qaksa plaćena u gotovu aks% GODINA XXIV zlazi svake subole. pretplata u Jugoslaviji Din. 48- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1'- Broj 2b Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P. KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2 »Kratika i beznačajna epizoda Mučenička Srbija, naš slavni jugoslovenski Pijemont, imala je među svim svojim političkim akcijama prvu i najglavniju onu oslobođenja i ujedinjenja svih Južnih Slavena, bez i trunka ka- kvih sebičnih 1 partikularističkih namjera, što je najbolje dokazala odricanjem svega isključivo svo- ga u korist općenarodne zajed- nice u sklopu države naše — Ju- goslavije. Tako su isto i veliki sinovi Dubrovnika, u eri narod- ne ideje, u doba narodnog pre- poroda, prvi od katoličkih člano- va našeg naroda, duboko prožeti idejom slobode, shvativši dostoj- no značaj Srbije 1 njezine drža- ve obnovljene nakon glavnog u- stanka pod Karađorđem, pa dru- gih manjih ustanaka, začeli u Dubrovniku značajni pokret ka- toličkog Srpstva — imajući u vidu ne separatistične srpske, ili dubrovačke, no općenarodne ide- ale. Mudro i dostojanstveno s dubokim uvjerenjem, smišljenim planom, oni su radili na tome, da primjerom svojim pokrenu i izvedu na pravi put prvo narod starog dubrovačkog teritorija, pa onda i sve ostale članove našeg; naroda neprosvijećene, zavedene, da zabace vjerske razlike u na- rodnosuo-političkim pitanjima, te da pristupe s braćom Srbima, ,a Pod vodstvom Srbije u borbu za Ostvarenje općenarodnih ideala, slobode i ujedinjenja. Kao potomci pripadnika tisuć- godišnje slobodne republike du- drovačke, politički najsvjesnijih članova našega naroda, najumni- jih i najnaprednijih, bili su u tom poslu kao naručeni, najpo- 2aniji. Grandioznost ovoga po- kreta i zamašnost ove velike ide- Je nijesu bili na žalost shvatili Ni svi na dubrovačkoj teritoriji, ji druga braća katoličke vjere d našem narođu, pa čak ni oni, OJ su kao glavni, s najvećom šotovošću ma sve žrtve, ali s ne- Yovoljnim poznavanjem naših pri- ine stupili u veliku akciju za tvarenje općenarodnih ideala. % akvo. .su priznanje i zahval- a dobili iza rata sinovi našeg š <odušnog požrtvovanog i mu- Pučkog Pijemonta, divne Srbi- i oi ostale Srbe, koji su za istu "i ljuto stradali i grdno izgi- ti ), ne treba ovdje ni spominja- * Dubrovački Srbi katolici do- “ali su teška razočaranja u sva- m pogledu i sa svake strane. Z Sve ostalo trebalo je da do- lis omalovažavanje od neke po- deoi djece, koja kao takova govorna, otkrivaju one koji u historiji Dubrovnik a« ih tome uči, nato potiču i u tome potpomažu. Ta djeca u nekom mjesnom listiću pišu i ovo: »Mentalitet« Dubrovnikov koji je u izvjesnoj periodi bio zahvatio jedan dio dubrovačke inteligencije, znači samo jednu Rratku i beznačajnu epizodu u historiji Dubrovnika, kratku i beznačajnu jer se je o- snivala na praznim raznojezičnim predrasudama, ne obazirući se nikako na pretsudne kulturne i: vjerske faktore, i upravo zato je ta ideologija doživjela brodo- lom koji je doživjela. Nju danas zastupa samo nekolicina starih ljudi, koji ne shvaćaju ili neće da shvate što se je dogodilo, te u živom talasanju osvježene i oja- čane hrvatske svijesti u Dubrov- riku (osvježene i ojačane zbog toga jer su je nasilno htjeli zagu- šiti) vide »zavedenost« od strane »harangera« i prste »jedne mo- ćne zapadne organizacije“..... Ovako je pisanje prava karak- | teristika sadašnjih vremena i pri- lika, kad nedostojni slobode zlo- upotrebljuju slobodu, da iskale svoj bijes na onima koji su se borili da nekima steku slobodu bez ikakvih njihovih žrtava a sebi pribave gore dušmane od onih protiv kojih su se bo- rili prije rata. Ovo je pljuvanje u lice nepobitnim istorijskim istinama, obmanjivanje i zavađa- nje nesvijesnih masa i kopanje jaza nesloge i mržnje među tek ujedinjenom braćom. Kratka je i beznačajna epizo- da za ovakve tipove pokret, u kom je bilo bar devet desetina cjelokupne dubrovačke vlastele s glavnim prestavnikom knezom Medom Pucićem, kao i s prvim dubrovačkim uaučenjacima svjet- skog glasa, te cvijetom dubro- vačke inteligencije i građanstva, pa dobrim brojem svijesnog se- ljaštva? —- pokret, koji je ma- stao u eri probuđene i preporo- đene narodne svijesti, a izbio javno i ponosno još četrđesetijeh godina prošloga vijeka? Do četiri godine navršiće se stotina godina otkad je Medo Pu- cić, najslavniji dubrovački vlaste- lin nakon propasti republike pje- vao u svojim »davorijama« : Do pet godina navišićese pak stotina godina od pjesme Pjerka markiza Bone. »U pohvalu Srbi- ji« a do II opet 100 godina od pjesme Matije Bana — »Kara- dorđu«, štampaneu »Dubrovniku cvijetu narodnog književstva.« U ovom duhu i ideji radili su i borili se pod srpskim imenom pravi Dubrovčani, ne žaleći mu- ka i pregonstava svake vrste, kao i materijalnih žrtava. Ta ideja još je držala u početku osamde- setijeh godina prošloga vijeka čak i većinu katoličkih klerika s ovijeh strana kao i pogranične Hercegovine u teološkoj školi u Zadru. Pod silom austrijske vla- sti, koja bijaše uprla sve sile s poznatim pionirima pogane vjer- ske mržnje, da doskoči ovom divnom pokretu, oni ipak časno i ouspjekom vrijeme samoga rata. Još od osamdđesetijeh godina prošloga vijeka dovodilo se je učenike sa svih strana, nadasve u gimnaziju, razmještalo profeso- re i činovike, koloniziralo pen- sionere i uopće elemente naklo- njene austrijskim težnjama, pro- vođio se je teror i sprječavalo se svim srestvima katoličko Srp- stvo u mjegova spasonosnosnom odolijevahu protiv svih udruženih sila do rata i za | djelovanju. U docnije doba 1 zlo= glasni upravnik Bosne i Flerce- govine Venijamin pl. Kalay bi- jaše upregao sav svoj aparat pro- tiv katoličkog Srpstva, bojeći se da mu ono ne bi djelovalo ne samo na katolike bosansko-her- cegovačke, no čak i na Musli- mane. Kao i cijelo ostalo _ Srpstvo, koje je smosilo i snosi užasne posljedice minulog rata, i kato- ličko Srpstvo bilo jeza duže vre- mena u stanju neke dizorijen- tacije, me mogući se snaći od nenadne iza rata... Već se pomalo snalazi i pribi- ra, i ono će do skora na osnovu slavnih tradicija prošlosti, a u. interesu čuvanja Jugoslavije: dokazati i djeci i starijima i mo- , ćnijima iza njih, da njihov po- “kret nije bio u prošlosti beznačajan, i da ideologija nji- hova nije doživjela brodolom! Bože zdravlja neće se ni to du- go čekati!