Br. 69. Dubrovnik 21. septembra 1909. God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10: na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini. straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi e vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA čne objave plaća se 12 para h slova). ak se više puta uv po- godbi. — Za priposlana, wo i javne zahvale plaća se od pstitnog retka 20 para. - Plativo i ubživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA! C. K. Okružni Sud u Dubrovniku na pri- jedlog c. k. Državnog Odvjetništva, odlučio je da sadržaj ulomka članka ,Raspni ih rasp- ni“ tiskana na 1 i 2 stupcu I stranice, koji počimlje sa riječima ,Da ironija pravde bu- de“ a svršava sa raspinjite što češće“ poli- tičkog ćasopisa Dubrovnik koji je izašao u Dubrovniku na 17 septembra o. g. pod od- govornim uredništvom Nikole L. Brkića, sačinjava zločin smetanja javnog mira pred- viđena u S 65 a) k. z. Potvrđuje se izvršena zaplijena, zabranjuje se daljne širenje lista u pogledu zaplijenje- nog članka; određuje se uništenje zaplijenje- nih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno još zaplijenili rastava dotičnog štamparskog sloga i objelodanjenje presude u nastajnom broju istog ćasopisa, i to na prvoj stranici, sve to u smislu S 498 k. p. i $ 20 Zakona 17 decembra 1862. Razlozi Sadržajem zaplijenjenog ulomka očito je da se razdraživa na prezir i mržnju protiv Austro-Ugarske državne uprave, učin ovaj koji se označuje zločinom po $ 65 a) k. z. pak je s toga red bilo osuditi kao gore. Dubrovnik, dne 18 septembra 1909. Bojanić Zar se i carska poriče? »Kao nepomičan cilj lebdi mi pred očima moja čvrsta volja, da se pripa- dnicima Bosne i Hercegovine dadu građanska prava i obezbijede u pot- punoj mjeri: sloboda ličnosti i vjere, sigurnosti imetka, časti i običaja, čuva- nja kutnjeg praga, slobodeštampe itd.“ Ovim riječima popratilo je Nj. Veličanstvo, u pismu na ministra Burijana, aneksiju Bosne i Herce- govine. U njima je sadržana želja i volja, da se obezbijede ljudska i narodna prava dvjema bespra- vnim zemljama, a u isto vrijeme i priznanje, da su dotle bile izvan domašaja i bez obezbijeđenja nji- hova. Čvrstim uvjerenjem, da se carska ne poriče, narod je držao, da i u nesreći ima po nešto sreće. Od tada je prošla gotovo go- dina dana, a od lijepih riječi i želja Nj. Veličanstva vlastodršci stvoriše prazna obećanja. Razlozi, koji su izneseni pred svijet, da se opravda akt aneksije, svedeni su na spoznaju narodne zrelosti za ustavne slobode, koje su, kao preteča tome, bile udije- ljene i narodima Turske carevine. Trebalo je, dakle, da se zatrese Stambul, da u njemu odjekne na- čelo jednakosti, bratstva i slobode, pa tek onda da se ,kulturni i na- predni skrbnici“ sjete, da pod nji- hovim igom žive čedo, koje je u Evropi jedino bez najelementarni- jih ljudskih i narodnih prava. Pod pritiskom događaja i sticajem pri- lika priznanje je dato sa obeća. njem ustavnih sloboda, uz cijenu promjene državnog položaja. Promjena je izvedena. Pod sna- žnim pritiskom sile otpor je bio nemoguć. Trebalo se je zadovoljiti gotovim činom, koji je, pored Svih prethodnih priprema, nastupio do- sta nenadno. Težina promjene bila je oslabljena obećanjima, koja su bila garantovana istinskim željama i pritiskom kulturne Evrope, a ne narodnim pravima, koja se redo- vno gaze i omalovažuju. Glas o- bećanja ipak je odjeknuo. Pored sve sumnje u stvarno uživanje no- ve sreće, ipak se je s pouzdanjem vjerovalo u carsku riječ, koja se ne poriče. Time su bili rastjerani crni oblaci užasne eksplozivne snage. Ali su obećanja do danas ostala bez svoga ostvarenja. Zadanu ri- ječ rastjerali su vjetrovi stare prakse. A nesretni narod, kojemu je sud- bina dodijelila, da o njemu drugi brigu vode, u čudu se pita: zar se i carska poriče ? Obećani se ustav kroji i pre- kraja. Narod se pri tome ni za šta ne pita, niti se o njemu uopšte vodi računa. Sve se čini bez njega, a sva je prilika i protiv njega. Sreća ga je zapala, da je došao pod okrilje države, kojoj su narodi pošljednja briga, u kojoj se sve vrši po staroj praksi omalovaža- vanja narodne volje. Jedino ispra- vno načelo, da se narod samo“u slobodi vaspitava za slobodu, za- postavljeno je metodi, da u zatvo- renoj, zagušljivoj izbi ljudski život najsigurnije dokonča. Ako Bosna i Hercegovina i dobiju ustav, on će, po toj metodi, biti nakaza u ustavnoj spodobi. U apriornoj spoznaji ustavne nakaze, koja je dovela do borbe šovenske apetite Nijemaca i Mad- žara, čije se kože sve to ništa ne tiče, ispoljava se slaba garancija slobode ličnosti, sigurnosti imetka, časti i običaja i čuvanja kutnjeg praga. U staroj praksi zapostavlja- nja domaćeg elementa, a pod o- kriljem obećanja zakonske stalnosti, nastoji se dovesti narod u kastu robova, da služi ugnjetačima za njihove ciljeve. Ostvarenje obeća- nja već sada se svodi na volju privilegisanih vlastodržaca. Štadlerov program sa silnim u- vozom otrovnog Lojolinog sjeme- na i pobožnih, umiljatih milosrdnih sestrica, čiji plodovi već sada do- zrijevaju, davaju, bez sumnje, je- dinstvenu garanciju slobode vjere i čuvanja kutnjeg praga. Usprkos demokratskom duhu vremena, koji je nastupio postepenim prirodnim napretkom ljudskoga društva, za Bosnu i Hercegovinu se transpor- tuje elemenat, koji je plod srednje- vjekovne tiranije. Ostali svijet ko- raca naprijed dvadesetim vijekom, a ove se zemlje povraćaju sili ži- vota raja i pakla. Ne da se zami- sliti veća ironija napretka ! Pod firmom ekonomskog napre- tka i riješenja agrarnog pitanja ide se za raseljavanjem domaćeg ele- menta i naseljavanjem tuđinskih skitnica. Sa povlasticama stranim institucijama stvaraju se trgovačke firme, koje imaju zadatak, da ne- sretni narod stjeraju s kuće i ku- ćišta. Zaista, najmoderniji način rada za ekonomski napredak ogu- ljenog naroda! Da se zbilja dokaže, da se car- ska ne poriče i u pogledu slobode štampe, urednici nezavisnih listova stavljaju se u zatvore, a nema go- tovo jednog njihova broja, koji nije obdaren bijelim poljem svojih stupaca i, u naknadu učinjene štete, silnim, uprav užasnim globama. U tome se ispoljava i sloboda zbora i dogovora. Ovako bi se bez kraja dale ni- zati blagodati novog stanja, koje je narodu dozlogrdilo. A hoće li ga moći i dalje snositi? Svjestan svoje nacionalne snage, zadojen demokratskim naprednim idejama, narod će, u obranu ljudskih prava i svoje nacionalne individualnosti, morati stupiti na polje legalne i žestoke borbe. Pritisak sam sobom mora da izazove otpor. U tom otporu, koji će biti mjerilo njegove snage, izvojevaće, bez sumnje, po- štovanje svoga prava i stvoriti u- vjet pravnog poretka, po kome su vlasti radi njega, a ne on radi njih. | Neka to upamte vlastodršci! Kad postigne svrhu, onda će moći likovati, da je sam izvojevao, da se carska ne gazi, da se carska ne poriče! »Auekouja“ Ayorpuje Hbemaskoj, OnomajiHe je NOHHO , Times“ uaHaK, KOju cy cryxGeHu Geuku OpraHu ca 3AMLOBOJ6CTBOM UHTHPAJIH, Y KOME Ce H3paxaBa CyMiba O TOM; La JIH je Ay- crpo-Yrapcka BemuKa cula, Koja je cBujecna cBoje HHJIHBHNyaJHOCTH. KAJ crpanu cBujerT cmarpa xa636ypiliky MO- Hapxujy caMO Ka0 npunoxak Fbemauke OHJLA THM H€ YHHH HHLITA IPYTO, HETO oHo iro Hujemuu y MOHApxXHju uuHe, Koju u3 oguoca Aycrpuje npema Fbe- Maukoj u3Boje norpe6y 6opće npoTuB CnoBeHa. CrBap je zocnjena eh TaKO NAaJeKO, Ja Ce OBHX JaHa Ha KOHČE- penuuju H>eMauKHX JHGEpaJIHHX IOCIA+ HHKA y JluHly, C MHHHCTPOM IlIpajne- POM Ha H€1y MOTJIO Će3 CTHJLA TBPJIHTU, na ,caBesiuukoj Bjepuocru npema Fbe- Maukoj HHKAKO HE O/IrOBapa, IITO je BJIAJLA TAKO H3HILIJIA Y CYCpET CIIOBEH- CKHM Ipe/WIO3HMA, M ILTO y Aycrpuju caoBecka crpyja goGuBa npeBnacT“. Tla uu nocnanuky Peyiuxy, Kora 6poje Meljy yMjepene Hujemue, zaHaliia ce NOoJuTHKA V Aycrpuju He uHHH NOBOJb- Ha 3a Hujemue; jep je, Gajaru, nane- pena nporuB Hbemauke. V TaKBOM CTAaiby CTBapu Huje uyao, ILTO CE NAHAC NOTNOMAKE CBEH>CEMAYKH NOKPET, H IITO NAHTEPMAHUH ZaHAC roBope u nocrynajy Tako, Kao za je cnaja»e Aycrpuje c Hbemaukom Beh roToBa crsap. To je NoKkašsao u naH- repmaucku Konrpec, Koju je Guo 26. 0. M. y Cackoj 2KaHjraBu caMO 7 KM. YUAJbBEH€ OJ HEIKE FpaHuue. Ca3Bao ra je ,Alldeutscher Verband“, naHrep- MaHCKa OpraHu3aunja y #>eMauKOM UAp- CTBY, KOja pajiu Ha Tome, Ja ce He- KaJaniHe aycrpujcke 3eMJ/be, LITO CY Ipunanane i>eMauKOME CAB€3y, IIpuca- jenune FbemauKkoj. OBo je upyuTBo PaCrIpoCTpaibeHO NO CBHMA IPKABAMA IBeMAUKOT LNApCTBA H Gpoju croTuHE XHbaua CBOj4x umaHoBa u y Aycrpuju, Mey ibHMa MHOFE Cala M GuBuie IbeMAYKE ayCTpHjCKe MHHHCTPE, IbEMA- uke nocnanuke u3 HeluKke 4 iW»eMauke PauKAJIH€ M aFpapHe nocianuke #3 IbeMAUKHX 3eMa/ba_ y Aycrpuju. Ay- CTpHjcKke NaHFepMaHIE NOBE3JIA Cy JIBA NynKOM mNyHa napo6pona y 2KaHuaBy. Y3 ypueGecuy B4Ky ,Xaj7!“ u myuiaBy 43 npauruja KpeHyo ce ČIpoBon ma 360pHluTe npeu KynaTuJoM, uuje npo- tebe Gujarue yKpaluieHo TpaHcnapeH- TOM: ,Nach Oesterreich hiniiber schall es: Alltdeutschland, Deutschland iiber alles!l“ (,Y Aycrpujy Heka npojpe jeka: CBewemauka, Fbemauka u3Haji cBeral“). Ka ce nocnuje npencjenuu- KOBa NO3/PABA CTHLIAJIA NEPIBaBA, NO- Neo ce Ha roBopHuny nocranuk Jecep u3 Beua u upao je npelaBaie 0 ekoHomMcKOj 6op6u nmporuB Hexa, koja MOpa Guru u zedancuBua u ogancu- BHa, M y oGa cayuaja cnojema c pe- dopMaMa y Wemaukoj oGzacru, Kojuma he Guru CBpxa Iporoiweie YeniKor IKHBIbA M3 Ib€, EceHcKH CynepuuTeHzaHT KJIHHTEMAH, no3nupaBuBiiu aycrpujeke rocre, u3ja- BHO je: ,,B7iuaak je uac npomacru ay- crpujeke upxaBe; Kaz je uecrane Guhe aycrpujecku HujeMuu yryheuu ua Hu- jeme y UapeBuHHH, a Hala cBeTa 1y- X«HOCT Guhe, za ose HujemMue IpumMu- MO KOL HaC. Pagehu y TOM CMHCIY 34 IbEMAUKH HAPOJL, yuHHHheMO y NOT+ NyHOM CMuCiy Haj6osey yciyry Buc- MapKOBOj uleju“. I poMKO TIJbECKAIbE u yprawe ,,Wacht am Rhein“ nposa- Malo je Ba3snyx. Ilpencjenuuk ,Ver- band-a“,anBokaT up. Krayc 43 Majuua, peue: ,HbeMauKa 1uapeBuHa MOpa No- KYIIATH, IA Ce novena yruuaja Ha y- HYTPAliby NOJIHTHKY Aycrpuje. Cna- Bu3auuja Aycrpuje, koja «HBO Hanpe- nyje, najeha je omacHocr 3a Hay orau6uuy. Haj6obe je cpegcr80 y 60p- 6u nporuB Hexa e€KOHOMCKO IIPOKJET- CTBO, KOje MOpa GHTH IOCTABJbEHO Ha Hajwiupu OCHOB“. O HujeMIIUTHHH y Bocuu pedepucao je napox Tajerep u3 Bepauua. Ha OCHOBy CBOFA BJIACTH- TOTa HCKYCTBA H3HHO je ,yTjeLuHe CIH- Ke O MHOXCIbY H VHYTPAIIIB€M HaNpe- JOBAHY I>BEMAUKHX CEOCKHX HaCEOGHHA y Bocuu. Hy IbeMauKHM TAMOLIIbNIM HaceoGuHaMa norpe6na je mnornopa Hala npuje cBera 34 nojl43aie IUKOJa“ 3arumM je npencjenuuK 360pa xBa/iHo 3ZACNyTe ibeMauke Gpahe us Here, muro uuHe on6panGenu GejeM npoTHB caaBsuzanuje, koja yrpoxaBa WeMauKo uapcrBo (1!!). Jlp. Tanac, u3 Muuxena, TyHO Ce, IuTO ce BuHeproBa Baja