Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVII Izlazi svake subote. Pretplata u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnije i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'-, za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1- Lea +90 = masno mare Dynamo es KI. (> kam ble a i m BR i #4 anodjoaronrona so] “4 s; = da Dopisi se šalju uredništvu a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne prf- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale i priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i urednik; DOMINKOVIĆ P, KRISTO Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. O državnom uređenju radi ib dakooać | Pred nama je govor g. dr. La- zara Markovića ministra pravde, na konferenciji održanoj u Skop- “ lju pred nekoliko dana. On jeu svomi govoru spomenuo koliko je za ovu 21 godinu od dana stvaranja naše države bilo teško- ća i neslaganja u pitanju kako treba da Srbi-Hrvati-Slovenci u- rede državu i razvijaju svoj ži- vot u njoj, pa da budu zadovolj- ni, a država da bude snažna, na- predna i kulturna naspram dru- gih država u Evropi. Kazao je kako se kod nas dosta lutalo, jer put kojim je trebalo da ide naš državni život, nije bio dobro iza- bran, i zato da su se potražili novi putovi, i u tom traženju izbilo je uvjerenje i kod Srba i Hrvata i Slovenaca, kod musli- mana i katolika, da u našoj dr- žavi treba da se povede politika sporazuma, uzajamnog razumije- vanja, praviluog ocjenjivanja, sva; čijih osjećanja, pogleda i intere- sa. Bez sumnje to su sve zdrave, konstruktivne misli —> — — re Md te uk ikoje je trebalo malo ranije, da ih sva- ki naš razuman čovjek i rodoljub, svaki naš iskusan političar usvo- ji kao jedine cijelishodne za iz- vršenje velike zadaće unutrašnjeg državnog uređenja, bez obzira što narod u oslobođenim kraje- vima nije pomišljao ni onda, pa ne misli ni danas, da se država ne može urediti u čas; da razne svoje želje treba podrediti mo- gućnosti i vremenu da se izvrše, zbog specijalnih prilika u zemlji i raznog mentaliteta u samom narodu. Nije ni čuda što je narod ne- naviknut na slobodu, bio zbu- njen tom slobodom, koju niti je razumio, niti je znao cijeniti. — On se našao kao u nebranom grožđu, pa nije znao šta će pri- je da traži; a ne znajući za skrom- nost, tražio je i ono što nije ni- kad mogao ni zamisliti, kao ne- Jako dijete koje još na noge nije stalo, a_maši se rukom da dohvati ticu u kavezu koji visi o zidu. I mjesto da su se narodni usre- ćitelji trudili da taj narod prive- du razumu i utišaju njegove že- je, oni su ga jače dražili i uc- ali na sve pretjeranije zahtjeve i bunili mu glavu svojim praznim bećanjima. I mjesto da se ozbilj- o preglo na uređenje države, ala se velika važnost i briga spunjenju ragnih prohtjeva, koji u rasli sve više, pa_ niti se do anas postiglo uređenje, niti ge arod zadovoljio. Međutim politika uređenja dr- žave i njenih bitnih interesa ko- ja je imala poslužiti i zadovolje- nju posebuih interesa i posebnih težnja svih krajeva, shvatila se u Hrvatskoj, — kaže dr. Marko- vić, — kao težnja Srba za pre- vlast u državi, za hegemoniju. Da se i to pogrešno mišljenje u Hrvata ispravi i otstrane sumnji- čenja koja stvaraju samo zlu krv u narodu, u Srba se pojavila mi- sao da se potraži drugi način, koji ueće davati povoda sumnja- ma i nezadovoljstvu, i koji će biti bolji i pravedniji za napre- dak naše države. — Hrvati su na to kazali da ako Srbi ne že- le da vole politiku hegemonije, onda treba dato dokažu djelima. I onda je iznikla ideja o raznim uređenjima države, kaon. p. cen- tralističko, federalističko, autono- mističko uređenje it.d., i dr. Mar- ković je objašnjavao narodu ta. uređenja, pa uz to 1 švajcarsku konfederaciju, pitajući ga bi li pristao na takvo uređenje, našto mu je narod odlučno odgovorio: »Ne, jer nama treba jedna dr- I uma državnim, žava, jedna državna vcija i tak- va državna politika, koja će ču- vati jedinstvo Jugoslavije“. Ovako pametan odgovor može dati samo narod koji zua cijeni- ti državu, jer je on za nju gi- nuo, on je tu državu svojim žr- tvama stvorio, pa hoće i da je za vječita vremena očuva. Srpski je narod dakle odgovorio onako kako se moglo samo očekivati. On traži jedinstvo, jer samo ta- ko možemo očuvati našu državu; a Švajcarska konfederazija može najmanje da oduševi naš narod iz vrlo razumljivih razloga. Švaj- carska je sastavljena od tri sasvim različna naroda: Nijemaca, Fran- cuza, Italijana i nešto Retoroma- na, ostataka poromanjenog nar»- da Reta. Svi se ti narodi razli- kuju po svom maternjem jeziku koji označuje svačiju narodnost; oni se podvrgavaju opštim zako- a žive.u među- sobnom sporazumu, ili bolje u međusobnom snošenju, kao strani ljudi, kao gosti koji neprekidno, u velikom broju posjećuju one zaista lijepe krajeve i žive u ne- kom velikom, luksuznom hotelu, baveći se svaki samo svojim po- slom. Takav egoistički život bez topline ni specijalnog interesa ni za svoj rod koji im je preko granice, ne bi bio privlačan na- šemu narodu koji voli svoj rod, svoju kućicu — svoju slobađicu, svoje ognjište koje ne bi zamije- nio nizašto na svijetu. Ali naj- važnije je od svega to, što oni -u Švajcarskoj nijesu jedan narod, nego tek prestavnici u većem bro- ju narodA koji žive sasvim odije- ljeni od_nj'h, i nemaju s njima nikakva posla. U takom mozaiku pretstavnika heterogenih naroda, može se zamišljati federalističko uređenje države, jer između njih nema surevnjivosti, nema plemen- skog, ui narodnog antagonizma, jer to ne biimalo ni smisla; ne- ma ni stranačkog trvenja, ni stra- načkog inata, ni megalomanskih prohtjeva. Oni nijesu braća, pa zato, — izgleda paradoksalno — nema između ujih ni bratske mržnje! Stav Narodne odbrane i naše unutrašnje uređenje Na 25 marta ov. g. održao je pretsjednik Narodne odbrane, g. Ilija Ž. Trifunović, u sali Srp- skog kulturnog kluba u Beogradu predavanje: Narodna odbrana u prošlosti i sadašnjosti, Zbog sku- čena prostora lista ne možemo da donesemo to vrlo interesan- tno predavanje, već izdvajamo tek ovo slijedeće: »Narodna odbrana je jedan na- cionalni hram. U oltaru tog hra- ma se ikone ne mijenjaju prema političkom kursu. Tu se služi u- vijek i neprekidno uvijek jedna služba, služba narodu i državi. Ovo treba da upamte oni do- bronamijerni ljuđi koji su, sva- kako usljed neobaviještenosti, u svoje vrijeme Narodnu odbranu stavljali u red režimskih organi- nizacija, ili su tvrdili da se nije umjela snaći u posleratnom vre- menu. U svom nastojanju da odgo- vori svojoj utvrđenoj ideologiji i da pravilno cijeni razvoj doga- đaja u našoj zemlji, Narodna odbrana, čekajući nužne elemente za zrelo rasuđivanje, još nije re- kla svoju riječ po onim krupnim promjenama koja su u vezi sa našim unutrašnjim uređenjem na- stupile. Ipak, prateći budnim 0- kom sve ono što se kod nas kao posljedica tog i takvog uređenja dešava, ona ne može preći ćutke preko izvjesnih pojava, pošto te pojave, ako im se blagovremeno ne ispitaju pobuđe i ako se u korjenu ne sasijeku, mogu da izazovu teške potrese u zemlji. Niko ne može poreći da su Srbi, kad su bili složni, riješavali i mnogo teže probleme nego što je ovaj. U svojoj mučaoj i krva- voj istoriji oni su više puta o- stvarili prava čuda. Jedno takvo čudo bio je i konačni obračun njihov sa habzburškom Austri- jom. Zar je, naprimjer, neko mo- gao da pomisli da će malena voj- ska Srbije onako teško da po- razi ćesarsku vojsku. Pa ipak to se prilikom istoriskih sudara u Podrinju desilo, nasuprot gotovo opštem uvjerenju da će Srbija biti pregažena bez ozbiljnijeg otpora. No kad je to tako onda se na- meće pitanje, — — — > —.m= = Nei ni. po koju ci- jenu, glasi odgovor. U protivnom Srbi bi sebe dezavuisali i ogriješili se o istorisku misiju Srbije. »Napad je najbolja odbrana«, rekao je u svoje vrijeme jedan veliki vojskovođa. Znajući to, Narodna odbrana je, u želji da 1 sama poradi na otklanjanju uzro- ka koji remete spokojstvo u na- rodu, spremna da se za tren oka pretvori u Narodni napad i krene tamo gdje je Otadžbina pozove. A kako ona umije da napada znaju najbolje neprijatelji naše slobode. Željeti je da do toga ne dođe, pa ipak neka se ovo dobro u- pamti«. Karfiocieka Za vrijeme prošle »diktature« marljivo su o nama prikupljali »podatke« i sastavljali kartoteku oni koji danas — diktiraju. U nekoliko kuća nalazile su se »crne knjige“ u koje su se upi- sivali svi i najbeznačajniji detalji iz života i rada jugoslovenskih nacionalista. Gdje je bilo više na zloće i više »kundurica« tu je knji- ga imala više ispisanih strana.Naj- više se - kažu - našlo materijala u onoj knjizi smještenoj u kući na Pilama gdje se uvijek sakupljao »cvijet mladosti« čijeg bi doma- ćina danas neki htjeli da omalo- važe stavljajući sve njegove zaslu+ ge u drugi pa čaki u »treći red«,