»Dubrovačka Rivijera«, Str, 2,

&



Dubrovnik kao klimatsko lečilište.

8.
O vazdušnom lečenju u Dubrovniku.
Kako se leči u Dubrovniku? Evo
primera. Divan proletni dan! Neki
Banaćani u šubarama i kaputima od





jagneće kože sede na suncu ispod
Gundulića, gledaju golubove i plju-
ckaju po placi. Neki Crnogorci došli
na Danče i ležali celu uru na stena-
ma, a jedan Bošnjak zaspao na klu-
pi u parku na Gracu, Banaćani do-
bili u večer »groznicu«, Crnogorac
bacio krv, a Bošnjaku ukrali zlatan
sat, dok je spavao. Tako im je prvi
lepi dan donio samo razočaranje, jer
su svi stradali, Misleći, da dolaze u
zemaljski raj, gdje vlada večito pro-
ljeće, koje leči svaku bolest, većina
se naših gostiju leči se na svoj na-
čin najviše ležeći na suncu i ne pi-
tajući ovdašnje lečnike za savet.
Oni neznaju, da i vazduh i sunce i
more, kao svaki lek, može koristiti
samo onda. ako se upotrebljava, ka-
ko treba i kako to propisuje medi-.
cinska nauka o klimatskom lječenju.

Rekosmo već, da je najglavniji lek
vazduh. Pa kako da se lečimo vaz-
duhom?

Lekovito delovanje ima samo či-
sti i slobodni vazduh, onaj koji se
neprestano obnavlja iz velikog
vazdušnog mora. Taj se vazduh
veoma razlikuje od običnoga vazdu-
ha u zatvorenim prostorijama, po
prilici onako, kao što se čista izvor-
voda razlikuje od one vode, u kojoj
peremo rublje. Disanje ovakoga vaz-
duha koga ima samo na mestu gđe
ništa ne sprečava njegove kretnje
pogotovo s morske strane, te gde
nema u blizini prometa niti drugih
ljudskih poslova. jest prvi i glavni
način vazdušnog lečenja. Ovo leče-
nje u vazduhu, koji prelazi more i
bregove i koji je pun svežine | okre-
pe, vrši se u svako doba godine i u
svakom vremenu, ali s najvećim us-
pehom onda, ako čovek pri tom po-
čiva u horizontalnom položaju. Ono
koristi i zdravom čoveku, a pogoto-
vo se preporučuje kod nekih bole-
sti. Prema vremenu i potrebi vrši se
i u sobi sa otvorenim prozorima ili
S otvorenim vratima ili na balkonu,
ali je najbolje Počivati na polju na
potpuno slobodnom vazduhu, Prema
vremenu i potrebi se određuje i tra-
janje počivanja,

Obično se počiva 4—6 i do 8 sati
na dan, a u nekim slučajevima se od-
ređuje dan i noć boraviti na vaz.
duhu,

Počiva se na mestima zaklonje-
nim od veša. Zato su u zavodima ude
šene naročite prostorije gde ne do-
pire ni vetar ni prašina, ali ih dobar
deo dana obasjava sunce, No nikad
se ne preporučuje ležanje direktno
u suncu, jer ko se obučen grije na





suncu, reskira da mu se dogodi koja
neugodnost ili šteta za zdravlje,

Za vazdušno lečenje čine se i na-
ročite, tako zvane vazdušne kolibe«.
Obično se počiva na dugoj stolici
(chaise-longue), a odeva se prema
vremenu. j

U zimskoj je sezoni najbolje odelo
od vune, jer štiti telo od vlage. pa se
čovek ne nahladi. Nije dobro nositi
štofove, kroz koje vazduh ne prolazi
jer se tada koža ne navikava na vaz-
duh i hladnoću, pa čovjek ne podno-
si nikakve promjene u temperaturi
nego se nahladi.

Ako je hladno, valja se zamotati,
koji put iu vunene deke. te navući i
vunene rukavice pa čak uzimati i
flaše za toplinu. Što je vazduh hlad-
niji tim bolje deluje ma apetit, na san
i na opće osećanje. Ovako se leče
kroničke
bolesti, kod kojih se traži poveća-
nje telesne težine kao i one, kod ko-
jih je nuždan telesni mir (srčane bo-
lesti, bolesti krvnih žučni
kamen i dr.)

Ali najveću ulogu igra vazduh kod
plućnih bolesti gdje je on skoro jedi-
ni način lečenja. Ovde se mora na-
ročito paziti da ne bude vetra, Po-
red gore spemenutih bolesti, leči se
ovako anemija, rahitis i tuberkuloza
dece. te se danas svi zavodi, služe
ovim prirodnim sredstvima. Treba
istaći, da je kod ove vrsti lečenja
važniji uticaj slobodnoga vazduha,

s najvećim uspehom sve

sudova,

.nego počivanja, jer se usled vazduha

dobija apetit, koji se u sobi često
potpuno izgubi, Dogodi se izuzetno,
da se i ležanjem na vazduhu katkad
umanji apetit, te tad treba pred jelo
jedno po sata šetati.

Drugi način lečenja vazduhom jest
vazdušna banja. Ova se sastoji u to-
me da bež odela il; obučen samo ko-
liko pristojnost zahteva, provodimo
prema temperaturi i potrebi izvesno
vreme u slobodnoj prirodi čineći u
isto doba gimnastičke vežbe. Vaz-
dušna banja može prema tempera-



biti hladna. to je .
do 1#C sveža od 14 — o oo
ka od 20-30'C. Što je banja | a 2
tia jače deluje, a to je delovanje n :

ače nego kod običnog po
uo puno jace neg ii
zduhu. Ovde vazdu
deluje na golu kožu, te je ara
Krvni se sudovi stežu, da se a
iopline gubi, a krv ide u ni
tela, Uticajem na živce dolazi i lo
reflektornog delovanja na unutrašnje
organe, na promenu materije, luče-
nje iz tela i oksidaciju. a

Usled vežbi. koje tom prilikom či.

nimo, pomažemo, da se telesna top-
lota reguliše, Tako u vazdušnoj banji
bivaju svi unutrašnji telesni procesi
brži tj. oni unutrašnji radovi koji
služe da-se čovjek drži u životu 1 da.
se obavlja, Tako vazduh može da
deluje na celi životni mekanizam i
da promeni radnju i srca i pluća i
svih drugih organa. Ako je vazduh u
kretnji t.j. ako ima vetra, onda je
delovanje jače, jer se koža brže hla-
di. Pri upotrebi vazdušne banje va-
lja paziti na vazdušnu toplotu, vla-
gu i vetar. Pri hladnom vremenu po-
činje se sa banjom u sobi pri zatvo-
renim prozorima i to samo za deset
do pelnaest minuta, drugi se dan
ctvori prozor, a treći se dan smije 5
minuta provesti na polju.

tari vazduha

čivanja na va

Vazdušna banja ne može nikad
škoditi a ima najveće značenje za
čvršćenje tela, koje se ovako najlak-
še postizava, Znak. da bi hladnoća
mogla škoditi jest ježenje i drhtanje,
pa iznenadno bledilo ili modrilo ko-
že kao i opća nelagodnost. Ako se
pri energičnom vežbanju ovi znaci
ne izgube, valja banju prekinuti, Va-
zdušna banja najbolje deluje kod na-
klonosti katarima  disaćih organa,
kod anemićnih i limfatičnih osoba,
osobito kod dece. Tako su prošla
vremena, kad su se slaba deca omo-
tala u pamuk, kad se prozor sa stra-
hom otvarao i kad su se sve bolesti
tumačile prehladom. Vazduh je maš
najveći prijatelj, koji nikad ne može





škoditi ako se na njega naviknemo.
Dr, Đuro Orlić

Vojvogjani i Dubrovačka Rivijera.

Ovaj  interesanlni članak napisao
je naš prijatelj 6. Dr. Mihovil To-
mandl, urednik lista »Pančevac«,
koji se sada nalazi na oduljem borav-
ku u našem gradu.

Po svojem geogralskom položaju
i po svojoj strukturi tla, Vojvodina
je od svih naših pokrajina jedina. ko-
ja ima jednu vrlo nezdravu klimu i
u kojoj, zbog posebnog načina živo-
ta njenog stanovmštva te njegovog
kulturnog stanja i civilizacionog raz-
vitka, vladaju i haraju razne bole-
sti u jednom vrlo znatnom stepenu,
i koje, izražene u statističkim bro-
jevima, daju u tabeli njenog  naci-
onalno zdravstvenog razvitka jednu



vrlo tužnu sliku. Niko nebi ni pomi-
slio, da u Vojvodini, uprkos njenog
materijalnog bogatstva i prilične
kulture. vladaju tuberkuloza, mala-
rija, tilus i druge zarazne — osobito
dečije, — bolesti u jednoj, uzeto u
srazmeru prema drugim  pokrajima-
ma naše države, tolikoj meri, da se
neda ni sravniti. Osobito tuberku-
loza i dečije interne bolesti, koje ne-
milice kose živote našeg elementa,
osobito one našeg ratarskog i sred.
njeg staleža,

Ispitujući za uzrocima, moramo na
prvom mestu da se zadržimo n
ografskom

a ge-
Položaju i na strukturi





»Dubrovački List«, br, 12,
SS RER EINEN RS.

ila Vojvodine, pa ćento odmah dobi.
ti najglavnija opravdanja Za već na.
svedene tvrdnje.
U svojoj celini, na
dna velika i prostrana nizina 1. j,
STAVA goleme madžarske nizine
poznate pod imenom Alf6ld, ko-

Vojvodina je je-



ija se proteže od severnih Karpata pa
sve do Dunava. Ta je nizina, kako
\ona madžarska tako i vojvođanska
potpuno od prirode nezaštićena i u
njoj.nema ni šuma ni planina, te je
tako potpuno izvrgnuta svim vetro-
vima, Međutim, a to je također
važno da se podvuče. struktura te
nizine nije jedinstvena već sasvim
raznolika, tako, da pored one naj-
plodnije zemlje crnice (humusa), ima
u njoj i ninogo žutice t. j. ilovače i
peska. Klima joj je čisto kontinen-
talna: žarka i suha leta, stroga zima,
te kišovita jesen i proleće sa raz-
merno malo vazdušnog taloga. Uz
(to Vojvodina ne obiluje rekama i po-
tocima u cnoj meri kao n. pr. Sla-
vonija, što je uzeto semo sa sanitar-
nog gledišta od velike važnosti. Jer
preko žarkog i suhog leta ostaju go-
lemi kompleksi zemlje, mnoga sela
i oveća trgovišta bez tekuće vode,
a ako je gdegod i ima, to su koje-
kakvi ritovi i prljavi kanali, koji za
nuždu služe tamošnjim stanovnicima
i za napajanje marve, i za kupanje a
i za druge životne potrebe,
Razumljivo je, da su pored ovakove
strukture zemljišta. ovakog geogralf-
skog. položaja i čisto kontinentalne
klime Vojvođani izvrgnuti raznim
zaraznim bolestima, koje na prvom
mestu raznose i rasađuju oni silni
vetrovi, koji često duvaju godišnje
oko 115—130 dana, a osobito u letu
Duvajući jednom jakom snagom, oni
stvaraju iz osušene zemlje i sitnog
peska čitave oblake prašine, koja je
dobro impregnirana sa  đubrem i
opasnim bakcilima iz nagnojenih po-
ija, kolskih puteva. presušenih bara
i ritova te mnogih i velikih salaša,
U danima vetrova Vojvodina sliči
onda kao kakvoj Pustinji u kojoj to-
Pli Samum pretvara ravna peščana
Polja u humke i dugačke nasipe. Ti
su vetrovi tako jaki, da provuku
Prašinu kroz dvostruko zatvorene
PrOZOre 1 šve dok 4i vetrovi ne stanu,
nemože se čovek da obrani od nje.
Pošto Ulice u većini vojvođanskih
o trgovišta te gradova nisu kal-
drmisane, to i kad nema vetrova,
dovoljna su da Prođu jedna obična
kola ili čopor marve pa da celu uli-
“u Zapraše lako silno, da satima tre-
ba čekati dok se Prašina slegne. Za-

lo su — Vojvodini otvoreni prozori
na kućama samo ran
več E %
ečer. kad nema jakog uličnog pro-
meta,

Ukratko rečeno, eto u koliko ge-



| ografski položaj ; struktura tla i kli-

matske prilike u Vojvodini štetuju













o u jutro i na.













i i



kaeččvaišaii