Taksa plaćena u gotovu GODINA XXVIII — BROJ 8 DUBROVNIK Kotor-Dubrovnik, 22 februara 1941 IZLAZI SVAKE SUBOTE Pretplata u Jugoslaviji Din. 48'- godišnje. Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za strane zemlje Din. 96'-, za Englesku, Ame- POJEDINI BROJ DIM. 1'— riku i Australiju Din. 144-- Dopisi se šalju uredništvu, a pretplata, oglasi i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi se ne vraćaju; nefrankirana pisma se ne pri- maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za javne zahvale i priposlano Din. 7'- za svaki centimetar visine jednog stupca. Vlasnik, izdavač i direktor: KRISTO P. DOMINKOVIĆ Osnovan 1892 god. Direkcija i administracija: KRALJICE MARIJE BR. 2. BJEPA y J Brana Kojy je 5 deGpyapa 1939 r. o6pa3oBao npercjenuuk Blage r. Wparuma LlserkoBuh, uMaJa je 341ATaK Ja 3anouie HO- Ba uperoBapaiba 34 crnopa3yM, mo- INTO Cy panuje Boljegu_nperoBo- pu ocramu Gesycnjemiuu, 360r Te- IIKHX OJIHOCA H3MEHy Cpća u Xp- BaTa, Koju norjeuy jom #43 Bpe- MeHa KAL Cy XpBaru u jegaH uo Cp6a 6uuu noz aycrpujom, na ce Ha IKAJOCT HACTABJIBAjy jONI MH ZA- HaC y Hamoj Hapojnoj 1pkaBu JyrociaBuju. Tu ce OgHocu HH no ueMy He pasjukyjy on npetja- NIHHX HETO CAMO THM INTO CY IIO- CTAJIH TOPH, YCBEI CBE BehHx, HeornpaBnaHnux 3axrjeBa nanie 6pa- he. Pa3Hu TeIIKH MOMEHTH H HE- MHJIe emu3ojre on ocroGofjet»a 10 NaHac, 3401iTpaBaJe cy Haniy cH- Tyauujy: ornop 6Gpahe nporuB BH- NOBNAHCKOF YCTABA4, I>HXOBA HE- npekuiHa usasuBaba_ jaBHomM LITAMIIOM H y CKYIIITHHH H3 KOje Cy ZONHHje HCTYIIHJIH, E>HXOBA BDH- jebaia yr-caMoj CKYFIHITHHH- HNANIHX HajucTaKHYTHjHX IHUHOCTH Y IpKA- BH KAO M HAIIMX HAPOJIHHX CBE- THHa, Gulla cy CTBOPHJIA TAKO 32- TYIUBHBY aTMOCepy y OHOM 4M- GjeHTy NyHOM CJEeKTPHIHTETA, JA je y jenHoM MOMEeHTy OmiiTer y3- 6ybjea, Kaj je Bpujetjame Hamer NOHOCA HM Hale HApOJIHe uaCTA NpeBpiuHsto cBaky Mjepy, mraHy- Ja nyika, 4 yOmia, MJIH TENIKO paHmjia HeKOJIHKO /bY/IM. Texak je saucra 6uo rpujex 3a OHora Koju je NOuHHHO TAKO rpuuo njeno, u oH ra je okajao ZACIJIKEHOM TIO ZAKOHY KA3HOM. Aj usa3suBauu Koje sakoH Huje MOrao za o3sHauu Kao IupeKkTH€e KPHBLEe, KAO H3BPIIHTEIBE 3JIOUH- HA, MOPAJIHO CY OJITOBOPHM. — H uuje naHac ruraie Ko je To- uHHHO y6ucrTBo, jep je ommrTe y3- Gybjebe MP HATETHYTO IYIIEBHO cTaie Koje je Npe/IxO/IHJIO EKCIIJIO- zuju, 6uuo y3spok za HeHajiHo 0- PO3 NIK/BOLHE HA HANETOJ NIJ IIKH. | Cp6u cy uckpeHo nowxauiu osaj HeogekuBanu cayuaj, a 6paha cy MOpaja TO pa3ymjeTu, Ia He CTBa- «paru oi TOra HeKH Casus belli, u uax je nekoMe onaj necpehiuu Cayuaj gomao Kao HapyueH, za Nnupu BaTpy, NOHOBO 34/0BOJbaH IITO y uMe Tora MOXe jaue za KHJIHILE Ha Cp6e. Mjecro na cy Gpaha npusnama uo cBoje Kpu- Bibe, Ia ga ce 3ajegunuku rmpe- 1y3e/0. IuTO Gu1o 3a ymupete NyXOBa, OHH Cy CTBapamu jave HE34LOBO/BCTBO H HenoBjepetbe. HrureTua ce KPB y Hapoly, H Kan je mociuje HeKOJIHKO TVOJMHA HACTAJIO IIHTAHE CIIOPAZYMA, TE- niko je KO Morao BjepoBaTu na he ce y onako Gop6eHom pacrmo- JIOKeIbBY. NyxOBa 1okH O NOBOJE- HOr pesyuraTa. HecynjenoBaie Na«K CPNICKOFa HAapOJla V OHHM Npe- TOBApatbHMAa, H CBE yNOpHHju 34- xTjesu Gpahe, HCK/BYUHBAJIH CY TY | MoryhitocT. Cpeha je Guma iro CY H3HeHaga Hacrane y cBujeTy | HOXKEJbEHE IIPHJIHKE, KOje Cy HaC | npunynune ga Gap npoBu3opuo | NpPHXBATHMO CIOpPA3yM HA 6p3y | PYKY CACTABJbEH, O JIAJBET pAC- NpaaB;bata_y cBoje BpujeMe. A. MjecTO ga HCKOPHCTHMO OBO BPH- jeme Hamer nupuuynuor mMetjyco- 6por npumupja y 0364ibHOM IIpO- yuaBatby BAX&HOT IIHTAHA, Na a oGe npoTuBHe crpaHe cBaka 3a ce6e Gyne cupeMuuja u ca GO/6HM nošnaBaieM cBojux H ryijux npa- Ba notje ormeT Ha pacnpaBibaie 0 cnopa3yMy, Hama Gpaha u3mMu- uubajy ce Behe saxrjeBe, a MH Cp6u uekaMO Ja Hac Nyx cBeTH npuje cBera yjemuuu, za 6yeMo cBu jemue mMuciu, na 6paHuMo miro je name, mH na ce HenaMo EJIHHCTBY | BABO/IHTH HEKOM TIPEBEJIHKOM B€- : ZHKONJIIHOLIHY, na za ce 3a He- HCTOrFa XPEKA KAO H OHH, TIpaBH | Cp6u. Ma na cmo no Bjepu npa- uujy pljao cBaheHy /by6aB »p- | TByjeMo, u o6supa Guo je mocra H CyBH- me a ca je Kpajibe BpHjeme ra ce noGpuHeMo 3a ce6e, 34 Hali HAPO/I H HALI IPIKABY, AKO ZaHCTA HMaMO THX Ocjehaia, H AKO CMO cBujecau 036H/bHHX BPEMEHA KO- ja nac uekajy, a Koja 3axTujeBajy la nama npxaBa Gyne jaka, je- AHHCTBEHA, a HApOl CIOXKAH H NaMeTaH. Ana Tpeća za ce Hali Hapoji GOJbE yNno3Ha Ca HALHOHAJIHHM | KapakTepOM OBHX OcIOGOHjeHux KpajeBa, napouuro Bocne u /ly- | 6poBiuka; ga CpG6ujanuu He 1p- | .»e za je ukaz Hnauuonauo [Ipu- | | Ha nujemujia Hani cBujer, a naHac HajMAibe; Ia He Ipe za Cy CaMO omu npeko Jlpuue Cp6u, a MH JA | CMO HeKH npeuauu o KOjuMa He | TpeGa BOJIHTH MHOFO pauyHa, He- | ro Tpe6a za 3Hajy ta CMO M MH jep Tora NnoxpTBOBaa | BOCJIABIH KATOJIHLIH H MYCIHMAHH, Hac Bjepa He MOxe za nujeju, 0- Ha MOXe caMO 360r CTATHCTHuKE TAUHOCTH A HAC pa3šluKyje; aJmH Ta pašsnuka He CaMO WTO HHje HHKAJ NOMyTHJA HaIIE GpaTcke Be3e, HH ocnaGuja Cprncku 1yx y HaMa, Hero ra je uanpoTuB joni BHiue nongurja u jon jaue yKpu- | jemuja. — MycuMaHH Cy Haruia | Gpaha, jep Ma za HaM je Bjepa pašjimuHa, OHH CY KPB Halle KP- BH, HAC BOKe 3aje1uHuKk4 Nyx GparcrTBa H uOBJjemiTBa, a CPNCTBO 3Hauu /by6aB H jenuHCTBO, a He MPXiby H pa3/lOp. CaMo xpucTja- HH uMajy Ty BpJuHHy, za ce Mety coGoM Mp3e H KO/bYy (O ueMy He TpeGa nanac 1oKa3a), a nac he pasauke Tpujy Bjepa CaupyxKuTu BjepoM Hapojior jeguHcTBa 43- | paKkeHor y jeguoM TpojcrBy, Kao Bjepa y jeguor camor bora. Provincijska a ne državna politika nom imovinom. Seljak smatra dr- | teres države; njima je prava po- žavu proširenom zadrugom. U za- | litika samo jedna: da harmonično druzi domaćin se savjetuje sa za- | spoje u jednu cjelinu manje dije- drugarima i sporazumno riješava- | love, da sprovedu organizaciju, ju sve zadružne poslove. Političa- | da ujedinjuju sva nastojanja. Ta- Već dva decenija, kako se Sr- bi i Hrvati natežu oko sporazuma, oko sloge. No Stjepan Radić na to veli: ,Slogu ugovaraju različni elementi. Slogu treba ugovarati. Kod ugovaranja treba popuštati, kod popuštanja se tuži i sudi, a to vazda otvara žalac koji pre ili | posle dovodi do ponovog rascije- pa. Naša je narodna duša jedna. | Sad treba to jedinstvo samo ma- | nifestovati“. — Tako bi trebalo da bude! Među pravom braćom vlada ljubav. Ali čim braća Hrvati | kažu: ,l ako smo braća, kese nam nisu sestre“ i počnu svom bratu »brojati zalogaje“, onda znači da je nestalo bratske ljubavi i da je braćom ovladala sebičnost. A, čim sebičnost zavlada, eto ti parnica. Zaista, mi vidimo da se Hrvati i Srbi stalno parniče. Parnice nikog nezakućiše, a mnoge raskućiše. 1 kod političkog parničenja partija, država mnogo trpi. Partije treba da služe naciji i državi. No kod parničenja parničari — ogreznu u partijske interese, a izgube iz vi- da opšte, državne. Već 20 godi- na uređujemo državu. Partije ne- zadovoljne, ne daju ni jednom sistemu da se zagrije. Počelo se sa županijama, sa županija se pre- šlo na oblasti, a sa oblasti na ba- novine, pa sada i na — države. Narod je štedljiv, jer u znoju za- rađuje svoj hljeb. Političari u stal- nim probama razmeću se narod- ; narodnu: jedna zemlja, a dva go- ri, kad se dokopaju wlasti, ne pi- | taju nikoga; zag&spodare rža- vom i narodom. Kad se ne | pita, državni poslovi hramaju ili | idu posve naopako. A što jedan | lud pokvari, ni deset pametnih ne popravi. Nešto je slično i sa ,spo- razumom“ Maček—Cvetković. Ni sporazumaši nijesu s njim zado- voljni, a narod pogotovu. Ovaj ti »sporazum“ liči nekako na onu | spodara; jedna raja dva harača daje. Mjesto jedne vlade sada i- mamo četiri. Jedna vlada u Za- grebu, druga u Beogradu, treća u Ljubljani, a četvrta jugosloven- ska po vrhu u Beogradu. | u je- dnoj nije nilo sloge, a sa četiri je ko sa rogovima u vreći. Svaka vlada vuče na svoj kraj, a državi što Bog da, a narod sada četve- rostruko plaća. Velika većina Hrvata mnogo je do sada kočila sređivanje dr-- žave. Glavnu su brigu brinuli za banovinu Hrvatsku, a za državu su slabo marili. Hrvatski političa- ri ne mogu da se formiraju u dr- žavnike. ,Državnici su — kako Masaryk veli — samo oni politi- čari i javni radnici, koji u svemu što rade imaju zaista na misli in- politika prelazi i državne gra- dob o doba, 1 vatski K Mjesto da sjedit njuje Od jedne države treba da se po gijihovom planu i niz malih Sžavi RK Gle drža- vice bile, sliku pruiža« "današnja banovina Hrvatska. Mjesto har- monije stvara se disharmonija. Mjesto da manje djelove povežu u jednu cjelinu, oni od cjeline odbacuju male djelove u nove dr- žave. Mjesto da sprovode orga- nizaciju, oni stvaraju dezorgani- zaciju. Iz banovine Hrvatske za- branjuje se izvoz raznih artikala u ostale krajeve naše države. Kao da su po srijedi strane države, a ne oblasti iste države. Mjesto da su im na misli na prvom mjestu interesi dršavni, njima su prvo in- teresi Hrvatske, pa onda tek dr- žave, i to na štetu ostalih kraje- va, pa i same države. Naivnost! Kao da bi banovi- na Hrvatska, ovakva kakva je sa- da, uopšte postojala da nije dr- žave. Zagreb nije nikad vo- dio državnu politiku, nego samo provincijsku. Kakva politika ona- kvi i političari. Stoga i ,sporazum“