probudili njihov POŠTARINA PLAĆENA, Urednik; Dr. MATIJA VIDOEVIĆ, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ. 24. MAJA 1924. SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK ČKI POJEDINI BROJ 1.50, DIN. LIST Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tarifi. BROJ 17 - GOD. I. Konares privrednika. Skoplje, 14. V. 1924"), Privrednik je već po naravi svo- jega poziva konstruktivan faktor, jet je pozitivan i realan, a u radu je upućen u prvom redu na vlastitu iničijativu, Zato je njegova“ uloga ked svakog naroda od osobitog zna- čenja, To vrijedi tim više za naš na- rod u ovo prelazno doba kad se tra- že osnovice i postavljaju javnog života. smjernice Naši privrednici u istimu su i po- kazali da imaju one osebine, koje se kod njih pretpostavljaju, pa u glav- nom nijesu nikada ni zatajili u po- gledu svojih dužnosti, o kojim i dru- štvo i država stalno vodi računa. Obratno, vrlo malo pitalo se i slušalo se što privrednik ne samo zbog sebe traži, pa se u tom pogle- du mnogo propuštalo, a takogjer i di- rektno se smetalo pravilnom razvo- ju i napretku privrednog rada, Ovi propusti i pogreške tim su te- že, jer im se dalo izbjeći, a i samim ustavom normiran je put, kojim je trebale da se pogje, ali se ni do da- nas još nije pošlo, To su sve bili motivi, koji su ru- kovodili naše privrednike na megju- sobno uže povezivanje u suradnju, radi čega je 1 došlo do privredničkih kongresa, Na zagrebačkom kongresu nagla- šen je na osobit način zahtjev za provedenjem čl. 44, ustava o uspos- tavljanju privrednog savjeta, a uje- dno je i stvoren i zaključak o budu- ćoj skupnoj suradnji svih privredni- čkih komora u našoj zemlji. U smislu tog zaključka održan je u Skoplju'na 10, 11, 12. i 13, ov, mj. kongres prestavnika gotovo svih trg. obrt. komora, saveza industrijalaca i izvozničkih udruženja naše države, Skoplje je izabrano sjedištem ovog kongresa ma izričitu želju skopljan- ske trgovačko industrijske komore. Skopljanski privrednici već duže bavili su se mišlju kako bi svratili pozornost privredničkih krugova ci- jele države na svoj kraj, kako bi interes za svoje zemaljske produkte, a osobito kako «risna, bi ih tim 1 angažovali u skupnom ra- du na iskoriščivanju prirodnog bo- galstva Južne Srbije, Ova namisao' skopljanskih privre- dnika bila je vrlo umjesna i vrlo ko- Megjusobno upoznavanje (i .ljudi i krajeva) jedan je cd načina, kojim treba riješavati naš unutra- 0šnji problem u opće, a razmah pri- vrednog rada bez toga se u opće ne da ni pomisliti. To važi tim više za ove krajeve, kojim predrasude odno- sno netačna obavještenost zadaju još više nevolje i od samog neznanja. Južna je Srbija u pogledu svog privrednog bogastva . blagoslovljena zemlja, Ali to blago do sada nije mo- glo da bude iskorišćeno. Turski re- žim i prilike koje je on izazivao (n, pr, dvostruko komitsko četovanje: *) Ovaj dopis primili smo prošle sedmice kad je naš list bio već u štampi. Rezolu- cije kongresa ne iznosimo, jer su već iza- šle u svim. većim dnevnim prostor je lista ograničen. — (Op. ur) listovima, a! naše i bugarsko: tako da su se u po- jedinim mjestima istog dana tri lakti- čna gospodara mijenjala, a redovno tri poreza ubirala) ubijao je u klici svako nastojanje oko bujnog trgo- vačkog života, industrijskog razvit- ka i nermalnog novčanog prometa. Nesigurnost, nezaštićenost i nost od samovolje pojedinaca i sku- pina u svim pravcima rada bile su kroz vijekove karakteristika javnog života ovih krajeva, Oslobogjenjem i ujedinjenjem krajeva u našu narodnu otvoreni razvitka, Privrednici Južne Srbije bacaju se sada žilavo na posao ie traže i našu saradnju da nadoknade šio je vije- kovima propušteno, Na ovom kon- grešu oni su brižito i temeljito prika- zali stanje i izglede južnosrbijanske privrede (referati o opijumu, siru kaškavalju, kožama i t. d., mala iz- ležba uzoraka žita, pirinča, pamuka, opijuma 1 ostalih zemaljskih prizvo- da), a ujedno su iznijeli svoje pogle- de na uvjete njenog ubrzanog raz- voja 4 napretka. Referenti su naro- čito obradili i naglasivali dva pita- nja: osnivanje berse u Skoplju i skla- panja trgovinskog ugovora sa Alba- nijom. Prestavnike privrednika cijele dr- žave htjelo še da se kongresom za- interesuje za ove probleme, da ih se upozori na njihovu važnost, i da ih se učini općim, To se je u istinu i postiglo ue samo fermalno (jedno- glasnim. prihvatom rezolucije), nego i stvarno, jer su svi učesnici zaista osjetili da već sada cno što daje obilježje životu Južne Srbije nijesu kačaci i njihovi jataci, već njeno pri- rodno bogastvo, ogromno a neisko- rišćeno, ovis- ovih zajednicu su novi izgledi njihovog U privredničkim krugovima opće- nito je pravilno shvaćena vrijednost i svrha privrednih kongresa, To se vidjelo po odazivu onog znatnog bro- ja privrednika, koji se iz svih naših centara, bez obzira na udaljenost, nagjoše u Skoplju, I kr. vlada, kojoj se inače“ sa strane privrednika opravdano predbacuje nemar prama privredničkim zahtjevima, osjetila je potrebu da bude dostojno zastupana, Na kongresu su učestvovali 1 Mini- star Financija g, Dr. Stojadinović i Ministar Trgovine g. Dr. Krizman. Vijećanje kongresa počelo je na 10. o, mj. u skupnoj sjednici, na ko- joj je obavljeno konstituisanje, a za- tim je izvršena podjela u finansijsku, saobraćajnu, privrednu, izvoznu, ad- minisirativnu i pravnu sekciju. Ove su sekcije nakon toga pretresle vas materijal, te su izradile rezoluciju, Na 11, održana je plenarna skup- ština i tu su prihvaćene predložene rezolucije. U 45 tačaka izneseni su pogledi i postavljeni su zahtjevi na- ših privrednika u svim krupnijim pri- vrednim pitanjima naše zemlje. Rezolucija se u glavnom bavi slijedećim pitanjima: U pogledu tr- govanja devizama traži se odstupa- nje od formalno tehničkih stega, — Traži se osnivanje berse u Skoplju. -— Traži se sklapanje trgovačkog | ugoxora sa Albanijom. — Traži se sazivanje tariinog odbora i nabraja- ju se najhitnija pitanja o kojim taj odbor ima riješavati — Iznose se izgledi ovogodišnjeg izvoza (spremne gragje 1.200.000.000 Din, kaškavalja 200 vagona, jaja 2000 vagona, živi- ne 8.000 vagona) i predlažu se pot- rebne mjere za izvršenje tog izvoza. — Usvaja se beogradski referat o privrednom savjetu i zaključuje se o daljnjem radu na toj stvari. — Tra- ži se revizija zakona o prinudnoj nagodbi. — ltd.) - Nakon prihvata rezolucije uzeli su su riječ prisutni g. ministri, te su o njoj iznijeli svoja gledišta. G. Dr. Stojadinović, min, finansi- ja, izavljuje da su berse kao vojna bojišta, pa zato treba da se zadrži jedinstvo komande, a to bi mu bilo otešćano osnivanjem novih bersa. — Iznosi uspjehe rada na stabilizaciji i popravci dinara, i pripisuje ih re- zultatu triju faktora: povećanom iz- vozu, smanjenu opticaja novčanica i povećanom porezu. Zbog potrošač- kih masa i dugova trgovaca treba di- nar još postepeno popravljati, (Pre- ma ovoj izjavi drži se da je po miš- ljenju g. ministra već dovršen period stabilizacije, a sada će se pristupiti postepenom snaženju našeg novca). G. Dr, Krizman, min. trgovine, priznao je opravdanost prigovora sa strane privrednika našoj administra- ciji, te je izjavio da će u svom rezo- ru poduzeti opsežne mjere u pravcu dekoncentracije. — Rad na zakon- skom projektu o privrednom savje- tu već je u toku. O izjednačenju ko- *) Na pojedine zaključke ovog kongresa osvrnut ćemo se opširnije u svoje vrijeme. mora nema još svojega mišljenja, a rad će pokazati koje su bolje. — Prinudna nagodba dobra je ustano- va, ali je praksa rgjava. — Privred- no - financijski program ne čini mi- nistar, već zajednička suradnja svih nas, i zato u tom smislu apeluje na privredničke krugove, — On je za osnivanje robne berse u Skoplju, (Ovo oprečno mišljenje. onom g. Stojadinovića izazvalo je megju pri- vrednicima utisak, da u samoj vladi ne postoji jedna osnovna linija u bit- nim pitanjima naše privredne poli- tike), istog dana u večer bila je sveča- na prestava u pozorištu, a zatim bo- gati banket, priregjen od skopljan- skih privrednika, na kojem se izre- dao cio niz govornika. Na 12, hodočastili su učesnici kon- gresa u Kumanovo, gdje su razgle- dali bojišta prvih naših pobjeda, a zatim položili vijence na svijetle grobove naših ratnika, Na 13. jedna poveća skupina poš- ia je u Solun, da tamo razgleda lu- ku i našu zonu, Tim je kongres zavr- šen. : * U 44. tački rezolucije utvrgjeno je da je kr. vlada do sada provela u sve samo jedan zahtjev postavljen na zagrebačkom privredničkom kon gresu, Zato je tim potrebnija što uža i što življa saradnja samih priv- redničkih krugova, po gotovo kad su upućeni sami na se, Ovaj kongres učvrstio je svijest o vrijednosti i svrsi skupnog rada pri- vrednih krugova cfjele naše države. To je njegov nesumnjiv uspjeh i u. tom pogledu on znači jedan dobitak naše privrede, Naše pčelarstvo. | Zadružni Savez u Splitu šalje nam pod Br. 27.67/1, d, d9 17. maja 1924 ovaj dopis: 3 U broju 14. Vašeg vrlo uvaženog lista u pozivu, upravljenom »svim članovima Jugoslovenske pčelarske zadruge, svim pčelarima i prijatelji- ma pčelarstva splitske, dubrovačke i zetske oblasti«, potpisanom od u- prave i nadzornog odbora Jugoslo- venske pčelarske zadruge u Dub- rovniku, a na prvom mjestu od rav- natelja iste zadruge g. 1, Antomioli, sadržane su neke posve neispravne i tendecijozne tvrdnje o postupku Zadružnog Saveza prema toj zadru- zi Apeliramo na visoku kulturnost i objektivnost Vašeg uvaženog lista, da u njegovim stupcima u interesu istine i ispravnog obaviještenja jav- nosti dadete = mjesta slijedećem stvarnom ispravku: : Princip je u zadrugarskoj da produktive zadruge, kao što su medju ostalim i pčelarske, moraju da svoje poslovanje razviju u prvom redu vlastitim: kapitalom, sakuplje- nom od članova putem - poslovnih udjela. Jugoslovenska centralna pčelar- ska _ zadruga, koja je bila sudbeno registrovana sa sijelom u Splitu, pa je to sijelo najednom prenijela u praksi,- Dubrovnik, nije već ni iz početka bila u stanju da ovom glavnom za- htjevu udovolji, Ona od svojih članova nije nika- ko mogla da sakupi potrebit poslov- ni kapital, jer nijedan član nije po- kazivao tolikog interesa za zadrugu, da bi u njezine poslovne udjele ulo- žio veći iznos, makar je, medju čla- novima bilo i dobrostojećih ljudi. svojim podneskom od 19, VI. br. 38. kod Saveza zamolila kredit od K. 20,000 .— Taj joj je kredit Savezovim rije- šenjem od 30. VI, iste godine bio u cjelosti odobren, Neistinita je dakle tvrdnja u gor- njem pozivu, da je Savez ovoj za- druzi »kredit uvijek uskratio«, Istina je naprotiv, da je Savez že- leći uspjeh ove zadruge došao joj u početku ususret sa onolikim kredi- tom, koliko je gad tražila. Osim toga prvi potpisani na po- zivu, ravnatelj zadruge g. Antonioli zaboravio je spomenuti, da je nje- mu lično Zadružni Savez još počet- kom god. 1921, darovao iznos od K za štampanje njegove knjižice o pče- larstvu i da jedino ovoj darežljivo- sti Saveza g. Antonioli ima zahvali- ti, što je ta knjižica ugledala svijet- lo dana, premda je tu Savezovu pov o iji E Polovicom god, 1921. zadruga ja . 6.000.— (šest hiljada) kao pripomoć