Strana 2.

moć g. Antonioli od početka nasto-
jao da premuči,

Mislimo, da su ovo takodjer či-
njenice, koje će interesovati pčela-
re splitske, dubrovačke i zetske o-
blasti,

Kasnije se zadruga obraćala Sa-
vezu za povišenje već podijeljenog
kredita na iznos od K 60.000.—

Ovim kasnijim molbama Savez
nije udovoljio, niti mogao udovoljiti
iz skroz stvarnih razloga, koji su za-
druzi bili opetovano saopćeni.

Kad je zadruga zamolila to povi-
šenje kredita, njezin poslovni kapi-
tal iznosio je jedva K 6.000.— a već
je uživala Savezov kredit od K
20.000.— j

Povišenje kredita /Savez nije mo-
gao dezvoliti, jer bilo je dužnost
članova da uplaćivanjem poslovnih
udjela sami stvore poslovni kapital
zadruge, što članovi radi slabog in-
teresa za zadrugu nijesu htjeli da
učine.

Radilo se tada, da zadruga naba-

_ vi neki šečer za svoje članove od
Ministarstva  Poljoprivrede, a Sa-
vez joj je posve prirodno odgovorio,
da je najbolji i najzgodniji način da
potrebiti novac unapred sakupi me-
dju samim članovima, koji hoće da
kupe isti šečer«,

Na ponovnu urgenciju zadruge
Savez je odgovorio, da joj je odo-
breni kredit od K 20.000— dovoljan,
da njim počme kupovati pčelarski
pribor, pa kad ga rasproda, doći će
opet do novaca, kojim može dalje
poslovati,

Razlog, radi koga Savez nije mo-
gao zadruzi odobriti povišenje odo-
brenog kredita, jest taj, što je jasno
vidio da ova zadruga osim nastoja-
nja samog g. Antonioli nema nikak-
vog drugog stvarnog preduvjeta za
uspjeh. Kako je istaknuto, sami čla-
novi pokazivali su slab interes za
zadrugu, a udružili su se u nju veći-
nom samo u nadi, da će od vlade
dobiti šećer uz snižene cijene. Nije
bilo prave zadrugarske svijesti i
shvaćanja.

Osim toga zadruga je bila organi-
zovana na nezdravom temelju, jer
mjesto da stvori makar i manju, ali
jaku zadrugu za jedan kotar ili kak-
vo manje područje, proširila je svoj
djelokrug najprije na cijelu Dalma-
ciju, a kasnije na cijelu kraljevinu

DUBROVAČKI LIST«

Srba, Hrvata i Slovenaca, što apso-
lutno isključuje da bi zadruga mo-
gla ikad uspjeti, jer na tako velikom
području ne može da bude prave
veze medju članovima, niti prave
kompaktnosti, potrebite za jednu
zadrugu. Jedino savez zadruga mo-
že da ima tako veliki djelokrug, ni-
kako pojedina zadruga.

Razlog neuspjehu Jugoslovenske
centralne pčelarske zadruge leži
dakle u njezinoj vlastitoj nutarnjoj
slabosti, a ne u nemaru i zapuštanju
Saveza, koji je naprotiv došao i za-
druzi u susret sa kreditom, koliki je
iz početka pitala, i njezinom ravna-
telju g. Antonioli u ono doba znat-
nom novčanom potporom za izdanje
njegove knjižice o pčelarstvu.

Savez je svakako za uspjeh Jugo-
slavenske centr, pčelarske zadruge




zimi vlastiti

učinio više, nego li nje
č Bo : . «
o je pak mišljenje, Z
se jedna produktivna zadruga u si
mogućnosti da sama stvori potre :
poslovni kapital, mora da osloni 1
sam kredit kao i da je Savez dužan
da svojim sredstvima održi na ao
tu jednu zadrugu, koja sama nij
sposobna da sebi stvori uvjete ži
vota. >

Žalosno je da se na ovakav način
pokušava zavoditi javnost u blud-
nju i da 6. Antonioli, koji ima razlo-
ga da bude zahvalan Savezu, na (E
kav neispravan način nastoji da ško
di Savezovom glasu i ugledu.

Zahvaljujući Vam najljepše
uvrštenje ostajemo

Odličnim Veleštovanjem
Zadružni Savez u Splitu

na





U glavnim trgovačkim lukama i
industrijskim centrima Evrope i Sje-
verne Amerike “nalazimo trgovačkih
agencija naših državljana, kojima je
sa strane državne vlasti podjeljeno
pravo na gornji naslov, te koje uživa-
ju kako od države koja ih postavlja,
tako i od one u kojima imaju svoje
sjedište povlastice većeg značaja kao
n. p. pravo služiti se grbom i zasta-
vom svoje države, a poglavito pak
one agencije gdje u mjestu njihova
nastana nema naših konsulata uži-
vaju ugled istih i obavljaju njihovu
funkciju u koliko ista mije čisto po-
litičke naravi. Izim ovog ugleda, ko-
ji im omogućuje sticanje najboljih
veza i poznanstva sa trgovačkim i
drugim krugovima privrednika zem-
lje, koja ih postavlja # one u kojoj
djeluju, iste crpe velike koristi od
strane države navlastito pak one u
Njemačkoj kamo ih najviše ima, i to
kod preuzimanja i reekspedicije ma-
terijala na račun reparacija.

Kod osnivanja ovih agencija drža-







vu je vodila u načelu dobra misao,
da uspored konsulata sa svojim dje-
lokrugom političko-trgovačke nara-
vi, uspostavili ove trg, agencije čiji
će djelokrug biti čisto trgovačke na-
ravi sa svrhom svestranih informa-
Cija tičući se naše  uvozno-izvozne
trgovine i posredovanja kod sklapa-
nja poslova medju našim i stranim
trgovcima,

Povlaštene irgovačke Agencije S. H. 5. u inozemstvu.

Kako rekosmo u načelu dobra mi
sao, ostala je još samo na papiru
dobra, radi onog istog uzroka koji
je uzrokom svakome zlu kod nas, to
jest da se običajno koncesije sa st-
rane nadležnih ministarstva ne pod-
jeluju onima koji bi svojom  spre-
mom i sposobnošću tom mjestu od-
govarao, već onima koji su bez obzi-
na svoje sposobnosti bliži nadležnim
ministarstvima bilo to rodbinskom
vezom bilo uglednim zagovorom,

Zato neka nas ne čudi nastala po-
java, da te agencije nijesu danas
većinom ništa drugo nego trgovač-
ke tvrtke, kojima je samo do toga da
zaključuju poslove za svoj račun, i
koje se ističu takovom susretljivošću
da na upite za informacije godine
morate čekati na odgovor dok isti
stignu, ili bolje rekuć dok uopće ne
stignu,

U koliko se pak od njih moli po-
sredovanje kod sklapanja poslova, u
tome slučaju znadu tražiti i do 15%
provizije, \

Poznato nam je takodjer da su
ovakove agencije dužne slati  sva-
kog mjeseca ministarstvu trgovine
svestrano izvješće o položaju na “tr-
Sovačkom tržištu njihova  nastana,
koja izviješća ili ne šalju ili u koli-
ko se šalju, šalju se u koš ministar-
stva, a objelodanjivanja istih nema-
mo u privrednim novinama poput
onih u stranim državama, koje sves-

Broj 17.
CJ E S

trana. izvješća svojih konsulata raza.
šilju trg. obrtnim komorama da ih
ove objelodane. :
Jedinu iznimku vrijednu pohvale
čini kod nas trg. obrt. komora u Za.
grebu koja običaje objelodanivati .
dmaćim novinama sva važnija izvi.
ješća poglavito potražbe za koji naš
domaći proizvod, da se s tim intere.
santi upoznaju.

Smatramo stoga uputnim, da se
naša mjesna trg. komora povede za
primjerom zagrebačke, te drugih trg.
komora u inozemstvu, te da perio-
dično objedanjuje sve što nadje važ-
nim za privrednike njezinog  djelo-
kruga a u tu svrhu neka se obrati
ministarstvu trgovine i na naše pov-
laštene agencije u inozemstvu.
ž P,

m m ————
|Rasprodaja ugljena u Gružu.

Ponovno se povraćamo na gornje
pitanje, jer prijeti pogibelj, da se iz-
vrgne u jednu od onih afera, koje su
postale tugaljivom karakteristikom
naših današnjih prilika. Prema ogla-
su od 13. tek. u Službenim Novina-
ma raspisana je ponovna po redu
treća licitacija za 27, tek, mj. u Sa-
rajevu, Nadležni nijesu se pobrinuli,
da širju javnost o tome izvijeste ni-
ti preko ovdašnje trgovačke komo-
re, kako uobičajno, a kamo li putem
štampe, pak smo se sami pobrinuli,
da razbijemo ovaj muk, iznoseći
pred. čitaoce informacije, koje smo o
predmetu dobili,

Uvjeti licitacije ostaju u glavnom
isti, koji su bili za prošlu, s tom raz-
likom, da se sad zahtijeva polog kod
Glavne Direkcije Državnih Preduze-
ća u Sarajevu, u iznosu ništa manje
nego Din, 100.000, Ovaj uvjet ne ma
lo nas je iznenadio, jer isti napros-
to isključuje od pristupa svakog nei-
mućnijeg trgovca, pa ma kako on
bio čestit ili čak za narod i državu
zaslužan građanin, :

Dok je prva licitacija imala u vi-
du, da se ovaj posao u prvom redu
povjeri čestitom i nacionalno posvje
dočenom elementu, to ova posljednja
ide za tim, da pomogne u prvom re-
du i onako jaka poduzeća, a naro-
čito akcionerska društva, koja kao
takova ne mogu nikad garantovati
da čak iza svojih leđa ne štite kako-
vu grupu stranih kapitalista, U proš-
lom broju spomenuli smo jedan ta-





Dubrovnik i Ženeva.

Predavanje g. Ch, Loiseau
o

Ali dolazim do onog što mi se či-
ni vrhunac poredbe, koju sam pre-
duzeo da izložim. Dezinteresovana in-
telektualna djelatnost teče upored, u
Dubrovniku kao i u Ženevi, sa plo-
donosnom trgovačkom aktivnošću ili
bolje reći ove se popunjuju, i politi-
ka koja osigurava napredak grada u
samostalnosti nije na svršetku nego
resultanta jedne ravnoteže podržava.
ne izmegju idealnih težnja i pozitiv-
nog duha, a

Slušateljstvo, kojem se obraća sa-
da predavač, poznaje mnogo bolje ne
go on književnu povijest dubrovač-
ke republike.

Ja ću se čuvati dakle dobro da spo
menem imena pisaca i naslove djela
koji su vama mnogo više poznata ne-
$o meni samom, ja ih spominjem jedi.
no radi toga da vam posvjedočim da
sijihova slava nije ostala sasvim za-
kopana megju Savom i Jadranom.

Ono čemu seovdje divim nije što
su vaša vlastela već onda dobro od-
gojena, bogata, puna dokolice, znala
divno prevagjati Ovida i Katula ili u
hladovini Trstenoga i Rijeke, pjevati



divne latinske stihove, već što su nam

ostavila takogjer spomenika slaven-
ske književnosti, a osobito epskih i
lirskih,

Daleko da se stide materinskog i
pučkog jezika u vremena kad je ari-
stokratija imala toliko interesa da se
razlikuje od naroda, i kad je klasici-
zam bio, da tako kažem, pasoš lije-
pog duha, oni su naprotiv častili taj
jezik i uložili su svoju umjetnost da
tako pokažu bogatstvo jezika,

Ovom poštovanju materinskog je-
zika dužni smo nešto više od samog
obogaćenja književnosti. ja hoću reći
da je to poštovanje bilo jedan važni
prinos u političkoj i socijalnoj evolu-
ciji ovog dijela evropskog Istoka,

Ženeva, više po svojim piscima u
prozi a osobito svršetkom XVlog vi-
jeka, brojila se je megju gradove koji
su najviše cijenili francusku knjigu,
Riječitost propovijedaonice s Kalvi-
nom i Teodorom de Bezom, ne bi bi-
la više ni osnova ni forma ukusa na-
šega vremena, ali ipak to ne diže u
ostalom njezinim arhitektskim osobi-
nama dvoje: solidnu konstrukciju 4
ozbiljne crte, Ali, dva vijeka kasnije,



jezik Žan Žaka Rusoa služi kao sred.

stvo kritici ustanova i običaja jednog
društva koje će malo kasnjie napas-
ti francusku revoluciju, te će geni-
jalnog čovjeka naslijediti cio niz lju-
di ukusa, prijatelja lijepe knjige, onih
koji se prosto nazivlju dobri pisci, od
gospogje de Stel do Šerbiliea i ukus-
nog pripovijedači Topfera,

Što se tiče naučenjaka u Dubrov-
niku je Stojković, koji je prisustvo-
vao koncilu u Bazelu u XIV.v. u Že-
nevi je: Tiretini, Diadati i toliko dru-
gih megju teolozima. Dubrovnik se
ponosi s matematičarom  Boškovi-
čem, Ženeva s Huberom, jedan od
Prvih koji prouči život pčela, Kando-
lom, Klaparedom i Sosirom poznatim
fizičarima, ime poslijednjeg je veza-
no, ako se ne varam, s prvom ekskur-
sifom na Mon Plan, Oba su ova to
dobro upamtite, grada s universom,
Stare kronike jugoslovenske bilježe
kako je Stjepan Dušan poslao godine
1351 učenike, najboljih obitelji ovog
kraljevstva, u vaše škole da nauče
Brčki i latinski, Ne treba da govorim
kako se je razvila javna nastava u
Ženevi čak i u korist mnoštva stranih
gjaka od kad je Klavin osnovao ka
legij i akademiju,

Ali evo dolazimo na radove koji
u svakoj dobro Civilizovanoj državi



Nr; peeeeeax



osiguravaju jedan temelj dobrobiti,
javnom redu, domaćim tradicijama,
jedan oslonac, u svakom slučaju o-
vom intelektualnom  luksusu. Ove
dvije stare Republike bile su Repu-
blike radnika, Dubrovnik više trgo-
vačka a Ženeva više industrijalna.



Obe, a to je jedna sličnost više, su
Se posvetile internacijonalnoj  trgo-
vini i obe su mjesta transita: transit
izmedju unutrašnjosti balkanskog
poluostrva i obale Jadranskog mora
iz Levanta i samih barbarskih drža-
Va preko Dubrovnika; iz Njemačke
u Francusku, iz Francuske i Švajcar-
ske u Italiju preko Ženeve, Na saj-
movima Ženeve, poznatim za cijeli
Srednji vijek, bez dvojbe su se isti-
cali produkti koji su ovdje prolazili.

Gradovi sposobni, bogati, koji su
se posvetili megjunarodnoj trgovini
gotovo su nužno veličanstveni gra-
dovi, Domaća sjajnost, nagomilava-
nje umjetnina, starih tapita, skupo-
Cjene porculane sve se to i danas
nalazi kod starih porodica kako i u
Dubrovniku tako i u Ženevi, Pori-
jeklo je nuzgredno; ali to ima vri-
jednost svjedočanstva koje ima tro-
struko značenje: dobar ukus pregja,



osjećaj za prošlost i duh pravedne
obrane Protiv iznugjivanja sa strane