Br.'81,

Dubrovnik 3. novembra 1909.

God. XVIII.

WZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemije franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno
Pretplata i oglasi šalju se admini.
straciji lista a dopisi uredništru.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čno objave plaća se 12 psih po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako

se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. —- Za priposlana, izjave i
javne zahvalo pluća se od politi g

retk: 120 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

Važnost sastanka u Raceonigi-u.

Pošljednih par dana najviše se
govorilo u političkom svijetu o sa-
stanku ruskoga cara sa talijanskim
kraljem. Njegova ocjena svodi se
na pravu vrijednost političkog do-
gađaja prvoga reda. I makar se
s kompetentnih strana krilo sve
ono, što taj sastanak za sobom
nosi, ipak je njegova važnost ne-
sumnjiva i njegova svrha dovoljno
istaknuta.

Pritisak germanske politike, koja
je sa aneksijom Bosne i Hercego-
vine slavila svoju najveću pobjedu,
Evropu je dosta neprijatno osupnuo,
a Rusija je, posebno, s njime bila
uvrijeđena u svom dostojanstvu.
Ravnoteža je bila poremećena.
Drang nach Osten pokazao se je
otvoreno u svoj svojoj agresivno-
sti i surovosti, a Austrija se je
otkrila kao integralni dio njegov.
Nikada se jače, što tada, nije is-
poljilo pretpostavljanje sile prav-
nom poretku. Evropa je s toga
osjetila potrebu uspostave stanja,
koje bi onemogučilo svaku dikta-
turu i jasno očitovanu Drang-ovu
agresivnost.

Posjeta ruskog cara znači, dakle,
proširenje diplomatske formule ev-
ropskog otpora protiv germanizma.
U tome je velika dobit ovog do-
gađaja. Za grupisanje velikih sila
u današnjoj međunarodnoj situaciji
Rusija i Italija, čiji su interesi na
Balkanu direktno dovedeni u pi-
tanje sa aneksijom Bosne i Herce-
govine, predstavljaju danas zaje-
dničku stražu pred vratima agre-
sivnog Drang-a. Velike su sile pri-
mile teški diplomatski šamar, ali
su u isto vrijeme dobile ispravnu
pouku, da se poštovanje prava
može garantovati samo uspostavom
nadmoćnosti sile.

Nema sumnje, da je važnost
trojnog saveza sa ovom posjetom
smanjena. Ma kakav zadatak Italija
imala u trojnom savezu, on se go-
tovo onemogućuje s uspostavom
realne osnove za suzbijanje agre-
Sivnosti drugih aleata. Njena for-
malna važnost u savezu propada
potpuno sa spoznajom, da bi u
slučaju. konflikta igrala zasebnu u-
logu zaštite svojih interesa, koji se
ukrštavaju sa interesima Drang-a.
Sumnjiva utjeha njemačke i au-
strijske štampe, da će Italija ostati
ina dalje u trojnom savezu, ne
umanjuje važnost. pretpostavaka,
koje se silom političkih događaja
nameću, niti mogu da skriju svoju
Srozničavu nervoznost.
U lealnom sprovađanju obaveza

aleata trojnog saveza Italija nazire

.\.M

zapostavljanje tradicionalnih svojih
interesa, a, obratno, izvan njega,
pojačava vrijednost svoje snage.
S toga baš i odskače važnost sa-
stanka dvaju vladara, koji u stvar-
noj srdačnosti svojih naroda gle-
daju garanciju pouzdanije budu-
ćnosti.

To je rezultat Aerenthalove po-
litike, koji je mislio, da je bru-
talnost isto što i realizam u poli-
tici. Sada, kao nikada, moći će se
uvjeriti, da to nije tako. Radi jedne
obične formalnosti  Aerenthal je
doveo Austro-Ugarsku u sukob sa
cijelom Evropom. Ma kako da je
taj sukob skriven  zamamljivom
formom normalnih diplomatskih
odnošaja, ipak u momentima izbije
sa svom žestinom nezavidnog po-
ložaja, koji se sve više osamljuje.
Ne da se skriti nesumnjivi fakat,
ća Evropa pripravlja eventualnu
odmazdu, nadođe li prilika pola-
ganja računa.

Sa srpskog stanovišta sastanak
u Racconigi-u znači novu etapu i
u položaju srpskog naroda i u ra-
zvitku srpskog pitanja.  Pošljednji
politički događaji, koji su srpsko
pitanje uveli u sveru interesa e-
vropskih velikih sila, promijenili
su položaj srpskog naroda i sta-
vili ga u stvarnu mogućnost, da
se o njemu vodi ozbiljnog računa.
Danas dvije srpske države vode
jednu aktivnu vanjsku politiku, ko-
joj kabineti velikih sila otvaraju
vrata i pridaju realnu važnost.
Stvar je sada u tome, da srpske
države, a i svi balkanski narodi
shvate političku tendenciju Rusije
i Italije, u čijem se kolu nalazi i
Engleska i Francuska, te da se i
kod njih osjeti solidarna akcija,
jer njima u prvom redu prijeti
opasnost Drang-a. Pred pitanjem
biti ili ne biti treba zabaciti sve
parcijalne aspiracije, čije će se o-
stvarenje tek onda moći izvesti,
kad se otkloni opasnost, koja na-
dilazi osamljenu snagu obrane. A
da je to tako najbolje nam do-
kazuje potreba promjene grupisa-
nja evropskih velikih sila, koje u
tom pogledu sastanak u Racconi-
gi-u posmatraju kao politički do-
gađaj prvoga reda.

Niko danas ne može poreći va-
žnost sastanka po balkanske na-
rode. Makar da se je bez njihova
znanja i odobrenja na njemu ras-
pravljalo pitanje, koje se odnosi
na njihovu egzistenciju, ipak pred-
stavlja dobit, jer je u Racconigi-u
predviđena njihova obrana od
Drang-a.

Ilacmo u3 bBeorpa/a.
Y Beorpany, 30. okido6pa.

Illro caM y NOcCIbe/IE6EM IIHCMY IIPEJ-
BHJIHO, TO Ce je cana u HCIYHHJIO.
UeTBOpHO KOAJIMHOHO MHHHCTAPCTBO
3samujeieHo je nBojuumM. JIBuje najjaue
napruje y 3eMJ/bH, IIOpe/I KOjMX Ce CBe
upyre TaKO pehu ry6e, cacrTaBuje cy
HOBy BJtaziy. Kaz jezuom HoBakoBnheB
KaGuHeT Huje zasbe Morao orcrojaTu,
onja je na oBaj nauuu_Kpu3a Haj60-
“be pujeruena.

Ilorerukohe, Koje cy ce y IIOYETKy
Guze nojaBuje, orkJonuna je yBuljaB-
HOCT HCTAKHyTHjHX J6YAH HA HAUHH,
Koju je jasuocr 3a1oBoJbHo. JacHo je
znanac cBakoMe, na he 1BOjHO MHHH-
CTApCTBO, Gyle JIH CE IpPKAJO ATE
uajaBe, NOTNyHO OJTOBOPHTH NOTpe-
Gama H XKEJbAMA UHTABE 3EMJb€ H A
he OINiTeE HHTEpeCe NOCTABHTH H3HAJL
KOJeKAKBHX NAPTH34HCKHX TPBEHA. Cp-
Guja je cura rIapTujCKHX  TP34BHIA.
Eboj ce, nocinje 6ypuux norabaja,
xohe cpeljeđocT4 4 MHPHOF pa3BHTKA,
na je NOHOBO KAKBH HeHAJIHH HACpTAju
He 34TEKY HEIIPHIIPABHY.

AKO KOJI NaHannbe Brane 6yne y-
BHijaBHOCTH, LITO APKHMO JA XOhe,
oma he Mohu za NnornyHo mnpenopoju
3eM.by. Hamjepe u Texie cy joj 1o-
6pe u ucnpaBHe. CaMo Tpe6a za uc-
Tpaje u ga HacraBH ryreM, Koju je
HajaBuja y cBojoj uajaBu.

3acayxyje, la NoMeHyTy u3jaBy y
ujesmocru noneceM. Ilpouurao je mMu-
HucrTap npencjenauk Ilamuh y mpBoj
cjenuuuu  Haponne  CxkyriuruHe, a
TJIACH :

»IloBjepe&em EFberoBor — BeguuaH-
cTBa Kpasba cacraBibeHo je jyue Ma-
HHCTApCTBO IIOJL MOjuM IlpencjenaH-
NITBOM KOje HMaM uacrT rnipencraBuTu
HaponHoj CKYImIUTHHH.

YHyTPIbA H CIIOJBHA IIOJIHTUKA OBOTA
MunuucTapcTBa Guhie HacTaBaK IOJIHTH-
Ke nperxojiiora  MunHucTapcrTBa  ue-
TBOpH€ KOaJuuuje, koMe je mpejcje-
naBao yBaxeHu roci. Crojau_ HoBa-
KOBHh.

IloBpiuieie Bojue cnpeme, nojauamwe
(bunaHCHjCKHX MH CKOHOMCKHX H3BOPAa,
H3BOljetbe OHHX 34KOHCKHX Mjepa, Koje
cy rnorpe6ne 3a rnoGoJbliaibe yHyTap-
I>bHX IIOJIHTHUKHX OpraHu3a1nuja u mpa-
BuHJIHHje QDyHKUHOHHCAH€ H3GOPHOT H
napraMeHTapHor cucrema, 6uhe par,
KOju oBa Braga npuMa y nacibeije
OJL NpeTxXOJIHEe.

CjeM Tora, MH heMO HMATH JA H3-
BeJeMO pedopmMy rmoJuuujeke cTpyke,
KAKO GH ce NOCIOBH, KOjH IO NPHpO-
na cBojoj ue npunanajy nojiuuuju, o
Eb€ OJIBOjHJIH H CY KGA H3BHHaHA KPH-
BHIA, H3BPII€I6A CYJICKHX  OJVIJKA, HM
CaHHTETA, INTO NpaBuJHuje OTNpaBJba-
JIH a nojuuuja INTO BHII€ KOHLEHTPH-
cara Ha c1yxK6y 6e36jenHocTH 4 omiuTe
AJIMHHHCTpalIHje.

Kao H€OJWIOx«HY  IP>XKABHy NOTPEGy
Bnana cmarpa peoprauu3anujy Bojcke,
panu Koje he Beh oBome casuBy Ha-
pozue Cxymuruue nojuujeru norpe-
GHe 3akoHcke npujeiore.

HaponuomM TipeneraBuunirBy  6uhe
noniujera 4 Ipyru npujeno3su, Ko-
juMa Ce une Ha NOJIMHPEIGE BARKHHX
JIp»KaBHHX NoTpeGa. :

Y u3Bpliei:>e OBHX INocnoBa Brana
he yuujeTu cBy norpeGHy BOJby H HC-
TpajuocrT, Hazajyhu ce, za he je y
TOME HaponHa CKyrmiuiTuHa CBECPJIHO
noTnomMotiH“.

OBoj Bnanunoj usjaBu, Koja je yuu-
Huna Haj6osbu yTHCaK, HE Tpe6đa za
HnanojaBaM Hu jenaue pujeuu. KomeH-
Tapa joj ue rpe6a. HcrakHyhy unak,
na je KaGuueT Ha HEKH HauuH IO/L-
Mlatjeu. OGe crpaHnke cy nHacrojaje,
lay b yhy roroBo najcnpeMuuju u
najarauuju JeyH. KaGuHeT cacrTaBJbeH
OL TAKHX IBY JIH CTBOPHO je OJJIVKY H
nao oGeraie, na lie CcnpoBecru TaKo
pehu peopraHu3anujy JIp>KABH€ IOJIH-
uuje u eH pai CBECTH H& NpaBy Mjepy.
Heka ce HHKO H€ UY/IH, LITO HCTHUEM,
Kao jenuy BeTuKy 1OGHT, NpaBHJIHO
crpoBezeie peopramu3anuje nmoJiunuje,
jep Behiu 1NHO HYTPIbHX IApTHjCKUX
Tp3aBuua 1oJa3nje cy oz uecasjecHor
BPLI€IBA H 3JIOJIIOTPEOIbABAIbA IIOJIH-
uujeke c71yx6e. Heka ce cana 3anaraK
NOJIHUHjCKHX BJIACTH CBEJE HA NpPABy
Mjepy, yMaiuhe ce u naprušaHcke Tp-
3aBHIIE.

Huje mak caMO y peopraHu3anuja rI10-
Jiuuuje cajip»xaH 341aTaK HOBOT KA6H-
HeTa. CrunajeM IIpHJIHKA HM PAZBHTKOM
norajaja OH MMA y pyKAMA  IP)KABHO
KOPMHJIO, IIO HEM PA3BHTAK . 3EMJBE
NOBpPeMEHO OBHCH O IBEFOBY pany. Y
KĐATKO Ce CBE TO paša6upe u3 ucra-
KHyTe u3jaBe. Hujecam O boj XTHO
JETAJBHO TOBOpHTH. Jacna je, ma je
CyBHIIHO CBAKO pa3Jlarate; caMO Cam
HIIAaK CMATp2O NOTpe6HuuM, la Hapo-
UHTO HATJIACHM jeJIHY NPHHOBY, OJ KOje
ouekyjeMO MHOrO zOGpa. Buljehema.
Xohe JIH Halle ONLITE HAJe GHTH HC-
TIyibeH€e.

*

Jlomacky €yrapckor Kpasba Pepnu-
HAHA Y HANI 3EMJBY M IbETOBOM CA-
CTaHKy ca  IIpujecToJIoHaC/I6eJHHKOM
AJeKkcaHnpomM npunaje ce urak, Nnope1
cBera, uaBjecHa  IIOJIHTHUKA BAKHOCT.
Kaz HuniTa upyro He 6u 6ugo y Tome,
nocroju yuBpniheHu pakaT, na cy o1-
Holaju u3aMebhy Buje GpaTcke 3em;be,
Cp6uje u Byrapcke, npujaTe/bcku M
na je TO npujaTeJbCTBO Ca OBOM IIO-
cjerom nojauauo. HM ako je mocjera
HeHAaIHO HajaBJbEHA, HIAK je M HANA
u Gyrapcka jaBHOCcT 3a1OBOJBHA. Be3
AKAKBHX  BAHPCJIHHX CBEUAHOCTH, AJIH
Ca BaHpeuHoM ycpnuuouihy nau je ua-
POL IOueKAO BJAJLApa Cycjenue 1p-
xaBe. boxe naj ga Ta ycpiHocrT natje
onpaša y MehycoGHomM cmopa3ymy !

Središnji savez slavenskih novinara
0 veleizdajničkom procesu u Zagrebu.

Odbor središnjeg saveza slavenskih
novinara pod predsjedanjem Josipa
Holečeka raspravljao je na svojoj
skupštini od 9. oktobra o zagreba-
čkom t. zv. veleizdajničkom procesu
i o njegovom značenju po razvoj sla- |
venske svijesti, pa je izdao ovaj ko-
minike :

Premda je odmah kod uapšenja
zagrebačkih veleizdajnika bilo jasno,
da se tu ide za političkom svrhom,
to jest za tim, da se razbije hrvat-
sko-srpska koalicija i zastraši srpski
živalj u Austro-Ugarskoj prije nego

sora ah