|
|





' pojmljivo, ali tako _ je,

se, on nalazi

ša
»Dubrovački List«, br, 12.

njenim zdravstvenim prilikama. Dru-
i jedan važan momenat je slaba
hrana. Stanovnicima pasivnih kraje-
va, verujem, zvuči ovo sasvim ne.
Preko cele
radne sezene, od ranog proleća do
kasne jeseni, Vojvođanin je u polju.
Već u dva sata u'jutro polazi on na
Posao i radi sve de sunčevog zalaza.

Pritom on ne uzima u sebe toplu
hranu. već jede samo hladna _ jela:
Kruh, slaninu,  osušenu . kobasicu i

meso. Tople jede samo svecem i
nedeljom ili kad je u selu, Jasno je,
da takva hrana zaraženim ljudima
mora samo da škodi i da bolesnima
bolest pogocrša, I u mesto da u zimi,
u danima svoga odmora potraži se-
bi leka na svežem i čistom zraku, on

.Se onda zavuče u svoju vlažnu i ne-

patosanu sobicu i tu uz vino i rakiju
lulu i cigaru čeka proleće da nanovo
otpočne svoj teški rad, :

Još je jedan važan rasadnik zara-
ze u ravnoj i plodnoj Vojvodini, koji
treba spomenuti. a to sut. zv. ri-
tovi i bare.

U krajevima uz Dunav, Tisu, Ta-
miš i Begej, stoje i u doba najveće
žege i suše izvesni zemljišni kom-
pleksi stalno _ pod vodom i to bilo
kao pesledica poplave. ili kiše. To
su bare, ritovi ili ponjavice, U nesta-
šici tekuće vode, u njima se kupaju
ljudi, napaja marva; živina  brčka,
Voda se od ustajalosti i nečistoće
gotovo usmrdi i okužuje zrak na ki-
lometre u okrugu, Kad  presahnu.
onda su leglo raznih insekata osobi-
io komaraca, koji strašno dosađuju
čoveku, tako, da uvečer nemože da
sedi pod otvorenim nebem. Stanov-
nici se brane od njih na način, da
pale krpe i vlažnu slamu. I tako, ni-
kad nemaju čist i svež zrak | moraju
da se večito boje od uboda komara-
ca, koji inficiraju malariju ii kakvu
drugu bolest.
= Zato je i razumljivo, zašto Vojvo-
dani preko leta beže u velikom bro-
ju u gorske i primcrske krajeve u
razne domaće i strane banje i lečili-

šta, I kad dodoh u Dubrovnik. ja od-

mah primetih, da ih je razmerno pre-

ma žiteljima iz drugih naših pokraji-
na najviše. Za njin zdravstveni Opo-
ravak najbolji je lek naše Primorje,
Čisti i sveži morski zrak ispire pra-
šinom napunjena pluća, uklanja živ-
čane bolesti i jača čoveka duševno
i telesno. Blago južno sunce sa svo-
jim  božanstvenim refleksima nad
morem i kopnom i lekovitim dej-
sivom daje čoveku nesamo veličan-
slvenu sliku krasne prirode već i
takav telesni oporavak, koji je ne-
sravnjiv s ikakvim drugim načinom
ili metodom lečenja u prirodi. A mo-
re? Ono sa svojim čarima i kupa-
njem u njemu potiskuje Vojvođaninu
i samo sećanje na one ustajale bare,
titove, kanale i ponjavice, te ga da-
nima njiše u svojoj kao kristal čistoj
vodi osvežavajući ga vaskolikog,
Stvarajući mu pritom, u zajednici sa
Cnim čarobno lekovitim primorskim
vazduhom neiskazan apetit. koji Voj-
veđanin smatra najvažnijim
stvom svakog lečenja, :

A šta mu tek Pružaju“ovi krasni
krajevi, ova divna  izletna_ mesta?
Dolazeći iz one nepregledne ravni-
ovde jedan njemu
sasvim oprečan kraj, gde je zemlja
gotovo stalno ukrašena tamnim zele-
nilom borova, cipresa i maslina,
krasnih palma, raznih agava i simpa-
tičnih primorskih vrtova, koje rese
silna stabla naranača i limunova.
Dolazi u jedan raj prirode. u kojem

sred-

visoka kraška brda, nepregledno
azurno more, bujna flora, idealno
rastrgana primorska obala, toplo

sunce i zdrava klima daju neizrecivu

“provedenih nedelja,



i neopisivu čarobnu sliku, kojoj on
mora da se večito divi i da mu celo-
vita ostane trajno u pameti,

Lične držim, da je Dubrovnik na
celom našem Primorju najprivlačivi-
ji i za sve najpodesniji. | kao što ne-

kad beše centar naše duševne kul-

ture, tako je i sada centar našeg pri-
morskog banjskeg života. On ima
sve. bilo da se lečiš, bilo da uživaš
u lepoj prirodi i da se dnevno upu-
tiš na kakav-izlet ili u okolinu Du-
brovnika, na vazda zeleni Lokrum,
simpatični Lapad, romantičnu Ri-
jeku ili na krasno Trsteno, u krševi-
to Trebinje, ili u veličanstvenu Boku
Kotorsku, na Levćen ili na Lopud i
Korčulu itd. Kad još dodamo, da u
našem drevnom Dubrovniku gotovo
svaka kuća, svaki zid, svaka uliči-
Ca priča njegovu burnu prošlost i ne-
nadmašivu slavu, koja mora da inte-
resuje i zadivi i nas Vojvođane, orda,
uveravam. niko neće težim
srcem i duševnijim zanosom ed nas,
nakon nekoliko ugodno i korisno
i napustiti ovu
lepu, zdravu i veličanstvenu dubro-
vačku rivijeru, Ja bih ovde s ovim ra-
do završio ali nemogu, a da ovom pri-
likom ne ukažem na jednu važnu či-
njenicu, naime, na t.zv. banjsku oba-
veštajnu službu. Baš za Vojvođane o-
na je od goleme i potrebne važnosti.
Preko raznih godišnjih sezona, Voj-
vodani mnogo putuju u razne banje
i lečilišta. ali samo u ona koja su im
dobro poznata i za koja znaju, da
im služe za oporavak 1 lečenje. Radi
našeg slabog, uprave  vizernog banmj-
skog obaveštavanja, naši ljudi malo

poznaje naše banje i pošto ih nepoz-

naju, onda radije odlaze u inozem-
stvo, koje im napuni džepove sa mno
gobrojnim prospektima, obilnim i de-
taljnim opisima svojih lečilišta, tako.
da oni, gotovo i bez lekarskog save-
ta znaju, kuda im u pojedinoj godiš-
njoj sezoni prema pojedinoj bolesti
valja otići. O našim se banjama i le-
čilištima, u ovm slučaju osobito o
Dubrovniku i okolici, malo zna. U
tom bi pogledu trebalo nešto učiniti,
ali ne u pogledu obične reklame, ne-
go stručne obaveštajne banjske služ-
be. koju bi morali da vrše lečnici,
Specijalno za nas Vojvođene bila bi
lakova služba neophodno potrebna i
ona se nebi smela da sastoji samo iz
analiziranja i prikazivanja delotvor-

nosti lečenja na dubrovačkoj rivijeri,

nego bi trebala da se bavi i ispitiva-
njem uslova i mogućnosti u koliko
bi lečenje na njoj bilo delotvorno' za
nas Vojvođane, koje nas ubija naša
plodna i bogata, ali zato i peščana,
prašna i močvarna ravnica, Zahva-
lan sam g. Dru, Gjuri Orliću na nje-
govim člancima pod natpisom »Dub-
rovnik kao klimatsko liječilište«, ko-
ji periodički izlaze u ovom listu, jer
su oni najlepše banjsko stručno oba-
veštajno sredstvo. koji zaslužuju naj-
veće priznanje i koji će za upoznava-
nje dubrovačke rivijere najviše do-
prineti. : ; č
Dubrovnik, 14, IV, 1924.
ć Dr, Mibovil Tamandl



Savez za promet stranaca u Du-
brovniku izdat će prospekte u raz-
nim svjetskim jezicima, sa najbitni-
jim uputama .za strance, koje dolaze
na dubrovačku rivijeru. Mj taj pro-

spekt donosimo u prevodu prama

njemačkom  lekstu, koji uprav ovih
dana ulazi u štampu.
POLOŽAJ.

U “idealno lijepom = građevnom

skladu. a usred “već tropske okoline
diže se na kršnoj podini u more be-
demima opasani, bajoviti grad Du-
brovnik, ograđen sa sjevera brdom
Srgjem (412 m.) a sa zapada Petkom.



»Dubrovačka Rivijera«, Str, 3.

Putnik u Drin ia i okolici.

vi Vijek pa nije čuda što je Dubrov-
nik stoljećima prkosio kao neobori-
va kula.
. Danas ima općina Dubrovnik pre-
ke 13.000 stanovnika.
PRIRODNE LJEPOTE.

Setnja: cestom od  Gruža preko
Boninova_u Dubrovnik do Pila u
proljeću kad cvjeta oleandar i šipak,
ne dade se opisati, ali će svakom
ostati neizbrisivom uspomenom ka-
da s Ploča, južnih gradskih vrata,
krene uzduž mcrske obale krasnim
šetalištem do Benediktinskog mana-



Dubrovnik je zaštićen sa svih stra-
na od sjevernjaka, a iz neposredne
ga blizine s morske strane pozdrav-
lja gusto zašumljeni biser svih oto-
ka, ostrvo Lokrum, s juga očarava
oko ubavi Benediktinski manastir
Sv. Jakob. pa dalje lijepi poluotok
Cavtat, a iza njega gorje  veličan-
stvenog fjorda našega Juga, krasnog
Bokokotorskog zalijeva, — Sve to
daje gradu svjetski glas radi njegove
privlačive ljepote i romantike a oso-
bito zbog zasebnih klimatskih pred-
nosti, Poznavaoci zovu Dubrovnik
ne samo najljepšim dalmatinskim



o(jaškim bedemima i

$radom, već najljepšom tačkom na
Sredozemnom moru. Tko jedanput
zade u Dubrovnik, taj se neće moći
oteti njegovu čaru a da opet ne dođe.
HISTORIJA,

Historijski postanak Dubrovnika
pada tu rano doba. Korintski nase-
ljenici osnovali su oko god, 590 pri-
je Hristova rođenja koloniju Epida-
uros nešto južnije ondje gdje je da-
našnji Cavtat. Kad su im kasnije
Avari razorili naseobinu pobjegoše
pred njima | stalno se nastaniše u
današnjem Dubrovniku. U VII. sto-
ljeću bio je izgrađen ovaj grad koji
je preko 1000 godina očuvao svoju
samostalnu aristokratsku republiku
sve do dana Napoleonovih,

KULTURNI SPOMENICI,

Od osobite je važnosti da je u Du-

brovniku srpsko-hrvatska literatura

[procvala već u XIV. vijeku, pa se

s toga i zvao »slovenskom Atinom«.
Krasni ostaci iz svih vjekova svje-
dokom su visokog stepena kulture
ovoga grada, Veliki broj građe$ina
je još potpuno sačuvan kao sjajni
kneževski (sada kraljevski) Dvor.
Divona (kovnica), Crkva Sv. Vlaha,
zavjetna crkva Sv. Spasa, crkve o, o.
Franjevaca i Dominikanaca, česma
Onofrijeva i dr, ;

Skupocjene umjetnine, divne sli-
ke. zanimive biblioteke u svim sa-
mostanima, moćnik u stolnoj crkvi.
državni arhiv u kneževskom Dvoru
začarat će svakog ljubitelja _umjet-
nosti i poznavaoca starine,

Stari grad je s morske strane je-
dnako kao i s kopnene opasan ori-
tvrđavama iz
XIII. i XIV. vijeka; sa sjeverne stra-
ne brani ga džinovska kula Minče-
ta, sa zapadne Lovrijenac, sa isto-
čne Revelin, s južne tvrđava Sv. Ivana
(između ove dvije posljednje tvrđave
nalazi se stara dubrovačka luka),

Malo je gradova na svijetu koji su



Ia svoj način prenijeli Srednji u No-



stira Sv, Jakoba. Ovo je najkraća, a
opet najljepša šetnja iz grada u naj-
bližu njegovu okolinu i njena trop-
ska vegetacija sa svojim paomama,
čempresima. opuncijama i agavama
pokazuje Dubrovnik u cijeloj njego-
voj osebujnosti i južnoj ljepoti. Za
slikare nema ovdje nijedno mjesto
koje ne bi bilo: zaseban motiv,
a pisci glumci i umjetnici preda-
ju se snatrenju. Za prijatelje prirode
uopće Dubrovnik je neosporno naj-
ljepši kutić na zemljinoj kori.
KLIMA,

Jasno je da Dubrovnik uslijed svo-
ga južnog i na osobiti način zaštiće-
nog položaja ima zimi najblažu kli-
mu između svih jadranskih liječili-



šta. Ovdje nema onih bura koje se u

.| sjevernom Jadranu i Kvarneru če-

sto izrode u oluje,

Ljeto je toplo. ali uza svu vrući-
nu ima gosti koji svake godine re-
dom dolaze u Dubrovnik da se ku-
paju i zarone u plave, kristalno bi-
stre, tople valove koji krijepe i oživ-
ljuju tijelo,



Ko bi želio tačnije upute o klima-
tičnim i drugim odnosima Dubrovni-
ka. neka nabavi »Hartlebens fiihrer
durch = Dalmatien«, 9, izdanje i
»PiHanzenwelt Dalmatiens« od prof.
Dr. Luja Adamovića,

SAOBRAĆAJNE VEZE.

U prirodnu luku Gruž koja veže
s Dubrovnikom električna  željezni-
ca, može se doći morskim putem iz
Trsta ili Sušaka ili kopnenim preko
Zagreba, Bos, Broda, Sarajeva i Mo-
stara interesantnim predjelima Bo-
sne i Hercegovine,

Putovanje morem duž dalmatinske
obale, osobito po mjesečini ostavlja
u putniku duboki ugodni dojam,

Za putovanje preporučuju se ove
pruge:

1). Dubrovačkom parobrodatskom.
plovidbom iz Trsta srijedom u 16 sa-
ti, dolazak u Gruž petkom u 6 sati.

2). Jadranskom plovidbom iz Su-
šaka (Rijeka) nedjeljom 18 sati, do-
lazak u Gruž utorak u 6 sati.

3). Tršćanskim Lloydom polazak
iz Trsta, subotom 8 sati, dolazak u
Gruž u nedjelju 12.30,

4). Talijanskim društvom »Puglia«
polazak iz Trsta utorkom u 6 sati,
dolazak u Gruž subotom u 11.30 sati.

Dubrovačko parobrodarsko  dru-
štvo daje 20 do 40% popusta za po-
lazak i povratak,“

SEZONA ZA STRANCE,



U lječilištu Dubrovniku nema za
pravo više sezone. jer gostiju ima