Strana 3. kav tipičan slučaj sa društvom, ko- je još i danas vrši gornju rasprodaju. Pitamo zašto je bila potrebita jedna tako velika promjena? Ne vidimo, da se to može opravdati time, što se ovom licitacijom hoće da poluči što veći postotak preuzimanja sitnog ug- ljena od strane koncesionera, pak da je u tu svrhu potrebita jedna ona- ko visoka kaucija. Ne vjerujemo sto- ga razloga, što u raspisu stoji, da na ukupnu preuzetu količinu krupnog ugljena dužan je koncesionar, da preuzme najmanje onoliki procenat sitnog ugljena, na koliko se bude ovom licitacijom obvezao i u koliko mu taj sitni ugalj direkcija državnih ruđarskih preduzeća u Sarajevu sta- vi na raspoloženje. Pouzdano se zna, da državni ugljenokopi u Bosni i Hercegovini više nego obiluju sa sit- nim ugljenom, pak onda pitamo Glavnu Direkciju Ministarstva Šu- ma i Rudnika u Beogradu, da nam malo razjasni potrelu gornje klauzo- le. Ovde se radi o opštem interesu“ i javnost ima pravo, da traži od nad- ležnih to razjašnjenje, Upozorujemo gospodina Ministra Šuma i Rudnika, da mnoge zanimane tvrike u Gružu shvaćaju to na način, da sa preuzi- manjem sitnoga, u čemu bi stala gla- vna korist po državu, može kasnije, da bude tako i ovako i da veliki ri- »DUBROVAČKI LIST« Ziko skopčan sa rasprodajom sitno- ga mogu jedino da preuzmu oni, ko- ji su u stanju, da nadju puta i načina da se riješe odnosnih obaveza. Pre- ma tome očekuje se minimalni broj natjecatelja, Kako se je mogao jas- no i nedvoumno da osjegura konce- sioneru prihod od Din, 15. po tomi, za direktno naručeni krupni ugljen ii 100% više nego do sad, bilo je za očekivat, da Za zaštitu državnih interesa neće se umetati jedna kroz nepotrebna klauzola, Čujemo, da će svojedobno o ovm pitanju bi- ti govora i u narodnoj Skupštini a mi s naše srane budno ćemo pratiti da- ljnji razvitak gornjeg pitanja, jer ne smije se dozvoliti, da u nacionalnoj državi budu mimondeni oni, koji su na temelju prošlih licitacija imali prvenstveno pravo na gornju konce- siju To mimoilaženje je tim nedos- tojnije, što se isto pokušava, da op- ravda jednom skroz hromavom zaš- titem veće koristi po državni prihod Cijenimo, da bi bilo poželjeno, da se trgovačka-obrtnička komora u Dub- rovniku zainteresuje za gornji slučaj koliko sa suštinom ovakovih licitaci- ja, koje daju pojedincima neograni- čenu moć, da barataju sa interesi- ma pojedinaca kao i same države po svom ćeifu, S- Gruški privrednik. Privredni pregled. Naše tržište. ŽITO I BRAŠNO, Promet i ove sedmice vrlo malen, jedino imade nešto tražnje Za ku- kuruz; cijene u glavnom nepromje- njene; Novosadska Produktna burza no- tirala je 22. o. mj. Tendenca labava. Pšenica 310 — 312.50 kukuruz za promet 222.50 — 220.— za Juni, Juli 232.50 — 235 brašno br. 0/475, sve franko vojvodjanska utovarna sta- nica, isplata uz duplikate teret, lis- tova. Cijene u Gružu: Kukuruz okrugla- sti 300 — 310, kukuruz bijeli 340, zob rešetana 330, brašno domaće ba natsko:; Ogg 590.—, Og 580.— 1/530, 5/480, 6/410, Talijansko brašno: OO, Bari 590, O, Speciale 545.—, 1/A[510.— 1/B, 500.—, sve franko obala Gruž, KOLONIJALNA ROBA. Cijene nepromjenjene sa tenden- cijom labavom. .Šečer, U Trstu je notirao ove sedmi- ce od 25.50 do 26.— lira šterlina, te ima izgleda, da će ova cijena još da- lje padati, jer je prema statistici si- janja repe u Evropi uopće, a napose u Čehoslovačkoj i Njemačkoj Austri- ji, zasadjenja količina za 30%- veća od prošlogodišnje. Stoga iako su po- čele kvotacije za novu kampanju, zaključci se slabo prave, jer su kupci veoma rezervirani. Šečer kristal se je u Gružu prodavao po Din, 18.— a kocke Din, 19.25 po kg. franko va- gon ili parobrod“ Gruž, ocarinjeno. Kava, Kvotiranja za novu kampa- nju su nešto popustila, što je narav- na poslijedica svakog početka nove kampanje. Farmeri u Brazilu želeći doći do novca unaprijed nude novi rod uz jevtinije cijene. Te kvotacije su samio momentane te se predvidja, da ćemo i u novoj kampanji imati vrlo visoke cijene s razloga što se žetva u Brazili ne prikazuje dobro, nego dapače rod će biti znatno manji- od prošlogodišnjeg. Zalihe stare ro- be su vrlo neznatne, Danas se pro- daje u Gružu Rio od Din, 38 do 39. staretinara i poratnih bogataša, Postoji takogjer i sjajnost. Ja za- mišljam lijepe svečanosti koje bi priredila Dubrovačka Republika da proslavi koji narodni dogagjaj ili u počast kojeg visokog stranca, U Že- nevi, od uvijek, ovi dočeci su bili u isto vrijeme i ukusni i veličanstveni: dražilo se da se gosta ne samo opsje ni nego i pozabavi. I znate li što se je našlo jednom prilikom? Ja imam pred očima pričanje jednog ženevs- kega pisca o dočeku koji je prire- gjen novom ministru Luja XIV. god. 1680. a zvao se je di Pre. Dubrovnik je na Jadranu; ali Ženeva s pravom je ponosna na svoj Leman, i ovo je- zero igra vidnu ulogu kod svih sve- čanosti i blagodarenja koje bi Že- neva priredila. Stavilo se je dakle gospodina di Pre najprvo na jedan brod, na jednu »fregatu«, kako kaže kronika, napravljenu s divnim ukra- som«, I ponudi mu se za zabavu jed- no ribanje, Ja vam priznajem, da sam ja bio gospodin di Pre, bio bi molio zvaničnike Ženeve da me tu ostave, Ribanje — što to znači na Jadranu ik Lemanu — bi dostajalo da zado- bijem naklonost na moje novo vrše- nje dužnosti i da iskažem simpatije prema gradu gdje bi te dužnosti vr- šio, Ali poslaniku Luja XIV, treba- lo je štogod veličanstvena, blješta- va prama ukusu vremena. To bijaše prividna borba izmegju jedne kršćan ske galije i jedne gusarske lagje ko- ja je nosila (po tekstu) — barjak i posadu po tursku, napumjena ied- nom četom krivih Turaka, jako lije- po oružanih i jakih, sa četiri mala topa«. — U Dubrovniku su imali dosta posla s pravim Turcima a da bi našli razonode u zabavi: takove vrsti; na svršetku, Kara Mustafa, da bi bio o tom obaviješten bio bi bez dvojbe pitao razjašnjenja od vlaste- le. Ali vi vidite da uzimajući ove predmete za zabave, gdje je Dubrov nik nalazio predmete zabrinutosti, Ženeva se je približavala na neki na- čin Orientu koji je dao toliko posla kršćanstvu. — I ja ne treba da vam govorim da je pomorsko prikaziva- nje na Lemanu svršilo kao u pra- vim historijskim drama: Turci su bi- li dostojno potučeni, (svršit će se) / Minas od Din. 40 do Din. 41, a San- tos od Din, 42, do 43.— Pirinač, Ovaj artikal je u cijeni dosta čvrst, te se slabije vrsti pro- davaju od Din. 7.50 do 8.50, a bolje od 9.50 do 10.50, Maslinovo ulje, Maslina i dalje li- jepo napreduje, te se je nadati obil- nom plodu, Uslijed toga cijena ovom artiklu je dosta labava. Prodaje su u Gružu ed Din. 21.50 do 23.— već prema vrsti. Modra galica i sumpor. Velika ira žnja za ovim artiklima, a zalihe u Gružu dosta neznatne i većinom ras- prodane. Cijena nepromjenjena: sum por doppioraflinato Din, 3.—, modra galica engleska 98, 99% po Din, 9.— JUŽNO VOĆE Dovoz naranača minimalan budu- ći u Siciliji je nestalo robe, Jedino se dobiju »ovali« koji su preskupi, ali uz visoke cijene u našim kraje- vima nemaju prodje. Pošto ove go- dine irešnja sazrijeva sa zakašnje- njem, dosta je prilična potražnja za narančom i usljed toga ove godine trgovci nabavljaju rinfusa (Gargano) koja je u ovoj sezoni sočna i slatka, te osim ove vrste na tržištu nema druge, Na velike se prodaje Din, 8— 8.50 kg, Limoni. Sedmično stizavaju trans- porti sa svježim »Primo fiore« i to marke primissime, koje se dosta dob ro drže sa svom vrućinom koja kod nas vlada, te nema potrebe za na- bavu »verdelli«, koji bi zapali skoro dvostruko od »primo fiore«, Cijena na veliko Din. 140-150 sanduk, Sve ostalo zimsko južno voće bez potražnje uslijed odmakle sezone, a i robe na skladištu nema. Usljed vi- sokih cijena, trgovci su ove godine bii sudržljivi, da im nebi ostala ro- ba neprodata kako se lanjske godi- ne dogodilo, POVRĆE. Graška je dovoljno dolazilo i pro- davalo se od Din. 7-8 kg., ali pošto je prispio domaći za talijanskim ne- ma interesa, Potražnja je sada za mladi krum- pir, grah, mlade tikvice i trešnje, jer ove vrste povrća i voća domaće ni- jesu se još pojavila na tržištu, Ove sedmice se krumpir mladi D 8-9 kg; grah Din, 16-17 kg, tikvice 9-10 kg; trešnje Din, 11-12 kg; Sutra stiže svježa roba, te se 0- čekuje da će cijena nešto popustiti, Za pomidore (rajačice - partliđane). vlada veliki interes iz unutrašnjosti, te pitanja imade dovoljno. Roba će stići svršetkom ovog jmeseca. Ova je godine roba, osobito u Siciliji, krupna i bez greške, Burza. Dinar se drži čvrsto na 6.95, 7.— Devizno poslovanje normalno i bez velikih promjena, Robe u svim de- vizama dovoljno i cijela se potraž- nja pokrivala bez intervencije Na- rodne Banke, Iznimka je samo devi- Za Paris, koja dnevno bilježi velike promjene, koja je završno slaba i koja notira danas 4.41 u Zagrebu, odnosno 30.40 u Zirichu. Inače su današnji tečajevi u Zagrebu: New- york 81.— Italija 3.60, Prag, 2.40 London 35314, Zirich 14,40. Eefektno tržište slabo, Još uvijek Beč daje robu, jer tamošnje tržište ne može da ozdravi uslijed udarca spekulacijom franka, Inače na na- šim tržištima slaboća samo prolazna pošto se i kod nas pojavljuje živ in- teres osobito za industriske papire, Megjutim o jednom temeljitom po- pravku za sada ne može biti govo- ra uslijed teške novčane krize, Za- grebačka burza notira: Slavonija 100, Šečerana 1135.— Eksploatacija 125. Trbolje 585 itd, Broj 17. Pomorstvo i saobraćaj. POVLASTICA ZA PREVOZ ISE- LJENIKA U AMERIKU DRU- ŠTVU »COSULICH«, »Presid, Wilson« u Gružu - Zakuska. Kako je društvo »Cosulich« dobi- lo nazad nekoliko dana (povlasticu od naše države za prevoz iseljenika u Ameriku, to je Uprava "društva »Cosulich« izvjestila brzojavno za- povjedništvo parobroda »President Wilson«, da tu zgodu kod dolaska parobroda u Gruž svečano proslavi. Parobrod »President Wilson« je stigac u Gruž u ponedjeljak 19. o, mj, na 1115 s. j. te su na parobrod bil; pozvani predstavnici svih vlasti, mjesne štampe, i raznih korporaci- ja, ukupno oko 100 osoba na broja, Na 121% sati bio je gostima na ras- položenju parobrod »Kraljevica«, da ih preveze na parobrod »President Wilson«, gdje su im po povjereniku društva »Cosulich« gosp. Ivu Lovri- čeviću predstavljeni zapovjedništvo broda i neki članovi Uprave društva, kao g. Dr. Moscheni, rav- natelj, Skuk, Putničko odjeljenje, kap. Gerolimich, glavni inspektor Dr, Marconi, komesar talj. vlade. Gosti su lijepo dočekani, te-predvo- gjeni po uslužnom komesaru broda 6. Šuligoj razgledaše parobrod, Na- kon toga počašćeni su zakuskom, koja je tekla u dobrom raspoloženju. Komandant parobroda kap, Stu- parić (Lošinjanin) nazdravio je našoj državi i Maliji na što mu je zahva- lio gosp. Veliki Župan. Za vrijeme banketa koncentrirala je parobro- darska glazba, koja je završila sa na- šom i tal, himnom. U 4 s, gosti su se razišli a parobrod otplovio za Trst. Povlastica data društvu »Cosu- ličh« od velike je važnosti za eko- nomske veze sa južnom i sjevernom Amerikom, gdje naša država dobiva redoviti parobrodarski saobraćaj sa ovim kontinentima. Četiri puta mje- sečno imati ćemo redovite udobne putničke parobrode za južnu i sje- vernu Ameriku, osim teretnih paro- broda istoga društva, koji će ticati takogjer naše luke, Za sada nije nam još poznato, ko- ja će luka iz naše države biti kao polazna tačka, Govori se Sušak, Split i Gruž, Polaznu tačku, prema sklopljenom ugovoru sa strane dru- štva »Cosulich« i naše države, odre- diti će naša vlada. Parobrodarsko društvo »Cosulich« na kojem ima namješteno dosta lju- di naše narodnosti iz krajeva Istre, Gorice i Lošinja, pod svojom do- brom Upravom i sposobnim pomor- skim osobljem veoma dobro napre- duje, Dionice druš.,koje su prošle go- dine notirale su Lit. 240 sada vrije- de Lit. 702. Gosp. Gerolimich, koji se je nalazio na parobrodu » Wilson« na povratku je iz Amerike, gdje je bio za nabavku novih Diiselmotora Za novi putnički parobrod od 20,000 tona samo za putnike trećega raz- reda, koji se sada nalazi u radnji, Ovakova dva parobroda od 20.000 tona, 200 m, duljine samo za putni- ke trećeg razreda, sa potentnim Diiselmotorima, bit će kroz kratke vrijeme gradjeni u »Cantiere Naval« Triestino« u Monfalcone, Sjegurn smo, da će društvo »Cosulich« dobi venu koncesiju znati veoma dobr: izrabiti za prosperitet svojega dru štva, zahvaljujući indolenciji naši! pomorskih krugova, koji se neznajt snaći u nastalim novim prilikama, Najveći putnički saobraćaj biti ć« za sada sjegurno sa južnom Ameri kom, budući kvota odregjena za na: šu državu u sjevernu Ameriku, pc zadnjim vjestima snižena je na 780 osoba. i sie o oni