pOSTARINA PLAĆENA. |



DUB







Urednik; Dr, MATIJA V;
Odgovorni urednik: STIJEPO POE

28. Pa 1924.

m



Potrebite parobrodarske pruge.

U broju 20. našeg lista u članku
»Nove Parobrodarske Pruge« osvrnu
li smo se na manjkavosti novog voz-
nog reda u području dubrovačke ob-
lasti. Danas ćemo uzeti u pretres po-
robrodarske pruge, koje smatramio
neophodno potrebitima za našu eko-
noemsku samostalnost i napredak na
Jadranu,

Glavne pruge trebale bi ići sa Su-
šaka put Metkovića i Ketora a Split
Šibenik 1 Dubrovnik bi bile ishodne
tačke lokalne plovidbe.

Za podržavanje i unepredjenje tr--

govačkih veza šireg i većeg interesa,
Dubrovačka Trgovačka  Obrinička
Komora predložila je u svoje vrije-
me Pomorskoj Oblasti u Bakru izme-
dje ostalih i slijedeće pruge:

I Da Dubrovačka Parobrodarska
Plovidba stavi još jednu irgovačku
sedmičnu prugu koja bi južne dalma-
tinske luke a ne samo Gruž, vezivala
sa južnom Italijom,

Linija, koju Dubrovačka Plovidba
uzdržava izmedju Bari i Gruža stiče
s dana na dan sve veću znamenitost
te obzirom na to, što ona posreduje
promet putnika ne samo izmedju lta-
lije i Jugoslavije, već i Francuske i
Engleske, treba sadanji parobrod za-
mijeniti sa većim i udobnijim. U sred-
rije se preveze sada oko 50 putnika.
S toga, što parobrod, koji sada podr-
žava ovu liniju ne tiče driige južne
dalmatinske luke, promet putnika i
robe, “izmedju Bari, Kotora i Bara
prepušten je sasvim rig dru-
štvu »Puglia«,

Kako i promet robom netu Gru
ža i Bari neprestano raste, potreba
da se uvede dvije redovite pruge iz-
medju Bari i Gruža, jedna pretežno
za putnike, druga pretežno za robu.
Da se pri tom uz Gruž uzmu u obzir
i druge naše luke osjeća se. vrlo ži-
živa potreba.

M. Da Dubrovačka Parobrodarska
Plovidba uvede još jednu brzu prugu
Dubrovnik-Split-Trst.

Linija Dubrovnik-Split-Trst zname
nita je za robni promet kao i putnič-
ki, jer naš je uvoz još zavisan od Tr-
sta, osobito u pogledu koloniala i in-
dustrijskih produkata sjeverne Itali-

lje. a isto tako i izvozi se dosta do-

maćih produkata preko Trsta,

No osobitu znamenitost ova linija

ima za promet stranaca iz Česke i
Njemačke, kojima je najkraći put na
more, No u tu svrhu potrebna su ba-
rem dvije pruge, jer putnike plaši mi-
sao, da bi mogli zakasniti na paro-
brod, pa tad da treba čekati drugi
parobrodom osam dana, — Ova je
pruga sada uvedena.
IM. Da Dubrovačka  Parobrodska
Plovidba stavi još jednu sedmičnu pa
robrođarsku prugu, koja bi južne dal
matinske luke vezivala sa  Alban-
skim lukama, a jednu posebnu za
Skadar (Oboti),

Kako već pokazuje pruga Jadran-
ske Plovidbe za Albaniju, vrlo je la-
ko tući talijansku utakmicu u Al-
baniji, a kao ishodište te akcije dola-
zi u prvom redu u obzir Dubrovnik,

laze, te koji je i prije rata imao tr-
govačkih veza s Albanijom. U tom
pogledu pozvana je D. P. P. da raz-
vije živu akciju, jer je ona i prije uz-
državala sveze s Albanijom te su joj
prilike poznate, Barem za prvo do-
ba potrebna je i jaka državna pot-
pora.

Osobitu pažnju zaslužuje Skadar.
U Bojanu mogu ući maleni plitki pa-
robrodi, a ti mogu doći iz Dubrov-
nika, ali ne iz Bari i Trsta.

IV Da Dubrovačka Parobrodarska
Plovidba ili Jadranska stavi još jed-
nu prugu ili postojeće preudesi tako,



da Dubrovnik dobije direktnu svezu

SEDMIČNI INFORMATIVNI
I PRIVREDNI GLASNIK

POJEDINI BROJ 1.50, DIN.

VAČKI LIST



Godišnja pretplata 80 Dinara, Za inozemstvo 200 Dinara.
Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti.





BROJ 22 - GOD. L



isa lukama na otocima Hvaru i Visu.

Trgovački krugovi u Dubrovniku
žele živo ovu svezu. Dubrovnik mo-
že općiti sa Starimgradom, Jelsom,
Vrbovskom i Sućurcem, Visom i Ko-
nižom samo preko Splita, a to zna-
či da mu je svaka trgovina sa oto-
kem Hvarom i Visom onemogućena,
premda potražnje ima te kada bi b:-
lo izravne sveze troškovi podvoza :.#
bi bili nikakva zapreka življem trgo-
vačkom saobraćaju. Ta sveza potreb
na je i za svezu otoka Hvara i Vica
sa Pelješcom i Korčulom. koji su mu
geografski najbliži.

V. Da Jadranska Plovidba uspos-
tavi barem još po brzu prugu Su-
šak-Kotor,

i ako sada nema ni iz daleka onog
putničkog prometa izmedju Sušaka i
južne Dalmacije, potrebno je svaka-
ko da se stavi u promet barem još
jedna putnička brza pruga izmedju



grad u koji Arbanasi i onako rado do-.

Sušaka i Kotora te vozne redove br-
zih pruga Sušak-Metković udesi ta-
ko, da se putnici odamh mogu prekr-
cati na parobrod za Dubrovnik (Dub
rovnik-Trst,) — Ova je pruga uspo-
stavljena.

Uz ove jadranske pruge, predlože-
ne od T. O, Komore, smatramo da ie
potrebito da se uspostavi trgovačka

sredozemna = parobrodarska = veza
Gruža sa Egiptom i Marseillom. Naš
uvoz i izvoz još i danas je
potpunoma Trstu. Za
mnoge naše važne artikle Trst
anm određuje cijenu. zarađujući
na nama ogromnu svotu eksploatišu-
6 skoro potpunoma našu trgovinu.

Ovom bi se prugom barem donekle
osloboditi potpune ovisnosti o Trstu.

ovisan. o

Sve ove uspostavljene i predlože-
ne pruge treba na svaki način uzdr-
žati, te ne dozvoliti da budu samo
privremeni pokušaji, jer bi se tom
slučaj nanijela velika šteta svim na
novo pobugjenim privrednim pothva-
tima, koji svoj opstanak baziraju je-
dino ma ovim prugama,

Krilatica izlaz na more i nasto-
janje svih država da postignu taj cilj
od velike je važnosti, ali na žalost,
naše stotine kilometara obale sada
nemaju za nas vrijednosti, već u ko-
liko se divimo tom moru i kupamo u
njemu. = Sretan geografski = po-
ložaj, gdje na stotine kilometara na-
še razagranjene obale oplakuje mo-
re, koje nas direktno spaja sa cijelim
svijetom, treba izrabiti Zato sve mo-
ramo uraditi i sve žrtve doprinijeti
da naši pomorski putevi budu u na-



šim rukama.



+





PORIJEKLO BILJKE.
Ova lijepa i korisna  vazdazelena
biljka potječe iz Južne Brazilije i iz

od Martinsa u djelu Flora Bra-
siliensis (svezak XV, dio 1, stra-
na 616, tabla 54) pod imenom
Orthostemon sellowianus.
Kasnije je klasificirana pod imenom
Feijoa sellowiana, naime bi-
la joj je pridržano ono ime, pod ko-
jim je poznata u svojoj domovini.

pie A AE E Ee

Uruguaya. Prvi put je bila opisana

Feijoa sellowiana, Berg.
u Dubrovačkoj okolici,

Godine 1890. je bila prvi put une-

sena
U EVROPU

sa obala rijeke La Plata od M. Ed.
Andre, profesora na vrtlarskoj školi
u Versaillesu, te je našla vrlo dobre
uvjete za svoj razvitak ne samo u
južnoj Francuskoj već i u Italiji. Uve-
dena je također na obalam sjeverne
Afrike i u Kaliforniju, gdje odlično
uspijeva. Francuzi su je uveli u svim
njihovim kolonijama.













O IVU VOJNOVIĆU.

Talijanski napisao G. MAVER, univ. prof. u Padovi.

14).

Ne crpe više iz dokumentirane hi-
storije već iz pjesničkog izvora na-
rodne pjesme svoju. dramu: »Smrt
majke Jugovića« (1906). Tim što se
obraća narodnom vrelu Vojnović se
udaljuje još većma od pseudoreali-
zma, za kojim je pokušao da se
povodi u mladenačkim radovima i
prelazi na polje, gdje se prepušta
mašti najveća sloboda. God. 1917,
sam auktor pripisuje veoma važnu
djelatnost pučkoj poeziji. »Što će
biti kod nas u renesansi duha a na
razvalinama brutalne materije? —
Jedno jedino: — — — — — Latiće-
mo se zdrava posla t. j. dobrom me-
tlom pomestićemo svaki kuitć kuće
i dvorišta od sumnjivih ostataka i
kržina slomljenog materijalizma, e
da se u preporođenu, očišćemu i na

. novo posvećenu domaju vrati pobje-

donosna, zakonita vladarica: Na-
rodna Pjesma Ta ona je ne-
umrla duša roda našega — jedino
jedino vrelo svih umjetnosti DA 1
drame naše! (Akordi str. 145). Ipak
Vojnović se je samo jednom obratio
ovom izvoru i to u djelu »Smrt maj-





ke Jugovića«, Nesamo vrlo duboko.
divljenje za narodnu pjesmu nego i
drugi su ga razlozi potakli k ovom
predmetu. Do ovog dolazi spontano
i trebalo bi se gotovo čuditi, da ga

nije baš u ono doba privlačila tragi-.

čnost predmeta, što mu ga je pruža-
la narodna pjesma o Majci Jugovića.
Nek se samo pomisli na tri glavna
motiva, koja je om dotada bio obra:
dio: ik majke i povijest doma, koji
se ruši pod udarcima »ekvinocijalne
oluje«, rasulo ognjišta slobode u
trilogiji; nek se združe ujedno ova
tri motiva i imate »Smrt majke Ju-
govića« sa razlikom, da nije isti to-
nalitet: Majka ne simbolizira više |
malenu tragediju jedne obitelji nego.

veličanstvenu tragediju jednog naro-|

da; i njezin lik ne gospoduje nad sje-
tom zapada već nad tragičnom noći
sv. Vida,

Uspjelu dramatizaciju ove pjesme
treba u prvom redu pripisati  inti-.
mnoj vezi između pređašnjih djela i
njegove treće drame i mogućnosti.
da nade sebe svega u narodnoj pje-
smi.

“Tako je neosporiv povoljan utjecaj




narodnih epskih pjesama na umjet-
nička djela srpskohrvatske književ-

|nosti, ipak je bio težak pokušaj da

se ovim dade dramatsko ruho; a 0
teme ponešto znaju na tom polju i
Vojnovićevi pređasnici kao i njegovi
sljedbenici.

Prama ovim Vojnović se našao u
vrlo povoljnu položaju: nije naime
bio prisiljen da  približuje svoju
umjetničku narav temperamentu pu-
čkog pjesnika, nego se je om napro-
tiv mogao služiti umjetničkim i ži-
vim djelom, da mu udahne raspolo-
ženje svoga duha, a sve to a da se
ne odreče ni od čega svoga. Tako bi
ge ovaj  Vojnovićev  »Dramatski
spjev« mogao da ocijeni u samoj
svojoj vrijednosti bez obzira na uzor
na koji se naslanja u vanjskom po-
gledu. Ali je kratki poem bezimenog
barda i odveć veličanstven i zani-
miv, a da nam se ne nametne samo
ad sebe poređenje i prijeka analiza.
U narodnoj pjesmi Bog usliša _moli-
tvu majke Jugovića: on joj daje si-
ve oči sokolove, bijela krila labudo-
va, da poleti do Kosova ravna, da.
potraži devet mrtvih Jugovića i de-
setog Jug Bogdana. Ali pred straš-
nim pokoljem majka »srca kameno-



$a« nijednom ne proplaka, Na po-
vratku u kulu dolazi joj u susret de-

vetero snaha — devet udovica — a
ona odolijeva bolu. O ponoći čuje
rzanje konja svoga ljubimca Damja-
na navikla da projaše u to noćno do-
ba; i po treći put majka savlada grč
srca, Ali eto u zoru dva gavrana do-
nesoše u kljunu i odložiše u krilo
majke >scizigs ruku. Sa tjeskobom
uduši okreće i prevrće ovu ruku
(ovako je naslikao glasoviti. kipar
Meštrović), Damjanova žena potvr-
đuje njezinu sumnju: to je ruka naj-
mlađega Jugovića, Onda je savlada
bol i tiho govori ona ruci:

»Moja ruko — zelena jabuko,
»Gdjel' si rasla, gdje si utrgnutal

A rasla si na kriocu mome :.....
Utrgnuta na Kosovu ... ravnu? ,..«
I bol joj nadme i prelomi srce.

Nije to jedini spjev, u kojem se je
nadahnuo Vojnović za svoju »Smrt
Majke Jugovića«, Druge pjesme kao
ona »Car Lazar i carica Milica«, te
vrlo poznata pjesma »Kosovka dje-
vojka«, pridonijele su, i ako u mnogo
manjoj mjeri, sastavu drame,

A utjećaj narodne poezije je tako-
đer formalan (vanjski); svako neko-
liko uz preplitanje brzih “osmeraca
i drugih kraćih stihova te uz njihovo
razlijevanje u duge jedanaesterce,
provaljuje deseterac u patrijarhalnoj



veličini kao opoziv na neiscrpan iz-