Broji26.

koju ne smijemo mimoići a to je: da
živa ima! sposobnost da rastapa ko-
vine, Dapače zna se, da živa, koja
dolazi u trgovinu nije nikada čista,
nego ima u tragovima i drugih ko-
vina. Može se doduše očistiti ali su
Pri tome silne zapreke tako da se
može reči — da je ona kao takova
već dragocjena tvar. Vjerojatno mo-
že se pretpostaviti da bi živa mogla



»DUBROVAČKI LIST.

imati u sebi dispergiranog zlata, koji

pri pokusu zaostaje a onda je suviš-

no o pronalasku pričati, Treba dak-
le ostaviti budućim danima što će da
bude. Pa ako li i istina bude, onda
će tek pitanje nastati kako će to dje-
lovati na socijalne odnošaje u svijetu.
Dubrovnik 21. VIL 1924,
Ing. P. Z



Sa našeg tržišta.

ŽITO I BRAŠNO,

Cijelu sedmicu vlada na žitnom:tr-
žištu upravo divlja hausse, Nova pše-
nica, koja je još pred sedmicu dana
notirala oko 300 dosegla je jučer
kurz od 360; porast od početka kam-
panje iznaša već više od Din. 1.— po
kg. Situacija podpuno nejasna, povi-
šica se pripisuje sve većma razočara-
nju u žetvi, slabom kvalitetu žita i
velikim kupovihama pšenice, koja se
kod nas za račun inozemstva obavlja.

Novosadska Produktna burza noti-
rala je 24, ov. mj.:

Brašno br, 0/550—580, pšenica 360,
kukuruz 260, kukuruz za August
267,50, nova pšenica za August-Sep-
tembar 355-—360, sve franko vojvodj,
ulovar. stanica, isplata uz duplikate
teret, listova,

Veliki mlinovi — u nemogućnosti
da dobave brzo potrebite količine
pšenice, nadalje uz nemogućnost real-
ne kalkulacije. jer se cijene mijenjaju
skoro svake ure, ograničili su prodaje
na malene kvantitete ili su sasvim
obustavili prodaju dok se situacija ne
rasčisti, dok mali mlinovi melju sada
poglavito na ušur, pak nemaju nika-
kovih zaliha,

Cijene su u suglasnosti sa cijenama
žita dnevno povisivale,

Prvoklasni vojvodjanski mlinovi bi-
lježe danas:

0/580, 1/540, 5/475, 6/410, franko
vojvodjanska utovarna stanica. is-
plata uz duplikat teret. listova,

U Gružu su zalihe žita i brašna
minimalne, pšenice u opće nema, ku-



kuruza vrlo malo, a zalihe brašna su
takodjer sasvim malene.

Današnje cijene su:

Pšenica —, kukuruz 345, franko
obala Gruž mjera u Gružu, prvokla-
sno domaće brašno 0/665, 1,625, 5/560
6/500, Talijansko brašno br. 00/6565.
za kruh br. 4450, sve franko obala
Gruž.

KOLONIJALNA ROBA,

Na tržištu kolonijalne robe
dana vlada postojana hausse.

Šećer.

Cijena. za čeho-slovački kristal i
kocke su dosta čvrste te, notiraju za
promptnu robu Lstg: 28."'."., a kocke
Lstg. 30.10." U Gružu se trguje oca-
rinjena promptna roba _ kristal. Din.
19, kocke 20.75 po kg. Drugčije stoji
stvar za šećer nove kombinacije Ok-
tobar-Decembar, Cijene ovom  arti-
klu su mnogo niže, ali ne za prompt-
nu robu, te notiraju:

Češka roba za predaju
Decembar:

Kristal Lstg. 19.7.5, a kocke 21,5,
Za java robu, otprema  Oktobar-De-
cembar iz mjesta produkcije traži se
danas Lstg, 19. Za kasniju predaju
uopće je artikl zanemaren, Domaće
tvornice nugjaju šećer za novu kam-
panju kristal Din, 16., kocke Din, 18.,
ocarinjeno franko Gruž,

Kata,

Za ovajarlikl koliko stara roba još
na skladištu, toliko roba za otpremu
iz Brazila, slabe je kvalitete, a sva-
kim danom povisuju cijene tako da je
nemoguće naći pravo orijentiranje za

ovih

Oktobar-



nit jest onaj Majke što ujedinjuje četiri
drame: Ekvinocijo, Smrt majke Jugo-
vića, Lazarevo Vaskresenje i Impera“
trix, u veliku tetralogiju. I skupu ovih
četiriju drama mogla bi se dodati
Dubrovačka Trilogija, ne toliko po
kreaciji Pavline majke, nego jer u
radnji dršće žalba za“ promašenim
materinstvom. Ali većma nego sim-
bol Vojnović je stvorio lik gdje se
odrazuje u mnogim značenjima iz
kojih se izvija pojam Majke, velik
uzor: sama auktorova majka, Tako se
poštovanje majke sljubljuje s kultom
predaja. Na jedno i drugo kao na
visok pjedestali naslanja se  umje-
.tnost Našega, Ovoj dvostrukoj i
vrlo žarkoj religiji prošlosti dobrin.
dijelom je povjeren s jedne i s dru-
ge strane uska _ prostora  srpskohr-
vatskog jezika  Vojnovićeva slava.
kada 1917. o Vojnovićevoj 60-godi
šnjici prijatelji i poklonici stadoše sa-
kupljati njegove članke.  raspršane
po novinama i književnim smotrama,
dođoše na misao da ovim odlomcima
dadu natpis »>Mozaik«. Ali se ime ne
svidje piesniku koji ga pretvori u na-
ziv »Akordi«, Riječ je tačna, ali ni-
je dovoljna da karakteriše razna ob-
ličja Vojnovićeva književnog rada.
Buđući da »Akordi« u njegovim djeli-
ma nijesu proizvod jednostavnih har-
mionija, već potječu iz novih i smjelih
kombinacija, još više iz brojnih kon-
trasta i disonanca, i baš je u tom
čar Vojnovićeve umjetnosti: Bezaz-
lenost i utančana profinjenost; veri“
zam i misticizam; patetičan zanos
i stidljivo natezanje; religiozno pa-
žljivo slušanje »mučaljivih pozdrava





što mrtve stvari šalju začudenoj
naravi« (Stari grijesi, str, 35.) i nasla.
đivanje u urliku oluje (Akordi, str,68.)
i kliktanje životu i smirenje u, sjet-
nim vizijama prošlosti: isto su takve
disonance koje se kroz »crescemdo«
i »diminuendo« praćene skoro
»Ieitmotiva«, u kojem je toliko po-
mirljive_ dobrote kontraksta, raspli- K*
niuju u harmonične akorde. Kontra-
sti i fuzija što nalaze, valjda, svoje
lumačenie u domorodnom i obitelj-

skom ambijentu pjesnika, I njegova

unijetnost ima svoje značenje (simbol).

u cnom Dubrovniku »odakle jednim

skokom izlazimo: s“ vidika skladnog '

arhitektonskog renesansnog svijeta i
humanističke stege duševnog mu rit-
nia, u bijednu pustoš opljačkanog i
popaljenog osmanskog  Istoka«. 1
gdje se, ipak, »ta, naoko nesavladiva
opreka dojmova i pogleda malo po-
malo, u pratnji vječne sinfonije čez-
nuća morskog pljuskanja, slila s ne-
iskorjenivom snagom jedne žilave
ljudske rase ugmiježđene, svim (ra.
govima životnoga prkosa, u lice sun-
čane raskoši Italskoga genija, a us-
red
klisura«, I gdje je još »ta jednostavna
harmonija u dishbarmoniji tolikog svi-
jetla i tolike tmine obavila svu onu

gordost kamenitih profila, arhitek-

tonskih motiva  blagoslovnom . milo+
štom bor, maslina i čempresa ,.
(Iz predigre »Maškarate ispod. loš
plja«. d :
Ugodno je završiti ovim novije

nim, ali divnim avtokomentarom, |

ar



Preveo profesor Baro «380

od f

rupa očajničkih hercegovačkih |





je nekakova uš u Brazilu pokvarila
rebui moguće je da tamošnji politi:
čki nemiri djeluju na cijenu.

U Gružu se trguje ocarinjena roba:

Rio od Din. 43—46 prema vrsti,
bolji Santos 48—50. Din ;

Pirinač,

Za ovu robu cijene su dB čvrste,
Nova talijanska roba stići će na trži-
šte tek koncem Oktobra te sui nove
kvotacije vrlo čvrste daleko. više ne-
go li prošle godine. Uslijed toga ne-
ma izgleda da bi cijene nazadovale.

U Gružu se trguje indijska roba od
Din. 7,75 do 8.60, prema vrsti. Tali-
janski pirinač od Din. 8.10 do 10.60.

Maslinovo ulje,

povoljni, te i ako je mjestimice rod
izdao, u prosjeku se računa 'na jedan
dobri srednji rod ako ostane i dalje
povoljno vrijeme. Stare robe imade
jako malo i stoji u čvrstim rukama. te
se trguje od_ Din. 22—22.50 franko
Gruž:

BUHAČ,

I ako cijene znatno popustile izvoz
je potpuno zastao, budući inozemstvo
ne pokazuje interesa za našu robu,
Japan koji ove godine posjeduje ve-
like količine buhača nudi sve to jef-

>

ovaj artikl, Možda j je tome uzrok što.

Izgledi za novu berbu su još uvijek



m7 monos ag. oro ž š š

Strana 3.

tinije svoj prdizvod, koji sada notira

Dolara 50 za 100 kg. Cif. New-York,

Sve dokle kod nas se: cijene budu
držati iznad Japanskih, isključeno je
da može nastupiti veća. potražnja i
oživiti izvoz, rozilidad

Japan posjeduje ove godine robe u
tolikoj množini da može potpuno na-
miriti svjetsku potrošnju, tako da
Dalmatinski. proizvod igrati će vrlo
malu ulogu kod razvitka cijena,

Japanski proizvoditelji i kod sada-
šnjih cijena nalaze dobre zarade, bu-
dući iste. stoje još znatno više nad
predratnim cijenama, dočim naši pro-
izvoditelji ne mogu da zaborave na ,
visoke cijene zadnjih triju godina, i
Boje još neostvarive želje. i

Općenito vlada kod nas slaba pred-
rasuda o Japanskome  buhaču, što
nam se može kasnije štetno da osveti.
. Kolikogod se mi umišljamo o ne-
kim osobitim svojstvima našeg pro-
izvoda, to mu. ipak. Amerikanski.
tvorničari ne daju nikakovu prednost,
budući se Japanski pokazao da u
kvaliteti i učinku ne zaostaje za na-
šim, toga radi u svijetu ste to više se
traži budući cijenom povoljniji, | :

Nominalna cijena kod nas Din.
40/43, za slabiju, 44/47: bolju vrst, Svi
su izgledi da će i kod nas cijene mo-
rati još nazadovati.





SP ugi ofkapaka
(

L

(



Ston des etrangers"

sa svim srakoijana francuske rivijere nalazi se

SIJELO
DRUŠTVA. STRANACA

u hotela “, Lapad“



Clanske karte izdavaju se počam od'9':s. na večer.

L Dnevni a u bašći





14319)



rei i

OPĆINSKA KAFANA |

Novaković Gjildo - Dubrovnik-

1/26
bu i)



JMAATONM in

| KLIMATSKO MORSKO

i




Sunčano liječilište i oporavilište

Cavtat kod Dubrovnika.

Ik

PUTNIK“ “ Akcionarno društvo za saobraćaj “putnika i Turista tit
Pu 2

ZASTUPSTVO U. DUBROVNIKU.
U gradskoj biljetarnici ,PUTNIK 5“ Placa Kralja Petra. Telefon 85.

prodavaju se putničke karte za “sve željezničke vozove.

Tourist- Giga

|:
%

iha-Cavtat





Telegi“

7

Teleton inter

u Kraljevini. Srba, Hrvata, i Slovenaca

Biljetarnica je otvorena od 8 do 12 i od:15 do 19s.,'u. nedjelju i <“
svetačne “dane samo od 9. do 11 sati. ji
Biljetarmice Putnika“ postoje još u Beogradu. Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i u Splitu.








Vlastito kupalište sa najsitnijim
pijeskom (i posebno uređenim
sunčaonama. Tuberkuloza“ pluća
isključena.
Komunikacija sa Dubrovnikom
dva puta dnevno automobilom 21
parobrodom

Automobil na zahtjev Cijene. umje rene.
Žension od D. 100.-— na više.
Tražite pri ospekte:

12/26

IK



Ljekarnu na Pima kot Hotel Imporinla:





T zam





BE ONAPRODAJU ati | 1
' prostrana i jedna mala VILLA uz kolni put na krasnom položalu u
“ DUBROVNIKU, novo sagragjene sa svakim modernim Konfortom i %
perivojima. Useljenje može uslijedit e Ž
informacije obrati! se pismeno pot.









41/26 <

=