Br.'81, Dubrovnik 3. novembra 1909. God. XVIII. WZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemije franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglasi šalju se admini. straciji lista a dopisi uredništru. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čno objave plaća se 12 psih po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. —- Za priposlana, izjave i javne zahvalo pluća se od politi g retk: 120 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Važnost sastanka u Raceonigi-u. Pošljednih par dana najviše se govorilo u političkom svijetu o sa- stanku ruskoga cara sa talijanskim kraljem. Njegova ocjena svodi se na pravu vrijednost političkog do- gađaja prvoga reda. I makar se s kompetentnih strana krilo sve ono, što taj sastanak za sobom nosi, ipak je njegova važnost ne- sumnjiva i njegova svrha dovoljno istaknuta. Pritisak germanske politike, koja je sa aneksijom Bosne i Hercego- vine slavila svoju najveću pobjedu, Evropu je dosta neprijatno osupnuo, a Rusija je, posebno, s njime bila uvrijeđena u svom dostojanstvu. Ravnoteža je bila poremećena. Drang nach Osten pokazao se je otvoreno u svoj svojoj agresivno- sti i surovosti, a Austrija se je otkrila kao integralni dio njegov. Nikada se jače, što tada, nije is- poljilo pretpostavljanje sile prav- nom poretku. Evropa je s toga osjetila potrebu uspostave stanja, koje bi onemogučilo svaku dikta- turu i jasno očitovanu Drang-ovu agresivnost. Posjeta ruskog cara znači, dakle, proširenje diplomatske formule ev- ropskog otpora protiv germanizma. U tome je velika dobit ovog do- gađaja. Za grupisanje velikih sila u današnjoj međunarodnoj situaciji Rusija i Italija, čiji su interesi na Balkanu direktno dovedeni u pi- tanje sa aneksijom Bosne i Herce- govine, predstavljaju danas zaje- dničku stražu pred vratima agre- sivnog Drang-a. Velike su sile pri- mile teški diplomatski šamar, ali su u isto vrijeme dobile ispravnu pouku, da se poštovanje prava može garantovati samo uspostavom nadmoćnosti sile. Nema sumnje, da je važnost trojnog saveza sa ovom posjetom smanjena. Ma kakav zadatak Italija imala u trojnom savezu, on se go- tovo onemogućuje s uspostavom realne osnove za suzbijanje agre- Sivnosti drugih aleata. Njena for- malna važnost u savezu propada potpuno sa spoznajom, da bi u slučaju. konflikta igrala zasebnu u- logu zaštite svojih interesa, koji se ukrštavaju sa interesima Drang-a. Sumnjiva utjeha njemačke i au- strijske štampe, da će Italija ostati ina dalje u trojnom savezu, ne umanjuje važnost. pretpostavaka, koje se silom političkih događaja nameću, niti mogu da skriju svoju Srozničavu nervoznost. U lealnom sprovađanju obaveza aleata trojnog saveza Italija nazire .\.M zapostavljanje tradicionalnih svojih interesa, a, obratno, izvan njega, pojačava vrijednost svoje snage. S toga baš i odskače važnost sa- stanka dvaju vladara, koji u stvar- noj srdačnosti svojih naroda gle- daju garanciju pouzdanije budu- ćnosti. To je rezultat Aerenthalove po- litike, koji je mislio, da je bru- talnost isto što i realizam u poli- tici. Sada, kao nikada, moći će se uvjeriti, da to nije tako. Radi jedne obične formalnosti Aerenthal je doveo Austro-Ugarsku u sukob sa cijelom Evropom. Ma kako da je taj sukob skriven zamamljivom formom normalnih diplomatskih odnošaja, ipak u momentima izbije sa svom žestinom nezavidnog po- ložaja, koji se sve više osamljuje. Ne da se skriti nesumnjivi fakat, ća Evropa pripravlja eventualnu odmazdu, nadođe li prilika pola- ganja računa. Sa srpskog stanovišta sastanak u Racconigi-u znači novu etapu i u položaju srpskog naroda i u ra- zvitku srpskog pitanja. Pošljednji politički događaji, koji su srpsko pitanje uveli u sveru interesa e- vropskih velikih sila, promijenili su položaj srpskog naroda i sta- vili ga u stvarnu mogućnost, da se o njemu vodi ozbiljnog računa. Danas dvije srpske države vode jednu aktivnu vanjsku politiku, ko- joj kabineti velikih sila otvaraju vrata i pridaju realnu važnost. Stvar je sada u tome, da srpske države, a i svi balkanski narodi shvate političku tendenciju Rusije i Italije, u čijem se kolu nalazi i Engleska i Francuska, te da se i kod njih osjeti solidarna akcija, jer njima u prvom redu prijeti opasnost Drang-a. Pred pitanjem biti ili ne biti treba zabaciti sve parcijalne aspiracije, čije će se o- stvarenje tek onda moći izvesti, kad se otkloni opasnost, koja na- dilazi osamljenu snagu obrane. A da je to tako najbolje nam do- kazuje potreba promjene grupisa- nja evropskih velikih sila, koje u tom pogledu sastanak u Racconi- gi-u posmatraju kao politički do- gađaj prvoga reda. Niko danas ne može poreći va- žnost sastanka po balkanske na- rode. Makar da se je bez njihova znanja i odobrenja na njemu ras- pravljalo pitanje, koje se odnosi na njihovu egzistenciju, ipak pred- stavlja dobit, jer je u Racconigi-u predviđena njihova obrana od Drang-a. Ilacmo u3 bBeorpa/a. Y Beorpany, 30. okido6pa. Illro caM y NOcCIbe/IE6EM IIHCMY IIPEJ- BHJIHO, TO Ce je cana u HCIYHHJIO. UeTBOpHO KOAJIMHOHO MHHHCTAPCTBO 3samujeieHo je nBojuumM. JIBuje najjaue napruje y 3eMJ/bH, IIOpe/I KOjMX Ce CBe upyre TaKO pehu ry6e, cacrTaBuje cy HOBy BJtaziy. Kaz jezuom HoBakoBnheB KaGuHeT Huje zasbe Morao orcrojaTu, onja je na oBaj nauuu_Kpu3a Haj60- “be pujeruena. Ilorerukohe, Koje cy ce y IIOYETKy Guze nojaBuje, orkJonuna je yBuljaB- HOCT HCTAKHyTHjHX J6YAH HA HAUHH, Koju je jasuocr 3a1oBoJbHo. JacHo je znanac cBakoMe, na he 1BOjHO MHHH- CTApCTBO, Gyle JIH CE IpPKAJO ATE uajaBe, NOTNyHO OJTOBOPHTH NOTpe- Gama H XKEJbAMA UHTABE 3EMJb€ H A he OINiTeE HHTEpeCe NOCTABHTH H3HAJL KOJeKAKBHX NAPTH34HCKHX TPBEHA. Cp- Guja je cura rIapTujCKHX TP34BHIA. Eboj ce, nocinje 6ypuux norabaja, xohe cpeljeđocT4 4 MHPHOF pa3BHTKA, na je NOHOBO KAKBH HeHAJIHH HACpTAju He 34TEKY HEIIPHIIPABHY. AKO KOJI NaHannbe Brane 6yne y- BHijaBHOCTH, LITO APKHMO JA XOhe, oma he Mohu za NnornyHo mnpenopoju 3eM.by. Hamjepe u Texie cy joj 1o- 6pe u ucnpaBHe. CaMo Tpe6a za uc- Tpaje u ga HacraBH ryreM, Koju je HajaBuja y cBojoj uajaBu. 3acayxyje, la NoMeHyTy u3jaBy y ujesmocru noneceM. Ilpouurao je mMu- HucrTap npencjenauk Ilamuh y mpBoj cjenuuuu Haponne CxkyriuruHe, a TJIACH : »IloBjepe&em EFberoBor — BeguuaH- cTBa Kpasba cacraBibeHo je jyue Ma- HHCTApCTBO IIOJL MOjuM IlpencjenaH- NITBOM KOje HMaM uacrT rnipencraBuTu HaponHoj CKYImIUTHHH. YHyTPIbA H CIIOJBHA IIOJIHTUKA OBOTA MunuucTapcTBa Guhie HacTaBaK IOJIHTH- Ke nperxojiiora MunHucTapcrTBa ue- TBOpH€ KOaJuuuje, koMe je mpejcje- naBao yBaxeHu roci. Crojau_ HoBa- KOBHh. IloBpiuieie Bojue cnpeme, nojauamwe (bunaHCHjCKHX MH CKOHOMCKHX H3BOPAa, H3BOljetbe OHHX 34KOHCKHX Mjepa, Koje cy rnorpe6ne 3a rnoGoJbliaibe yHyTap- I>bHX IIOJIHTHUKHX OpraHu3a1nuja u mpa- BuHJIHHje QDyHKUHOHHCAH€ H3GOPHOT H napraMeHTapHor cucrema, 6uhe par, KOju oBa Braga npuMa y nacibeije OJL NpeTxXOJIHEe. CjeM Tora, MH heMO HMATH JA H3- BeJeMO pedopmMy rmoJuuujeke cTpyke, KAKO GH ce NOCIOBH, KOjH IO NPHpO- na cBojoj ue npunanajy nojiuuuju, o Eb€ OJIBOjHJIH H CY KGA H3BHHaHA KPH- BHIA, H3BPII€I6A CYJICKHX OJVIJKA, HM CaHHTETA, INTO NpaBuJHuje OTNpaBJba- JIH a nojuuuja INTO BHII€ KOHLEHTPH- cara Ha c1yxK6y 6e36jenHocTH 4 omiuTe AJIMHHHCTpalIHje. Kao H€OJWIOx«HY IP>XKABHy NOTPEGy Bnana cmarpa peoprauu3anujy Bojcke, panu Koje he Beh oBome casuBy Ha- pozue Cxymuruue nojuujeru norpe- GHe 3akoHcke npujeiore. HaponuomM TipeneraBuunirBy 6uhe noniujera 4 Ipyru npujeno3su, Ko- juMa Ce une Ha NOJIMHPEIGE BARKHHX JIp»KaBHHX NoTpeGa. : Y u3Bpliei:>e OBHX INocnoBa Brana he yuujeTu cBy norpeGHy BOJby H HC- TpajuocrT, Hazajyhu ce, za he je y TOME HaponHa CKyrmiuiTuHa CBECPJIHO noTnomMotiH“. OBoj Bnanunoj usjaBu, Koja je yuu- Huna Haj6osbu yTHCaK, HE Tpe6đa za HnanojaBaM Hu jenaue pujeuu. KomeH- Tapa joj ue rpe6a. HcrakHyhy unak, na je KaGuueT Ha HEKH HauuH IO/L- Mlatjeu. OGe crpaHnke cy nHacrojaje, lay b yhy roroBo najcnpeMuuju u najarauuju JeyH. KaGuHeT cacrTaBJbeH OL TAKHX IBY JIH CTBOPHO je OJJIVKY H nao oGeraie, na lie CcnpoBecru TaKo pehu peopraHu3anujy JIp>KABH€ IOJIH- uuje u eH pai CBECTH H& NpaBy Mjepy. Heka ce HHKO H€ UY/IH, LITO HCTHUEM, Kao jenuy BeTuKy 1OGHT, NpaBHJIHO crpoBezeie peopramu3anuje nmoJiunuje, jep Behiu 1NHO HYTPIbHX IApTHjCKUX Tp3aBuua 1oJa3nje cy oz uecasjecHor BPLI€IBA H 3JIOJIIOTPEOIbABAIbA IIOJIH- uujeke c71yx6e. Heka ce cana 3anaraK NOJIHUHjCKHX BJIACTH CBEJE HA NpPABy Mjepy, yMaiuhe ce u naprušaHcke Tp- 3aBHIIE. Huje mak caMO y peopraHu3anuja rI10- Jiuuuje cajip»xaH 341aTaK HOBOT KA6H- HeTa. CrunajeM IIpHJIHKA HM PAZBHTKOM norajaja OH MMA y pyKAMA IP)KABHO KOPMHJIO, IIO HEM PA3BHTAK . 3EMJBE NOBpPeMEHO OBHCH O IBEFOBY pany. Y KĐATKO Ce CBE TO paša6upe u3 ucra- KHyTe u3jaBe. Hujecam O boj XTHO JETAJBHO TOBOpHTH. Jacna je, ma je CyBHIIHO CBAKO pa3Jlarate; caMO Cam HIIAaK CMATp2O NOTpe6HuuM, la Hapo- UHTO HATJIACHM jeJIHY NPHHOBY, OJ KOje ouekyjeMO MHOrO zOGpa. Buljehema. Xohe JIH Halle ONLITE HAJe GHTH HC- TIyibeH€e. * Jlomacky €yrapckor Kpasba Pepnu- HAHA Y HANI 3EMJBY M IbETOBOM CA- CTaHKy ca IIpujecToJIoHaC/I6eJHHKOM AJeKkcaHnpomM npunaje ce urak, Nnope1 cBera, uaBjecHa IIOJIHTHUKA BAKHOCT. Kaz HuniTa upyro He 6u 6ugo y Tome, nocroju yuBpniheHu pakaT, na cy o1- Holaju u3aMebhy Buje GpaTcke 3em;be, Cp6uje u Byrapcke, npujaTe/bcku M na je TO npujaTeJbCTBO Ca OBOM IIO- cjerom nojauauo. HM ako je mocjera HeHAaIHO HajaBJbEHA, HIAK je M HANA u Gyrapcka jaBHOCcT 3a1OBOJBHA. Be3 AKAKBHX BAHPCJIHHX CBEUAHOCTH, AJIH Ca BaHpeuHoM ycpnuuouihy nau je ua- POL IOueKAO BJAJLApa Cycjenue 1p- xaBe. boxe naj ga Ta ycpiHocrT natje onpaša y MehycoGHomM cmopa3ymy ! Središnji savez slavenskih novinara 0 veleizdajničkom procesu u Zagrebu. Odbor središnjeg saveza slavenskih novinara pod predsjedanjem Josipa Holečeka raspravljao je na svojoj skupštini od 9. oktobra o zagreba- čkom t. zv. veleizdajničkom procesu i o njegovom značenju po razvoj sla- | venske svijesti, pa je izdao ovaj ko- minike : Premda je odmah kod uapšenja zagrebačkih veleizdajnika bilo jasno, da se tu ide za političkom svrhom, to jest za tim, da se razbije hrvat- sko-srpska koalicija i zastraši srpski živalj u Austro-Ugarskoj prije nego sora ah