Taksa plaćena u gotovu

GODINA XXVIII — BROJ 7

DUBROVNIK

Kotor-Dubrovnik, 15 februara 1941

IZLAZI SVAKE SUBOTE

Pretplata u Jugoslaviji Din. 48:- godišnje.
Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za
strane zemlje Din. 96--, za Englesku, Ame-

POJEDINI BROJ DIM. 1'—

riku i Australiju Din. 144--

Dopisi se šalju uredništvu, a pretplata, oglasi
i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi
se ne vraćaju; nefrankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za
javne zahvale i priposlano Din. 7'- za svaki
centimetar visine jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i direktor: KRISTO P. DOMINKOVIĆ

Osnovan 1892 god.

Direkcija i administracija: KRALJICE MARIJE BR. 2.

K nenajmo y GyayhiHOCT

Y uuiqeKHB4Ey za ce zgana-
IIB€ OBAKO TELIKE NPHJIHKE y
cBujery jemuoM cpene, za oBo
GjecuuJo pynleia jezuoM mpecTa-
H€, 4 za Ce cBujeT Hanoc;beTKy
YPelH OHAKO KAKO CY 34ueTHunH
OBOT  CTpalIHOr para HaBujecTu-
JIH, na 6ap nokaxy za ce cBujer
HHKAKBHM IPYTHM CPETCTBOM HH-
je Morao ypenuTH, MH Ce Haza-
3HMO jONI yBHjeK Y OHOM HCTOM
PaCIOJIOXKEHY, H HA OnHOj ucrTOj
Tauku Ha Kojoj cMo panuje Guyu:
y mMeljycoGnoj cBalju u HamMeTai»y
HeuHjux HENONYCTIBHBHX 3aXTjeBA.
Y oG6a Hama nBa sapaheHa Ta60-
pa uumuekyjy CKPIITEHHX PYKy,
na cBaHe Taj cpeliH /aH KEeJBHO
HIIHEKHBAHOT MHPA, NpenyiuTajy-
hH Babla HEKOM yleCy, Gpury 0
ypebjer»y Hnamux MeiycoGHux o/-
HOCa, jep Mu HeheMO HH OHLA
Guru cnoco6uu 3a ypeljeie Ha-
IIHX  VHYTPAII6HX  IHTAHA. Pe-
KIO 6u ce za ce Ha jezguoj crpa-
HH He Hala3u 3a norpeOHo za
ce npuje cBera 1yxOBu cMupe H
Ypene TaKO, Ja Ce »Ke/be H 3AX-
TJeBH CBeIY HA OHO LITO NpaBna
H IBYJICKH pa3yM MOTy ZA 1ONy-
cre; a Ha upyroj crpauu na je
norpe6aH Malo cpeheHnuju paj,
OJVIyuHHj4 HP CJIOXKHHjA OTNOP
THM 3axTjeBUMa. Jep CBE IITO HH-
je Ha npaBiu Hu 31paBy pa3yMy
OCHOBAHO, H€ MOXe Ja BpHjelu,
He 3šacniyxyje Hu za ce pacnpaB-
ba, Ira 3a omora Koju je ynopaH
y cBojuM 3axTjeBuMa, Mormo 64
na Gyze u pasouapawa. Au pa-
3ouapaia 64 Morno na Gyne “
Ha npyroj crpaHH, 4aKO Ce Ca Ma-
JIO  BHIIeE pa3yMHjeBaia Hapo/-
HHX HP NPXKABHHX HHTEpeCA, HE
npo3spy pljase Tyhe Hamjepe, u
He NOoqHe OJIyuHO a ce Gpane
cBoja mpaBa.

Hau je Hapo BeIuKOJyIIaH
u noGpohynaH, OH CBAKOME Bje-
pyje, He Mucnehu Ha 3/10, H€_Cy-
Tehu la HMA HEKO Te MY O TUA-
Bu pau. Ilopen Tora, Hali Ha-
pon H. m. y CpGuja u He 3na
NOBOJBHO 34 OBE KpajeBe; OH He
3Ha na u oBnje CpOuH xuBu, za
je mo Bjepu KATOJIHK H IpaBOCIA-
Bau, am ga Hu jemaH HH IpyrH
HE NpaBe Og TOTa HHKAKBY pa-
314Ky, jep jemuako CxBakajy CBO-
iy cpncky  HaponuocrT kojoj cy
HajxyG/be OgaHH H KOjOM Ce IO-
HOCe, Omu cy ce 34 ouOpaHy
cBoje naponHocru Gopujiu Kaz cy
Gu non TyHuHOM, Na HA IKAJOCT
TpeGa ga ce Gope u mamac. To

Tpe6a za uapon y Cp6uju yrmaM-
TH, jep WeroBa neoGaBujeluTeHocrT

O HAPOJHOCTH H INpHJUKAMA y_ O-

BHM KpajeBuMA, MOTJA GH za ra
3aBeje, za Gyle rmpeBapeH H 0-

mureheH, na Gu ona 6umo y3a-
JYIHO zNa NpoTrecrByjeMO CBH 3a-
jemo H Ja ueKaMO HOBE NpHJIH-
K€ JA Ce IiTeTa_ucnpaBu, jep je
BPJIO BjepoBaTHo ga ce nmpomMa-
IleHe npuauke He 6u HHKA/I BH-
Nie Bparnje.

Y oBojuko roguua opće o-
KO CIOpa3yMa H HALIET VHYTPALI-
iber_ ypeljeba, mu uujecMo jou
yBHJIjEJIH IA CMO OBHM TIPOBH3OP-
HHM CIIOPa3VMOM CTBOPHJIH TAKO
HE3ZAOBOJBCTBO  MEHjy  HaMA, zA
jauera uuje no nanac 6uo, u na
CMO CBH MH  6e3 pasjiuKe 34 TO
KPHBH, HEKO  HABAJBHBAIEM HEO-
NpaBnaHuM  3axTjeB4Ma, a HeKo
NONyIITAHeM H HEO3GHUBHHM FbH-
XOBHM  NpuxBaliaieM. Tako ce
JIAKOJMHO  NyCTHHO A Ce IIpO-
ČDypTHMANIH  HajHOBHjH  H3yM O
IpuMa HaponuMa, o nBama je3u-
UuMa, 6e3 HKAKBE 3ZHAHCTBEHE /IHC-
Kycuje, jep TuM cyrynumM ueja-
Ma HEKO MHCJIH JA Ce MOTY CTBA-

paru mapoju u upxaBe. AH 1e |

HeO36H.BHE  ILAJIE HP NpOXTJEBH,
HHjeCy Huka panuje mocrTojaJin,
Hujecy mocTojaiu HH OHla Kaz

cy Cp6u_ruuyau_u ocnoGakaju
poGoBe, Ka CY CTBOpHJIH  OBY
Ip»KaBy u Kan cy ce Gpaha cBe-
uaHo o6pekna za he Cie»HMa KH-
Bjeru y  3ajenuuuu  saucra Kao
Gpaha. Mjecro Tora, odu cy nmpo-
nyG6au ja3š Meljy HaMa, KaKAB HH-
je uu_ noz rTyljumomM rmocrojao;
IbHMA B/aJLA CAMO HAFOH 34 py-
II€EeM, la H3 OBE BEJIHUAHCTBE-
He 3rpage Kojy cy Cp6n nozu-
rJiH, H3BJIAHE CHCTEMATCKH KAMEH
INO KaMeH, OK ce oHa jeuuor 1a-
HE HC CPYIIH HAJI HALIHM F/IABA-
Ma. Moxna je Taj HaroH meka
MaHuja, neka GogecT, Koja je y
Nyro BpHjeMe nocTana HeKH HH-
NHBHLYAJIHTET, KO Gu TO 3HA0,
AJIH  HANOC/IbETKY ITA  UHEKAMO ?
Na nac npyru ypene, na THM 1O-
KAKEMO Na CaMu HujecMo 34 TO
Guamu cnoco6Hu, na uujecMO 3a-
CIJKMJIH CIOGOJJY, KAJL CMO OBA-
KO jyuauku nper/u na GyneMo
Tytju_ usMehapu. Huje Hu BaxHo
HH 3HaTH KO he za dam rocnonapH,
HaMa je NOBO/BHO JA HA POIICTBO
HABHKHYTH, ipeljeMO OTET y HEKO
Apyro poncTBo, 4 na 3a yBujek

CKHHEMO C BpaTa GpHry OKO BO-
jea Ip»KaBe, KAL MOX€ CBAKH
OZ HaC za yxuBa 6es6pmxaH
*KHBOT, a 34 Ip»KABY HeKA Ce
6pune ko xohe.

To cy MHCIH CBaKOFA OHOFA
KOju HeMa ocjehawa Hu 3a Ipia-
By, HH 34 _Hapoji, KOju_cno6ony
MOXe za 3samujeuu  najnogvinjuM
poncTBOM. Ila u uje Gam oGa-
Be3HO la CBakH uoBjeK MOpa H-
MaTH ocjehaia 3a c1o6ozy, ako
My ra cama _npupoja uuje maza;
au Kao rpaljauuH jenie zpaBe,
OH Tpeća na ce nonBprHe Ip»KaB-
HHM 34KOHHMA; IlA KAKO OH YKH-
Ba y Toj IpkaBu cBa rpatjaucka
npasa u oGe3sGujeljetbe ieroBa
XKHBOTA H HMaiba, TAKO je M 1y-
XKaH JA BpliH cBe cBoje IyA«HO-
CTH HACIpAM TE IPKABE, HIH AKO
TO Hehe, npocTO My je ga Tpaxu
jenau Kpaj y cBujeTy, —a cBHjeT
je mpocrpa#, — y KOME He BJAa-
najy oBe oGaBese, y kome he mo-
hu ga xHBH Ha Hauuu Koju My
ce najfose cBuzu. To 6u Guo
HOTHUHO, NOCIBEAHO H NOIITEHO.

Suparništvo Zagreba

Suparništvo između Zagreba i
Beograda razvilo se radi hegemo-
nije, dakle za prvenstvo, i to
plemensko.

Zbog geopolitičkih prilika i
južni Sloveni obrazovali su pose-
bne plemenske države sa svojim
centrima. Tako je Zagreb postao
središte hrvatske a Beograd srp-
ske države. Suparništvo među
plemenima dovodilo je do proši-
ravanja država i izvan plemenskog
okvira. Suparništvo plemena pre-
nijelo se i na njinove prijestonice
kao kulturne i političke centre.
No suparništvo Zagreba i Beo-

grada ima još i drugih i dubljih ,
, rimskoj kuriji glavnu prepreku ju-
| goslavenskoj nacijonalnoj i drža-

uzroka. U tom suparništvu ogle-
daju se tragovi starodrevne borbe
između Rima i Carigrada. Rimska
crkva je borbena i ekspanzivna,

a Zagreb je središte njene eks- | liju 1 <
| stvori nacionalnu ustanovu, ali se

panzije. Hrvati proglašuju papu
vođom Hrvata (Dux Croatorum),
a sebe katoličkim narodom. Sto-
ga rimska hijerarhija teži za stva-

ranjem posebne katoličke države |

u vidu slobodne Hrvatske, koja
bi služila Rimu kao uporište za
daljnju ekspanziju. Stoga Rim po-
država i suparništvo. između Za-
greba i Beograda. Ne samo to,
nego je rimska hijerarhija nosioc
hrvatskog ekskluzivizma i najveći
protivnik jugoslovenske nacional-
ne i državne misli. "Strossmayer

je najbolje osjetio i shvatio tu o-
pasnost po jugoslavensku naciju.
Stoga je razumljivo njegovo na-
stojanje oko sjedinjenja istočne i
zapadne crkve. Jaka smetnja to-
me sjedinjenju je proglašenje pa-
pine nepogrešivosti, protiv koje
se Strossmayer odlučno borio. Ko-
načno je i Strossmayer izgubio
svaku nadu, da bi u rimskoj ku-
riji mogao pobuditi kršćansku lju-
bav prema Slovenima, što utvr-
đuje prema svom pismu Račkom
(2 maja 1888): ,,Ovako potalijan-
čena rimska crkva ni izdaleka ne
odgovara svojoj božjoj destina-
ciji“. I Stjepan Radić osjetio je u

vnoj misli. Stoga je pokušao da
hrvatski puk uvede u crkvenu hi-
jerarhiju i tako od rimske crkve

tome rimska kurija najodlučnije
oprla i taj pokušaj u zametku
ugušila.

. Pored toga Zagreb je uporište
raznih imperijalizama za kulturnu
i kapitalističku penetraciju. Iza kul-
turne i kapitalističke penetracije
slijedi i politička. Jedni nadiru
preko Beograda a drugi preko
Zagreba. Oni takođe podržavaju
suparništvo između Zagreba i Be-
ograda i koče jugoslavensku na-
nacionalnu i državnu misao. Ti

i Beograda

imperializmi, da dođu do svog ci-
lja, iskorišćuju to suparništvo i
čas vrše presiju preko Zagreba na
Beograd, a čas opet preko Beo-
grada na Zagred, ali uvijek na
štetu naše nacije i države.

I kad smo bili podvojeni, taj
rivalitet bio je neumjestan, a ka-
mo li sada u svojoj državi.  To-
me zlu korjen je u ,kobnim tu-
đinskim utjecajima“ i u našoj sko-
rojevićkoj razmetljivosti. Beograd
i Zagreb takmiče se: ko će pre-
stići Pariz i London u materijal-
noj kulturi. Dok dobar dio selja-
ka nema ni čestite postelje i dok
još ore drvenom ralicom, dotle se
privredni sokovi njegova znoja
izlijevaju_u velelijepne palate po
Beogradu i Zagrebu. U taj ras-
koš ulažu se stotinama miliona
narodnog novca radi komocije
koje desetine birokrata. Selo stal-
no obnavlja gradove a gradovi
obnavljaju prestonice. I jedni i
drugi su vječiti dužnik selu. Sto-
ga i Zagreb i Beograd treba da
se takmiče u tome, ko će više i
što pre da se oduži selu. Mjesto
milionskih palata po Beogradu i
Zagrebu neka se podižu narodni
domovi. Inteligencija mjesto da se
po Zagrebu i Beogradu proletari-
zuje, neka se vraća selu. Nije bla-
gostanje zemlje u stotinama mili-
onera i njihovih palata, nego je