mi ih ipak donosimo, neka naš svi- jet vidi kako o nama i našem radu misli dr. Mitrović. To mjerodavno mišljenje moći će nam trebati za budućnost. — Šta mislite, gosp. doktore, — upita naš urednik Mitrovića — o od- nošima Srbije prema ostalom Srpstvu i o pozivu Srbije u njenom nacio- nalnom pitanju ? * — Iskreno da vam kažem, — od- govori Mitrović — a ne budi Vam žao, ako ta istina bude teška, ja o tom pitanju ne mislim ništa dobro. Srbija nije ni najmanje odgovorila onim nadama, koje su se u nju po- lagale. Vi ste ovdje punih četrdeset godina tjerali vjetar kapom. Sav po- sao ili barem glavni posao bio Vam je, da se među sobom proganjate, strijeljate itrujete, u jedinu svrhu da Vaši prvaci pojedinih partija dođu do ministarskih fotelja. Kad bi jedri već zasjeli:na te fotelje, ne bi ih do- bro ni ugrijali, a drugi bi ih odatle otjerali. Partijska borba bila Vam je glavna misao. Uz partijska pitanja, koja su trošila veliki dio snage ove lijepe zemlje, nastupilo je i dinasti- čno pitanje. Eksperimenti pravili su se neprestano. U malo godina Srbija je promijenila više ustava nego li sva Evropa zajedno. Državni brijeg Sr- bije ronuo je užasnom brzinom, a da “niko nije htio da vidi i prouči, šta se od toga sprema ne samo Srbiji. Dvorske intrige potpomagale su ta partijska i dinastička trvenja, da im se nikada nije moglo dogledati kraja. Kad se na taj način u te sitnice trošila glavna snaga Srbije, nije ni- kakvo čudo, da se Srbija nije o-. dužila onim nadama, koje su se u nju polagale. Ako je što i radila u tom pravcu, sve je to bio sitan i neznatan rad, bez određenog smjera i bez ikakvog sistema. Istorijska riječ na grobu knjaza-mučenika: ,Misao tvoja poginuti neće“ bila je prosta traza, kojima se odlikujemo mi Srbi, gdje nas god ima. Kroz cjeli taj du gi niz godina, Vi ste bili puni fraza, puni praznih obećanja bez ikakvog praktičnog resultata. O banketima, o slavama raznim, o svatovima i o slič- nim prilikama, gdje se vrlo rado go- vori i nazdravlja, usta su vila puna najljepših obećanja, ali su srce i ra- a. o =updeii 0 XepuerKoBEKuM BojuoBifikma Hanucao: non Casa HaxuheHoBuh Onu /u0. A VBOJI. Crapu Bojuosuhu (AxromaHoBuhu, Bojucnasuhu), koju cy xuBjemu 3a oGa uapa Ilymana, napa Ypoma u Kne30- Baba JlazapeBa, HTpAIH CY BH/IHY y- Jory y cpnekoj nopjecunuu y XIV. B., — 3aTo hy oBuje, ta peueM O ibuma OHOJIHKO, KOJIHKO Ce 3H4 H KOJHKO cMarpaM norpeGurTuM 34 OBy paju»y. Pononauejuk IbHxOB BojuH cra- HOBao je y Yunama, KOju rpa/i znanac He nocroju, anu nocroju Baponi Yxune, M TO ynpaB ucnoji crapor rpana Yue, Ha Jljeruiou, npeMa 6pay 3aGyujy.! 0 Ilo CpehxoBuky, y CTapo cy noGa y Fpag Yue 3arBapaHu ToJuHTHuKH upeerynuunu. — Ty jeu Kue3 Jlasap, ocnuje noogjeue ua Tlonukasnuu, 34< —_ ! Kuexenuna Op6uja on Munuhesuha, cTp. 611. > TBOpuo Hukozy AnromaHoBuha u ou MY H3B4/IHO.! Ilanac VYKHUKH OKPYT FpaHuuuH Ha zanany: Jlpuna; Hua cjesepy: okpyr NOJIPHHCKH H BAJBEBCKH; HA HCTOKJ : OKPYT PY/IHHUKH MH UauaHckH; a Ha jyry: pujeka YBan, TucoBuua 4 HeluiTo CyBe melje. ? Ilakne Yxuue, TO je Guma Boju- HOBA NJICMEHCKA IPIKABA. Bojuu ce cnomuive rogi 1325. y pacnpu ca IlyG6poBsuanuuom MenueToM MenueruheM OKO ibeKOora nojaca. Te je ucre rojiuie, no napen6u CreBana JleuaHcKOr, Hanao ua 1yG6poBauky 0- Gnacr u Hanno /ly6poBuanuma orpo- MH€ IuTETE, 360r uera cy ce /ly6poB- "AHH KAJIMJIH MJETAUKOj BJajiu. M3- rela, Za Cy, HM OH, H CuH My Mnajren, H uaa3BaJi Tajna cyKo6 CpGuje ca ]ly- GpoBuanuma, koju je rpajao u 1326 r., 360r croucke Bracrese BpanuBojeBuha, 1 Ibidem, crp. 612." * Ibidem, crp. 578. KOje cy Ily6GpoBuaHnu Tana CBOM CHA- FoM Hanajiu, u Og Kojux je jenan, “Bpanko (Bpajko) BpauuBojeBuh, 6uo 3eT Bojsojiu Bojuny.! Bojuu je uMao u Gpara KpBalia (Chervatinus) uuu Lilpena.? — Tlo Py- Bapuiy * Bojuu je yseo 3a xeny jeny Khep CreBaua Jleuauckor, kojoj ce He 3Ha uMena.* ][a je zancra Guo OxeieH ca KkhepoM CreBana [leuaHcKOr, TO HAM u naponua njecma ,2KeHmurGa ]lymia- HoBa“ goka3yje, na u ozuocu BojuuoBe heue npama Ilywmamy u Ypouy. Ila u caM Ypoui y noBe;bH, Kojom je 3aKJBY- 4HO Mup u3meljy kne3a BojucnaBa Boj- HoBuka u JIly6poBuana, 22. aBrycTa ! Mon. Rag. Libri Reformationum, tom V. (Monumenta Spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. XXIX.) crp. 177, 202. et 8 I * Pysapuena pacnpasa o «Kuesy Jlasapy, cTp. 126; Mon. Rag. II. 817 u V. 290. 8 Ibidem cTp. 131.; Kpajbuue u uapuue cpricke »Maruua* sa 1868 crp. 435, 4 ilo njecuu ,)Keuur6a BojunoBa“ 6uno joj je ume Auhenuja, 1362., Benu, na cy BojuoBuhu po Hemanuhuma, jep uasuB;be BojucnaB »OpaToM“.! ' A napona njecma ,2KeuuTG6a Bo- junoBa“ KOjy Hanpujejt H3HOCHM, TO jom TauHuje TBP/IH, H BCJIH, JA je KeHH BojumoBoj Guno ume Antjenuja. BojuH ce Beh 1347. cnoMuibe Kao MpTaB. — ]la je umao TpH cuHa, WTO je3nao u Op6unu,* caMO IuTO mjecTo MnajeHa, CnoMHibe ToMy, a NO eMy u benuuh.3 PyBapau nak MHIIJbEHA je, na je OpGunu og AnromaHa HauH- HHO 4 ToMy u Anromana, Te TBPJIH, na je Bojan umao caMo: BojucnaBa u“ AnromaHa,* — aju To je rapljeise Py- BapueBa norpjemka, jep u3 3sanucHuka nyOpoBaukor Bujeka on 25. anpuna 1326. jacuo ce Bujiu, ije ce y3 MJazora Kpaba CreBana Jlyuiama u3puuuTo cr1o- 1 Mon. Serb. 189. * TI regno degli Slavi Pesaro 1601. crp. 280. 5 La Zedda e la Dinastia dei Balsidi, Spa- lato, 1899. tavola Geneologica I. 4 Pacnpaša o «uesy Jlasapy crp. 126— 7.