4) faksa plaćena u gotovu GODINA XXVII Izlazi svake subote. Pretplata'u Jugoslaviji Din. 48 godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din 96'., za Englesku, Ameriku i Australiju Din 144'— Pojedini broj din 1:- Vlasnik, izdavač i nređnik; KRISTO P, DOMINKOVIĆ Dubrovnik, 20 juna 1940 pai 5 ( a ea. Broj 25 Dopisi se šalju urednaivu a preiplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; ne- frankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne za- hvale [ priposlano Din 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Osnovan 1892 god. Uredništvo i administracija: Kraljice Marije br. 2. Sporazum narodnog osjećaja Razvoj vrlo sudbonosnih prili- ka, koji je velikom brzinom po- čeo da se razvija još od septem- bra prošle godine, a što je do- velo do žalosnih rezultata da su nekoliko slobodnih država izgu- bile svoju slobodu, i da je zbog toga zavrgnut krvavi rat, već prelazi i granice Evrope, metnuo je našem svijesnom naro đu pred oči sve mogućnosti ko- je bi mogle da nastupe i da mu ugroze egzistenciju, njegov rodni prag i njegovu, krvlju stečenu, slobodu. Ma koliko da su se kod nas partijske strasti bile razbuktale do maksimuma, opet narodna svijest, u teškim momen- tima koji prijete našem narod- nom opstanku, bila je toliko ja“ ka, daim je otkazala poslušnost. Lako je bilo u danima, kada se nad našim horizontom nije, barem u ovako strašnom obliku, mogao da viditeški i crni oblak, pun munje i groma, koji se čas" primiče a čas odmiče od našeg rodnog praga ,,prijeteć muklo poraz kraju gdje se vije“. Lako je u tim danima bilo zavoditi na- rod praznim obećanjima i pripre- mati u njemu raspoloženje pre- ma bratu i državi onakovo kakvo bi se moglo da okrsti i izdajom, ali danas, kad se je taj crni oblak Pojavio na domak, koji za čas može da na nas udari svom: snagom, narodna samosvijest bila je toli- ko jaka, da je od sebe bacila sve one doktrine sa kojima su je ne- ki ljudi odgajali i zauzela stav koji od njega traži Kralj i Do- Movina. Narod se je u kritičnom momentu trgnuo, progledao i br- 0 uvidio kud bi pošao kad bi i u ovako sudbonosnim časovima Pošao putem, kojim su ga neki Nesavjesni predvodnici uputili. Kada je razvoj prilika u Evro» Di došao do granice koja bi mo- gla da i nas kao narod i državu ugrozi, pozvani faktori počeše da Preuzimlju mjere predostrožnosti, Kako nas događaji u svom razvo- Ju ne bi zatekli nespremne, da nas čak i pregaze. Jedna od pr: Vih mjera bio je poziv naroda na Ojne vježbe. I omo čemu smo Se mi uvijek nadali; a u čemu Su se nekoji ljudi prevarili, bi- 9 je to, da se je narod bez ra: šlike vjere i plemena sa odu- evljenjem odazvao. Taj odaziv io je tako jak, istinski i rodo- Jubiv, da su se nekoji od onih Šoji su narod nastojali da odgo- Je u protivnom duhu i pravcu, Našli na čudu, ali se nijesu od \oga dali smesti, već se brzo or- Jeutisaše, Kao što su u prijašnjim Prilikama, koje možemo nazvati koji: normalnim, znali da se nametnu masama i da ih nauče na slijepu poslušnost, toliko sada, u momen- tima kada je ta masa zbacila sa sebe sve one ružne osjećaje ste- čene doktrinama nekih ljudi, oni se brzo pribraše i okrenuše putem kojim je krenula masa. Prije je masa srljala za njima, a sada oni poskakuću za masom. Ne samo to, već im je masa na- metnula svoju volju i svoje osje- ćaje u tolikoj mjeri, da i oni sa- da drže govore i zborove, na ko- jima govore sasvim protivno o- nom» čime su oni te iste mase katekizovali. Sada se i oni po- kazuju, barem formalno, sa više bratskog osjećaja nego i sama masa, ali ipak ponekad ne mogu, da iza patriotskog govora ne na- dometnu nešto čime se desavuišu. Ovakove pojave imali smo već prilike da registrujemo i istakne- mo. One su samo znak, kako ne- ki ljudi, poput vuka, mogu da izmijene dlaku, ali ćud nikako. Jer, zaprepašćeni narodnom sa- mosvijesti potrebne sloge, brat- ske ljubavi i odanosti Jugoslavi- ji, ti ljudi osjetiše naglo uz- micanje tla ispod noga i anate- mu koju im narodna svijest zbog njihovog dojakošnjeg učenja spre- ma, Da ne bi izgubili svoj po- ložaj učitelja ili čak doživili pot- puno narodno nepovjerenje, oni se brzo snađoše te okrenuše za narodom kad je narod skrenuo s puta na koji su ga oni doveli. Drukčije se ne da rastumačiti dr- žanje nekih ljudi, koji odjed- nom iskrsavaju pred narod, opet mu se nameću iako im je narod pošao drugim putem, te sada, odjednom, održavaju narodu go- vore u sasvim oprečnom pravcu nego što su to do sada među na- | rodom radili; govore sa kojim nt najveći nacionaliste ne bi mogli da sa onakovim zanosom izgovore. Ovo je sve jasan dokaz kako naš narod u svojoj duši misli i osjeća, i, ako mu te njegove 0o- sjećaje u normalnim prilikama mogu da prividno uguše name- tljivi ljudi, opet je narodna samosvijest toliko jaka, da se u sudbonosnim časovima ti osjećaji ukažu u pravom, prirodnom, ne= izvještačenom svijetlu, a nevrije- dne ljude prisiljavaju na otstu- panje. To je u stanju da uradi samo čisti prirodni i nepisani spora- zum narodnih osjećaja, a svaki drugi sporazum, kome osnova ni- je bazirana na ovome istinskom sporazumu narodnih osjećaja, ne- valjao je ma kojeg datuma bio, i on se ne daje naturiti narodu. Provi U času kada je sav svijet pod mučnom impresijom ratnih do- gađaja koji se munjevitom brzi- nom ređaju u Svijetu jedno za drugim, i kad po tim samim do- gađajima možemo da konstatuje- mo koliko je vanjska politika ko- ju vodi naša država jedina logi- čna i ispravna, ne možemo da se dovoljno načudimo, kako može još da se kod nas nađe ljudi, koji možda nezadovoljni što smo izbjegli istu sudbinu kojoj su za kratko vrijeme podlegle mnoge države, — traže pod svaku cije- nu da se i kod nas zaoštre pri- like na taj način, da mi ni od koga ne izazvani, ne samo, nego polaskani od cijelog svijeta pri“ znanjem za naše pametno 1 ko- rektno držanje, upustimo se u nepromišljene avanturističke pot- hvate. busu Mi uprav zbog toga, svijesni kritičnog stanja u kom se cijela Evropa danas nalazi, neprekidno smo preporučivali pa 1 danas pre- poručujemo stišavanje duhova u našoj zemlji, izbjegavanje svakih prepiraka i stranačke kavge, alu» dirajući na neke mutne 1 razvrat- ne elemente kod nas, koji iz svo- jih, možda za nekoga neobjašnji- vih, ali za nas vrlo jasnih pobu- da, traže da naša država otstupi od dojakošnje politike, traže da- kle našu nesreću, našu propast. Ti opaki ljudi hoće da se kori- ste zgodnim momentom 1 da vo- de agitaciju za stvaranje koncen- tracione vlade, o kojoj se u jav- nosti toliko govori, a koju oprav- davaju opet razlozima vanjske si tuacije, koja tobože kod nas za- dne na htijeva jednu jaku vladu. Ali po- što bi stvaranje koncentracione vla de uslovljavalo integralno prove- denje sporazuma, oni bi htjeli da tako smjelim potezom pod- metnu kukavičje jaje, da se uz- bune duhovi, da se nastavi sa prepirkama koje smo ipak silom vanjskih prilika prekinuli do bo- ljih vremena. Ako išta vrijedi trijezno razlo- ženje, mi skrećemo pažnju našoj javnosti i političkim ljudima ko- jima stranačka strast nije oduze- la sasvim snagu rasuđivanja, da se dobro razmisle prije nego se riješe na nešto, od čega bi se docnije morali kajati, pa da mje- sto lisice ne istjeraju vuka, jer posljedice podmukle, a dobro smi- šljene igre kojoj nema kraja, bi- | le bi za naš narod i našu drža- vu porazne. Sumnjivim ljudima sa strane i u kući, bez skrupula, kojima je samo do zadovoljenja svojih ličnih interesa i ambicija, mi ne smijemo davati podrške u njihovim razornim namjerama. Njima nije stalo ni do ugleda, ni do prestiža naše države, njima je još manje do mira u samoj našoj zemlji, u našemu narodu, a najmanje oni drže do našeg sporazuma, o kome toliko govo- re; oni samo traže da nas još gore pomute, da nam otmu sva- ku mogućnost istinskog sporazu- ma i konačnog unutrašnjeg ure- đenja naše države, kako bi po- bijedili oni, koji traže njenu pro- past, njeno rasulo. Jer ako smo mi pregli da stvorimo trajan brat- ski sporazum narodni, oni su — to je bez sumuje — utvrdili .sa mMmTETE još ponekim našim neprijateljem na strani, kukavnim ostatkom propalih iluzija, sporazum za tini- štenje naše države. Ni na kakvu vladavinsku kombi- naciju koju bi se_imalo u vidu pod uslovom iznuđivanja našeg sporazuma, neće pristati niko pa- metan niko kome je pred očima državni autoritet i interes narod- ni, kome nije namjera ucjenjiva- nje naroda, bagatelisanje prava onog naroda koji je ovu državu i stvorio, i koji će je znati oču- vati nepovrijeđenu, neprikosnove- nu, ujedinjenu i složnu u jednom narodnom duhu bratstva i ravno- pravnosti. KULTURA ILI NEKULTURA Kultura i njen pojam, mislim poznati su svakome. Pa ipak, iz- gleda mi, da se mora dokazivati šta je upravo kultura a šta ne- kultura. U našem narodu ima u tome pogledu jedna vrsta utakmice: jedan dio našeg naroda kaže dru- gom dijelu da je nekulturniji od njega tvrdeći da se njegova kul- tura proteže na ono vrijeme kad se nije upravo ni znalo šta je kultura, kao što se nije vodilo računa ni o tome šta je upravo narod, šta li narodnost. Rekli smo, da se u pitanju o tome što je i kakva je kultura u nas vodi neka vrsta utakmice, Moramo naglasiti da je utakmi- ca u svačem od koristi, ali samo onda kad je ona lijepa i časna