Br. 8. pi Dubrovnik 23. februara 1919. God. XXI. — ž 2% IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlie | | | kruna 16; za Dubrovnik kruna io; [na p0-i četvrt godine surazmjerno. | Pretplata i oglasi šalju se admini- |straciji lista a dopisi. uredništvu, | Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- | kovna pisma ne primaju se. — — DUBROTNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku, Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Status quo ante. Narodna skupština sazvana 19. ov. mj. u Zadru, vijećala je o osnovi re- organizacije srpske narodne stranke na Primorju, koju je predložio odbor sedmorice, naročito izabran na spljet- skom sastanku. j Ova je odborova osnova odbačena, kao odviše opširna i svestrana, te su pobjedila ona načela autokratična, sa kojima je bila nadahnuta i prvašnja osnova poslaničkog kluba, a na te- melju istih ugledala je svjetlost dana jedna najnovija organizatorna osnova, koja danas važi kao uzakonjena za srpski narod u Pokrajini. Treba konstatovati, da je na ovoj skupštini i ako malobrojnoj, pobjeda na strani službenih predstavnika na- šega naroda. Njihove misli i težnje našle su od- ziva u novoj organizaciji, a od odbo- rove osnove upotrebljeno je samo ponešto, .... valjda na popunjenje statističkih podataka, koji rek bi ni- jesu bili pri ruci sastavljačima spljetske organizatorne osnove. Ova na novo glasovana stara osnova, ostavlja onaj isti vijek prvašnji, nerada i mrtvila ; u njoj zijevaju još i danas one goleme praznine, u kojima je zakopana bu- dućnost i napredak srpstva u Po- krajini. : Glasovana je osnova organizacije, koja ne odgovara duhu vremena, pri- likama i potrebama malog čovjeka, koji je leglo srpskog narodnog života i izvor srpske svijesti, sa prostog ra- zloga što te prilike i potrebe ne na- laze ni najskromnijeg mjesta u toj spasavajućoj osnovi. I baš oni isti razlozi, radi kojih je na spljetskom sastanku odbivena 0- snova poslaničkog kluba, odlučili su na skupštini u prilog iste! Počela se je zidati organizacija od ozgor; krov je naše narodne organi- zacije obezbijegjen, dok je temeljni kamen te zgrade još u majdanu za- trpan. Poslanicima su zajamčene slo- bodne ruke; ostavljeno im je pred- stavništvo stranke prama trećim i pravo vodstva u spoljašnosti. O ka- kvoj odgovornosti nema ni spomena, dok ih sami birači na to ne prisile! Birači?... Mi znamo što to kod nas u Dalmaciji znači. Birači su ve- ćinom svijesni svojih prava pri po- djeli časti, privilegija i ostalih _uno- snih nuzgredica, dočim neka pojedina lica upravljaju sa njihovim glasovima i sudbinom stranke. Uzrok je tome u neznanju i neupućenosti naroda, u sirotinji i tmini, u kojima je silom zadržan. , Birači proglasuju zastupnika i nitko drugi, oni sami imaju pravo da se maknu!“ Tako kliče časni iz- vjestitelj poslaničke osnove. Što će upravni odbori, mjesne organizacije, programi, direktive u radu itd.? To je sve nuzgredno za potrebe stranke, time i naroda. Birači i opet birači su mjerodavni, a kamo li skupštine! — Zatim je stvoren neki izvršni odbor, koji mora da uredi unutrašnje prilike u stranci po svojoj volji, bez pro- grama... pardon!... sa starim, pre- živjelim programom, koji ostavlja bal- kanskim narodima pravo, da odlučuju o vlastitoj budućnosti, koji teži za ujedinjenjem "Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a od ostalog nema ništa realnog u sebi! I to je moderna realna narodna politika? I to su potrebe na- > roda, koji pati od gladi i žeđe i od svake boljetice ? Izvršni je odbor nešto prazna glede prava što ih ima, nešto slična konju upregnutu u teškim kolima, bez sna- ge, bez pomoći i bez . pravca glede dužnosti što ih mora da vrši, ' Osvanuti će valjda jednom i te dužnosti, u oči kojekakvih izbora, a dotle?.. red mu je da čeka, na kiši i oluji, na svakom vremenu... i če- kati će i čekati dosta i odviše, dok u mrtvi ustanu i progovore! Ne bilo takol,.. ele to nije naša želja, ali je sva prilika za to. Odbor sedmorice izradio je bio svoju osnovu po savjesti i u naprednom, savremenom duhu. Moglo se je što ispraviti, izmjeniti i nadopuniti, ali nipošto odbaciti temeljnu podlogu na kojoj je izrađena. Objektivno i neimajući pred očima ništa drugog, osim napretka i interesa Srpstva, izradio je tu osnovu, u nadi da će se barem povesti općenita i specijalna rasprava o njoj, ali je ostao prevaren u svakoj nadi, i posljedna iskra pouzdanja što je gojio u svojim njedrima, — isčezla je na današnjoj skupštini ! Odbor sedmorice uvažio je u svojoj osnovi i istaknuo u predloženom pro- programu, narodno, političko, eko- nomsko, socijalno i kulturno stano- vište, koje bi moglo pristajati srpskoj stranci u današnjosti, i sva ta sta- novišta spleo je na podlozi savreme- nih, naprednih načela, koja prednjače u današnjem vijeku. U naprednom pogledu držao se je misli da se narodna svijest mora ja- čati i širiti pomoću mogućih, oprav- danih sredstava ; da se običaji i pre- daje narodne, na kojima počiva do- nekle svijesti duh Srpstva, sačuvaju išto više ustale u narodu; da se svako vjersko. osjećanje < poštuje u potpunoj slobodi misli i istupa; da se društveni običaji srede u potpu- nom skladu zajedničkog rada na opću korist; da se podigne ekonom- ska i kulturna snaga naroda itd. Iznio je aktuelniji program stranke i naročitu direktivu u pogledu rada, koja je svestrano izrađena i osnovana na žive prilike u malom narodu i po kojoj se je imalo postupati pri orga- nizovanju i osvješćenju naroda. Govorilo se je proti ovoj osnovi i prigovaralo sa strane nekih u skup- štini, koji su i sami priznali, da te osnove ni pročitali nijesu, a još ma- nje na nju pazili kada je onako le- timice pročitana na skupštini. I doista nevjerojatno, predlog od- bačenja iznesen od takovih skupšti- nara uvažen je, i samo osnova 0- suđena. * Osnova, na kojoj je naročiti odbor neumorno radio mjeseca, promatra- jući neposredno potrebe i prilike u narodu, odbačena je bez ikakove stvarne diskusije, kao da joj je na- ručena sudbina u začetku; odbačena je bez osobita raspravljanja, ako se u to neće da uračuna ovo izmotava- uje i izvrtanje pojmova, što smo ih na skupštini doživjeli. U svoje vrijeme iznijeti ćemo oba- dvije osnove, sudenu i nesuđenu, u jeddiom od nastajnih brojeva, e da svaki Srbin uzmogne po sebi stvoriti vlastito mišljenje u pogledu. Ova nam je skupština donijela još jedan očiti dokaz, da je teško, veoma teško iskorijeniti stari grijeh okorje- log griješnika,... oploditi goli krš... navesti one koji za to ne haju, da žrtvuju nešto od svoga na opću korist. Sluti li ovo na dobro?... Ako ne sluti, pitamo: Imali ipak bolesniku lijeka ? Ilacmo u3 CpGuje. Y Beorpauy, 17. beG6pyapa. Kako ce Moryio npeusunjeru, Hapo- ana Ckymuruna pacnyimrena je npo- uue cpujeue. Ha cjenuuuu, Koja je uMaJa za u3sBpuu usBjecue opma. HOCTH, NpouuTaH_ je Kpa;beB yKa3 (pecKpHnT) o pacnymrai»y Ckyriurune, O pacrnucy u36opa u o BaHpenHoM CA3HBY CKYIIIITHHCKOM. Kl360pH Cy 3a- Ka3aHu 34 1. (14.) anpuaa, a cacranak Ckymurune 3a 19. anpuna (2. maja) OBE FOJIuHE. Beh ce onaxa uaBjecna npenu36opna *KHBOCT, 4 KDO3 KPATKO Bpujeme ona he HECYMIPHBO 3AXBATHTH CBE 34MHTE- pecoBane upyuirBene cjojeBe. Hnak Ce MOXK€ OYeKkuBaTH, na 6op6a uehe HMATH KapakTEp ancoJyTHE naprnjeke HETPIIEJBHBOCTH ; HAK CE MOXE KA3JZATH na he ce BOJIHTH y rpaumiuama norpe- Gue crpanauke nojainocru, Mupuuje u nocrojaucrBeHuje Ho uKaja 10 caja. TIpumIHKOM IIOCIBEJLE>HX H3GOpa, OGa- BJBCHHX 1908. rojtune, Guo je 574.851 NpaBuux rsacaua. Oz Tora je racaso, NAKJIE AKTHBHO VUECTBOBAJIO y u360- puma, 402.684 rgacaua, a ycrergo ce Ox rsacaia 172.167 rnacaua. H3 oBora ce jacHo pasaGupe na je yuerike rya- Caua y NOCIBEJI6HM u360puma Guno BpJo BenuKOo. Jla ju he u ose rojiune Ouru Tako, Temiko je ynanpujej oupe- ZuTH. Y OBHM, uuiyhiuM, usGopuma Guhe, usrneja, mpeko 620.000 npaBuux raacaua. Hurepec 3a u36ope Tako je pa3BnjeH ra ce cnoGojiHo Moxe Kašaru na ke u oBor nyra yuemhe Guru je- IHAKO KHBO, AKO H€ HM KHBIbE HO npouyvim nyT. Arurauuja ce Beh Bpuiu CKOPO HA CBE CTpAHE, MA Ja O H360pa HMA TOTOBO BA Mjecena ama. M y nocibeJubHM H36O0pHMa, oj 1908. FOJLHH€, y3611e Cy yuerukia cBe cajlaribe crpanke. Oz 160 nocnanuka, KOJUKO je rana, no YecraBy, 6upano,. Paju- KaJIHa_ Crpanka, Koja je cajla Ha BJIaJIH, a u oHma je Guma, zoGusa je 84 man- zara, CaMocrajina PanuxKasina Crpanka (wiaiu pajtukazu) 48, HauuonajiucTu- uka Crpanka 20, Hanpenua Crpanka 7 u ConujaJucrTuuKO-geMOKPATCKA Crpan- Ka 1 manzar. Kako ce mo YeraBy 6poj NnocraHuukux manjara ojpeljyje npema Gpojy mopeckux rgaBa u kako je 6poj Nopeckux rJaBa nopacrao, ro he ce OB€ FOJIHH€ Guparu Buie nocnanuka Hero NPOLIJIH TIyT, OKO 175, NaKJe OKO 15 nocnaHuka BHIIe. He Moxe ce yTrBPJIHTH KaKaB he Guru pesyarar unyhux us6opa. TIpo- THO34 MOXE Na Gyne caukuuonucaHa norakajuMa, aju MOE Ja Gyne u Ie- MAHTOBAHA. C TOFA, CBE H KAJ HE Gu nocTojaiu Ipyru pa3/1034, ycrexKeMO ce za H3HOCHMO CBOje MuLIBEIE. Ho TO HHaM HNAK HC CMETA, A KAKEMO LUTA O TOME MHCJIH NPECTOHHUKO rpa- ljaucrBo. Hak 4 HeKH yrjteziuu pakTOpH 43 Panukajine Crpaike npxe za he I>HXOBA CTpaHKA LOGUTH Hajmawe 100 Mauara. [IpucraJiHne upyrux crpaaka He Nomaxy mMHoro Ha raj onrumu- 34M pajukana u Bjepyjy za he omo- 3uuuja noGuTu TOJIHKH 6poj Manara, na caMu4 panukaju uehe Moli ckyrnuTu 3Haruujy BehiuHy, norpeGHy 3a ranak pax y Haponuoj Cxymuruuu. OBuje ce MuCJiH, na he najrope npoliu_ matju PAJHKAJIM, H TO C paš3lora IITO Cy OLGMJH JA VCIOBHO NPHME BJANY y cBoje pyke u u3Bpine u36ope. Amu TO MHIIJB€IbE HC MOpA GUTU TAUHO, THM MAIbE IITO CAMOCTAJIHH PAJLHKAJIH OTBO- peHo roBope za ce odu He rame u360pa, jep za y i»uMa caMO Mory NOGHTH, 4 HHKAKO M3TyOHTH. M rako — jacuo je cBakoMme — HMaMO Npeu CoGom caMo naraljama 6e3 crBapHe Bpujenuocru, Ha Koje uu Mu HE NOJIKEMO, HM C TOTA IIPEKO IbHX, 6e3 jaue anaJiu3e, npocro nmpeja3umMo. Y Cp6uju uuje yBenen u36opuu cu- CTEM HA OCHOBH OILITET NpaBa rjaca. AKTHBHO NpABO rJlaCA HMA CBAKH CpN- CKH AP)KaBJBAHHH, KOju je HABPIIHO 21. rojmuny uBora, ako uuje ra npaBa H31YGHO YCIBEJI KAKBHX KAXKIBHBHX njena, Koja umMajy Kao NOCIbEJIMIJ, | cjem ocrazor, jom u ryGurak rpakan- CK€E UACTH, AKO He npunana Bojenu uu aKO Huje, Ma u mpuBpemeHo, JM- ICH CIOGOJE M NOJ CTAPATEJBCTBOM, a njaha 15 nunapa uenocpejiue rozu- uuibe rmopese, Aym, ma na je yBejeH ueu8ayc (84 macuBHo mpaBo rmocroju ueH3yc or 30 guuapa nopese u Kan- nunar rpe6a na uma 30 ronuna xu- BOTa), unak je u360puu cucreM TaKaB na He yTHU€ Wa HAPOJHY BOJbY, HHTH nak cnpjeuaBa za uapojia BOJba otje NO NpaBor u ucruuckor _ uapaxaja. TpeGa smaru ja Cy u360pu uspaBuu u Tajuu u za je Tajua rapanroBana HAUMHOM HA KOjM Ce AKT TJACAIbA BPIIH. Taacawe je c KyruunaMa OJ KayuyKa, Koje rgacau cnyiura y Kojy xohe ojr INIOCTABJBEHHX KyTHja (nocTAaBH Ce TO- JI4KO KyTHja KOJIHKO y H360pHoM cpe3y HMA KAHJIMJIATA), AJIH TAKO JA y CBAKY KyTHjy yByue pykKy u zla ce ue npu- Mujeru_y Kojy je cnmycrHo Kyrsiny. H onra jom uemro. Y CpGuju Baja TaKBA CJIOGOJA LA HE TIOCTOjU HUKAKAB pa3jor Koju Gu jezuor rzacaua anco- JIJTHO HATHAO JA TJIACA CYILPOTHO CBOM yBjepeiy uu a ce ycrerHe OJ rga- CaIba, Ilox TaKBHM OKOJIHOCTHMA H NpH- JIHKAMA HMajy Ce u3Bpuiuru_ uuyhu #360pu, onpeljenu 3a 1. anpua oBe ronune. Nlonyue yaujek 1o cara GuBa- Jo je, xa aBropurer Bnacru uuje 0o- crao 6es yrunaja ua pesysrar u360pa, aju je ou mojasuo He 360r rupauu- catba, Koje y CpGuju Buie uuje mo- ryhe, Beli 360r CacBHM IPyTHX pašliora, KOju noruuy oryzga uro je Bnacr #3 HAPOJA H ILTO HAPOL BOJK Na yue- CTBYj€, Ma -H HHJLHPOKTHO; -y- yrpaB- JbAIbY 3CMJBOM. TupaHucaie je uemMo- ryhe jou u crora, Iuro rgacau, u Kaji 6u «akrTopuma Bracru oGekao ma he TJIACHTH 34 BJIALHHA KAHJHJATA, MOXKE CYNpOTHO JUHHHTH, 4 JA MY TO HHKO He npumjeru u ga ra 34 TO HH rylaBa He 3460J1u. H36opna aruTanuja, y rpanunama 3aKOHa, NnoTnyHo je cro6ojnua. Huka- KaB aKT aruTanuje BJacrTH He MOry cnpujeuuTu, TaKO za je u cre crpane rapaHToBaHo c710601Ho onpenjenuBa- ibe. Moxra je TO jean Oro rJaBHux pa3sora, samiro ce morjijekana map- THjCKE CTPACTH TOJIHKO MCIIOJBE, AJIH y TOME HEMA TOJIHKO LITETE, KOJIHKO HMA KOpHCTH y. CIOGOJHOM H3pa)Ka- BAHbY HAPOJIH€ BOJbE, H3 uera u3BHpe BJACT IPIKABHA. EE a Jyrpoc je y oBnamiwoj Ca6opnoj lIpkBH OJpKAH UETPJLECETO IHEBHH napacroc nokojuoj cprnckoj 1oGpoTBop- UH 4 Majuu BCJIHKOT CpIICKOT 1OGpo- TBOpa u MeLEeHE r. JbyGomupa Kpema- HoBuha. Ilapacrocy je npucycrBoBao r. JbyGomup ca cBojoM TIJIEMEHHTOM TOocno;oM H MHOLITBO NOLITOBAJIALA Ilokojumuuux. Hametjy OCTAJIHX, IPH- CYCTBOBAJIH CY H HEKH H3 TAMOLIIbHX KpajeBa, TaKO za je u ,Dubrovnik“ umMao nocpenuuka, koju je r. Jby6o- MHPy H IberoBoj rocnolju y ume Jiucra u3jaBHo cayueluhe. Ilocauje napacroca MHOTH Cy G(uJIH IIO3BAHH Y CBECPIICKH JIOM BEJIHKOF cprckor menene, ruje cy Guin no- uaruheuu. Mu CMO TOM NPMHJIHKOM HMA- Ju cpehy /a u8MJeHHMO HEKOJIHKO MH- CIM Ca r. JbyGOoMHPOM H IbETOBOM TOCIIOGOM H NOHOBO Ce OCBjemOuMJIH KAKBO UECTHTO CPIICKO CplEe KYuA y IbETOBHM TPY/HMA; OCBjeNOuKJIH CMO ce, KakBor je cuna u CpGuna rnokojna Ilerpa Bacrurasa u nojgurmia. Hea joj je 3a TO 4 OBOM NIPHIHKOM CJABA H XBaJa, u Bjeuua ycnomeua y cpn- CKOM HapoOly, KOra je CBoM CBOjOM CPIICKOM IYIHOM JbyGMJIA. Mosumo Bora na joj nonapu pajeko nacesbe, a _r. Jby6OMHpy u: iberoBoj Tocnolja 3/paBibe HP /IyT KHBOT Ha cpeliy Hapojia, KOMe HCKpeHO H IIpe- NaHO CJIJIKE. JIyryuiku. T Grof Aehrenthal. U subotu večer preminuo je u Beču austrijski ministar vanjskih poslova grof Alois Lexa v. Aehrenthal. Ne reći koju ovom prilikom, ogriješilo bi se koliko o novinarsku dužnost toliko i jednom važnom događaju da- našnje šire politike. Već je prošlo izvjesno vrijeme da je jaka i moćna klerikalna stranka u Austriji poduzela energičnu i jaku kampanju protiv, sada pokojnog, mi- nistra Aehrent!iala. Današnji razvoj Prilika a naročito talijansko-turski rat, te veliko nepovjerenje prama sa- veznici Italiji ulilo je u jaku kleri- kalnu stranku nepovjerenje u rad i držanje ministra vanjskih poslova. Klerikali su dolazili do zaključka i uvjerenja da će politika grofa Aeliren- thala na svrhu da u velike ošteti interese monarhije. Klerikalna kam- panja bila je i odviše žestoka ali ipak nije imala toliko snage da na brzu ruku i olako makne ministra Aehrenthala sa svog položaja. Ra- zlog je tome bio taj, što su oni u Beču lakše mogli da podnesu žestoke napade moćne klerikalne stranke, nego li da žrtvuju jednog ministra, koji je ipak nešto učinio, i koji je u svom programu, sigurno, imao još nešto da izvede. Koliko je ministar Aehrenthal bio, radi nečega, od potrebe, dovoljno je napomenuti i to, što je on još od aneksije Bosne i Hercegovine, toliko puta, i po izvještajima novina nui- bližih vladi, imao da padne kao mi- nistar vanjskih poslova, pa ipak do toga nije dolazilo. Ali netom je na- stala klerikalna kampanja proti njemu, izbila je na srijedu bolest ministrova i potreba odsustva radi oporavljenja. Politička javnost u tu bolest nije vje- rovala za dugo vrijeme, jer ju je radi prilika smatrala više onom vrsti bo- lesti, kojom se u nekim momentima gleda produljiti i osigurati položaj ili barem spasiti čast pri eventualnom padu. Tek u posljednje vrijeme došlo se je do sigurnog saznanja da mini- star ozbiljno boluje i da nije isklju- čena mogućnost, da Austrija zaplače nad gubitkom svog velikog državnika. Bez sumnje, smrću grofa Aehren- thala, austrijska diplomacija gubi čo- vjeka, koji uza sve prigovore, ipak je bio velik čovjek, koji je, relativno, sa uspjehom vodio austrijsku vanj- sku politiku. Govoriti o ministru Aehrenthalu a ne govoriti o aneksiji Bosne i Herce“ govine, bilo bi i odviše nepotpuno. Kao dar šesdesetgodišnjice vladanja Pre- višnjeg Monarha, pripravio je mini- star Aehrenthal aneksiju okupiranih zemalja. 'To je izvršeno nenadano, a po sudu Evrope, i protuzakonito. Da nije bilo tako, ne bi bio dar; barem ne bi imalo vrijednosti i značaja je- dnog dara. Sam taj njegov nenadani čin, ne samo što je u srce ujeo naš narod, koji je u tome vidio i shvatio trganje i odkidanje interesa životnog pitanja i narodnih težnja, već je i čitava Evropa osjetila neku međuna- rodnu povrjedu, koja je kod nje iza- zvala opravdano neraspoloženje. Ne- pripravnost evropskih sila_morala je da popusti pred računanjem svega onoga što bi se moglo dogoditi, ako svom neraspoloženju dadu potpuno izraza. I aneksiju je Evropa priznala. Ovaj čin bio je dobit za Austrougar- sku, ali dobit koja je već odavna si- gurna bila, a možda sigurnija da se nije na ovakav način utvrdila. S je- dne strane aneksija Bosne i Heree- govine na prvo neraspoloženje Evrope ina prostu viku beogradske ulice zapala je monarhiju nekoliko stotina