qaksa plaćena u gotovu
aks%

GODINA XXIV

zlazi svake subole.

pretplata u Jugoslaviji Din.
48- godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'-,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

Broj 2b

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2

»Kratika i beznačajna epizoda

Mučenička Srbija, naš slavni
jugoslovenski Pijemont, imala
je među svim svojim političkim
akcijama prvu i najglavniju onu
oslobođenja i ujedinjenja svih
Južnih Slavena, bez i trunka ka-
kvih sebičnih 1 partikularističkih
namjera, što je najbolje dokazala
odricanjem svega isključivo svo-
ga u korist općenarodne  zajed-
nice u sklopu države naše — Ju-
goslavije. Tako su isto i veliki
sinovi Dubrovnika, u eri narod-
ne ideje, u doba narodnog pre-
poroda, prvi od katoličkih člano-
va našeg naroda, duboko prožeti
idejom slobode, shvativši dostoj-
no značaj Srbije 1 njezine drža-
ve obnovljene nakon glavnog u-
stanka pod Karađorđem, pa dru-
gih manjih ustanaka, začeli u
Dubrovniku značajni pokret ka-
toličkog  Srpstva — imajući u
vidu ne separatistične srpske, ili
dubrovačke, no općenarodne ide-
ale. Mudro i dostojanstveno s
dubokim uvjerenjem, smišljenim
planom, oni su radili na tome,
da primjerom svojim pokrenu i
izvedu na pravi put prvo narod
starog dubrovačkog teritorija, pa
onda i sve ostale članove našeg;
naroda neprosvijećene, zavedene,
da zabace vjerske razlike u na-
 rodnosuo-političkim pitanjima, te
da pristupe s braćom Srbima, ,a
Pod vodstvom Srbije u borbu za
Ostvarenje  općenarodnih ideala,
slobode i ujedinjenja.

Kao potomci pripadnika tisuć-
godišnje slobodne republike du-
drovačke, politički najsvjesnijih
članova našega naroda, najumni-
jih i najnaprednijih, bili su u
tom poslu kao naručeni, najpo-
2aniji. Grandioznost ovoga po-
kreta i zamašnost ove velike ide-
Je nijesu bili na žalost shvatili
Ni svi na dubrovačkoj teritoriji,
ji druga braća katoličke vjere
d našem narođu, pa čak ni oni,
OJ su kao glavni, s najvećom
šotovošću ma sve žrtve, ali s ne-
Yovoljnim poznavanjem naših pri-
ine stupili u veliku akciju za

tvarenje općenarodnih ideala.
% akvo. .su priznanje i zahval-
a dobili iza rata sinovi našeg

š <odušnog požrtvovanog i mu-
Pučkog Pijemonta, divne Srbi-
i oi ostale Srbe, koji su za istu
"i ljuto stradali i grdno izgi-
ti ), ne treba ovdje ni spominja-
* Dubrovački Srbi katolici do-

“ali su teška razočaranja u sva-
m pogledu i sa svake strane.

Z Sve ostalo trebalo je da do-

lis omalovažavanje od neke po-
deoi djece, koja kao takova
govorna, otkrivaju one koji

u historiji

Dubrovnik a«

ih tome uči, nato potiču i u
tome potpomažu.
Ta djeca u nekom mjesnom

listiću pišu i ovo: »Mentalitet«
Dubrovnikov koji je u izvjesnoj
periodi bio zahvatio jedan dio
dubrovačke inteligencije, znači
samo jednu Rratku i beznačajnu
epizodu u historiji Dubrovnika,
kratku i beznačajnu jer se je o-
snivala na praznim raznojezičnim
predrasudama, ne obazirući se

nikako na pretsudne kulturne i:

vjerske faktore, i upravo zato
je ta ideologija doživjela brodo-
lom koji je doživjela. Nju danas
zastupa samo nekolicina starih
ljudi, koji ne shvaćaju ili neće
da shvate što se je dogodilo, te
u živom talasanju osvježene i oja-
čane hrvatske svijesti u Dubrov-
riku (osvježene i ojačane zbog
toga jer su je nasilno htjeli zagu-

šiti) vide »zavedenost« od strane

»harangera« i prste »jedne mo-
ćne zapadne organizacije“.....

Ovako je pisanje prava karak- |

teristika sadašnjih vremena i pri-
lika, kad nedostojni slobode zlo-
upotrebljuju slobodu, da iskale
svoj bijes na onima koji su se
borili da nekima steku slobodu
bez ikakvih njihovih žrtava a
sebi pribave gore dušmane od
onih protiv kojih su se bo-
rili prije rata. Ovo je pljuvanje
u lice nepobitnim  istorijskim
istinama, obmanjivanje i zavađa-
nje nesvijesnih masa i kopanje
jaza nesloge i mržnje među tek
ujedinjenom braćom.

Kratka je i beznačajna epizo-
da za ovakve tipove pokret, u
kom je bilo bar devet desetina
cjelokupne dubrovačke vlastele s
glavnim  prestavnikom knezom
Medom Pucićem, kao i s prvim
dubrovačkim uaučenjacima svjet-
skog glasa, te cvijetom dubro-
vačke inteligencije i građanstva,
pa dobrim brojem  svijesnog se-
ljaštva? —- pokret, koji je ma-
stao u eri probuđene i preporo-
đene narodne svijesti, a izbio
javno i ponosno još četrđesetijeh
godina prošloga vijeka?

Do četiri godine navršiće se
stotina godina otkad je Medo Pu-
cić, najslavniji dubrovački vlaste-
lin nakon propasti republike pje-
vao u svojim »davorijama« :

Do pet godina navišićese pak
stotina godina od pjesme Pjerka
markiza Bone. »U pohvalu Srbi-
ji« a do II opet 100 godina od
pjesme Matije Bana — »Kara-
dorđu«, štampaneu »Dubrovniku

cvijetu narodnog književstva.«

U ovom duhu i ideji radili su
i borili se pod srpskim imenom
pravi Dubrovčani, ne žaleći mu-
ka i pregonstava svake vrste, kao
i materijalnih žrtava. Ta ideja
još je držala u početku osamde-
setijeh godina prošloga vijeka
čak i većinu katoličkih klerika
s ovijeh strana kao i pogranične
Hercegovine u teološkoj školi u
Zadru. Pod silom austrijske vla-
sti, koja bijaše uprla sve sile s
poznatim pionirima pogane vjer-
ske mržnje, da doskoči ovom
divnom pokretu, oni ipak časno
i  ouspjekom

vrijeme samoga rata.

Još od osamdđesetijeh godina
prošloga vijeka dovodilo se je
učenike sa svih strana, nadasve
u gimnaziju, razmještalo profeso-
re i činovike, koloniziralo pen-
sionere i uopće elemente naklo-
njene austrijskim težnjama, pro-
vođio se je teror i sprječavalo
se svim srestvima katoličko Srp-
stvo u mjegova spasonosnosnom

odolijevahu protiv
svih udruženih sila do rata i za |

djelovanju. U docnije doba 1 zlo=
glasni upravnik Bosne i Flerce-
govine Venijamin pl. Kalay bi-
jaše upregao sav svoj aparat pro-
tiv katoličkog Srpstva, bojeći se
da mu ono ne bi djelovalo ne
samo na katolike  bosansko-her-

cegovačke, no čak i na Musli-
mane.

Kao i cijelo ostalo _ Srpstvo,
koje je smosilo i snosi užasne

posljedice minulog rata, i kato-
ličko Srpstvo bilo jeza duže vre-
mena u stanju neke  dizorijen-
tacije, me mogući se snaći od
nenadne iza rata...

Već se pomalo snalazi i pribi-
ra, i ono će do skora na osnovu
slavnih tradicija prošlosti, a u.
interesu čuvanja Jugoslavije:
dokazati i djeci i starijima i mo- ,
ćnijima iza njih, da njihov po-

“kret nije bio u prošlosti
beznačajan, i da ideologija nji-
hova nije doživjela brodolom!

Bože zdravlja neće se ni to du-
go čekati!