Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVIII — BROJ 7 DUBROVNIK Kotor-Dubrovnik, 15 februara 1941 IZLAZI SVAKE SUBOTE Pretplata u Jugoslaviji Din. 48:- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din. 96--, za Englesku, Ame- POJEDINI BROJ DIM. 1'— riku i Australiju Din. 144-- Dopisi se šalju uredništvu, a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; nefrankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne zahvale i priposlano Din. 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i direktor: KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Direkcija i administracija: KRALJICE MARIJE BR. 2. K nenajmo y GyayhiHOCT Y uuiqeKHB4Ey za ce zgana- IIB€ OBAKO TELIKE NPHJIHKE y cBujery jemuoM cpene, za oBo GjecuuJo pynleia jezuoM mpecTa- H€, 4 za Ce cBujeT Hanoc;beTKy YPelH OHAKO KAKO CY 34ueTHunH OBOT CTpalIHOr para HaBujecTu- JIH, na 6ap nokaxy za ce cBujer HHKAKBHM IPYTHM CPETCTBOM HH- je Morao ypenuTH, MH Ce Haza- 3HMO jONI yBHjeK Y OHOM HCTOM PaCIOJIOXKEHY, H HA OnHOj ucrTOj Tauku Ha Kojoj cMo panuje Guyu: y mMeljycoGnoj cBalju u HamMeTai»y HeuHjux HENONYCTIBHBHX 3aXTjeBA. Y oG6a Hama nBa sapaheHa Ta60- pa uumuekyjy CKPIITEHHX PYKy, na cBaHe Taj cpeliH /aH KEeJBHO HIIHEKHBAHOT MHPA, NpenyiuTajy- hH Babla HEKOM yleCy, Gpury 0 ypebjer»y Hnamux MeiycoGHux o/- HOCa, jep Mu HeheMO HH OHLA Guru cnoco6uu 3a ypeljeie Ha- IIHX VHYTPAII6HX IHTAHA. Pe- KIO 6u ce za ce Ha jezguoj crpa- HH He Hala3u 3a norpeOHo za ce npuje cBera 1yxOBu cMupe H Ypene TaKO, Ja Ce »Ke/be H 3AX- TJeBH CBeIY HA OHO LITO NpaBna H IBYJICKH pa3yM MOTy ZA 1ONy- cre; a Ha upyroj crpauu na je norpe6aH Malo cpeheHnuju paj, OJVIyuHHj4 HP CJIOXKHHjA OTNOP THM 3axTjeBUMa. Jep CBE IITO HH- je Ha npaBiu Hu 31paBy pa3yMy OCHOBAHO, H€ MOXe Ja BpHjelu, He 3šacniyxyje Hu za ce pacnpaB- ba, Ira 3a omora Koju je ynopaH y cBojuM 3axTjeBuMa, Mormo 64 na Gyze u pasouapawa. Au pa- 3ouapaia 64 Morno na Gyne “ Ha npyroj crpaHH, 4aKO Ce Ca Ma- JIO BHIIeE pa3yMHjeBaia Hapo/- HHX HP NPXKABHHX HHTEpeCA, HE npo3spy pljase Tyhe Hamjepe, u He NOoqHe OJIyuHO a ce Gpane cBoja mpaBa. Hau je Hapo BeIuKOJyIIaH u noGpohynaH, OH CBAKOME Bje- pyje, He Mucnehu Ha 3/10, H€_Cy- Tehu la HMA HEKO Te MY O TUA- Bu pau. Ilopen Tora, Hali Ha- pon H. m. y CpGuja u He 3na NOBOJBHO 34 OBE KpajeBe; OH He 3Ha na u oBnje CpOuH xuBu, za je mo Bjepu KATOJIHK H IpaBOCIA- Bau, am ga Hu jemaH HH IpyrH HE NpaBe Og TOTa HHKAKBY pa- 314Ky, jep jemuako CxBakajy CBO- iy cpncky HaponuocrT kojoj cy HajxyG/be OgaHH H KOjOM Ce IO- HOCe, Omu cy ce 34 ouOpaHy cBoje naponHocru Gopujiu Kaz cy Gu non TyHuHOM, Na HA IKAJOCT TpeGa ga ce Gope u mamac. To Tpe6a za uapon y Cp6uju yrmaM- TH, jep WeroBa neoGaBujeluTeHocrT O HAPOJHOCTH H INpHJUKAMA y_ O- BHM KpajeBuMA, MOTJA GH za ra 3aBeje, za Gyle rmpeBapeH H 0- mureheH, na Gu ona 6umo y3a- JYIHO zNa NpoTrecrByjeMO CBH 3a- jemo H Ja ueKaMO HOBE NpHJIH- K€ JA Ce IiTeTa_ucnpaBu, jep je BPJIO BjepoBaTHo ga ce nmpomMa- IleHe npuauke He 6u HHKA/I BH- Nie Bparnje. Y oBojuko roguua opće o- KO CIOpa3yMa H HALIET VHYTPALI- iber_ ypeljeba, mu uujecMo jou yBHJIjEJIH IA CMO OBHM TIPOBH3OP- HHM CIIOPa3VMOM CTBOPHJIH TAKO HE3ZAOBOJBCTBO MEHjy HaMA, zA jauera uuje no nanac 6uo, u na CMO CBH MH 6e3 pasjiuKe 34 TO KPHBH, HEKO HABAJBHBAIEM HEO- NpaBnaHuM 3axTjeB4Ma, a HeKo NONyIITAHeM H HEO3GHUBHHM FbH- XOBHM NpuxBaliaieM. Tako ce JIAKOJMHO NyCTHHO A Ce IIpO- ČDypTHMANIH HajHOBHjH H3yM O IpuMa HaponuMa, o nBama je3u- UuMa, 6e3 HKAKBE 3ZHAHCTBEHE /IHC- Kycuje, jep TuM cyrynumM ueja- Ma HEKO MHCJIH JA Ce MOTY CTBA- paru mapoju u upxaBe. AH 1e | HeO36H.BHE ILAJIE HP NpOXTJEBH, HHjeCy Huka panuje mocrTojaJin, Hujecy mocTojaiu HH OHla Kaz cy Cp6u_ruuyau_u ocnoGakaju poGoBe, Ka CY CTBOpHJIH OBY Ip»KaBy u Kan cy ce Gpaha cBe- uaHo o6pekna za he Cie»HMa KH- Bjeru y 3ajenuuuu saucra Kao Gpaha. Mjecro Tora, odu cy nmpo- nyG6au ja3š Meljy HaMa, KaKAB HH- je uu_ noz rTyljumomM rmocrojao; IbHMA B/aJLA CAMO HAFOH 34 py- II€EeM, la H3 OBE BEJIHUAHCTBE- He 3rpage Kojy cy Cp6n nozu- rJiH, H3BJIAHE CHCTEMATCKH KAMEH INO KaMeH, OK ce oHa jeuuor 1a- HE HC CPYIIH HAJI HALIHM F/IABA- Ma. Moxna je Taj HaroH meka MaHuja, neka GogecT, Koja je y Nyro BpHjeMe nocTana HeKH HH- NHBHLYAJIHTET, KO Gu TO 3HA0, AJIH HANOC/IbETKY ITA UHEKAMO ? Na nac npyru ypene, na THM 1O- KAKEMO Na CaMu HujecMo 34 TO Guamu cnoco6Hu, na uujecMO 3a- CIJKMJIH CIOGOJJY, KAJL CMO OBA- KO jyuauku nper/u na GyneMo Tytju_ usMehapu. Huje Hu BaxHo HH 3HaTH KO he za dam rocnonapH, HaMa je NOBO/BHO JA HA POIICTBO HABHKHYTH, ipeljeMO OTET y HEKO Apyro poncTBo, 4 na 3a yBujek CKHHEMO C BpaTa GpHry OKO BO- jea Ip»KaBe, KAL MOX€ CBAKH OZ HaC za yxuBa 6es6pmxaH *KHBOT, a 34 Ip»KABY HeKA Ce 6pune ko xohe. To cy MHCIH CBaKOFA OHOFA KOju HeMa ocjehawa Hu 3a Ipia- By, HH 34 _Hapoji, KOju_cno6ony MOXe za 3samujeuu najnogvinjuM poncTBOM. Ila u uje Gam oGa- Be3HO la CBakH uoBjeK MOpa H- MaTH ocjehaia 3a c1o6ozy, ako My ra cama _npupoja uuje maza; au Kao rpaljauuH jenie zpaBe, OH Tpeća na ce nonBprHe Ip»KaB- HHM 34KOHHMA; IlA KAKO OH YKH- Ba y Toj IpkaBu cBa rpatjaucka npasa u oGe3sGujeljetbe ieroBa XKHBOTA H HMaiba, TAKO je M 1y- XKaH JA BpliH cBe cBoje IyA«HO- CTH HACIpAM TE IPKABE, HIH AKO TO Hehe, npocTO My je ga Tpaxu jenau Kpaj y cBujeTy, —a cBHjeT je mpocrpa#, — y KOME He BJAa- najy oBe oGaBese, y kome he mo- hu ga xHBH Ha Hauuu Koju My ce najfose cBuzu. To 6u Guo HOTHUHO, NOCIBEAHO H NOIITEHO. Suparništvo Zagreba Suparništvo između Zagreba i Beograda razvilo se radi hegemo- nije, dakle za prvenstvo, i to plemensko. Zbog geopolitičkih prilika i južni Sloveni obrazovali su pose- bne plemenske države sa svojim centrima. Tako je Zagreb postao središte hrvatske a Beograd srp- ske države. Suparništvo među plemenima dovodilo je do proši- ravanja država i izvan plemenskog okvira. Suparništvo plemena pre- nijelo se i na njinove prijestonice kao kulturne i političke centre. No suparništvo Zagreba i Beo- grada ima još i drugih i dubljih , , rimskoj kuriji glavnu prepreku ju- | goslavenskoj nacijonalnoj i drža- uzroka. U tom suparništvu ogle- daju se tragovi starodrevne borbe između Rima i Carigrada. Rimska crkva je borbena i ekspanzivna, a Zagreb je središte njene eks- | liju 1 < | stvori nacionalnu ustanovu, ali se panzije. Hrvati proglašuju papu vođom Hrvata (Dux Croatorum), a sebe katoličkim narodom. Sto- ga rimska hijerarhija teži za stva- ranjem posebne katoličke države | u vidu slobodne Hrvatske, koja bi služila Rimu kao uporište za daljnju ekspanziju. Stoga Rim po- država i suparništvo. između Za- greba i Beograda. Ne samo to, nego je rimska hijerarhija nosioc hrvatskog ekskluzivizma i najveći protivnik jugoslovenske nacional- ne i državne misli. "Strossmayer je najbolje osjetio i shvatio tu o- pasnost po jugoslavensku naciju. Stoga je razumljivo njegovo na- stojanje oko sjedinjenja istočne i zapadne crkve. Jaka smetnja to- me sjedinjenju je proglašenje pa- pine nepogrešivosti, protiv koje se Strossmayer odlučno borio. Ko- načno je i Strossmayer izgubio svaku nadu, da bi u rimskoj ku- riji mogao pobuditi kršćansku lju- bav prema Slovenima, što utvr- đuje prema svom pismu Račkom (2 maja 1888): ,,Ovako potalijan- čena rimska crkva ni izdaleka ne odgovara svojoj božjoj destina- ciji“. I Stjepan Radić osjetio je u vnoj misli. Stoga je pokušao da hrvatski puk uvede u crkvenu hi- jerarhiju i tako od rimske crkve tome rimska kurija najodlučnije oprla i taj pokušaj u zametku ugušila. . Pored toga Zagreb je uporište raznih imperijalizama za kulturnu i kapitalističku penetraciju. Iza kul- turne i kapitalističke penetracije slijedi i politička. Jedni nadiru preko Beograda a drugi preko Zagreba. Oni takođe podržavaju suparništvo između Zagreba i Be- ograda i koče jugoslavensku na- nacionalnu i državnu misao. Ti i Beograda imperializmi, da dođu do svog ci- lja, iskorišćuju to suparništvo i čas vrše presiju preko Zagreba na Beograd, a čas opet preko Beo- grada na Zagred, ali uvijek na štetu naše nacije i države. I kad smo bili podvojeni, taj rivalitet bio je neumjestan, a ka- mo li sada u svojoj državi. To- me zlu korjen je u ,kobnim tu- đinskim utjecajima“ i u našoj sko- rojevićkoj razmetljivosti. Beograd i Zagreb takmiče se: ko će pre- stići Pariz i London u materijal- noj kulturi. Dok dobar dio selja- ka nema ni čestite postelje i dok još ore drvenom ralicom, dotle se privredni sokovi njegova znoja izlijevaju_u velelijepne palate po Beogradu i Zagrebu. U taj ras- koš ulažu se stotinama miliona narodnog novca radi komocije koje desetine birokrata. Selo stal- no obnavlja gradove a gradovi obnavljaju prestonice. I jedni i drugi su vječiti dužnik selu. Sto- ga i Zagreb i Beograd treba da se takmiče u tome, ko će više i što pre da se oduži selu. Mjesto milionskih palata po Beogradu i Zagrebu neka se podižu narodni domovi. Inteligencija mjesto da se po Zagrebu i Beogradu proletari- zuje, neka se vraća selu. Nije bla- gostanje zemlje u stotinama mili- onera i njihovih palata, nego je