| | ' pojmljivo, ali tako _ je, se, on nalazi ša »Dubrovački List«, br, 12. njenim zdravstvenim prilikama. Dru- i jedan važan momenat je slaba hrana. Stanovnicima pasivnih kraje- va, verujem, zvuči ovo sasvim ne. Preko cele radne sezene, od ranog proleća do kasne jeseni, Vojvođanin je u polju. Već u dva sata u'jutro polazi on na Posao i radi sve de sunčevog zalaza. Pritom on ne uzima u sebe toplu hranu. već jede samo hladna _ jela: Kruh, slaninu, osušenu . kobasicu i meso. Tople jede samo svecem i nedeljom ili kad je u selu, Jasno je, da takva hrana zaraženim ljudima mora samo da škodi i da bolesnima bolest pogocrša, I u mesto da u zimi, u danima svoga odmora potraži se- bi leka na svežem i čistom zraku, on .Se onda zavuče u svoju vlažnu i ne- patosanu sobicu i tu uz vino i rakiju lulu i cigaru čeka proleće da nanovo otpočne svoj teški rad, : Još je jedan važan rasadnik zara- ze u ravnoj i plodnoj Vojvodini, koji treba spomenuti. a to sut. zv. ri- tovi i bare. U krajevima uz Dunav, Tisu, Ta- miš i Begej, stoje i u doba najveće žege i suše izvesni zemljišni kom- pleksi stalno _ pod vodom i to bilo kao pesledica poplave. ili kiše. To su bare, ritovi ili ponjavice, U nesta- šici tekuće vode, u njima se kupaju ljudi, napaja marva; živina brčka, Voda se od ustajalosti i nečistoće gotovo usmrdi i okužuje zrak na ki- lometre u okrugu, Kad presahnu. onda su leglo raznih insekata osobi- io komaraca, koji strašno dosađuju čoveku, tako, da uvečer nemože da sedi pod otvorenim nebem. Stanov- nici se brane od njih na način, da pale krpe i vlažnu slamu. I tako, ni- kad nemaju čist i svež zrak | moraju da se večito boje od uboda komara- ca, koji inficiraju malariju ii kakvu drugu bolest. = Zato je i razumljivo, zašto Vojvo- dani preko leta beže u velikom bro- ju u gorske i primcrske krajeve u razne domaće i strane banje i lečili- šta, I kad dodoh u Dubrovnik. ja od- mah primetih, da ih je razmerno pre- ma žiteljima iz drugih naših pokraji- na najviše. Za njin zdravstveni Opo- ravak najbolji je lek naše Primorje, Čisti i sveži morski zrak ispire pra- šinom napunjena pluća, uklanja živ- čane bolesti i jača čoveka duševno i telesno. Blago južno sunce sa svo- jim božanstvenim refleksima nad morem i kopnom i lekovitim dej- sivom daje čoveku nesamo veličan- slvenu sliku krasne prirode već i takav telesni oporavak, koji je ne- sravnjiv s ikakvim drugim načinom ili metodom lečenja u prirodi. A mo- re? Ono sa svojim čarima i kupa- njem u njemu potiskuje Vojvođaninu i samo sećanje na one ustajale bare, titove, kanale i ponjavice, te ga da- nima njiše u svojoj kao kristal čistoj vodi osvežavajući ga vaskolikog, Stvarajući mu pritom, u zajednici sa Cnim čarobno lekovitim primorskim vazduhom neiskazan apetit. koji Voj- veđanin smatra najvažnijim stvom svakog lečenja, : A šta mu tek Pružaju“ovi krasni krajevi, ova divna izletna_ mesta? Dolazeći iz one nepregledne ravni- ovde jedan njemu sasvim oprečan kraj, gde je zemlja gotovo stalno ukrašena tamnim zele- nilom borova, cipresa i maslina, krasnih palma, raznih agava i simpa- tičnih primorskih vrtova, koje rese silna stabla naranača i limunova. Dolazi u jedan raj prirode. u kojem sred- visoka kraška brda, nepregledno azurno more, bujna flora, idealno rastrgana primorska obala, toplo sunce i zdrava klima daju neizrecivu “provedenih nedelja, i neopisivu čarobnu sliku, kojoj on mora da se večito divi i da mu celo- vita ostane trajno u pameti, Lične držim, da je Dubrovnik na celom našem Primorju najprivlačivi- ji i za sve najpodesniji. | kao što ne- kad beše centar naše duševne kul- ture, tako je i sada centar našeg pri- morskog banjskeg života. On ima sve. bilo da se lečiš, bilo da uživaš u lepoj prirodi i da se dnevno upu- tiš na kakav-izlet ili u okolinu Du- brovnika, na vazda zeleni Lokrum, simpatični Lapad, romantičnu Ri- jeku ili na krasno Trsteno, u krševi- to Trebinje, ili u veličanstvenu Boku Kotorsku, na Levćen ili na Lopud i Korčulu itd. Kad još dodamo, da u našem drevnom Dubrovniku gotovo svaka kuća, svaki zid, svaka uliči- Ca priča njegovu burnu prošlost i ne- nadmašivu slavu, koja mora da inte- resuje i zadivi i nas Vojvođane, orda, uveravam. niko neće težim srcem i duševnijim zanosom ed nas, nakon nekoliko ugodno i korisno i napustiti ovu lepu, zdravu i veličanstvenu dubro- vačku rivijeru, Ja bih ovde s ovim ra- do završio ali nemogu, a da ovom pri- likom ne ukažem na jednu važnu či- njenicu, naime, na t.zv. banjsku oba- veštajnu službu. Baš za Vojvođane o- na je od goleme i potrebne važnosti. Preko raznih godišnjih sezona, Voj- vodani mnogo putuju u razne banje i lečilišta. ali samo u ona koja su im dobro poznata i za koja znaju, da im služe za oporavak 1 lečenje. Radi našeg slabog, uprave vizernog banmj- skog obaveštavanja, naši ljudi malo poznaje naše banje i pošto ih nepoz- naju, onda radije odlaze u inozem- stvo, koje im napuni džepove sa mno gobrojnim prospektima, obilnim i de- taljnim opisima svojih lečilišta, tako. da oni, gotovo i bez lekarskog save- ta znaju, kuda im u pojedinoj godiš- njoj sezoni prema pojedinoj bolesti valja otići. O našim se banjama i le- čilištima, u ovm slučaju osobito o Dubrovniku i okolici, malo zna. U tom bi pogledu trebalo nešto učiniti, ali ne u pogledu obične reklame, ne- go stručne obaveštajne banjske služ- be. koju bi morali da vrše lečnici, Specijalno za nas Vojvođene bila bi lakova služba neophodno potrebna i ona se nebi smela da sastoji samo iz analiziranja i prikazivanja delotvor- nosti lečenja na dubrovačkoj rivijeri, nego bi trebala da se bavi i ispitiva- njem uslova i mogućnosti u koliko bi lečenje na njoj bilo delotvorno' za nas Vojvođane, koje nas ubija naša plodna i bogata, ali zato i peščana, prašna i močvarna ravnica, Zahva- lan sam g. Dru, Gjuri Orliću na nje- govim člancima pod natpisom »Dub- rovnik kao klimatsko liječilište«, ko- ji periodički izlaze u ovom listu, jer su oni najlepše banjsko stručno oba- veštajno sredstvo. koji zaslužuju naj- veće priznanje i koji će za upoznava- nje dubrovačke rivijere najviše do- prineti. : ; č Dubrovnik, 14, IV, 1924. ć Dr, Mibovil Tamandl Savez za promet stranaca u Du- brovniku izdat će prospekte u raz- nim svjetskim jezicima, sa najbitni- jim uputama .za strance, koje dolaze na dubrovačku rivijeru. Mj taj pro- spekt donosimo u prevodu prama njemačkom lekstu, koji uprav ovih dana ulazi u štampu. POLOŽAJ. U “idealno lijepom = građevnom skladu. a usred “već tropske okoline diže se na kršnoj podini u more be- demima opasani, bajoviti grad Du- brovnik, ograđen sa sjevera brdom Srgjem (412 m.) a sa zapada Petkom. »Dubrovačka Rivijera«, Str, 3. Putnik u Drin ia i okolici. vi Vijek pa nije čuda što je Dubrov- nik stoljećima prkosio kao neobori- va kula. . Danas ima općina Dubrovnik pre- ke 13.000 stanovnika. PRIRODNE LJEPOTE. Setnja: cestom od Gruža preko Boninova_u Dubrovnik do Pila u proljeću kad cvjeta oleandar i šipak, ne dade se opisati, ali će svakom ostati neizbrisivom uspomenom ka- da s Ploča, južnih gradskih vrata, krene uzduž mcrske obale krasnim šetalištem do Benediktinskog mana- Dubrovnik je zaštićen sa svih stra- na od sjevernjaka, a iz neposredne ga blizine s morske strane pozdrav- lja gusto zašumljeni biser svih oto- ka, ostrvo Lokrum, s juga očarava oko ubavi Benediktinski manastir Sv. Jakob. pa dalje lijepi poluotok Cavtat, a iza njega gorje veličan- stvenog fjorda našega Juga, krasnog Bokokotorskog zalijeva, — Sve to daje gradu svjetski glas radi njegove privlačive ljepote i romantike a oso- bito zbog zasebnih klimatskih pred- nosti, Poznavaoci zovu Dubrovnik ne samo najljepšim dalmatinskim o(jaškim bedemima i $radom, već najljepšom tačkom na Sredozemnom moru. Tko jedanput zade u Dubrovnik, taj se neće moći oteti njegovu čaru a da opet ne dođe. HISTORIJA, Historijski postanak Dubrovnika pada tu rano doba. Korintski nase- ljenici osnovali su oko god, 590 pri- je Hristova rođenja koloniju Epida- uros nešto južnije ondje gdje je da- našnji Cavtat. Kad su im kasnije Avari razorili naseobinu pobjegoše pred njima | stalno se nastaniše u današnjem Dubrovniku. U VII. sto- ljeću bio je izgrađen ovaj grad koji je preko 1000 godina očuvao svoju samostalnu aristokratsku republiku sve do dana Napoleonovih, KULTURNI SPOMENICI, Od osobite je važnosti da je u Du- brovniku srpsko-hrvatska literatura [procvala već u XIV. vijeku, pa se s toga i zvao »slovenskom Atinom«. Krasni ostaci iz svih vjekova svje- dokom su visokog stepena kulture ovoga grada, Veliki broj građe$ina je još potpuno sačuvan kao sjajni kneževski (sada kraljevski) Dvor. Divona (kovnica), Crkva Sv. Vlaha, zavjetna crkva Sv. Spasa, crkve o, o. Franjevaca i Dominikanaca, česma Onofrijeva i dr, ; Skupocjene umjetnine, divne sli- ke. zanimive biblioteke u svim sa- mostanima, moćnik u stolnoj crkvi. državni arhiv u kneževskom Dvoru začarat će svakog ljubitelja _umjet- nosti i poznavaoca starine, Stari grad je s morske strane je- dnako kao i s kopnene opasan ori- tvrđavama iz XIII. i XIV. vijeka; sa sjeverne stra- ne brani ga džinovska kula Minče- ta, sa zapadne Lovrijenac, sa isto- čne Revelin, s južne tvrđava Sv. Ivana (između ove dvije posljednje tvrđave nalazi se stara dubrovačka luka), Malo je gradova na svijetu koji su Ia svoj način prenijeli Srednji u No- stira Sv, Jakoba. Ovo je najkraća, a opet najljepša šetnja iz grada u naj- bližu njegovu okolinu i njena trop- ska vegetacija sa svojim paomama, čempresima. opuncijama i agavama pokazuje Dubrovnik u cijeloj njego- voj osebujnosti i južnoj ljepoti. Za slikare nema ovdje nijedno mjesto koje ne bi bilo: zaseban motiv, a pisci glumci i umjetnici preda- ju se snatrenju. Za prijatelje prirode uopće Dubrovnik je neosporno naj- ljepši kutić na zemljinoj kori. KLIMA, Jasno je da Dubrovnik uslijed svo- ga južnog i na osobiti način zaštiće- nog položaja ima zimi najblažu kli- mu između svih jadranskih liječili- šta. Ovdje nema onih bura koje se u .| sjevernom Jadranu i Kvarneru če- sto izrode u oluje, Ljeto je toplo. ali uza svu vrući- nu ima gosti koji svake godine re- dom dolaze u Dubrovnik da se ku- paju i zarone u plave, kristalno bi- stre, tople valove koji krijepe i oživ- ljuju tijelo, Ko bi želio tačnije upute o klima- tičnim i drugim odnosima Dubrovni- ka. neka nabavi »Hartlebens fiihrer durch = Dalmatien«, 9, izdanje i »PiHanzenwelt Dalmatiens« od prof. Dr. Luja Adamovića, SAOBRAĆAJNE VEZE. U prirodnu luku Gruž koja veže s Dubrovnikom električna željezni- ca, može se doći morskim putem iz Trsta ili Sušaka ili kopnenim preko Zagreba, Bos, Broda, Sarajeva i Mo- stara interesantnim predjelima Bo- sne i Hercegovine, Putovanje morem duž dalmatinske obale, osobito po mjesečini ostavlja u putniku duboki ugodni dojam, Za putovanje preporučuju se ove pruge: 1). Dubrovačkom parobrodatskom. plovidbom iz Trsta srijedom u 16 sa- ti, dolazak u Gruž petkom u 6 sati. 2). Jadranskom plovidbom iz Su- šaka (Rijeka) nedjeljom 18 sati, do- lazak u Gruž utorak u 6 sati. 3). Tršćanskim Lloydom polazak iz Trsta, subotom 8 sati, dolazak u Gruž u nedjelju 12.30, 4). Talijanskim društvom »Puglia« polazak iz Trsta utorkom u 6 sati, dolazak u Gruž subotom u 11.30 sati. Dubrovačko parobrodarsko dru- štvo daje 20 do 40% popusta za po- lazak i povratak,“ SEZONA ZA STRANCE, U lječilištu Dubrovniku nema za pravo više sezone. jer gostiju ima