Strana 2. moć g. Antonioli od početka nasto- jao da premuči, Mislimo, da su ovo takodjer či- njenice, koje će interesovati pčela- re splitske, dubrovačke i zetske o- blasti, Kasnije se zadruga obraćala Sa- vezu za povišenje već podijeljenog kredita na iznos od K 60.000.— Ovim kasnijim molbama Savez nije udovoljio, niti mogao udovoljiti iz skroz stvarnih razloga, koji su za- druzi bili opetovano saopćeni. Kad je zadruga zamolila to povi- šenje kredita, njezin poslovni kapi- tal iznosio je jedva K 6.000.— a već je uživala Savezov kredit od K 20.000.— j Povišenje kredita /Savez nije mo- gao dezvoliti, jer bilo je dužnost članova da uplaćivanjem poslovnih udjela sami stvore poslovni kapital zadruge, što članovi radi slabog in- teresa za zadrugu nijesu htjeli da učine. Radilo se tada, da zadruga naba- _ vi neki šečer za svoje članove od Ministarstva Poljoprivrede, a Sa- vez joj je posve prirodno odgovorio, da je najbolji i najzgodniji način da potrebiti novac unapred sakupi me- dju samim članovima, koji hoće da kupe isti šečer«, Na ponovnu urgenciju zadruge Savez je odgovorio, da joj je odo- breni kredit od K 20.000— dovoljan, da njim počme kupovati pčelarski pribor, pa kad ga rasproda, doći će opet do novaca, kojim može dalje poslovati, Razlog, radi koga Savez nije mo- gao zadruzi odobriti povišenje odo- brenog kredita, jest taj, što je jasno vidio da ova zadruga osim nastoja- nja samog g. Antonioli nema nikak- vog drugog stvarnog preduvjeta za uspjeh. Kako je istaknuto, sami čla- novi pokazivali su slab interes za zadrugu, a udružili su se u nju veći- nom samo u nadi, da će od vlade dobiti šećer uz snižene cijene. Nije bilo prave zadrugarske svijesti i shvaćanja. Osim toga zadruga je bila organi- zovana na nezdravom temelju, jer mjesto da stvori makar i manju, ali jaku zadrugu za jedan kotar ili kak- vo manje područje, proširila je svoj djelokrug najprije na cijelu Dalma- ciju, a kasnije na cijelu kraljevinu DUBROVAČKI LIST« Srba, Hrvata i Slovenaca, što apso- lutno isključuje da bi zadruga mo- gla ikad uspjeti, jer na tako velikom području ne može da bude prave veze medju članovima, niti prave kompaktnosti, potrebite za jednu zadrugu. Jedino savez zadruga mo- že da ima tako veliki djelokrug, ni- kako pojedina zadruga. Razlog neuspjehu Jugoslovenske centralne pčelarske zadruge leži dakle u njezinoj vlastitoj nutarnjoj slabosti, a ne u nemaru i zapuštanju Saveza, koji je naprotiv došao i za- druzi u susret sa kreditom, koliki je iz početka pitala, i njezinom ravna- telju g. Antonioli u ono doba znat- nom novčanom potporom za izdanje njegove knjižice o pčelarstvu. Savez je svakako za uspjeh Jugo- slavenske centr, pčelarske zadruge zimi vlastiti učinio više, nego li nje č Bo : . « o je pak mišljenje, Z se jedna produktivna zadruga u si mogućnosti da sama stvori potre : poslovni kapital, mora da osloni 1 sam kredit kao i da je Savez dužan da svojim sredstvima održi na ao tu jednu zadrugu, koja sama nij sposobna da sebi stvori uvjete ži vota. > Žalosno je da se na ovakav način pokušava zavoditi javnost u blud- nju i da 6. Antonioli, koji ima razlo- ga da bude zahvalan Savezu, na (E kav neispravan način nastoji da ško di Savezovom glasu i ugledu. Zahvaljujući Vam najljepše uvrštenje ostajemo Odličnim Veleštovanjem Zadružni Savez u Splitu na U glavnim trgovačkim lukama i industrijskim centrima Evrope i Sje- verne Amerike “nalazimo trgovačkih agencija naših državljana, kojima je sa strane državne vlasti podjeljeno pravo na gornji naslov, te koje uživa- ju kako od države koja ih postavlja, tako i od one u kojima imaju svoje sjedište povlastice većeg značaja kao n. p. pravo služiti se grbom i zasta- vom svoje države, a poglavito pak one agencije gdje u mjestu njihova nastana nema naših konsulata uži- vaju ugled istih i obavljaju njihovu funkciju u koliko ista mije čisto po- litičke naravi. Izim ovog ugleda, ko- ji im omogućuje sticanje najboljih veza i poznanstva sa trgovačkim i drugim krugovima privrednika zem- lje, koja ih postavlja # one u kojoj djeluju, iste crpe velike koristi od strane države navlastito pak one u Njemačkoj kamo ih najviše ima, i to kod preuzimanja i reekspedicije ma- terijala na račun reparacija. Kod osnivanja ovih agencija drža- vu je vodila u načelu dobra misao, da uspored konsulata sa svojim dje- lokrugom političko-trgovačke nara- vi, uspostavili ove trg, agencije čiji će djelokrug biti čisto trgovačke na- ravi sa svrhom svestranih informa- Cija tičući se naše uvozno-izvozne trgovine i posredovanja kod sklapa- nja poslova medju našim i stranim trgovcima, Povlaštene irgovačke Agencije S. H. 5. u inozemstvu. Kako rekosmo u načelu dobra mi sao, ostala je još samo na papiru dobra, radi onog istog uzroka koji je uzrokom svakome zlu kod nas, to jest da se običajno koncesije sa st- rane nadležnih ministarstva ne pod- jeluju onima koji bi svojom spre- mom i sposobnošću tom mjestu od- govarao, već onima koji su bez obzi- na svoje sposobnosti bliži nadležnim ministarstvima bilo to rodbinskom vezom bilo uglednim zagovorom, Zato neka nas ne čudi nastala po- java, da te agencije nijesu danas većinom ništa drugo nego trgovač- ke tvrtke, kojima je samo do toga da zaključuju poslove za svoj račun, i koje se ističu takovom susretljivošću da na upite za informacije godine morate čekati na odgovor dok isti stignu, ili bolje rekuć dok uopće ne stignu, U koliko se pak od njih moli po- sredovanje kod sklapanja poslova, u tome slučaju znadu tražiti i do 15% provizije, \ Poznato nam je takodjer da su ovakove agencije dužne slati sva- kog mjeseca ministarstvu trgovine svestrano izvješće o položaju na “tr- Sovačkom tržištu njihova nastana, koja izviješća ili ne šalju ili u koli- ko se šalju, šalju se u koš ministar- stva, a objelodanjivanja istih nema- mo u privrednim novinama poput onih u stranim državama, koje sves- Broj 17. CJ E S trana. izvješća svojih konsulata raza. šilju trg. obrtnim komorama da ih ove objelodane. : Jedinu iznimku vrijednu pohvale čini kod nas trg. obrt. komora u Za. grebu koja običaje objelodanivati . dmaćim novinama sva važnija izvi. ješća poglavito potražbe za koji naš domaći proizvod, da se s tim intere. santi upoznaju. Smatramo stoga uputnim, da se naša mjesna trg. komora povede za primjerom zagrebačke, te drugih trg. komora u inozemstvu, te da perio- dično objedanjuje sve što nadje važ- nim za privrednike njezinog djelo- kruga a u tu svrhu neka se obrati ministarstvu trgovine i na naše pov- laštene agencije u inozemstvu. ž P, m m ———— |Rasprodaja ugljena u Gružu. Ponovno se povraćamo na gornje pitanje, jer prijeti pogibelj, da se iz- vrgne u jednu od onih afera, koje su postale tugaljivom karakteristikom naših današnjih prilika. Prema ogla- su od 13. tek. u Službenim Novina- ma raspisana je ponovna po redu treća licitacija za 27, tek, mj. u Sa- rajevu, Nadležni nijesu se pobrinuli, da širju javnost o tome izvijeste ni- ti preko ovdašnje trgovačke komo- re, kako uobičajno, a kamo li putem štampe, pak smo se sami pobrinuli, da razbijemo ovaj muk, iznoseći pred. čitaoce informacije, koje smo o predmetu dobili, Uvjeti licitacije ostaju u glavnom isti, koji su bili za prošlu, s tom raz- likom, da se sad zahtijeva polog kod Glavne Direkcije Državnih Preduze- ća u Sarajevu, u iznosu ništa manje nego Din, 100.000, Ovaj uvjet ne ma lo nas je iznenadio, jer isti napros- to isključuje od pristupa svakog nei- mućnijeg trgovca, pa ma kako on bio čestit ili čak za narod i državu zaslužan građanin, : Dok je prva licitacija imala u vi- du, da se ovaj posao u prvom redu povjeri čestitom i nacionalno posvje dočenom elementu, to ova posljednja ide za tim, da pomogne u prvom re- du i onako jaka poduzeća, a naro- čito akcionerska društva, koja kao takova ne mogu nikad garantovati da čak iza svojih leđa ne štite kako- vu grupu stranih kapitalista, U proš- lom broju spomenuli smo jedan ta- Dubrovnik i Ženeva. Predavanje g. Ch, Loiseau o Ali dolazim do onog što mi se či- ni vrhunac poredbe, koju sam pre- duzeo da izložim. Dezinteresovana in- telektualna djelatnost teče upored, u Dubrovniku kao i u Ženevi, sa plo- donosnom trgovačkom aktivnošću ili bolje reći ove se popunjuju, i politi- ka koja osigurava napredak grada u samostalnosti nije na svršetku nego resultanta jedne ravnoteže podržava. ne izmegju idealnih težnja i pozitiv- nog duha, a Slušateljstvo, kojem se obraća sa- da predavač, poznaje mnogo bolje ne go on književnu povijest dubrovač- ke republike. Ja ću se čuvati dakle dobro da spo menem imena pisaca i naslove djela koji su vama mnogo više poznata ne- $o meni samom, ja ih spominjem jedi. no radi toga da vam posvjedočim da sijihova slava nije ostala sasvim za- kopana megju Savom i Jadranom. Ono čemu seovdje divim nije što su vaša vlastela već onda dobro od- gojena, bogata, puna dokolice, znala divno prevagjati Ovida i Katula ili u hladovini Trstenoga i Rijeke, pjevati divne latinske stihove, već što su nam ostavila takogjer spomenika slaven- ske književnosti, a osobito epskih i lirskih, Daleko da se stide materinskog i pučkog jezika u vremena kad je ari- stokratija imala toliko interesa da se razlikuje od naroda, i kad je klasici- zam bio, da tako kažem, pasoš lije- pog duha, oni su naprotiv častili taj jezik i uložili su svoju umjetnost da tako pokažu bogatstvo jezika, Ovom poštovanju materinskog je- zika dužni smo nešto više od samog obogaćenja književnosti. ja hoću reći da je to poštovanje bilo jedan važni prinos u političkoj i socijalnoj evolu- ciji ovog dijela evropskog Istoka, Ženeva, više po svojim piscima u prozi a osobito svršetkom XVlog vi- jeka, brojila se je megju gradove koji su najviše cijenili francusku knjigu, Riječitost propovijedaonice s Kalvi- nom i Teodorom de Bezom, ne bi bi- la više ni osnova ni forma ukusa na- šega vremena, ali ipak to ne diže u ostalom njezinim arhitektskim osobi- nama dvoje: solidnu konstrukciju 4 ozbiljne crte, Ali, dva vijeka kasnije, jezik Žan Žaka Rusoa služi kao sred. stvo kritici ustanova i običaja jednog društva koje će malo kasnjie napas- ti francusku revoluciju, te će geni- jalnog čovjeka naslijediti cio niz lju- di ukusa, prijatelja lijepe knjige, onih koji se prosto nazivlju dobri pisci, od gospogje de Stel do Šerbiliea i ukus- nog pripovijedači Topfera, Što se tiče naučenjaka u Dubrov- niku je Stojković, koji je prisustvo- vao koncilu u Bazelu u XIV.v. u Že- nevi je: Tiretini, Diadati i toliko dru- gih megju teolozima. Dubrovnik se ponosi s matematičarom Boškovi- čem, Ženeva s Huberom, jedan od Prvih koji prouči život pčela, Kando- lom, Klaparedom i Sosirom poznatim fizičarima, ime poslijednjeg je veza- no, ako se ne varam, s prvom ekskur- sifom na Mon Plan, Oba su ova to dobro upamtite, grada s universom, Stare kronike jugoslovenske bilježe kako je Stjepan Dušan poslao godine 1351 učenike, najboljih obitelji ovog kraljevstva, u vaše škole da nauče Brčki i latinski, Ne treba da govorim kako se je razvila javna nastava u Ženevi čak i u korist mnoštva stranih gjaka od kad je Klavin osnovao ka legij i akademiju, Ali evo dolazimo na radove koji u svakoj dobro Civilizovanoj državi Nr; peeeeeax osiguravaju jedan temelj dobrobiti, javnom redu, domaćim tradicijama, jedan oslonac, u svakom slučaju o- vom intelektualnom luksusu. Ove dvije stare Republike bile su Repu- blike radnika, Dubrovnik više trgo- vačka a Ženeva više industrijalna. Obe, a to je jedna sličnost više, su Se posvetile internacijonalnoj trgo- vini i obe su mjesta transita: transit izmedju unutrašnjosti balkanskog poluostrva i obale Jadranskog mora iz Levanta i samih barbarskih drža- Va preko Dubrovnika; iz Njemačke u Francusku, iz Francuske i Švajcar- ske u Italiju preko Ženeve, Na saj- movima Ženeve, poznatim za cijeli Srednji vijek, bez dvojbe su se isti- cali produkti koji su ovdje prolazili. Gradovi sposobni, bogati, koji su se posvetili megjunarodnoj trgovini gotovo su nužno veličanstveni gra- dovi, Domaća sjajnost, nagomilava- nje umjetnina, starih tapita, skupo- Cjene porculane sve se to i danas nalazi kod starih porodica kako i u Dubrovniku tako i u Ženevi, Pori- jeklo je nuzgredno; ali to ima vri- jednost svjedočanstva koje ima tro- struko značenje: dobar ukus pregja, osjećaj za prošlost i duh pravedne obrane Protiv iznugjivanja sa strane