Mena. POŠTARINA PLAĆENA, DUBROVAČKI LIST. Urednik; Dr, MATIJA VIDOEVIĆ. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ, 10. ma 2924. Da li je bilo potrebito u muna skladište U zadnjem broju Vešega lista go- vora je bilo o gruškoj luci, i o skla- dištu, koje je podigla država na obali. “Mjesto za skladište nije sretno iza- brano, u tomu se slažem sa gosp. piscem, ali po onomu, šte se u član- ku kaže, izgledalo bi kao da skladi- šta u opće u Gružu nije bilo potreba, a to po memu mišljenju nije ispravno. Pogrješno je stavljati prognoze za budućnost Gruža prama onomu, što je bilo prije rata, Prije rata izvezlo se po moru iz gruške luke 1,372.523 q/a uvezlo se 383.058 q. Godine 1923. u koliko iskazi brodova i agencija. bili tačni, izvezlo se ukupno 1,575.414 q, a uvezlo 402.889 g, Uku- pni promet dakle poslije rata povi- sio se za oko 13%. i to baš izvoz oko 15%, a uvoz oko 5%. Razlika prama tomu ne bi bila prem-velika u koli- čini prometa, ali u vrsti robe je ogromna. Drva se je god, 1913, izvezlo pre- ko Gruža 1.342.862, a god. 1923. — 1,334.878 q; izvoz dakle glavnog iz- voznog predmeta ostao je i sada po prilici onaj isti, ko i prije rata, i mislim, da se ne će znatno mijenjati ni u buduće, a to s razloga, što pro- dukcija u Bosni raste, ali uporedo s tim raste i konsum u samoj državi, a gradnjom pruge Vardište-Užice otvorit će se bosanskom drvlju novo područje u Makedoniji, gdje sada treba da drvlje uvoze. sa strane, Cijeli dakle višak uvoza i izvoza od god. 1923. prama god. 1913. “od ukupno 222.722 q ide na drugu ro- bu, od kojih dolaze u obzir osobito nek; artikli, Soli se je preko Gruža n, pr. izvezlo._ 18.052 q,a uvezlo 44,681 q, petrolja se uvezlo 121,232 g, manifakture 28.115 q, naranača 9,116 q, lemuna 3.623 q, pirinča 5.585 su ! Tako po ukupnom zbroju u statistici Trgovačke Obrtničke Komore u Trstu, Zbra- jajuć pojedinačno prama zemljama izlazi 100,000 q. više. i i kafe 4.415.q, brašna 49.278 q, pd a 8 ulja 3115 q, šećera 9.911 a, vina 8.337 q. U izvozu pak pred- njače kukuruz 48,676 q, šljive 28.758 q. brašno 37,246 a, pa extract hra- stov 15.606 q. Sve su ovo predmeti. kojih uvez dotično izvoz prije rata bio je nikakav ili vrlo malen, te se po tom vidi, koji je ogroman pre- okret mastao poslije rata u trgovini gruškoj, Samo kukuruza, samo bra- šna, samo šljiva, izvezlo_se preko Gruža g. 1923. više, nego je bio £ 1913, cijeli izvoz isključiv drva. Nešto slično opažamo i kod uvoza. Od ono 383.058 q, što se je god. 1913. uvezlo morskim putem u Gruž, pa- da 250.640 na ugljen i koks, tako da se sve ostale robe skupa uvezlo samo 132,418 q. Naprotiv od 402.889 q, kolik je bio uvoz god, 1923, pada na koks i kamen; ugalj samo 52.406, Ostale robe dakle uvezlo se je god. 1923, tri puta toliko, koliko g. 1913. Veći dio robe, koja se uvozi i iz- vozi sada preko Gruža, take je vrsti, da se ne može ostaviti na obali, bi- lo da je ona odregjena za Bosnu-Her- cegovinu ili za inozemstvo, bilo da služi za opskrbu pučanstva naše bli- že i dalje okolice, koja je upućena na Gruž kao opskrbno središte, To su dubrovački trgovci shvatili -odmah poslije prijeloma, prenijeli sjedište svoje trgovine iz Dubrovnika u Gruž, i u koliko im je to bilo mo- guće, opskrbili se sa skladištima. No ni.u tom pogledu umije još sasvim udovoljeno potrebi, te se pisac član- ka vara, kad kaže, da su barake na stanici postale suvišne. One su vje- čita pogibelj za Gruž u slučaju ka- kvog požara i prava rugoba, ali se bez njih barem za sada ne možemo proći, “ No dok su trgovci domaći, pa bilo i na ovaj način, našli načina da svo- “ju robu sklonu od nepogoda vreme- na, roba na provozu bila je nemilo- SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK prista) ui jedrenjaće, 7 — o x POJEDINI BROJ 1.50. DIN. srdno izložena kvaru. Mnoge pošilj- ke nijesu mogle biti uopće upućene preko Gruža, jer nije bilo mjesta, gdje da ih smjeste siguro, dok ne dogje njihov red. da ih željeznica od- veze dalje. No ii specijalno dubro- vačka trgovina nije se mogla razvi- jati zbog nestašice jednog skladišta, Sdje bi roba prosta od carine mogla ležati, dok ne nagju kupca bilo na strani ii u samoj zemlji. Po gotovo pak nije se mogla raz- viti komisionalna trgovina i lombard robe, jer nitko nije htio davatigrobu na kredit bez jednog uregjenog jav- nog skladišta, Skladište dakle u Gi bilo je neophodno potrebito, a jedino je pi- tanje, dali se je moglo to skladište zgraditi na drugome, zgodnijem mje- stu. Ali u tom pogledu treba ista- knuti_ da je gradnja skladišta na onom mjestu bila samo jedan dio pro- jekta za uregjenje gruške stanice, te kad bi se bio cijeli taj projekat iz- veo, ne bi se ni osjećalo zlo smje- štenje skladišta lako, kako što ga to sada osjeća poglavito trgovina s drv- ljem: . Što fali Gružu, to je očito. Promet od 2,000,000 a obavlja se na najviše 1.000 metar& obale, tako da na sva- ki metar obale dolazi godišnje okolo 20 vagona robe, koja se ima krcati ik isrkcati. To bi još išlo, kad bi ta “obala bila isključivo pridržana za promrt robom i kad bi uz nju prista- jali samo ieretni parobrodi, ali tu koje nemadu nikakvih pomećnih sredstava za kr- "a a pristaju 1 putnički parobro- i. U Gružu dakle fali samo obale, ai obale dobila bi se i nova slagališta za drvlje, a i mjesto za no- va skladišta, koja će moći zamijeniti sadanje barake, Tada će dobro doći i kolosijeci uz obalu, koji radnji sa drvljem sada zbilja smetaju; ali bez kojih moderno uregjena luka ne može da se progje. Što hoće reći kolosijeci za Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo ; utuživo u Dubrovniku. Oglasi po posebnoj tarili. jedna: ad Bo 15 - GOD. L promet, pokazalo se je prije nekoli- ko dana pri iskrcavanju kukuruza, koji je stigao iz Bugarske, a imao bi- t ukrcan za Bosnu. Prištedilo se je dosta vremena i troška; istina je, že- ljeznička uprava bila se je pobrinula, da vagona uvijek bude na raspolože- nju, ali valjda ćemo ipak doći do to- ga. da to ne bude iznimka već pra- vilo, te da će se gruška luka početi racionalnije upotrebljavati, nego sa- da. Nerazmjer uvoza i izvoza, koji pokazuju gore izneseni podaci o pro- metu god. 1923., jasno kažu nedo- statak u eksploatisanju i naše luke i bosanske željeznice. Istina je, taj ne- razmjer postojao je i prije rata, ali onda je bio da tako rečemo u pro- gramu: Gruž nije smio konkurirat ni Trstu ni Rijeci, Teško je proricati. kako će se pri- like u jednoj luci razvijati, osobito pak teško, kad sveze sa zalegjem ni- jesu uregjene onako, kako bi trebalo: da bude. No ispravno mi se ne čini mišljenje pisca, koje je u kratko iz- raženo u riječima: »Mi moramo ra- čunati jedino na izvoz drva, jer bi nekoj drugoj trgovini vrijeme moglo biti ograničeno«. To će reći: vratit ćemo se na ono, što je bilo prije rata, kad izvoz iz gruške luke — bez dr- vene gragje — bio je samo oko 30.000 a, a uvoz bez kamena uglja samo oko 130.000 a. To ja ne vjerujem; prilike su se sasvim i trajno izmijenile, a izmijenile su se ne samo u općoj tr- govini, nego i u trgovini drvljem, Evo kako je bilo_g.-1913.. a kako g. 1923; Izvezlo se preko Gruža drvlja: 1913. > g. 1923. u domaće luke 302 m' 83m* Italiju 89.521 ,. 137.885 ., Grčku 6305/:4/:6.354., Albaniju 1.623 ., 2.913-,, Englešku 8,652 ,, 45.110 ,, Egipat 104.103 ,- 12454 ,, Tunis 13.225 ,, 4.461 ,, Maroko 22.000 ., 2.3507, Francuska 35.047 ,, 11.908 ,, Holandija —— ZAAV: Na kongresu Fgli-Lore u Chicagu za svjetske izložbe 4.1893. Diarij. liz I. knjige >Sitne Uspomene«), Vida Vuletića Vukasovića, Bio sam na kongresu Folk-Lore g. 1893. u Chicagu i u glavnoj sjednici izvijestio o znamenitom predmetu »Mrtvački običaji i obredi kod juž- nijeh Slavena prije i sada«', a tako poslije o narodnim vezovima i o na- šoj pjesmi u narodu, al' je glavno pi- tanje samrtni običaji, što je bilo pre- veđeno i na druge jezike? Priznat je po“ samrtnim običajima i po drugim kulturnim činjenicama da narod, te od pamtivijeka izragjuje DV. Ljetopis Matice srpske 1895. knj. 184. 63-85 . The international Folk-Lore Congress of the Worlds “Columbian Exposition Chi- cago, July, 1893. Volume I, Archives of the International Folk-Lore Association — Edi- tors Helen Wheeler Basset, Frederich, Starr- (Chicago-Chatles H. Sergel Company 1898. _ Funeral customs and rites. «among the Squthern Slavs in ancient and modern ti- mes, By Vid Vuletić Vukasović pog 17 — 82, (sa slikama)! ž Jd, A few notes on the Songs of the Sauthern Slavs. Vid Vuletić Vukasović pag. * 83-87, (sa slikom pisca i pjevača), \ u divne motive na robi,“ negda na gro- bovima i ra drvu, slobodno taj narod nije bio bez kulture, jerbo prvobitni narodi siromašni su u nazivima i za najjednostavnije potrebe življenja, a južni Slaveni su naprotiv bogati, da se mogu u tomu pogledu takmiti i s najizobraženijim narodima, jer su mnogi u toj struci slobodno dosta si- romašni, S učenim D-rom Moritzom Hoer- nesom polemizirao je o kulturi juž- nih Slavena i $. Fr. Radić u »Mitth, JI.. und III, Heft, 1884, s, 63—67<, pa se trudio, da uvjeri doktora M, H. da je naše dede: resila kultura, kad Ta iv >Srpski narodni vezovi« (ćir) št. d. Vid Vuletić Vukasovi (Spomenik VIII Srp- ske Kraljevske Akademije — 1891) — V. »Narodni vezovi u Konavlima 4 Kninskoj krajini« (ćir) iz XLIL Knjige Spomenika Srpske Kraljevske Akademije & 1906. Vid Vuletić Vukasović. Napomene o narodnom umjeću Štampari: ja De Giulli i dr. 5 Bilješka o kulturi južnijeh Slavena oso- bito Srbalja, Priopćio Vid Vuletić Vukaso- vić, (Preštampano iz »Dubrovnika«). Nakla- dom Srpske Dubrovačke Štamparije A. Pa- sarića Dubrovnik 1897, str, 233—240). su podizali svojim pokojnicima ona- ko znamenite spomenike — al' rek! bi da se doktor H. ni najmanje nije zadovoljio s dokazima g. Radića, jer mu je brže dobacio odgovor u »Mith, IV., Het 1884. (s, 106—11i«, — pa nije hi, da popušti ni pedi zemlji- šta; kaže da ga g. Fr. Radić nije u to- me pitanju nimalo iluminirao, te mu u prve prebacuje, da je on laik, ka- onuti što nije bio glavom u Herceg Bosni, da razgleda spomenike, o ko- jim besjeda... Ja se uzto umiljato usugjujem, da kažem, da pitanje o stanju drevne kulture kod južnih Slavena, osobito u Srbalja, započelo se, pa ištom kad budu dovoljno istaknuti narodu i obi- čaji, narodne umotvorine, onda će se ištom pravo moći, da sudi o značaju i izobraženosti toga naroda, a ko se nezrelo zaleti u ovo pitanje (a nema dovoljna materijala), da okraja na svoju ruku bez ikakva temelja, nje- govi će razlozi biti kao ona kuća zgragjena na pijesku. ,; Prije bilo samo spomena o stećci- ma, češće ih spominjao i Pr, mitro- polit Hadži Sava Kosanović, a još i drugi. God; 1887. objelođanio - sam dovoljan pregled o stećcima u br, 108. (16 septembra) »Sarajevskog Lista«, a uz to god. 1889. počeo izla- ziti u Sarajevu »Glasnik zemaljskoga muzeja u Bosni i Hercegovini«, te sam i u Glasniku priopćio nekoliko starobosanskih natpisa, a mnogo ih je tu objelodanio Dr, C, Truhelka, većinom prije objelodanjene natpise u Viestniku Hrv, Ark, Društva, daka- ko uz poljepšane fac-simile. a o to- mu sam pisao nekoliko puta. Do ta- da se štampalo većina tih natpisa. Onda se u inostranstvu ozbiljno mi- slilo: Kad “su Srblji pisali svojim ie- zikom i imali svoju kulturu, drugi su narodi pisali latinskim jezikom. O tomu se gotovo nije ni pazilo u na- šoj domovini, al' se u svijetu rasprav- ljalo u učenim krugovima, »Revue Archćologique«, među prvim, ako ne prvi žurnal u svijetu arkeol. stru- ta, objelodanjen uz ravnanje članova toga instituta A. Bertranda i G. Per- rota, ovako se sjetio spomenutog jestnića (gdje sam objelodanio veći- nom spomenute natpise) u »Nouvel- les urchćologiques' et correspondan- ce« — u svesci znai: juni god. 1889. # ke, glavni organ francuskoga institu- | i