Broji26. koju ne smijemo mimoići a to je: da živa ima! sposobnost da rastapa ko- vine, Dapače zna se, da živa, koja dolazi u trgovinu nije nikada čista, nego ima u tragovima i drugih ko- vina. Može se doduše očistiti ali su Pri tome silne zapreke tako da se može reči — da je ona kao takova već dragocjena tvar. Vjerojatno mo- že se pretpostaviti da bi živa mogla »DUBROVAČKI LIST. imati u sebi dispergiranog zlata, koji pri pokusu zaostaje a onda je suviš- no o pronalasku pričati, Treba dak- le ostaviti budućim danima što će da bude. Pa ako li i istina bude, onda će tek pitanje nastati kako će to dje- lovati na socijalne odnošaje u svijetu. Dubrovnik 21. VIL 1924, Ing. P. Z Sa našeg tržišta. ŽITO I BRAŠNO, Cijelu sedmicu vlada na žitnom:tr- žištu upravo divlja hausse, Nova pše- nica, koja je još pred sedmicu dana notirala oko 300 dosegla je jučer kurz od 360; porast od početka kam- panje iznaša već više od Din. 1.— po kg. Situacija podpuno nejasna, povi- šica se pripisuje sve većma razočara- nju u žetvi, slabom kvalitetu žita i velikim kupovihama pšenice, koja se kod nas za račun inozemstva obavlja. Novosadska Produktna burza noti- rala je 24, ov. mj.: Brašno br, 0/550—580, pšenica 360, kukuruz 260, kukuruz za August 267,50, nova pšenica za August-Sep- tembar 355-—360, sve franko vojvodj, ulovar. stanica, isplata uz duplikate teret, listova, Veliki mlinovi — u nemogućnosti da dobave brzo potrebite količine pšenice, nadalje uz nemogućnost real- ne kalkulacije. jer se cijene mijenjaju skoro svake ure, ograničili su prodaje na malene kvantitete ili su sasvim obustavili prodaju dok se situacija ne rasčisti, dok mali mlinovi melju sada poglavito na ušur, pak nemaju nika- kovih zaliha, Cijene su u suglasnosti sa cijenama žita dnevno povisivale, Prvoklasni vojvodjanski mlinovi bi- lježe danas: 0/580, 1/540, 5/475, 6/410, franko vojvodjanska utovarna stanica. is- plata uz duplikat teret. listova, U Gružu su zalihe žita i brašna minimalne, pšenice u opće nema, ku- kuruza vrlo malo, a zalihe brašna su takodjer sasvim malene. Današnje cijene su: Pšenica —, kukuruz 345, franko obala Gruž mjera u Gružu, prvokla- sno domaće brašno 0/665, 1,625, 5/560 6/500, Talijansko brašno br. 00/6565. za kruh br. 4450, sve franko obala Gruž. KOLONIJALNA ROBA, Na tržištu kolonijalne robe dana vlada postojana hausse. Šećer. Cijena. za čeho-slovački kristal i kocke su dosta čvrste te, notiraju za promptnu robu Lstg: 28."'."., a kocke Lstg. 30.10." U Gružu se trguje oca- rinjena promptna roba _ kristal. Din. 19, kocke 20.75 po kg. Drugčije stoji stvar za šećer nove kombinacije Ok- tobar-Decembar, Cijene ovom arti- klu su mnogo niže, ali ne za prompt- nu robu, te notiraju: Češka roba za predaju Decembar: Kristal Lstg. 19.7.5, a kocke 21,5, Za java robu, otprema Oktobar-De- cembar iz mjesta produkcije traži se danas Lstg, 19. Za kasniju predaju uopće je artikl zanemaren, Domaće tvornice nugjaju šećer za novu kam- panju kristal Din, 16., kocke Din, 18., ocarinjeno franko Gruž, Kata, Za ovajarlikl koliko stara roba još na skladištu, toliko roba za otpremu iz Brazila, slabe je kvalitete, a sva- kim danom povisuju cijene tako da je nemoguće naći pravo orijentiranje za ovih Oktobar- nit jest onaj Majke što ujedinjuje četiri drame: Ekvinocijo, Smrt majke Jugo- vića, Lazarevo Vaskresenje i Impera“ trix, u veliku tetralogiju. I skupu ovih četiriju drama mogla bi se dodati Dubrovačka Trilogija, ne toliko po kreaciji Pavline majke, nego jer u radnji dršće žalba za“ promašenim materinstvom. Ali većma nego sim- bol Vojnović je stvorio lik gdje se odrazuje u mnogim značenjima iz kojih se izvija pojam Majke, velik uzor: sama auktorova majka, Tako se poštovanje majke sljubljuje s kultom predaja. Na jedno i drugo kao na visok pjedestali naslanja se umje- .tnost Našega, Ovoj dvostrukoj i vrlo žarkoj religiji prošlosti dobrin. dijelom je povjeren s jedne i s dru- ge strane uska _ prostora srpskohr- vatskog jezika Vojnovićeva slava. kada 1917. o Vojnovićevoj 60-godi šnjici prijatelji i poklonici stadoše sa- kupljati njegove članke. raspršane po novinama i književnim smotrama, dođoše na misao da ovim odlomcima dadu natpis »>Mozaik«. Ali se ime ne svidje piesniku koji ga pretvori u na- ziv »Akordi«, Riječ je tačna, ali ni- je dovoljna da karakteriše razna ob- ličja Vojnovićeva književnog rada. Buđući da »Akordi« u njegovim djeli- ma nijesu proizvod jednostavnih har- mionija, već potječu iz novih i smjelih kombinacija, još više iz brojnih kon- trasta i disonanca, i baš je u tom čar Vojnovićeve umjetnosti: Bezaz- lenost i utančana profinjenost; veri“ zam i misticizam; patetičan zanos i stidljivo natezanje; religiozno pa- žljivo slušanje »mučaljivih pozdrava što mrtve stvari šalju začudenoj naravi« (Stari grijesi, str, 35.) i nasla. đivanje u urliku oluje (Akordi, str,68.) i kliktanje životu i smirenje u, sjet- nim vizijama prošlosti: isto su takve disonance koje se kroz »crescemdo« i »diminuendo« praćene skoro »Ieitmotiva«, u kojem je toliko po- mirljive_ dobrote kontraksta, raspli- K* niuju u harmonične akorde. Kontra- sti i fuzija što nalaze, valjda, svoje lumačenie u domorodnom i obitelj- skom ambijentu pjesnika, I njegova unijetnost ima svoje značenje (simbol). u cnom Dubrovniku »odakle jednim skokom izlazimo: s“ vidika skladnog ' arhitektonskog renesansnog svijeta i humanističke stege duševnog mu rit- nia, u bijednu pustoš opljačkanog i popaljenog osmanskog Istoka«. 1 gdje se, ipak, »ta, naoko nesavladiva opreka dojmova i pogleda malo po- malo, u pratnji vječne sinfonije čez- nuća morskog pljuskanja, slila s ne- iskorjenivom snagom jedne žilave ljudske rase ugmiježđene, svim (ra. govima životnoga prkosa, u lice sun- čane raskoši Italskoga genija, a us- red klisura«, I gdje je još »ta jednostavna harmonija u dishbarmoniji tolikog svi- jetla i tolike tmine obavila svu onu gordost kamenitih profila, arhitek- tonskih motiva blagoslovnom . milo+ štom bor, maslina i čempresa ,. (Iz predigre »Maškarate ispod. loš plja«. d : Ugodno je završiti ovim novije nim, ali divnim avtokomentarom, | ar Preveo profesor Baro «380 od f rupa očajničkih hercegovačkih | je nekakova uš u Brazilu pokvarila rebui moguće je da tamošnji politi: čki nemiri djeluju na cijenu. U Gružu se trguje ocarinjena roba: Rio od Din. 43—46 prema vrsti, bolji Santos 48—50. Din ; Pirinač, Za ovu robu cijene su dB čvrste, Nova talijanska roba stići će na trži- šte tek koncem Oktobra te sui nove kvotacije vrlo čvrste daleko. više ne- go li prošle godine. Uslijed toga ne- ma izgleda da bi cijene nazadovale. U Gružu se trguje indijska roba od Din. 7,75 do 8.60, prema vrsti. Tali- janski pirinač od Din. 8.10 do 10.60. Maslinovo ulje, povoljni, te i ako je mjestimice rod izdao, u prosjeku se računa 'na jedan dobri srednji rod ako ostane i dalje povoljno vrijeme. Stare robe imade jako malo i stoji u čvrstim rukama. te se trguje od_ Din. 22—22.50 franko Gruž: BUHAČ, I ako cijene znatno popustile izvoz je potpuno zastao, budući inozemstvo ne pokazuje interesa za našu robu, Japan koji ove godine posjeduje ve- like količine buhača nudi sve to jef- > ovaj artikl, Možda j je tome uzrok što. Izgledi za novu berbu su još uvijek m7 monos ag. oro ž š š Strana 3. tinije svoj prdizvod, koji sada notira Dolara 50 za 100 kg. Cif. New-York, Sve dokle kod nas se: cijene budu držati iznad Japanskih, isključeno je da može nastupiti veća. potražnja i oživiti izvoz, rozilidad Japan posjeduje ove godine robe u tolikoj množini da može potpuno na- miriti svjetsku potrošnju, tako da Dalmatinski. proizvod igrati će vrlo malu ulogu kod razvitka cijena, Japanski proizvoditelji i kod sada- šnjih cijena nalaze dobre zarade, bu- dući iste. stoje još znatno više nad predratnim cijenama, dočim naši pro- izvoditelji ne mogu da zaborave na , visoke cijene zadnjih triju godina, i Boje još neostvarive želje. i Općenito vlada kod nas slaba pred- rasuda o Japanskome buhaču, što nam se može kasnije štetno da osveti. . Kolikogod se mi umišljamo o ne- kim osobitim svojstvima našeg pro- izvoda, to mu. ipak. Amerikanski. tvorničari ne daju nikakovu prednost, budući se Japanski pokazao da u kvaliteti i učinku ne zaostaje za na- šim, toga radi u svijetu ste to više se traži budući cijenom povoljniji, | : Nominalna cijena kod nas Din. 40/43, za slabiju, 44/47: bolju vrst, Svi su izgledi da će i kod nas cijene mo- rati još nazadovati. SP ugi ofkapaka ( L ( Ston des etrangers" sa svim srakoijana francuske rivijere nalazi se SIJELO DRUŠTVA. STRANACA u hotela “, Lapad“ Clanske karte izdavaju se počam od'9':s. na večer. L Dnevni a u bašći 14319) rei i OPĆINSKA KAFANA | Novaković Gjildo - Dubrovnik- 1/26 bu i) JMAATONM in | KLIMATSKO MORSKO i Sunčano liječilište i oporavilište Cavtat kod Dubrovnika. Ik PUTNIK“ “ Akcionarno društvo za saobraćaj “putnika i Turista tit Pu 2 ZASTUPSTVO U. DUBROVNIKU. U gradskoj biljetarnici ,PUTNIK 5“ Placa Kralja Petra. Telefon 85. prodavaju se putničke karte za “sve željezničke vozove. Tourist- Giga |: % iha-Cavtat Telegi“ 7 Teleton inter u Kraljevini. Srba, Hrvata, i Slovenaca Biljetarnica je otvorena od 8 do 12 i od:15 do 19s.,'u. nedjelju i <“ svetačne “dane samo od 9. do 11 sati. ji Biljetarmice Putnika“ postoje još u Beogradu. Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i u Splitu. Vlastito kupalište sa najsitnijim pijeskom (i posebno uređenim sunčaonama. Tuberkuloza“ pluća isključena. Komunikacija sa Dubrovnikom dva puta dnevno automobilom 21 parobrodom Automobil na zahtjev Cijene. umje rene. Žension od D. 100.-— na više. Tražite pri ospekte: 12/26 IK Ljekarnu na Pima kot Hotel Imporinla: T zam BE ONAPRODAJU ati | 1 ' prostrana i jedna mala VILLA uz kolni put na krasnom položalu u “ DUBROVNIKU, novo sagragjene sa svakim modernim Konfortom i % perivojima. Useljenje može uslijedit e Ž informacije obrati! se pismeno pot. 41/26 < =