: , “<. Broj 22. _Broj “* Sai prodaje obični Rio po Din, 38— 39, Minas po Din, 41. bolji Santos po Pirinač. Tržište dovoljno opskrb- ljeno ovim artiklom, čije cijene su Burzovni Dinar je u padu i notira 6,40 u Zi- richu. Na žalost situacija za dinar razvija se nepovoljno, tečajevi stra- nih deviza danomice rastu i svi za- prepašćeno pitaju: zašto dinar pada? Temeljitog uzroka nebi moglo biti, jer je izvoz ojačao, uvoz pao na mi- nimum i jer ekonomsko-privredne prilike idu putu sregjivanja, Ostaje | dakle jedini uzrok naše unutarnje i opće političke prilike, u kojoj kon- stataciji nas učvrsćuje činjemica, da sadašnji porast diktira Beograd, koji u Zagrebu i drugim tržištima kupuje svaku količinu stranih deviza i valu- ta i time ruši dinar i paralizira inter- venciju Narodne Banke u njegovu »DUBROVAČKI LIST« stalne čitav mjesec dana bez ikakvih promjena, Sapun, Marsiljski sapun 72% bije- le boje po Din. 16.75, žute boje po D. 16,25. Domaći sapun po D. 15.50. pregled.'i: E korist. Internacijonalno drže sA sve devize na liniji od prošle sedmice, osim Pariza, koji je opet slabiji, Za- grebačka burza bilježi jučer slijede- će kurseve: Newyork: 86.75, Prag 2,517, Malija 3.74, London 373.50, Pa- ris 462,50, Ziirich 15.40 i Beč 12,30. Iza burze tečajevi su dalje porasli. O efektnom tržištu teško je govo- riti. Ono je svakim danom slabije, interes je mnimalan i tečajevi dano- Pomorstvo. DUBROVAČKI PAROBRODI »Bosanka« otputovao iz Sousse 17. VI, za Cardiff, prošao Alger 20. VI. »Daksa« prispio u Ancona 16 VI, »Dubac« prispio u Middlesbro 22 VI. »Dubravka« prispio u Trieste 24. VI. »Lapad« prispio u Gruž 28. V, »Napried« prispio u Fiume 17. VI. »Pracat» otputovao iz Alexandria 21. VI. za Sfax. »Srebreno« otputo- vao iz La Goulette 24. VI. za Rot- terdam, »Srgj« otputovao iz Barry- dock 19, VI. za Veneziu. »Lovrije- nac« obavlja prugu Trst-Gruž-Bari. Strana 3. »Petka«; obavlja prugu Trst-Gruž Bari. »Zaton« u Fiumi. KRETANJE U GRUŠKOJ LUCI, Kroz ovaj tjedan prispjelo je u Grušku luku 40 parobroda i 7 jedre- njaka sa ukupnom tonažom: 14,000 tona. Talijanski parobrodi: Brioni, Sara, Palatino. Talijanski jedrenjaci: Trionfo, u Venerabile Vincenze, Romano, Pe- loro. Engleski parobrodi: bian. Njemački parobrod: Andalusia, Albanska motor jedr. Lulli & Co. Sarajevo, Cypria, Les- mice popuštaju. Bečka situacija je još uvijek desperantna, a pogotovo sada iza sloma Depositen-Banke, te obzirom na naše veze sa tamošnjim tržištem, vjerojatno će i kod nas si- tuacija još pogoršati. izvoz vina u Čehoslovačku. Na osnovu sporazuma, koji je pos- tićnut izmedju naše kraljevine i Če- ho-Slevačke Republike iz naše Kra- ljevine može se izvesti u oblast Če- ho-Slovačke Republike: 110.000 hl vina u buradima, uz ca+ rinu od 210 &, SI. kruna od 100 klg. 10.000 h1 vina u bocama, uz carinu od 487.50 u č. sl, kruna od 10 klg, Gore označeni kontigenti raspodje- ljeni su na pojedina vinska područja i to: : 14. vino u buradima na području župsko-negotinsko 8.000 hl, na području vršačko 16.000 hl; na području sremsko 18,000 hl; na pod- “ručju mostarsko 4,000; na području “dalmatinsko 46.000 hl; na području maslovačko-zagorsko 6.000hl; na području slovenačko 12.000 hl. 2, vino u bocama : “iz Ljutomera i Maribora 7.000hl; s Visa (Dalmacija) 1.500hl; Žilavka i Blatina 1.500 hl. Svega 120.000 hl. “Pošto je uvoz u Čeho-Slovačku : Republiku dozvoljen samo na osno- “glavnom jezgrom taja. III. Čin, kolikogod je vu uvjerenja kojim se utvrdjuje (do- kazuje) da je vino po poreklu s jednog od gore pobrojenih vinskih područja, to se svaki izvoznik mora obratiti na nadležnu Komoru koja će mu izdati takvo uvjerenje, | Nadležnost je slijedeća: Za vino sa župsko-negotinskog područja nadležna je trgovačka Ko- mora u Beogradu; Za vino sa vršačkog područja nad- ležna je Trgovačka Komora u Veii- kom, Bečareku; za vino sa sremskog područja nad- ležna je Trgovačka Komora u No- vom Sadu i Osjeku; ž za vino sa mostarskog područja naležna je Trgovačka Komora u Sa- rajevu; za vino sa dalmatinskih područja nadležna je trgovačka Komora u Splitu i Dubrovniku; za vimo sa maslovačko-zagorskog područja nadležna je Trgovačka Ko- mora u Zagrebu; ca sina u sigurnu smrt. Čitav ovaj čin može da se shvati kao čisto pri- viđenje, ali nam je malo do toga. da li imamo posla sa famtastičnim u re- alnosti ili sa realnošću u fantasti- čnome: a nema sumnje, da ovaj pri: zor postaje u zamisli pjesnikovoj tragedije. Niti je drukčije moglo da bude, bu- dući je trebalo, kao već u »Ekvino- čitave ciju« i kasnije u »Lazarevom vaskr- senju«, postaviti u odlučan čas jedno prema drugome — majku i sina — i izvesti iz velikog odricanja svu tra- gičnu trpkost majke. Time bi znatno izmijenjena sudbina majke Jugovića i njeno značenje. I nesamo to nego također u beznadmoj napetosti dija- loga između majke i »aveti« bijaše se iscrpla tragičnost novoga zaple- logično povezan uz drugi i koliko, ili bolje baš zbog toga jer se nadovezuje po- novno na narodnu pjesmu, postaje stranim glavnom sadržaju drame; i da se on podrži, trebalo je unijeti no- ve i nepredviđene motive. Rijetkom vještinom Vojnović . je pokušao, da ovom djelu dade vlastiti Život, ali među tolikim sjajem i tolikim pre- porođenjem, majka se nalazi kao iz- . gubljena...:. pojavljuje se i nestaje “tički spjev, jedan dio gotovo mehanički, Njezina djelatnost: je izgubila velik dio svoga značenja i žrtva joj je bila možda suvišna. Ka- da je Vojnović spjevao ovaj drama Srbije bijaše još pod turskim gospodstvom. AH dođe balkanski rat, oslobodi Koso- vo i Vojnović, ushićen, nadoda ovim trima pjevanjima epilog: »Guslar«. Tu triumfiraju pjesnik prorok i patri- ota. Zanesen pjeva oslobodiocima, doživjevši realnost o kojoj bijaše sni- vao i zazivao je. Himna, koja ima da bude ne samo nastavak nego tako- der sublimacijaSmrti maj ke Ju govića. Ali stil podržavan, katka- da potetičan, ovog spjeva, nije mo- gao da bude još većma nategnut. Tim što je Vojnović pokušao da ga nategne, postao je ovaj stil nadutim i naduvenim. Ali možda nedostatak čistog lirizma u ovom spomenutom Epilogu ima svoje podrijetlo u novoj evoluciji, koja se je sporo ali duboko vršila u pjesnikovoj duši već od III. pjevanja spjeva, kojemu se nastoji priljubiti Epilog. Dva djela: spjev Tolstoju Vot clamans i drama »Gospođa sa sancokretom« pokažu- ju dvostruki put, po kojemu se po- kreće ova evolucija prethodeći mi- steriju s9Imperatrix« (Kao Epilog tako i drama »Lazarevo Vaskrsenje« stoje izvan ovog preobražaja dušev- nog stanja Vojnovićeva) gdje će pje- snik: potražiti, da sjedini u jedno ova dva paralelna strujanja. Ne više izdi- saje života ni njegovo vaskrsenje od | nasilja, već stvaran život: život, koji daje ljepota, istina 1 sloboda s jedne sirane, a s druge mistična kontem- placija i odricanje, to su novi ideali, koji u svome razilaženju i u svome jedinstvu uznemiruju Vojnovićev duh. (Nastaviće se). J. ŠK. (Mostar) — G. O. Š, 04 (0:0) corneri 1:2 U nedjelju odigrana utakmica zavr šila je sa očekivanom pobjedom Goš- | ka, koji je u ostalom pobjedu i zaslu- žio. Gosti su igrali dobro, osobiio navala, koja je kombinatorno mnogo bolja od domaće. Half linija im je ne moguća, dok je odbranbeni trio vrlo dobar. Mora im se prigovoriti za surovo igranje, koje je sudac u zametku ugušio. Igra je bila veoma mrtva čitavo prvo poluvrijeme, dok je u početku drugog poluvremena Polovanac trgnuo sve iz mrtvila, polučivši soloakcijom vodstvo, koje je na žalost do kraja igre ostalo ne- promjenjeno. Sudio je gosp. Ing. Iva- čić kao obično vrlo dobro. Gosti ni- jesu bili suđenjem zadovoljni, što su izržavali čestim prigovaranjem, Htje- li su izravnati pa makar iz čistog offsiđe-a. Sudac je bio drugog mišlje- nja, pak se nijesu složili. Inače jedna onako dobra momčad, pak nezna ba- cati loptu iz auta! Mi smo se tome čudili, oni isto, dok je sudac sa bla- ženim osmjehom svaki put odsvirao slobodni. udarac. Finale S, N, P. Čitamo u Zagrebačkom Športu, da je finale S. N. P. riješeno na stolu, budući je Jug dobio 2 mjeseca kazne što je igrao sa neverificiranim igra- ćem. Tako je finale J, Š. K. Hajduk — ŠK. »Jug« završilo sa rezultatom 3:0, DANAŠNJE PLIVAČKO NATJE- CANJE. Danas točno u 5 i po sati po podne početi će prvo plivačko natjecanje sa dve Water-polo utakmice, Konkurencija na pojedinim tačka- ma je velika te će biti oštra borba. Polo momčadi nastupaju: »Pena- a pi A haa PA dg aj sA pitaj hanja ri papanje ipo jaa? op goog sepsju kia Pam pr jaA o grig x ? | u hotelu | hof nj ass om j a i 1 i i 1 zi ai am Ba a ughaPapPnp Paga po e masa Športska natiecanja. tur« 2 (Stipković-Legaz, Škrabo-Ki- sić-Radoš. Ljubišić, Kipre) »Jug« 2 (Bjedadinović-Ratković, Fabris-Zlo- šilo-Baletin-Budmani, Štuk.) Dok će Š. K. Penatur nastupiti: Šišević-For- tumić, Devo-Bošković-Tudorić, Joka nović, Ilić, boje »Jug-a« branit će: Drobnić-Merlo, Zakarija-Roš-Glušće- vić, Depolo, Braida. Svakako biti će Water-polo najljepša tačka raspore- da, jer obe momčadi koje prvi put nastupaju nastojati će svim silama da steknu simpatije gragjanstva. Natjecanje će početi, kako je jav- ljeno, točno u 5. i po sati, kada više nema sunca na Porporeli tako da će gledaocima biti i s te strane ugodno, te će trajati do 7 i po sati. IZLUČNO NATJECANJE ZA PC- LAZAK PLIVAČA NA OLIMPI- Gornje natjecanje vršilo se 19. o mj. na Sušaku. Postignuti rezultati nisu zadovoljajući, i netačni su bu- dući su pruge bile krivo mjerene ie su klivači za svakih 100 m, plivali 103 m. Od plivača osobito su se istakli: Spličanin Roje, koji je pobjedio na 1500 m, u vremenu od 26' 57" i ma 400 m, 6' 58",. Smokvina (Sušak) 100 m, (103 m.) 1' 17". Najljepša tač- ka bili su umjetni skokovi koje ie najpreciznije izveo Grilc (Sušak). Skakalo se 10 skokova sa 3. m. i po dva skoka iz tornja od 5 i 10 m. U Water-polo je Viktorija (Sušak) lakoćom tukla Hašk Zagreb 2:0, i ako su većinom Sušačani igrali sa 6 ljudi. ž Veoma nas čudi, da funkcioneri sa veza nisu tačno prugu izmjerili jer je škandal kada plivači imadu pli- m. izlazi 45 m. te se tako postavlja slabi rezultat. Pepeo vje sro ve “7.4 Ar ja naa ag JN SIJELO DRUŠTVA STRANACA » Cercle des etrangers“ ; sa svim atrakcijama francuske rivijere nalazi se »Lapad“ Dnevni koncerat u bašći Članske karte izdavaju se počam od 9 s. na večer. 1438 o s ke ići bh kiss Pa, A Pu inte pdofasse Pu tus s" an And Ny m7 vat dulju prugu, što na pr. kod 1500 - Ko želi naravno Dalmatinsko vino ka Koos rakije, šlivovice na malo i veliko, neka pohodi podrum SNI o i Rizling, Žilavku, Proseco, lozove JADRAN“ Export u Gružu — JANKO GR ARUŠIĆ ————— uš Nj sd jina