4)

faksa plaćena u gotovu
GODINA XXVII

Izlazi svake subote.

Pretplata'u Jugoslaviji Din.
48 godišnje. Polugodišnje
i tromjesečno srazmjerno;
za strane zemlje Din 96'.,
za Englesku, Ameriku i
Australiju Din 144'—

Pojedini broj din 1:-

Vlasnik, izdavač i nređnik; KRISTO P, DOMINKOVIĆ

Dubrovnik, 20 juna 1940

pai

5

(

a

ea. Broj 25

Dopisi se šalju urednaivu
a preiplata, oglasi i javne
zahvale administraciji lista.
Rukopisi se ne vraćaju; ne-
frankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po
dogovoru, a za javne za-
hvale [ priposlano Din 7'-
za svaki centimetar visine
jednog stupca.

Osnovan 1892 god.

Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2.

Sporazum narodnog osjećaja

Razvoj vrlo sudbonosnih prili-
ka, koji je velikom brzinom po-
čeo da se razvija još od septem-
bra prošle godine, a što je do-
velo do žalosnih rezultata da su
nekoliko slobodnih država izgu-
bile svoju slobodu, i da je zbog
toga zavrgnut krvavi rat,
već prelazi i granice Evrope,
metnuo je našem svijesnom naro
đu pred oči sve mogućnosti ko-
je bi mogle da nastupe i da mu
ugroze egzistenciju, njegov rodni
prag i njegovu, krvlju stečenu,
slobodu.

Ma koliko da su se kod nas
partijske strasti bile razbuktale
do maksimuma, opet
narodna svijest, u teškim momen-
tima koji prijete našem  narod-
nom opstanku, bila je toliko ja“
ka, daim je otkazala poslušnost.

Lako je bilo u danima, kada
se nad našim horizontom nije,
barem u ovako strašnom obliku,
mogao da viditeški i crni oblak,

pun munje i groma, koji se čas"

primiče a čas odmiče od našeg
rodnog praga  ,,prijeteć muklo
poraz kraju gdje se vije“. Lako
je u tim danima bilo zavoditi na-
rod praznim obećanjima i pripre-
mati u njemu raspoloženje pre-
ma bratu i državi onakovo kakvo
bi se moglo da okrsti i izdajom,
ali danas, kad se je taj crni oblak
Pojavio na domak, koji za čas
može da na nas udari svom: snagom,
narodna samosvijest bila je toli-
ko jaka, da je od sebe bacila sve
one doktrine sa kojima su je ne-
ki ljudi odgajali i zauzela stav
koji od njega traži Kralj i Do-
Movina. Narod se je u kritičnom
momentu trgnuo, progledao i br-
0 uvidio kud bi pošao kad bi i
u ovako sudbonosnim časovima
Pošao putem, kojim su ga neki
Nesavjesni predvodnici uputili.
Kada je razvoj prilika u Evro»
Di došao do granice koja bi mo-
gla da i nas kao narod i državu
ugrozi, pozvani faktori počeše da
Preuzimlju mjere predostrožnosti,
Kako nas događaji u svom razvo-
Ju ne bi zatekli nespremne, da
nas čak i pregaze. Jedna od pr:
Vih mjera bio je poziv naroda na
Ojne vježbe. I omo čemu smo
Se mi uvijek nadali; a u čemu
Su se nekoji ljudi prevarili, bi-
9 je to, da se je narod bez ra:
šlike vjere i plemena sa odu-
evljenjem odazvao. Taj odaziv
io je tako jak, istinski i rodo-
Jubiv, da su se nekoji od onih
Šoji su narod nastojali da odgo-
Je u protivnom duhu i pravcu,
Našli na čudu, ali se nijesu od
\oga dali smesti, već se brzo or-
Jeutisaše, Kao što su u prijašnjim
Prilikama, koje možemo nazvati

koji:

normalnim, znali da se nametnu
masama i da ih nauče na slijepu
poslušnost, toliko sada, u momen-
tima kada je ta masa zbacila sa
sebe sve one ružne osjećaje ste-
čene doktrinama nekih ljudi,
oni se brzo pribraše i okrenuše
putem kojim je krenula masa.
Prije je masa srljala za njima, a
sada oni poskakuću za masom.
Ne samo to, već im je masa na-
metnula svoju volju i svoje osje-
ćaje u tolikoj mjeri, da i oni sa-
da drže govore i zborove, na ko-
jima govore sasvim protivno o-
nom» čime su oni te iste mase
katekizovali. Sada se i oni po-
kazuju, barem formalno, sa više
bratskog osjećaja nego i sama
masa, ali ipak ponekad ne mogu,
da iza patriotskog govora ne na-
dometnu nešto čime se desavuišu.
Ovakove pojave imali smo već
prilike da registrujemo i istakne-

mo. One su samo znak, kako ne-
ki ljudi, poput vuka, mogu da
izmijene dlaku, ali ćud nikako.
Jer, zaprepašćeni narodnom sa-
mosvijesti potrebne sloge, brat-
ske ljubavi i odanosti Jugoslavi-
ji, ti ljudi osjetiše naglo uz-
micanje tla ispod noga i anate-
mu koju im narodna svijest zbog
njihovog dojakošnjeg učenja spre-
ma, Da ne bi izgubili svoj po-
ložaj učitelja ili čak doživili pot-
puno narodno nepovjerenje, oni
se brzo snađoše te okrenuše za
narodom kad je narod skrenuo
s puta na koji su ga oni doveli.
Drukčije se ne da rastumačiti dr-
žanje nekih ljudi, koji odjed-
nom iskrsavaju pred narod, opet
mu se nameću iako im je narod
pošao drugim putem, te sada,
odjednom, održavaju narodu go-
vore u sasvim oprečnom pravcu
nego što su to do sada među na-

|

rodom radili; govore sa kojim nt
najveći nacionaliste ne bi mogli
da sa onakovim zanosom izgovore.

Ovo je sve jasan dokaz kako
naš narod u svojoj duši misli i
osjeća, i, ako mu te njegove 0o-
sjećaje u normalnim prilikama
mogu da prividno uguše name-
tljivi ljudi, opet je narodna
samosvijest toliko jaka, da se u
sudbonosnim časovima ti osjećaji
ukažu u pravom, prirodnom, ne=
izvještačenom svijetlu, a nevrije-
dne ljude prisiljavaju na otstu-
panje.

To je u stanju da uradi samo
čisti prirodni i nepisani  spora-
zum narodnih osjećaja, a svaki
drugi sporazum, kome osnova ni-
je bazirana na ovome istinskom
sporazumu narodnih osjećaja, ne-
valjao je ma kojeg datuma bio,
i on se ne daje naturiti narodu.

Provi

U času kada je sav svijet pod
mučnom impresijom ratnih do-
gađaja koji se munjevitom brzi-
nom ređaju u Svijetu jedno za
drugim, i kad po tim samim do-
gađajima možemo da konstatuje-
mo koliko je vanjska politika ko-
ju vodi naša država jedina logi-
čna i ispravna, ne možemo da se
dovoljno načudimo, kako može
još da se kod nas nađe ljudi,
koji možda nezadovoljni što smo
izbjegli istu sudbinu kojoj su za
kratko vrijeme  podlegle mnoge
države, — traže pod svaku cije-
nu da se i kod nas zaoštre pri-
like na taj način, da mi ni od
koga ne izazvani, ne samo, nego
polaskani od cijelog svijeta pri“
znanjem za naše pametno 1 ko-
rektno držanje, upustimo se u
nepromišljene avanturističke pot-
hvate. busu

Mi uprav zbog toga, svijesni
kritičnog stanja u kom se cijela
Evropa danas nalazi, neprekidno
smo preporučivali pa 1 danas pre-
poručujemo  stišavanje duhova u
našoj zemlji, izbjegavanje svakih
prepiraka i stranačke kavge, alu»
dirajući na neke mutne 1 razvrat-
ne elemente kod nas, koji iz svo-
jih, možda za nekoga neobjašnji-
vih, ali za nas vrlo jasnih pobu-
da, traže da naša država otstupi
od dojakošnje politike, traže da-
kle našu nesreću, našu propast.
Ti opaki ljudi hoće da se kori-
ste zgodnim momentom 1 da vo-
de agitaciju za stvaranje koncen-
tracione vlade, o kojoj se u jav-
nosti toliko govori, a koju oprav-
davaju opet razlozima vanjske si
tuacije, koja tobože kod nas za-

dne na

htijeva jednu jaku vladu. Ali po-
što bi stvaranje koncentracione vla
de uslovljavalo integralno prove-
denje sporazuma, oni bi htjeli
da tako smjelim potezom  pod-
metnu kukavičje jaje, da se uz-
bune duhovi, da se nastavi sa
prepirkama koje smo ipak silom
vanjskih prilika prekinuli do bo-
ljih vremena.

Ako išta vrijedi trijezno razlo-
ženje, mi skrećemo pažnju našoj
javnosti i političkim ljudima ko-
jima stranačka strast nije oduze-
la sasvim snagu rasuđivanja, da
se dobro razmisle prije nego se
riješe na nešto, od čega bi se
docnije morali kajati, pa da mje-
sto lisice ne istjeraju vuka, jer
posljedice podmukle, a dobro smi-

šljene igre kojoj nema kraja, bi- |

le bi za naš narod i našu drža-
vu porazne. Sumnjivim ljudima
sa strane i u kući, bez skrupula,
kojima je samo do zadovoljenja
svojih ličnih interesa i ambicija,
mi ne smijemo davati podrške u
njihovim razornim namjerama.
Njima nije stalo ni do ugleda,
ni do prestiža naše države, njima
je još manje do mira u samoj
našoj zemlji, u našemu narodu,
a najmanje oni drže do našeg
sporazuma, o kome toliko govo-
re; oni samo traže da nas još
gore pomute, da nam otmu sva-
ku mogućnost istinskog sporazu-
ma i konačnog unutrašnjeg ure-
đenja naše države, kako bi po-
bijedili oni, koji traže njenu pro-
past, njeno rasulo. Jer ako smo
mi pregli da stvorimo trajan brat-
ski sporazum narodni, oni su —
to je bez sumuje — utvrdili .sa

mMmTETE

još ponekim našim neprijateljem
na strani, kukavnim ostatkom
propalih iluzija, sporazum za tini-
štenje naše države.

Ni na kakvu vladavinsku kombi-
naciju koju bi se_imalo u vidu
pod uslovom  iznuđivanja našeg
sporazuma, neće pristati niko pa-
metan niko kome je pred očima
državni autoritet i interes narod-
ni, kome nije namjera ucjenjiva-
nje naroda, bagatelisanje prava
onog naroda koji je ovu državu
i stvorio, i koji će je znati oču-
vati nepovrijeđenu, neprikosnove-
nu, ujedinjenu i složnu u jednom
narodnom duhu bratstva i ravno-
pravnosti.

KULTURA
ILI NEKULTURA

Kultura i njen pojam, mislim
poznati su svakome. Pa ipak, iz-
gleda mi, da se mora dokazivati
šta je upravo kultura a šta ne-
kultura.

U našem narodu ima u tome
pogledu jedna vrsta utakmice:
jedan dio našeg naroda kaže dru-
gom dijelu da je nekulturniji od
njega tvrdeći da se njegova kul-
tura proteže na ono vrijeme kad
se nije upravo ni znalo šta je
kultura, kao što se nije vodilo
računa ni o tome šta je upravo
narod, šta li narodnost.

Rekli smo, da se u pitanju o
tome što je i kakva je kultura
u nas vodi neka vrsta utakmice,
Moramo naglasiti da je utakmi-
ca u svačem od koristi, ali samo
onda kad je ona lijepa i časna