pe plaćena u gotovu

GODINA. XXIV

zlazi svake subote.

pretplata u Jugoslaviji Din.
48- godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1'-

Me AA

Državuo |
RoKABGO ly

nike, 21 Apudst, 1887: Pa
ge

Dubrov

i

S g
1

rosno iko
kižioštvo 1 Dubrova uy

GuoiLiBO V

Broj 30

Dopisi se šalju uredništvu
a pretplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale i priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i urednik: DOMINKOVIĆ P. KRISTO

Uredništvo i administracija :

Kraljice Marije br. 2

psi

Dubrovnik 21 avgusta, 1937 | kaju i vape: kada će doći vrije-

»Događaji posljednjih dana na
našem Primorju, a maročito u
Dubrovniku, doveli su mnoge
mjerodavne faktore na pomisao,
da se u nekim našim turističkim
centrima uvede državna policija
pošto sadašnja opštinska policija
nije svuda opravdala nade, koje
su u nju polagane. Jedna depn-
tacija uglednih građana grada
Dubrovnika, koji su ovih dana
doživjeli neugodna razočaranja,
direktno je molila mjerodavne
faktore, da se uvede državna po-
licije, pošto općinska neće ili ni-
je u stanju da zaštiti građane i

njihovu imovinu od partijskih pre- |

tjeranosti.

Mjerodavni faktori uzeće o-
vu opravdanu molbu u ozbiljno
razmatranje, pošto žalosni doga-
đaji posljednih dana ne bi smje-
li više da se ponove, dz stranci
ne bi o nama stekli rđavo mi-
šljenje. Državna policija, kao ne-
pristrasan i budan čuvar zakona
1 reda, imaće dovoljno snage da
nrazumi mnoge zanešenjake i da
im dokaže, da se zakoni mo-
raju poštovati milom ili silom.
Ito od svakoga podjednako !«

Gornja opažanja prenosimo iz
,CaMoynpabe“ glavnog organa
Jugosl. Radikal. Zajednice, koja
je već dvije godine na upravi ze-
mlje. Prenosimo baš stoga što
je ,CaMoynpaba“ kao glavni or-
ga J. R Z. svakako upućena
0 intencijama mjerodavnih fakto-
ra, da se molba o potrebi zavo-
đenja državne policije uzme u
Ozbiljno razmatranje.

U ovo dvije godine Vlada je
dala i suviše dokaza da ne koči
narodnu slobodu. Ali baš je to
uzrok, da su razorni elementi tu
slobodu u tolikoj mjeri nesme-
tano zloupotrebili, da se u našim
krajevima pravi nacionalni eleme-
nat nije mogao tom slobodom ni-
ako, a pegotovo ne konstruk-
tivno, služiti. Raspojasanost de-
konstruktivnih elemenata uzela je
tolikog maha, da je počela dje-
lovati presto teroristički. Teror
odozdo đobro je poznat našem
Nacionalnom elementu u našim
šelima. Koliko je kinjenja, pri-
Jetnja, napadaja i ličnih i na imo-
inu, morao kroz zadnje doba
a izdrži naš nacionalni seljak,
0 ponekad prelazi u nevjerovatnu
Priču, Pa kad kod takvog stanja
tvari nije našao potrebne zašti-
'e od strane sa koje se je nadao
da je zaista za divljenje, kako
“e je jedan dio tog našeg selja-
“og elementa ipak, i pokraj tog
seobuzdanog terora odozdo, odr-
“40 na visini svoje nacionalne
Vijesti, Mnogi je od njih morao
Pred silom prijetnja i navala da
zpusti iz straha po život i ima-
J&, ali i jedni i drugi samo če-

me primjene i poštovanja zakona ?

Ako je dojakošnja sloboda bi-
la dopuštena samo zato, da svak
tačno pokaže svoju dušu, da svak
dade neizvještačenog, instinskog
dokaza kako misli i kako bi ra-
dio i prema pojedincu 1 prema
zajednici i prema državi, onda
je ona već potpuno, i te kako,
postigla svoj zadatak, pa je sada
red da se svakome dovikne: do-
sta je jednostrane slobode, a ne-
ka je unapred, uz strogo vršenje
zakona, svak podjednako uživa!

Stoga vijest o uvođenju drža-
vine policije u naše izložene kra-
jeve svak će jednako pozdraviti,
i građanin i seljak, naročito 0o-

ovaj potonji, koji ne traži ništa |

više nego da vidi svestranu 1
pravednu primjenu zakona
ga očuva i zaštiti od dosadašnjeg
terora odozdo.

Ali samo uvođenje državne po-
licije nije dovoljno ća umiri ni
nas u varošima ni našeg nacio-
nalnog seljaka koji je uvijek na
udaru nasrtaja vajnih narodnih
»prosvjetitelja“ i učitelja“, koji
upinju sve snage da ga ma svoj
način zavode i u bratsku borbu
uvlače, i u čemu, u prevelikoj
slobodi nažalost prilično uspije-
vaju. Da bi smo i jedni i drugi
mogli mirno da gledamo u bolju
budućnost, mjerodavni faktori tre-
ba da uzmu u ozbiljno razmatra-

da |

nje i potrebu, da sve upravne
vlasti budu potpuno, u duhu za-
kona, energično i pravedno upra-
viti Svoje djelovanje te da ma vr-
hovima upravnih vlasti budu lju-
di kojima se u tom pogledu mo-
že i smije dati potpuno povjere-
nje. To bi bio najsigurniji i naj-
jači udarac koji bi bio u stanju
da ukoči rad destruktivnih  ele-
menata i da ih dozove pameti.
Dok toga ne bude, oni će i da-
lje da se onako svirepo služe slo-
bodom. Jer oni se baš najviše i
boje reda i zakona, a da se bo-
je dovoljno je istaći, kako im je
i sama vijest o brzom zavođenju
državne policije kod nas, pomalo
počela da zamrzava krv, i da im
izbija iz glave onu abnormalnu
nauku kojom uvjeravaju svoje za-
vedenjake što će sve raditi: kad

| dođe njihovo vrijeme. A da je

ovo ovako evo kako su popratili
vijest ,CaMoynpabe“ o uvođenju
državne policije: ,,Slično je go-
vorio 1 pisao zloglasni ministar
austrijske carske reakcije Bach, i
policijskom sistemu upravljanja
za uvijek je dao svoje ime. Bach
je davno umro, ali njegov duh
još uvijek vlada u glavama i mo-
zgovima reakcionera““.

Eto kako im se brzo sledilo
srce na pomisao ,,Bachove paten-
te“ o kojoj niko i ne misli, a
i da misli, bila bi odviše sitna i
blaga za neku vrstu destruktivnih
elemenata kod nas.

Jedna stota obljetnica rođenja
i jedna četrdeset treća
godišnjica smrti.

Preksjutra 23 ovog mjeseca,
vrši se ravno 100 godina od ro-
đenja D-ra Pera Čingrije, advo-
kata i dugogodišnjeg dubrova-
čkog načelnika, koji je umro u
našem gradu 13 jula 1921 godi-
ne. Čestiti pokojnik znatno se je
isticao u javnom životu. Bio je
jedan od glavnih preporoditelja
Dalmacije, istrajan u borbi protiv
tuđinštine (italijanštine i austri-
janštine). Njegovom  saradnjom
združili su se bili Narodnjaci i
Pravaši u Hrvatsku stranku, ko-
ja je imala ne samo da sjedini
sve hrvatske elemente, no i da
utre put sporazumiom radu sa
Srbima. Bio je i jedan od glav-
nih tvoraca Riječke rezolucije.

Iako podockan, on je ipak,
preživljevši i oprobavši mnogo,
bogat iskustvom, na svrhu pravo
shvatio važnost sporazuma i sa-
radnje sa Srbima za opće narod-
ne ideale, dajući tako dobar pri-
mjer mlađima. Tijem je za-
služio, da mu se kao zrelom po-
litičaru i patrioti oda dostojno
priznanje i poštovanje. Za vrije-

me minulog velikog Svjetskog
rata bio je pod pažnjom policij-
skom i nije se smio nikuda oda-
lečivati iz mjesta. Njemu je, kao
svom dobrom prijatelju pokojni
prof. Luko Zore posvetio zname-
nito svoje pjesničko djelo ,,Obja-
vijenje“ izašlo najprije u ,,Slo-
vincu“' a zatim popravljeno i na-
pose preštampano 1899 na Rije-
ci pod pseudonimom Milivoja
Strahinića u tiskarskam i litogra-
fijskom zavodu Emidija Mohovi-
ća nakladnika. Iza propasti Au-
strije bio je imenovan presjedni-
kom Narodnog Vijeća u Dubrov-
niku, a kašnje je bio i presjed-
nikom Jugoslavenske Matice.

x

Nikša pl. Gradi, c. k. savje-
tnik u mirui komornik ćesarski.
Umro jeu Dubrovniku 29 avgu-
sta I894 u 67 godini živvta, Bio
je živa slika, u koliko se tiče
učenosti i kulture, staroga plem-
stva dubrovačkoga, koje je živje-
lo i na očigled ginulo za našega
života. Uvjeren Srbin, kao goto-

vo i sva ostala dubrovačka vlaste-
la u doba narodnog preporoda,
bio je ujedno i veliki pobornik |
jugoslavenske ideje. Uređivao je
u tom smislui,,Glas dubrovački“
god 1885 i 1886. Bio je uman
pisac a i pjesnik, a sastavio je 1 -
jednu komediju, izašlu u cetinj-
skoj ,Novoj Zeti“ D-ra Laza To-
manovića god 1890 pod naslovom
»Djevojka spravljenica“.

U br. I5.,,Slovinca“ god. 1878
izašla je njegova ,,Nikšina moli-
tva“ u kojoj vapi:

,,Bože... mog naroda milog
Ti sakupi uda rastrgana

Ti koj' možeš sve što hoćeš
: Bože,
U mir svedi sa Hrvatom Srbe...
Koliko mu ie na duši bila slo-
boda Herceg-Bosne, u kojoj je
još onda bijesnio ljuti ustanak,
a kukavne izbjeglice na hiljade
umirale u prekograničnim kraje-
vima Dalmacije, te Hrvatske _i
Slavonije, od svake oskudice 1
zaraznih boleština, evo kako da»
va oduška svome jadu u istoj

pjesmi: /
»El i sada krvcu blagorodnu

Liju padšijedan kod drugoga,

Po tvojima livadama Bosno,

I po ljutom, oh Hercegovino
Kršu tvome, a još i ne znadu

Da li za rod, dal. mu iza
dušmane ...“

Ovo nekoliko riječi nek pod-
grije uspomenu zaslužnih pokoj-

nika!

Hrvati prema konkordatu

Dr. MačeR i Konkordat. — Mi-
nistar Prosvjete g. Stošović na kon-
ferenciji Jugosl radik. zajednice u No-
vom Sadu održao je dusi politički
govor, u kome se, među ostalim, do-
takao i konkordata te držanja Dr.
Mačeka prema njemu. On je kazao :
U nizu svakovrsnih letaka, falsifika-
ta i tendecioznih napisa u našoj i
stranoj štampi, izašao je tu skoro i
jedan letak koji sadrži i pismo Dr.
Mačesza upućeno Srpskoi vravoslav-
noj crkvi, u kome se tobož g. Dr.
Maček izjašnjava da je protiv Ron-
kordata. To pismo je objavljeno u
nekim stranim listovima.

Mi ne možemo da vjerujemo da
je to pismo autentično, jer je to te-
ško shvatiti da g. Dr. Maček i nje-
gove pristalice mogu imati takvo
stanovište u pogledu Konkordata.
Naprotiv mi smo uvijek vjerovali a
i sada vjerujemo, da su pogledi g.
Dr. Mačeka i njegovih pristalica iden-
tični sa našim u tom pogledu. Sma-
trali smo dalje, da je i osiguranje
vjerske ravnopravnosti jedan od o-
snovnih uslova za postavljanje teme-
lja čvrstog i solidnog sporazuma
između .dva bratska plemena, i ta
nas je vjera hrijepila u našoj borbi
i nastojanjima da istrajemo do kraja.
i Ali ako se konkordat ne
želi od strane naše braće Hr-
vata, onda to treba jasno i
otvoreno reći, jer J.R Z. ima