Taksa plaćena u gotovu

GODINA XXVIII — BROJ 8

DUBROVNIK

Kotor-Dubrovnik, 22 februara 1941

IZLAZI SVAKE SUBOTE

Pretplata u Jugoslaviji Din. 48'- godišnje.
Polugodišnje i tromjesečno srazmjerno; za
strane zemlje Din. 96'-, za Englesku, Ame-

POJEDINI BROJ DIM. 1'—

riku i Australiju Din. 144--

Dopisi se šalju uredništvu, a pretplata, oglasi
i javne zahvale administraciji lista. Rukopisi
se ne vraćaju; nefrankirana pisma se ne pri-
maju. Oglasi se plaćaju po dogovoru, a za
javne zahvale i priposlano Din. 7'- za svaki
centimetar visine jednog stupca.

Vlasnik, izdavač i direktor: KRISTO P. DOMINKOVIĆ

Osnovan

1892 god.

Direkcija i administracija: KRALJICE MARIJE BR. 2.

BJEPA y J

Brana Kojy je 5 deGpyapa
1939 r. o6pa3oBao npercjenuuk
Blage r. Wparuma LlserkoBuh,
uMaJa je 341ATaK Ja 3anouie HO-
Ba uperoBapaiba 34 crnopa3yM, mo-
INTO Cy panuje Boljegu_nperoBo-
pu ocramu Gesycnjemiuu, 360r Te-
IIKHX OJIHOCA H3MEHy Cpća u Xp-
BaTa, Koju norjeuy jom #43 Bpe-
MeHa KAL Cy XpBaru u jegaH uo
Cp6a 6uuu noz aycrpujom, na ce
Ha IKAJOCT HACTABJIBAjy jONI MH ZA-
HaC y Hamoj Hapojnoj 1pkaBu
JyrociaBuju. Tu ce OgHocu HH
no ueMy He pasjukyjy on npetja-
NIHHX HETO CAMO THM INTO CY IIO-
CTAJIH TOPH, YCBEI CBE BehHx,
HeornpaBnaHnux 3axrjeBa nanie 6pa-
he. Pa3Hu TeIIKH MOMEHTH H HE-
MHJIe emu3ojre on ocroGofjet»a 10
NaHac, 3401iTpaBaJe cy Haniy cH-
Tyauujy: ornop 6Gpahe nporuB BH-
NOBNAHCKOF YCTABA4, I>HXOBA HE-
npekuiHa usasuBaba_ jaBHomM
LITAMIIOM H y CKYIIITHHH H3 KOje
Cy ZONHHje HCTYIIHJIH, E>HXOBA BDH-
jebaia yr-caMoj CKYFIHITHHH- HNANIHX
HajucTaKHYTHjHX IHUHOCTH Y IpKA-
BH KAO M HAIIMX HAPOJIHHX CBE-
THHa, Gulla cy CTBOPHJIA TAKO 32-
TYIUBHBY aTMOCepy y OHOM 4M-
GjeHTy NyHOM CJEeKTPHIHTETA, JA
je y jenHoM MOMEeHTy OmiiTer y3-
6ybjea, Kaj je Bpujetjame Hamer
NOHOCA HM Hale HApOJIHe uaCTA
NpeBpiuHsto cBaky Mjepy, mraHy-
Ja nyika, 4 yOmia, MJIH TENIKO
paHmjia HeKOJIHKO /bY/IM.

Texak je saucra 6uo rpujex
3a OHora Koju je NOuHHHO TAKO
rpuuo njeno, u oH ra je okajao
ZACIJIKEHOM TIO ZAKOHY  KA3HOM.
Aj usa3suBauu Koje sakoH Huje
MOrao za o3sHauu Kao IupeKkTH€e
KPHBLEe, KAO H3BPIIHTEIBE 3JIOUH-
HA, MOPAJIHO CY OJITOBOPHM. —
H uuje naHac ruraie Ko je To-
uHHHO y6ucrTBo, jep je ommrTe y3-
Gybjebe MP HATETHYTO  IYIIEBHO
cTaie Koje je Npe/IxO/IHJIO EKCIIJIO-
zuju, 6uuo y3spok za HeHajiHo 0-
PO3 NIK/BOLHE HA HANETOJ NIJ IIKH.

| Cp6u cy uckpeHo nowxauiu osaj

HeogekuBanu cayuaj, a 6paha cy
MOpaja TO pa3ymjeTu, Ia He CTBa-

«paru oi TOra HeKH Casus belli,

u uax je nekoMe onaj necpehiuu
Cayuaj gomao Kao HapyueH, za
Nnupu BaTpy, NOHOBO 34/0BOJbaH
IITO y uMe Tora MOXe jaue za
KHJIHILE Ha Cp6e. Mjecro na cy
Gpaha npusnama uo cBoje Kpu-
Bibe, Ia ga ce 3ajegunuku  rmpe-
1y3e/0. IuTO Gu1o 3a ymupete
NyXOBa, OHH Cy CTBapamu jave
HE34LOBO/BCTBO H  HenoBjepetbe.
HrureTua ce KPB y Hapoly, H
Kan je mociuje HeKOJIHKO TVOJMHA
HACTAJIO IIHTAHE  CIIOPAZYMA, TE-
niko je KO Morao BjepoBaTu na
he ce y onako Gop6eHom pacrmo-

JIOKeIbBY. NyxOBa 1okH O NOBOJE-
HOr  pesyuraTa.  HecynjenoBaie
Na«K CPNICKOFa HAapOJla V OHHM Npe-
TOBApatbHMAa, H CBE yNOpHHju 34-

xTjesu Gpahe, HCK/BYUHBAJIH CY TY |

MoryhitocT.  Cpeha je Guma iro
CY H3HeHaga Hacrane y cBujeTy

|

HOXKEJbEHE IIPHJIHKE, KOje Cy HaC |
npunynune ga Gap npoBu3opuo |
NpPHXBATHMO CIOpPA3yM HA 6p3y |

PYKY CACTABJbEH, O JIAJBET  pAC-
NpaaB;bata_y cBoje BpujeMe. A.
MjecTO ga HCKOPHCTHMO OBO BPH-
jeme Hamer nupuuynuor mMetjyco-
6por npumupja y 0364ibHOM IIpO-
yuaBatby BAX&HOT IIHTAHA, Na a
oGe npoTuBHe crpaHe cBaka 3a
ce6e Gyne cupeMuuja u ca GO/6HM
nošnaBaieM cBojux H ryijux npa-
Ba notje ormeT Ha pacnpaBibaie 0
cnopa3yMy, Hama Gpaha u3mMu-
uubajy ce Behe saxrjeBe, a MH
Cp6u uekaMO Ja Hac Nyx cBeTH
npuje cBera yjemuuu, za 6yeMo
cBu jemue mMuciu, na 6paHuMo
miro je name, mH na ce HenaMo

EJIHHCTBY

| BABO/IHTH HEKOM TIPEBEJIHKOM B€-
: ZHKONJIIHOLIHY, na za ce 3a He-

HCTOrFa XPEKA KAO H OHH, TIpaBH

| Cp6u. Ma na cmo no Bjepu npa-

uujy pljao cBaheHy /by6aB »p- |

TByjeMo,
u o6supa Guo je mocra H CyBH-
me a ca je Kpajibe BpHjeme ra
ce noGpuHeMo 3a ce6e, 34 Hali
HAPO/I H HALI IPIKABY, AKO ZaHCTA
HMaMO THX Ocjehaia, H AKO CMO
cBujecau 036H/bHHX BPEMEHA KO-
ja nac uekajy, a Koja 3axTujeBajy
la nama npxaBa Gyne jaka, je-
AHHCTBEHA, a HApOl CIOXKAH H
NaMeTaH.

Ana Tpeća za ce Hali Hapoji
GOJbE yNno3Ha Ca  HALHOHAJIHHM |
KapakTepOM OBHX  OcIOGOHjeHux
KpajeBa, napouuro Bocne u /ly- |
6poBiuka; ga CpG6ujanuu He 1p- |

.»e za je ukaz Hnauuonauo [Ipu- |

|
Ha nujemujia Hani cBujer, a naHac
HajMAibe; Ia He Ipe za Cy CaMO
omu npeko Jlpuue Cp6u, a MH JA |
CMO HeKH npeuauu o KOjuMa He
|

TpeGa BOJIHTH MHOFO pauyHa, He-

| ro Tpe6a za 3Hajy ta CMO M MH

jep Tora NnoxpTBOBaa |

BOCJIABIH KATOJIHLIH H MYCIHMAHH,
Hac Bjepa He MOxe za nujeju, 0-
Ha MOXe caMO 360r CTATHCTHuKE
TAUHOCTH A HAC pa3šluKyje; aJmH
Ta pašsnuka He CaMO WTO HHje
HHKAJ NOMyTHJA HaIIE GpaTcke
Be3e, HH ocnaGuja Cprncku 1yx y
HaMa, Hero ra je uanpoTuB  joni
BHiue nongurja u jon jaue yKpu-

| jemuja. — MycuMaHH Cy Haruia
| Gpaha, jep Ma za HaM je Bjepa

pašjimuHa, OHH CY KPB Halle KP-
BH, HAC BOKe  3aje1uHuKk4 Nyx
GparcrTBa H uOBJjemiTBa, a CPNCTBO
3Hauu /by6aB H jenuHCTBO, a He
MPXiby H pa3/lOp. CaMo xpucTja-
HH uMajy Ty BpJuHHy, za ce Mety
coGoM Mp3e H KO/bYy (O ueMy He
TpeGa nanac 1oKa3a), a nac he
pasauke Tpujy Bjepa  CaupyxKuTu
BjepoM Hapojior jeguHcTBa 43-

| paKkeHor y jeguoM TpojcrBy, Kao

Bjepa y jeguor camor bora.

Provincijska a ne državna politika

nom imovinom. Seljak smatra dr- | teres države; njima je prava po-
žavu proširenom zadrugom. U za- | litika samo jedna: da harmonično
druzi domaćin se savjetuje sa za- | spoje u jednu cjelinu manje dije-
drugarima i sporazumno riješava- | love, da sprovedu organizaciju,
ju sve zadružne poslove. Političa- | da ujedinjuju sva nastojanja. Ta-

Već dva decenija, kako se Sr-
bi i Hrvati natežu oko sporazuma,
oko sloge. No Stjepan Radić na
to veli: ,Slogu ugovaraju različni
elementi. Slogu treba ugovarati.
Kod ugovaranja treba popuštati,
kod popuštanja se tuži i sudi, a

to vazda otvara žalac koji pre ili |

posle dovodi do ponovog rascije-

pa. Naša je narodna duša jedna. |
Sad treba to jedinstvo samo ma- |

nifestovati“. — Tako bi trebalo
da bude! Među pravom braćom

vlada ljubav. Ali čim braća Hrvati |

kažu: ,l ako smo braća, kese nam
nisu sestre“ i počnu svom bratu
»brojati zalogaje“, onda znači da
je nestalo bratske ljubavi i da je
braćom ovladala sebičnost. A, čim
sebičnost zavlada, eto ti parnica.
Zaista, mi vidimo da se Hrvati i
Srbi stalno parniče. Parnice nikog
nezakućiše, a mnoge raskućiše. 1
kod političkog parničenja partija,
država mnogo trpi. Partije treba
da služe naciji i državi. No kod
parničenja  parničari — ogreznu u
partijske interese, a izgube iz vi-
da opšte, državne. Već 20 godi-
na uređujemo državu. Partije ne-
zadovoljne, ne daju ni jednom
sistemu da se zagrije. Počelo se
sa županijama, sa županija se pre-
šlo na oblasti, a sa oblasti na ba-
novine, pa sada i na — države.
Narod je štedljiv, jer u znoju za-
rađuje svoj hljeb. Političari u stal-
nim probama razmeću se narod-

; narodnu: jedna zemlja, a dva go-

ri, kad se dokopaju wlasti, ne pi- |
taju nikoga; zag&spodare rža-

vom i narodom. Kad se ne |
pita, državni poslovi hramaju ili |
idu posve naopako. A što jedan |
lud pokvari, ni deset pametnih ne
popravi. Nešto je slično i sa ,spo-
razumom“ Maček—Cvetković. Ni
sporazumaši nijesu s njim zado-
voljni, a narod pogotovu. Ovaj ti
»sporazum“ liči nekako na onu |

spodara; jedna raja dva harača
daje. Mjesto jedne vlade sada i-
mamo četiri. Jedna vlada u Za-
grebu, druga u Beogradu, treća
u Ljubljani, a četvrta jugosloven-
ska po vrhu u Beogradu. | u je-
dnoj nije nilo sloge, a sa četiri
je ko sa rogovima u vreći. Svaka
vlada vuče na svoj kraj, a državi
što Bog da, a narod sada četve-
rostruko plaća.

Velika većina Hrvata mnogo
je do sada kočila sređivanje  dr--
žave. Glavnu su brigu brinuli za
banovinu Hrvatsku, a za državu
su slabo marili. Hrvatski političa-
ri ne mogu da se formiraju u dr-
žavnike.  ,Državnici su — kako
Masaryk veli — samo oni politi-

čari i javni radnici, koji u svemu
što rade imaju zaista na misli in-

politika prelazi i državne gra-
dob o doba,

1
vatski K
Mjesto da sjedit
njuje Od jedne države treba da

se po gijihovom planu i niz
malih Sžavi RK Gle drža-
vice bile, sliku  pruiža« "današnja

banovina Hrvatska. Mjesto har-
monije stvara se  disharmonija.
Mjesto da manje djelove povežu
u jednu cjelinu, oni od cjeline
odbacuju male djelove u nove dr-
žave. Mjesto da sprovode orga-
nizaciju, oni stvaraju dezorgani-
zaciju. Iz banovine Hrvatske za-
branjuje se izvoz raznih artikala u
ostale krajeve naše države. Kao
da su po srijedi strane države, a
ne oblasti iste države. Mjesto da
su im na misli na prvom mjestu
interesi dršavni, njima su prvo in-
teresi Hrvatske, pa onda tek dr-
žave, i to na štetu ostalih kraje-
va, pa i same države.

Naivnost! Kao da bi banovi-
na Hrvatska, ovakva kakva je sa-
da, uopšte postojala da nije dr-
žave. Zagreb nije nikad vo-
dio državnu politiku, nego samo
provincijsku. Kakva politika ona-
kvi i političari. Stoga i ,sporazum“