Br. 8.

pi

Dubrovnik 23. februara 1919.

God. XXI.

—
ž

2%

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlie

|
|

| kruna 16; za Dubrovnik kruna io;
[na p0-i četvrt godine surazmjerno.
| Pretplata i oglasi šalju se admini-
|straciji lista a dopisi. uredništvu,
| Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
| kovna pisma ne primaju se. —

— DUBROTNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku,

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni

urednik Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Status quo ante.

Narodna skupština sazvana 19. ov.
mj. u Zadru, vijećala je o osnovi re-
organizacije srpske narodne stranke
na Primorju, koju je predložio odbor
sedmorice, naročito izabran na spljet-
skom sastanku. j

Ova je odborova osnova odbačena,
kao odviše opširna i svestrana, te su
pobjedila ona načela autokratična, sa
kojima je bila nadahnuta i prvašnja
osnova poslaničkog kluba, a na te-
melju istih ugledala je svjetlost dana
jedna najnovija organizatorna osnova,
koja danas važi kao uzakonjena za
srpski narod u Pokrajini.

Treba konstatovati, da je na ovoj
skupštini i ako malobrojnoj, pobjeda
na strani službenih predstavnika na-
šega naroda.

Njihove misli i težnje našle su od-
ziva u novoj organizaciji, a od odbo-
rove osnove upotrebljeno je samo
ponešto, .... valjda na popunjenje
statističkih podataka, koji rek bi ni-
jesu bili pri ruci sastavljačima spljetske
organizatorne osnove. Ova na novo
glasovana stara osnova, ostavlja onaj
isti vijek prvašnji, nerada i mrtvila ;
u njoj zijevaju još i danas one goleme
praznine, u kojima je zakopana bu-
dućnost i napredak srpstva u Po-
krajini. :

Glasovana je osnova organizacije,
koja ne odgovara duhu vremena, pri-
likama i potrebama malog čovjeka,
koji je leglo srpskog narodnog života
i izvor srpske svijesti, sa prostog ra-
zloga što te prilike i potrebe ne na-
laze ni najskromnijeg mjesta u toj
spasavajućoj osnovi.

I baš oni isti razlozi, radi kojih je
na spljetskom sastanku odbivena 0-
snova poslaničkog kluba, odlučili su
na skupštini u prilog iste!

Počela se je zidati organizacija od
ozgor; krov je naše narodne organi-
zacije obezbijegjen, dok je temeljni
kamen te zgrade još u majdanu za-
trpan. Poslanicima su zajamčene slo-
bodne ruke; ostavljeno im je pred-
stavništvo stranke prama trećim i
pravo vodstva u spoljašnosti. O ka-
kvoj odgovornosti nema ni spomena,
dok ih sami birači na to ne prisile!

Birači?... Mi znamo što to kod
nas u Dalmaciji znači. Birači su ve-
ćinom svijesni svojih prava pri po-
djeli časti, privilegija i ostalih _uno-
snih nuzgredica, dočim neka pojedina
lica upravljaju sa njihovim glasovima
i sudbinom stranke. Uzrok je tome
u neznanju i neupućenosti naroda, u
sirotinji i tmini, u kojima je silom
zadržan. , Birači proglasuju zastupnika
i nitko drugi, oni sami imaju pravo
da se maknu!“ Tako kliče časni iz-
vjestitelj poslaničke osnove. Što će
upravni odbori, mjesne organizacije,
programi, direktive u radu itd.? To
je sve nuzgredno za potrebe stranke,
time i naroda. Birači i opet birači su
mjerodavni, a kamo li skupštine! —
Zatim je stvoren neki izvršni odbor,
koji mora da uredi unutrašnje prilike
u stranci po svojoj volji, bez pro-
grama... pardon!... sa starim, pre-
živjelim programom, koji ostavlja bal-
kanskim narodima pravo, da odlučuju
o vlastitoj budućnosti, koji teži za

ujedinjenjem "Hrvatske, Slavonije i

Dalmacije, a od ostalog nema ništa
realnog u sebi! I to je moderna realna

narodna politika? I to su potrebe na- >

roda, koji pati od gladi i žeđe i od
svake boljetice ?

Izvršni je odbor nešto prazna glede
prava što ih ima, nešto slična konju
upregnutu u teškim kolima, bez sna-
ge, bez pomoći i bez . pravca glede
dužnosti što ih mora da vrši, '

Osvanuti će valjda jednom i te
dužnosti, u oči kojekakvih izbora, a
dotle?.. red mu je da čeka, na kiši
i oluji, na svakom vremenu... i če-
kati će i čekati dosta i odviše, dok
u mrtvi ustanu i progovore!

Ne bilo takol,.. ele to nije naša
želja, ali je sva prilika za to.

Odbor sedmorice izradio je bio svoju
osnovu po savjesti i u naprednom,
savremenom duhu. Moglo se je što
ispraviti, izmjeniti i nadopuniti, ali
nipošto odbaciti temeljnu podlogu na
kojoj je izrađena.

Objektivno i neimajući pred očima
ništa drugog, osim napretka i interesa
Srpstva, izradio je tu osnovu, u nadi
da će se barem povesti općenita i
specijalna rasprava o njoj, ali je ostao
prevaren u svakoj nadi, i posljedna
iskra pouzdanja što je gojio u svojim
njedrima, — isčezla je na današnjoj
skupštini !

Odbor sedmorice uvažio je u svojoj
osnovi i istaknuo u predloženom pro-
programu, narodno, političko, eko-
nomsko, socijalno i kulturno stano-
vište, koje bi moglo pristajati srpskoj
stranci u današnjosti, i sva ta sta-
novišta spleo je na podlozi savreme-
nih, naprednih načela, koja prednjače
u današnjem vijeku.

U naprednom pogledu držao se je
misli da se narodna svijest mora ja-
čati i širiti pomoću mogućih, oprav-
danih sredstava ; da se običaji i pre-
daje narodne, na kojima počiva do-
nekle svijesti duh Srpstva, sačuvaju
išto više ustale u narodu; da se
svako vjersko. osjećanje < poštuje u
potpunoj slobodi misli i istupa; da
se društveni običaji srede u potpu-
nom skladu zajedničkog rada na
opću korist; da se podigne ekonom-
ska i kulturna snaga naroda itd.

Iznio je aktuelniji program stranke
i naročitu direktivu u pogledu rada,
koja je svestrano izrađena i osnovana
na žive prilike u malom narodu i po
kojoj se je imalo postupati pri orga-
nizovanju i osvješćenju naroda.

Govorilo se je proti ovoj osnovi i
prigovaralo sa strane nekih u skup-
štini, koji su i sami priznali, da te
osnove ni pročitali nijesu, a još ma-
nje na nju pazili kada je onako le-
timice pročitana na skupštini.

I doista nevjerojatno, predlog od-
bačenja iznesen od takovih skupšti-
nara uvažen je, i samo osnova 0-
suđena.

* Osnova, na kojoj je naročiti odbor
neumorno radio mjeseca, promatra-
jući neposredno potrebe i prilike u
narodu, odbačena je bez ikakove
stvarne diskusije, kao da joj je na-
ručena sudbina u začetku; odbačena
je bez osobita raspravljanja, ako se
u to neće da uračuna ovo izmotava-
uje i izvrtanje pojmova, što smo ih
na skupštini doživjeli.

U svoje vrijeme iznijeti ćemo oba-
dvije osnove, sudenu i nesuđenu, u
jeddiom od nastajnih brojeva, e da
svaki Srbin uzmogne po sebi stvoriti
vlastito mišljenje u pogledu.

Ova nam je skupština donijela još
jedan očiti dokaz, da je teško, veoma
teško iskorijeniti stari grijeh okorje-
log griješnika,... oploditi goli krš...
navesti one koji za to ne haju, da
žrtvuju nešto od svoga na opću korist.

Sluti li ovo na dobro?... Ako ne
sluti, pitamo: Imali ipak bolesniku
lijeka ?

Ilacmo u3 CpGuje.
Y Beorpauy, 17. beG6pyapa.
Kako ce Moryio npeusunjeru, Hapo-
ana Ckymuruna pacnyimrena je npo-
uue cpujeue. Ha cjenuuuu, Koja je
uMaJa za u3sBpuu usBjecue opma.

HOCTH, NpouuTaH_ je Kpa;beB yKa3
(pecKpHnT) o pacnymrai»y Ckyriurune,
O pacrnucy u36opa u o BaHpenHoM
CA3HBY CKYIIIITHHCKOM. Kl360pH Cy 3a-
Ka3aHu 34 1. (14.) anpuaa, a cacranak
Ckymurune 3a 19. anpuna (2. maja)
OBE FOJIuHE.

Beh ce onaxa uaBjecna npenu36opna
*KHBOCT, 4 KDO3 KPATKO Bpujeme ona
he HECYMIPHBO 3AXBATHTH CBE 34MHTE-
pecoBane  upyuirBene cjojeBe. Hnak
Ce MOXK€ OYeKkuBaTH, na 6op6a uehe
HMATH KapakTEp ancoJyTHE naprnjeke
HETPIIEJBHBOCTH ; HAK CE MOXE KA3JZATH
na he ce BOJIHTH y rpaumiuama norpe-
Gue crpanauke nojainocru, Mupuuje u
nocrojaucrBeHuje Ho uKaja 10 caja.

TIpumIHKOM IIOCIBEJLE>HX H3GOpa, OGa-
BJBCHHX 1908. rojtune, Guo je 574.851
NpaBuux rsacaua. Oz Tora je racaso,
NAKJIE AKTHBHO VUECTBOBAJIO y u360-
puma, 402.684 rgacaua, a ycrergo ce
Ox rsacaia 172.167 rnacaua. H3 oBora
ce jacHo pasaGupe na je yuerike rya-
Caua y NOCIBEJI6HM u360puma Guno
BpJo BenuKOo. Jla ju he u ose rojiune
Ouru Tako, Temiko je ynanpujej oupe-
ZuTH. Y OBHM, uuiyhiuM, usGopuma
Guhe, usrneja, mpeko 620.000 npaBuux
raacaua. Hurepec 3a u36ope Tako je
pa3BnjeH ra ce cnoGojiHo Moxe Kašaru
na ke u oBor nyra yuemhe Guru je-
IHAKO KHBO, AKO H€ HM KHBIbE HO
npouyvim nyT. Arurauuja ce Beh Bpuiu
CKOPO HA CBE CTpAHE, MA Ja O H360pa
HMA TOTOBO BA Mjecena ama.

M y nocibeJubHM H36O0pHMa, oj 1908.
FOJLHH€, y3611e Cy yuerukia cBe cajlaribe
crpanke. Oz 160 nocnanuka, KOJUKO
je rana, no YecraBy, 6upano,. Paju-
KaJIHa_ Crpanka, Koja je cajla Ha BJIaJIH,
a u oHma je Guma, zoGusa je 84 man-
zara, CaMocrajina PanuxKasina Crpanka
(wiaiu pajtukazu) 48, HauuonajiucTu-
uka Crpanka 20, Hanpenua Crpanka 7
u ConujaJucrTuuKO-geMOKPATCKA Crpan-
Ka 1 manzar. Kako ce mo YeraBy 6poj
NnocraHuukux manjara ojpeljyje npema
Gpojy mopeckux rgaBa u kako je 6poj
Nopeckux rJaBa nopacrao, ro he ce
OB€ FOJIHH€ Guparu Buie nocnanuka

Hero NPOLIJIH TIyT, OKO 175, NaKJe OKO
15 nocnaHuka BHIIe.

He Moxe ce yTrBPJIHTH KaKaB he
Guru pesyarar unyhux us6opa. TIpo-
THO34 MOXE Na Gyne caukuuonucaHa
norakajuMa, aju MOE Ja Gyne u Ie-
MAHTOBAHA. C TOFA, CBE H KAJ HE Gu
nocTojaiu Ipyru  pa3/1034, ycrexKeMO
ce za H3HOCHMO CBOje MuLIBEIE. Ho
TO HHaM HNAK HC CMETA, A KAKEMO
LUTA O TOME MHCJIH NPECTOHHUKO rpa-
ljaucrBo. Hak 4 HeKH yrjteziuu pakTOpH
43 Panukajine Crpaike npxe za he
I>HXOBA CTpaHKA LOGUTH Hajmawe 100
Mauara. [IpucraJiHne upyrux crpaaka
He Nomaxy mMHoro Ha raj onrumu-
34M pajukana u Bjepyjy za he omo-
3uuuja noGuTu TOJIHKH 6poj Manara,
na caMu4 panukaju uehe Moli ckyrnuTu
3Haruujy BehiuHy, norpeGHy 3a ranak
pax y Haponuoj Cxymuruuu. OBuje
ce MuCJiH, na he najrope npoliu_ matju
PAJHKAJIM, H TO C paš3lora IITO Cy
OLGMJH JA VCIOBHO NPHME BJANY y
cBoje pyke u u3Bpine u36ope. Amu TO
MHIIJB€IbE HC MOpA GUTU TAUHO, THM
MAIbE IITO CAMOCTAJIHH PAJLHKAJIH OTBO-
peHo roBope za ce odu He rame
u360pa, jep za y i»uMa caMO Mory
NOGHTH, 4 HHKAKO M3TyOHTH.

M rako — jacuo je cBakoMme —
HMaMO Npeu CoGom caMo naraljama 6e3
crBapHe Bpujenuocru, Ha Koje uu Mu
HE NOJIKEMO, HM C TOTA IIPEKO IbHX,
6e3 jaue anaJiu3e, npocro nmpeja3umMo.

Y Cp6uju uuje yBenen u36opuu cu-
CTEM HA OCHOBH OILITET NpaBa rjaca.
AKTHBHO NpABO rJlaCA HMA CBAKH CpN-
CKH AP)KaBJBAHHH, KOju je HABPIIHO
21. rojmuny uBora, ako uuje ra npaBa
H31YGHO  YCIBEJI KAKBHX  KAXKIBHBHX

njena, Koja umMajy Kao  NOCIbEJIMIJ, |

cjem ocrazor, jom u ryGurak rpakan-

CK€E UACTH, AKO He npunana Bojenu
uu aKO Huje, Ma u mpuBpemeHo, JM-
ICH CIOGOJE M NOJ CTAPATEJBCTBOM,
a njaha 15 nunapa uenocpejiue rozu-
uuibe rmopese, Aym, ma na je yBejeH
ueu8ayc (84 macuBHo mpaBo rmocroju
ueH3yc or 30 guuapa nopese u Kan-
nunar rpe6a na uma 30 ronuna xu-
BOTa), unak je u360puu cucreM TaKaB
na He yTHU€ Wa HAPOJHY BOJbY, HHTH
nak cnpjeuaBa za uapojia BOJba otje
NO NpaBor u ucruuckor _ uapaxaja.
TpeGa smaru ja Cy u360pu uspaBuu
u Tajuu u za je Tajua rapanroBana
HAUMHOM HA KOjM Ce AKT TJACAIbA BPIIH.
Taacawe je c KyruunaMa OJ KayuyKa,
Koje rgacau cnyiura y Kojy xohe ojr
INIOCTABJBEHHX KyTHja (nocTAaBH Ce TO-
JI4KO KyTHja KOJIHKO y H360pHoM cpe3y
HMA KAHJIMJIATA), AJIH TAKO JA y CBAKY
KyTHjy yByue pykKy u zla ce ue npu-
Mujeru_y Kojy je cnmycrHo Kyrsiny.
H onra jom uemro. Y CpGuju Baja
TaKBA CJIOGOJA LA HE TIOCTOjU HUKAKAB
pa3jor Koju Gu jezuor rzacaua anco-
JIJTHO HATHAO JA TJIACA CYILPOTHO CBOM

yBjepeiy uu a ce ycrerHe OJ rga-
CaIba,

Ilox TaKBHM OKOJIHOCTHMA H NpH-
JIHKAMA HMajy Ce u3Bpuiuru_ uuyhu
#360pu, onpeljenu 3a 1. anpua oBe
ronune. Nlonyue yaujek 1o cara GuBa-
Jo je, xa aBropurer Bnacru uuje 0o-
crao 6es yrunaja ua pesysrar u360pa,
aju je ou mojasuo He 360r rupauu-
catba, Koje y CpGuju Buie uuje mo-
ryhe, Beli 360r CacBHM IPyTHX pašliora,
KOju noruuy oryzga uro je Bnacr #3
HAPOJA H ILTO HAPOL BOJK Na yue-
CTBYj€, Ma -H HHJLHPOKTHO; -y- yrpaB-
JbAIbY 3CMJBOM. TupaHucaie je uemMo-
ryhe jou u crora, Iuro rgacau, u Kaji
6u «akrTopuma Bracru oGekao ma he
TJIACHTH 34 BJIALHHA KAHJHJATA, MOXKE
CYNpOTHO JUHHHTH, 4 JA MY TO HHKO
He npumjeru u ga ra 34 TO HH rylaBa

He 3460J1u.

H36opna aruTanuja, y rpanunama
3aKOHa, NnoTnyHo je cro6ojnua. Huka-
KaB aKT aruTanuje BJacrTH He MOry
cnpujeuuTu, TaKO za je u cre crpane
rapaHToBaHo c710601Ho onpenjenuBa-
ibe. Moxra je TO jean Oro rJaBHux
pa3sora, samiro ce morjijekana map-
THjCKE CTPACTH TOJIHKO  MCIIOJBE, AJIH
y TOME HEMA TOJIHKO LITETE, KOJIHKO
HMA KOpHCTH y. CIOGOJHOM H3pa)Ka-
BAHbY HAPOJIH€ BOJbE, H3 uera u3BHpe
BJACT IPIKABHA.

EE a

Jyrpoc je y oBnamiwoj Ca6opnoj
lIpkBH  OJpKAH  UETPJLECETO  IHEBHH
napacroc nokojuoj cprnckoj 1oGpoTBop-
UH 4 Majuu BCJIHKOT CpIICKOT 1OGpo-
TBOpa u MeLEeHE r. JbyGomupa Kpema-
HoBuha. Ilapacrocy je npucycrBoBao
r. JbyGomup ca cBojoM  TIJIEMEHHTOM
TOocno;oM H MHOLITBO NOLITOBAJIALA
Ilokojumuuux. Hametjy OCTAJIHX, IPH-
CYCTBOBAJIH CY H HEKH H3 TAMOLIIbHX
KpajeBa, TaKO za je u ,Dubrovnik“
umMao nocpenuuka, koju je r. Jby6o-
MHPy H IberoBoj rocnolju y ume Jiucra
u3jaBHo cayueluhe.

Ilocauje napacroca MHOTH Cy G(uJIH
IIO3BAHH Y  CBECPIICKH JIOM  BEJIHKOF
cprckor menene, ruje cy Guin no-
uaruheuu. Mu CMO TOM NPMHJIHKOM HMA-
Ju cpehy /a u8MJeHHMO HEKOJIHKO MH-
CIM Ca r. JbyGOoMHPOM H  IbETOBOM
TOCIIOGOM H NOHOBO Ce OCBjemOuMJIH
KAKBO UECTHTO CPIICKO CplEe KYuA y
IbETOBHM TPY/HMA; OCBjeNOuKJIH CMO
ce, KakBor je cuna u CpGuna rnokojna
Ilerpa Bacrurasa u nojgurmia. Hea
joj je 3a TO 4 OBOM NIPHIHKOM CJABA
H XBaJa, u Bjeuua ycnomeua y cpn-
CKOM HapoOly, KOra je CBoM CBOjOM
CPIICKOM IYIHOM JbyGMJIA.

Mosumo Bora na joj nonapu pajeko
nacesbe, a _r. Jby6OMHpy u: iberoBoj

Tocnolja 3/paBibe HP /IyT KHBOT Ha

cpeliy Hapojia, KOMe HCKpeHO H IIpe-
NaHO CJIJIKE. JIyryuiku.

T Grof Aehrenthal.

U subotu večer preminuo je u Beču
austrijski ministar vanjskih poslova
grof Alois Lexa v. Aehrenthal. Ne
reći koju ovom prilikom, ogriješilo
bi se koliko o novinarsku dužnost
toliko i jednom važnom događaju da-
našnje šire politike.

Već je prošlo izvjesno vrijeme da
je jaka i moćna klerikalna stranka
u Austriji poduzela energičnu i jaku
kampanju protiv, sada pokojnog, mi-
nistra Aehrent!iala. Današnji razvoj
Prilika a naročito talijansko-turski
rat, te veliko nepovjerenje prama sa-
veznici Italiji ulilo je u jaku kleri-
kalnu stranku nepovjerenje u rad i
držanje ministra vanjskih poslova.
Klerikali su dolazili do zaključka i
uvjerenja da će politika grofa Aeliren-
thala na svrhu da u velike ošteti
interese monarhije. Klerikalna kam-
panja bila je i odviše žestoka ali
ipak nije imala toliko snage da na
brzu ruku i olako makne ministra
Aehrenthala sa svog položaja. Ra-
zlog je tome bio taj, što su oni u
Beču lakše mogli da podnesu žestoke
napade moćne  klerikalne stranke,
nego li da žrtvuju jednog ministra,
koji je ipak nešto učinio, i koji je u
svom programu, sigurno, imao još
nešto da izvede.

Koliko je ministar Aehrenthal bio,
radi nečega, od potrebe, dovoljno je
napomenuti i to, što je on još od
aneksije Bosne i Hercegovine, toliko
puta, i po izvještajima novina nui-
bližih vladi, imao da padne kao mi-
nistar vanjskih poslova, pa ipak do
toga nije dolazilo. Ali netom je na-
stala klerikalna kampanja proti njemu,
izbila je na srijedu bolest ministrova
i potreba odsustva radi oporavljenja.
Politička javnost u tu bolest nije vje-
rovala za dugo vrijeme, jer ju je radi
prilika smatrala više onom vrsti bo-
lesti, kojom se u nekim momentima
gleda produljiti i osigurati položaj ili
barem spasiti čast pri eventualnom
padu. Tek u posljednje vrijeme došlo
se je do sigurnog saznanja da mini-
star ozbiljno boluje i da nije isklju-
čena mogućnost, da Austrija zaplače
nad gubitkom svog velikog državnika.

Bez sumnje, smrću grofa Aehren-
thala, austrijska diplomacija gubi čo-
vjeka, koji uza sve prigovore, ipak je
bio velik čovjek, koji je, relativno,
sa uspjehom vodio austrijsku vanj-
sku politiku.

Govoriti o ministru Aehrenthalu a
ne govoriti o aneksiji Bosne i Herce“
govine, bilo bi i odviše nepotpuno. Kao
dar šesdesetgodišnjice vladanja Pre-
višnjeg Monarha, pripravio je mini-
star Aehrenthal aneksiju okupiranih
zemalja. 'To je izvršeno nenadano, a
po sudu Evrope, i protuzakonito. Da
nije bilo tako, ne bi bio dar; barem
ne bi imalo vrijednosti i značaja je-
dnog dara. Sam taj njegov nenadani
čin, ne samo što je u srce ujeo naš
narod, koji je u tome vidio i shvatio
trganje i odkidanje interesa životnog
pitanja i narodnih težnja, već je i
čitava Evropa osjetila neku međuna-
rodnu povrjedu, koja je kod nje iza-
zvala opravdano neraspoloženje. Ne-
pripravnost evropskih sila_morala je
da popusti pred računanjem svega
onoga što bi se moglo dogoditi, ako
svom neraspoloženju dadu potpuno
izraza. I aneksiju je Evropa priznala.
Ovaj čin bio je dobit za Austrougar-
sku, ali dobit koja je već odavna si-
gurna bila, a možda sigurnija da se
nije na ovakav način utvrdila. S je-
dne strane aneksija Bosne i Heree-
govine na prvo neraspoloženje Evrope
ina prostu viku beogradske ulice

zapala je monarhiju nekoliko stotina