»Dubrovačka Rivijera«, Str, 2, & Dubrovnik kao klimatsko lečilište. 8. O vazdušnom lečenju u Dubrovniku. Kako se leči u Dubrovniku? Evo primera. Divan proletni dan! Neki Banaćani u šubarama i kaputima od jagneće kože sede na suncu ispod Gundulića, gledaju golubove i plju- ckaju po placi. Neki Crnogorci došli na Danče i ležali celu uru na stena- ma, a jedan Bošnjak zaspao na klu- pi u parku na Gracu, Banaćani do- bili u večer »groznicu«, Crnogorac bacio krv, a Bošnjaku ukrali zlatan sat, dok je spavao. Tako im je prvi lepi dan donio samo razočaranje, jer su svi stradali, Misleći, da dolaze u zemaljski raj, gdje vlada večito pro- ljeće, koje leči svaku bolest, većina se naših gostiju leči se na svoj na- čin najviše ležeći na suncu i ne pi- tajući ovdašnje lečnike za savet. Oni neznaju, da i vazduh i sunce i more, kao svaki lek, može koristiti samo onda. ako se upotrebljava, ka- ko treba i kako to propisuje medi-. cinska nauka o klimatskom lječenju. Rekosmo već, da je najglavniji lek vazduh. Pa kako da se lečimo vaz- duhom? Lekovito delovanje ima samo či- sti i slobodni vazduh, onaj koji se neprestano obnavlja iz velikog vazdušnog mora. Taj se vazduh veoma razlikuje od običnoga vazdu- ha u zatvorenim prostorijama, po prilici onako, kao što se čista izvor- voda razlikuje od one vode, u kojoj peremo rublje. Disanje ovakoga vaz- duha koga ima samo na mestu gđe ništa ne sprečava njegove kretnje pogotovo s morske strane, te gde nema u blizini prometa niti drugih ljudskih poslova. jest prvi i glavni način vazdušnog lečenja. Ovo leče- nje u vazduhu, koji prelazi more i bregove i koji je pun svežine | okre- pe, vrši se u svako doba godine i u svakom vremenu, ali s najvećim us- pehom onda, ako čovek pri tom po- čiva u horizontalnom položaju. Ono koristi i zdravom čoveku, a pogoto- vo se preporučuje kod nekih bole- sti. Prema vremenu i potrebi vrši se i u sobi sa otvorenim prozorima ili S otvorenim vratima ili na balkonu, ali je najbolje Počivati na polju na potpuno slobodnom vazduhu, Prema vremenu i potrebi se određuje i tra- janje počivanja, Obično se počiva 4—6 i do 8 sati na dan, a u nekim slučajevima se od- ređuje dan i noć boraviti na vaz. duhu, Počiva se na mestima zaklonje- nim od veša. Zato su u zavodima ude šene naročite prostorije gde ne do- pire ni vetar ni prašina, ali ih dobar deo dana obasjava sunce, No nikad se ne preporučuje ležanje direktno u suncu, jer ko se obučen grije na suncu, reskira da mu se dogodi koja neugodnost ili šteta za zdravlje, Za vazdušno lečenje čine se i na- ročite, tako zvane vazdušne kolibe«. Obično se počiva na dugoj stolici (chaise-longue), a odeva se prema vremenu. j U zimskoj je sezoni najbolje odelo od vune, jer štiti telo od vlage. pa se čovek ne nahladi. Nije dobro nositi štofove, kroz koje vazduh ne prolazi jer se tada koža ne navikava na vaz- duh i hladnoću, pa čovjek ne podno- si nikakve promjene u temperaturi nego se nahladi. Ako je hladno, valja se zamotati, koji put iu vunene deke. te navući i vunene rukavice pa čak uzimati i flaše za toplinu. Što je vazduh hlad- niji tim bolje deluje ma apetit, na san i na opće osećanje. Ovako se leče kroničke bolesti, kod kojih se traži poveća- nje telesne težine kao i one, kod ko- jih je nuždan telesni mir (srčane bo- lesti, bolesti krvnih žučni kamen i dr.) Ali najveću ulogu igra vazduh kod plućnih bolesti gdje je on skoro jedi- ni način lečenja. Ovde se mora na- ročito paziti da ne bude vetra, Po- red gore spemenutih bolesti, leči se ovako anemija, rahitis i tuberkuloza dece. te se danas svi zavodi, služe ovim prirodnim sredstvima. Treba istaći, da je kod ove vrsti lečenja važniji uticaj slobodnoga vazduha, s najvećim uspehom sve sudova, .nego počivanja, jer se usled vazduha dobija apetit, koji se u sobi često potpuno izgubi, Dogodi se izuzetno, da se i ležanjem na vazduhu katkad umanji apetit, te tad treba pred jelo jedno po sata šetati. Drugi način lečenja vazduhom jest vazdušna banja. Ova se sastoji u to- me da bež odela il; obučen samo ko- liko pristojnost zahteva, provodimo prema temperaturi i potrebi izvesno vreme u slobodnoj prirodi čineći u isto doba gimnastičke vežbe. Vaz- dušna banja može prema tempera- biti hladna. to je . do 1#C sveža od 14 — o oo ka od 20-30'C. Što je banja | a 2 tia jače deluje, a to je delovanje n : ače nego kod običnog po uo puno jace neg ii zduhu. Ovde vazdu deluje na golu kožu, te je ara Krvni se sudovi stežu, da se a iopline gubi, a krv ide u ni tela, Uticajem na živce dolazi i lo reflektornog delovanja na unutrašnje organe, na promenu materije, luče- nje iz tela i oksidaciju. a Usled vežbi. koje tom prilikom či. nimo, pomažemo, da se telesna top- lota reguliše, Tako u vazdušnoj banji bivaju svi unutrašnji telesni procesi brži tj. oni unutrašnji radovi koji služe da-se čovjek drži u životu 1 da. se obavlja, Tako vazduh može da deluje na celi životni mekanizam i da promeni radnju i srca i pluća i svih drugih organa. Ako je vazduh u kretnji t.j. ako ima vetra, onda je delovanje jače, jer se koža brže hla- di. Pri upotrebi vazdušne banje va- lja paziti na vazdušnu toplotu, vla- gu i vetar. Pri hladnom vremenu po- činje se sa banjom u sobi pri zatvo- renim prozorima i to samo za deset do pelnaest minuta, drugi se dan ctvori prozor, a treći se dan smije 5 minuta provesti na polju. tari vazduha čivanja na va Vazdušna banja ne može nikad škoditi a ima najveće značenje za čvršćenje tela, koje se ovako najlak- še postizava, Znak. da bi hladnoća mogla škoditi jest ježenje i drhtanje, pa iznenadno bledilo ili modrilo ko- že kao i opća nelagodnost. Ako se pri energičnom vežbanju ovi znaci ne izgube, valja banju prekinuti, Va- zdušna banja najbolje deluje kod na- klonosti katarima disaćih organa, kod anemićnih i limfatičnih osoba, osobito kod dece. Tako su prošla vremena, kad su se slaba deca omo- tala u pamuk, kad se prozor sa stra- hom otvarao i kad su se sve bolesti tumačile prehladom. Vazduh je maš najveći prijatelj, koji nikad ne može škoditi ako se na njega naviknemo. Dr, Đuro Orlić Vojvogjani i Dubrovačka Rivijera. Ovaj interesanlni članak napisao je naš prijatelj 6. Dr. Mihovil To- mandl, urednik lista »Pančevac«, koji se sada nalazi na oduljem borav- ku u našem gradu. Po svojem geogralskom položaju i po svojoj strukturi tla, Vojvodina je od svih naših pokrajina jedina. ko- ja ima jednu vrlo nezdravu klimu i u kojoj, zbog posebnog načina živo- ta njenog stanovmštva te njegovog kulturnog stanja i civilizacionog raz- vitka, vladaju i haraju razne bole- sti u jednom vrlo znatnom stepenu, i koje, izražene u statističkim bro- jevima, daju u tabeli njenog naci- onalno zdravstvenog razvitka jednu vrlo tužnu sliku. Niko nebi ni pomi- slio, da u Vojvodini, uprkos njenog materijalnog bogatstva i prilične kulture. vladaju tuberkuloza, mala- rija, tilus i druge zarazne — osobito dečije, — bolesti u jednoj, uzeto u srazmeru prema drugim pokrajima- ma naše države, tolikoj meri, da se neda ni sravniti. Osobito tuberku- loza i dečije interne bolesti, koje ne- milice kose živote našeg elementa, osobito one našeg ratarskog i sred. njeg staleža, Ispitujući za uzrocima, moramo na prvom mestu da se zadržimo n ografskom a ge- Položaju i na strukturi »Dubrovački List«, br, 12, SS RER EINEN RS. ila Vojvodine, pa ćento odmah dobi. ti najglavnija opravdanja Za već na. svedene tvrdnje. U svojoj celini, na dna velika i prostrana nizina 1. j, STAVA goleme madžarske nizine poznate pod imenom Alf6ld, ko- Vojvodina je je- ija se proteže od severnih Karpata pa sve do Dunava. Ta je nizina, kako \ona madžarska tako i vojvođanska potpuno od prirode nezaštićena i u njoj.nema ni šuma ni planina, te je tako potpuno izvrgnuta svim vetro- vima, Međutim, a to je također važno da se podvuče. struktura te nizine nije jedinstvena već sasvim raznolika, tako, da pored one naj- plodnije zemlje crnice (humusa), ima u njoj i ninogo žutice t. j. ilovače i peska. Klima joj je čisto kontinen- talna: žarka i suha leta, stroga zima, te kišovita jesen i proleće sa raz- merno malo vazdušnog taloga. Uz (to Vojvodina ne obiluje rekama i po- tocima u cnoj meri kao n. pr. Sla- vonija, što je uzeto semo sa sanitar- nog gledišta od velike važnosti. Jer preko žarkog i suhog leta ostaju go- lemi kompleksi zemlje, mnoga sela i oveća trgovišta bez tekuće vode, a ako je gdegod i ima, to su koje- kakvi ritovi i prljavi kanali, koji za nuždu služe tamošnjim stanovnicima i za napajanje marve, i za kupanje a i za druge životne potrebe, Razumljivo je, da su pored ovakove strukture zemljišta. ovakog geogralf- skog. položaja i čisto kontinentalne klime Vojvođani izvrgnuti raznim zaraznim bolestima, koje na prvom mestu raznose i rasađuju oni silni vetrovi, koji često duvaju godišnje oko 115—130 dana, a osobito u letu Duvajući jednom jakom snagom, oni stvaraju iz osušene zemlje i sitnog peska čitave oblake prašine, koja je dobro impregnirana sa đubrem i opasnim bakcilima iz nagnojenih po- ija, kolskih puteva. presušenih bara i ritova te mnogih i velikih salaša, U danima vetrova Vojvodina sliči onda kao kakvoj Pustinji u kojoj to- Pli Samum pretvara ravna peščana Polja u humke i dugačke nasipe. Ti su vetrovi tako jaki, da provuku Prašinu kroz dvostruko zatvorene PrOZOre 1 šve dok 4i vetrovi ne stanu, nemože se čovek da obrani od nje. Pošto Ulice u većini vojvođanskih o trgovišta te gradova nisu kal- drmisane, to i kad nema vetrova, dovoljna su da Prođu jedna obična kola ili čopor marve pa da celu uli- “u Zapraše lako silno, da satima tre- ba čekati dok se Prašina slegne. Za- lo su — Vojvodini otvoreni prozori na kućama samo ran več E % ečer. kad nema jakog uličnog pro- meta, Ukratko rečeno, eto u koliko ge- | ografski položaj ; struktura tla i kli- matske prilike u Vojvodini štetuju o u jutro i na. i i kaeččvaišaii