pe plaćena u gotovu GODINA. XXIV zlazi svake subote. pretplata u Jugoslaviji Din. 48- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1'- Me AA Državuo | RoKABGO ly nike, 21 Apudst, 1887: Pa ge Dubrov i S g 1 rosno iko kižioštvo 1 Dubrova uy GuoiLiBO V Broj 30 Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO Uredništvo i administracija : Kraljice Marije br. 2 psi Dubrovnik 21 avgusta, 1937 | kaju i vape: kada će doći vrije- »Događaji posljednjih dana na našem Primorju, a maročito u Dubrovniku, doveli su mnoge mjerodavne faktore na pomisao, da se u nekim našim turističkim centrima uvede državna policija pošto sadašnja opštinska policija nije svuda opravdala nade, koje su u nju polagane. Jedna depn- tacija uglednih građana grada Dubrovnika, koji su ovih dana doživjeli neugodna razočaranja, direktno je molila mjerodavne faktore, da se uvede državna po- licije, pošto općinska neće ili ni- je u stanju da zaštiti građane i njihovu imovinu od partijskih pre- | tjeranosti. Mjerodavni faktori uzeće o- vu opravdanu molbu u ozbiljno razmatranje, pošto žalosni doga- đaji posljednih dana ne bi smje- li više da se ponove, dz stranci ne bi o nama stekli rđavo mi- šljenje. Državna policija, kao ne- pristrasan i budan čuvar zakona 1 reda, imaće dovoljno snage da nrazumi mnoge zanešenjake i da im dokaže, da se zakoni mo- raju poštovati milom ili silom. Ito od svakoga podjednako !« Gornja opažanja prenosimo iz ,CaMoynpabe“ glavnog organa Jugosl. Radikal. Zajednice, koja je već dvije godine na upravi ze- mlje. Prenosimo baš stoga što je ,CaMoynpaba“ kao glavni or- ga J. R Z. svakako upućena 0 intencijama mjerodavnih fakto- ra, da se molba o potrebi zavo- đenja državne policije uzme u Ozbiljno razmatranje. U ovo dvije godine Vlada je dala i suviše dokaza da ne koči narodnu slobodu. Ali baš je to uzrok, da su razorni elementi tu slobodu u tolikoj mjeri nesme- tano zloupotrebili, da se u našim krajevima pravi nacionalni eleme- nat nije mogao tom slobodom ni- ako, a pegotovo ne konstruk- tivno, služiti. Raspojasanost de- konstruktivnih elemenata uzela je tolikog maha, da je počela dje- lovati presto teroristički. Teror odozdo đobro je poznat našem Nacionalnom elementu u našim šelima. Koliko je kinjenja, pri- Jetnja, napadaja i ličnih i na imo- inu, morao kroz zadnje doba a izdrži naš nacionalni seljak, 0 ponekad prelazi u nevjerovatnu Priču, Pa kad kod takvog stanja tvari nije našao potrebne zašti- 'e od strane sa koje se je nadao da je zaista za divljenje, kako “e je jedan dio tog našeg selja- “og elementa ipak, i pokraj tog seobuzdanog terora odozdo, odr- “40 na visini svoje nacionalne Vijesti, Mnogi je od njih morao Pred silom prijetnja i navala da zpusti iz straha po život i ima- J&, ali i jedni i drugi samo če- me primjene i poštovanja zakona ? Ako je dojakošnja sloboda bi- la dopuštena samo zato, da svak tačno pokaže svoju dušu, da svak dade neizvještačenog, instinskog dokaza kako misli i kako bi ra- dio i prema pojedincu 1 prema zajednici i prema državi, onda je ona već potpuno, i te kako, postigla svoj zadatak, pa je sada red da se svakome dovikne: do- sta je jednostrane slobode, a ne- ka je unapred, uz strogo vršenje zakona, svak podjednako uživa! Stoga vijest o uvođenju drža- vine policije u naše izložene kra- jeve svak će jednako pozdraviti, i građanin i seljak, naročito 0o- ovaj potonji, koji ne traži ništa | više nego da vidi svestranu 1 pravednu primjenu zakona ga očuva i zaštiti od dosadašnjeg terora odozdo. Ali samo uvođenje državne po- licije nije dovoljno ća umiri ni nas u varošima ni našeg nacio- nalnog seljaka koji je uvijek na udaru nasrtaja vajnih narodnih »prosvjetitelja“ i učitelja“, koji upinju sve snage da ga ma svoj način zavode i u bratsku borbu uvlače, i u čemu, u prevelikoj slobodi nažalost prilično uspije- vaju. Da bi smo i jedni i drugi mogli mirno da gledamo u bolju budućnost, mjerodavni faktori tre- ba da uzmu u ozbiljno razmatra- da | nje i potrebu, da sve upravne vlasti budu potpuno, u duhu za- kona, energično i pravedno upra- viti Svoje djelovanje te da ma vr- hovima upravnih vlasti budu lju- di kojima se u tom pogledu mo- že i smije dati potpuno povjere- nje. To bi bio najsigurniji i naj- jači udarac koji bi bio u stanju da ukoči rad destruktivnih ele- menata i da ih dozove pameti. Dok toga ne bude, oni će i da- lje da se onako svirepo služe slo- bodom. Jer oni se baš najviše i boje reda i zakona, a da se bo- je dovoljno je istaći, kako im je i sama vijest o brzom zavođenju državne policije kod nas, pomalo počela da zamrzava krv, i da im izbija iz glave onu abnormalnu nauku kojom uvjeravaju svoje za- vedenjake što će sve raditi: kad | dođe njihovo vrijeme. A da je ovo ovako evo kako su popratili vijest ,CaMoynpabe“ o uvođenju državne policije: ,,Slično je go- vorio 1 pisao zloglasni ministar austrijske carske reakcije Bach, i policijskom sistemu upravljanja za uvijek je dao svoje ime. Bach je davno umro, ali njegov duh još uvijek vlada u glavama i mo- zgovima reakcionera““. Eto kako im se brzo sledilo srce na pomisao ,,Bachove paten- te“ o kojoj niko i ne misli, a i da misli, bila bi odviše sitna i blaga za neku vrstu destruktivnih elemenata kod nas. Jedna stota obljetnica rođenja i jedna četrdeset treća godišnjica smrti. Preksjutra 23 ovog mjeseca, vrši se ravno 100 godina od ro- đenja D-ra Pera Čingrije, advo- kata i dugogodišnjeg dubrova- čkog načelnika, koji je umro u našem gradu 13 jula 1921 godi- ne. Čestiti pokojnik znatno se je isticao u javnom životu. Bio je jedan od glavnih preporoditelja Dalmacije, istrajan u borbi protiv tuđinštine (italijanštine i austri- janštine). Njegovom saradnjom združili su se bili Narodnjaci i Pravaši u Hrvatsku stranku, ko- ja je imala ne samo da sjedini sve hrvatske elemente, no i da utre put sporazumiom radu sa Srbima. Bio je i jedan od glav- nih tvoraca Riječke rezolucije. Iako podockan, on je ipak, preživljevši i oprobavši mnogo, bogat iskustvom, na svrhu pravo shvatio važnost sporazuma i sa- radnje sa Srbima za opće narod- ne ideale, dajući tako dobar pri- mjer mlađima. Tijem je za- služio, da mu se kao zrelom po- litičaru i patrioti oda dostojno priznanje i poštovanje. Za vrije- me minulog velikog Svjetskog rata bio je pod pažnjom policij- skom i nije se smio nikuda oda- lečivati iz mjesta. Njemu je, kao svom dobrom prijatelju pokojni prof. Luko Zore posvetio zname- nito svoje pjesničko djelo ,,Obja- vijenje“ izašlo najprije u ,,Slo- vincu“' a zatim popravljeno i na- pose preštampano 1899 na Rije- ci pod pseudonimom Milivoja Strahinića u tiskarskam i litogra- fijskom zavodu Emidija Mohovi- ća nakladnika. Iza propasti Au- strije bio je imenovan presjedni- kom Narodnog Vijeća u Dubrov- niku, a kašnje je bio i presjed- nikom Jugoslavenske Matice. x Nikša pl. Gradi, c. k. savje- tnik u mirui komornik ćesarski. Umro jeu Dubrovniku 29 avgu- sta I894 u 67 godini živvta, Bio je živa slika, u koliko se tiče učenosti i kulture, staroga plem- stva dubrovačkoga, koje je živje- lo i na očigled ginulo za našega života. Uvjeren Srbin, kao goto- vo i sva ostala dubrovačka vlaste- la u doba narodnog preporoda, bio je ujedno i veliki pobornik | jugoslavenske ideje. Uređivao je u tom smislui,,Glas dubrovački“ god 1885 i 1886. Bio je uman pisac a i pjesnik, a sastavio je 1 - jednu komediju, izašlu u cetinj- skoj ,Novoj Zeti“ D-ra Laza To- manovića god 1890 pod naslovom »Djevojka spravljenica“. U br. I5.,,Slovinca“ god. 1878 izašla je njegova ,,Nikšina moli- tva“ u kojoj vapi: ,,Bože... mog naroda milog Ti sakupi uda rastrgana Ti koj' možeš sve što hoćeš : Bože, U mir svedi sa Hrvatom Srbe... Koliko mu ie na duši bila slo- boda Herceg-Bosne, u kojoj je još onda bijesnio ljuti ustanak, a kukavne izbjeglice na hiljade umirale u prekograničnim kraje- vima Dalmacije, te Hrvatske _i Slavonije, od svake oskudice 1 zaraznih boleština, evo kako da» va oduška svome jadu u istoj pjesmi: / »El i sada krvcu blagorodnu Liju padšijedan kod drugoga, Po tvojima livadama Bosno, I po ljutom, oh Hercegovino Kršu tvome, a još i ne znadu Da li za rod, dal. mu iza dušmane ...“ Ovo nekoliko riječi nek pod- grije uspomenu zaslužnih pokoj- nika! Hrvati prema konkordatu Dr. MačeR i Konkordat. — Mi- nistar Prosvjete g. Stošović na kon- ferenciji Jugosl radik. zajednice u No- vom Sadu održao je dusi politički govor, u kome se, među ostalim, do- takao i konkordata te držanja Dr. Mačeka prema njemu. On je kazao : U nizu svakovrsnih letaka, falsifika- ta i tendecioznih napisa u našoj i stranoj štampi, izašao je tu skoro i jedan letak koji sadrži i pismo Dr. Mačesza upućeno Srpskoi vravoslav- noj crkvi, u kome se tobož g. Dr. Maček izjašnjava da je protiv Ron- kordata. To pismo je objavljeno u nekim stranim listovima. Mi ne možemo da vjerujemo da je to pismo autentično, jer je to te- ško shvatiti da g. Dr. Maček i nje- gove pristalice mogu imati takvo stanovište u pogledu Konkordata. Naprotiv mi smo uvijek vjerovali a i sada vjerujemo, da su pogledi g. Dr. Mačeka i njegovih pristalica iden- tični sa našim u tom pogledu. Sma- trali smo dalje, da je i osiguranje vjerske ravnopravnosti jedan od o- snovnih uslova za postavljanje teme- lja čvrstog i solidnog sporazuma između .dva bratska plemena, i ta nas je vjera hrijepila u našoj borbi i nastojanjima da istrajemo do kraja. i Ali ako se konkordat ne želi od strane naše braće Hr- vata, onda to treba jasno i otvoreno reći, jer J.R Z. ima