Strana 2.

Učiteljski kongres u Dubrovniku.

U nizu zborova različnih staleških
udruženja u Jugoslaviji ističu se mi-
mo sve ostale svojim obujmom i svo-
jim utjecajem na toliko nužnu đušev-
nu asimilaciju jugoslovenskog naro-
da učiteljski kongresi,

Sastanci naših učitelja, koji u mje-
stu zborovanja okupljaju po dvije tri
hiljade nastavnika, što su u svagda-
njem najintimnijem duševnom  dodi-
fu.s narodom glavni saradnici pri
stvaranju prosvjetne i političke  ori-
jentacije širokih društvenih razreda,
nemaju čisto staleške svrhe ni klas-
noga karaktera, Nije bitan uspjeh
ovih sastanaka u raspravi školskih
i staleških pitanja ni u rezolucijama,
koje obilježuju samo formalno apri-
oma stajališta staleških zborova.
Mnogo je širi utjecaj, što ga ovi
zborovi vrše na duh i mišljenje svo-
jih učesnika time, što se na jednom
mjestu stiču heterogeni skupovi in-
teligentnih narodnih radnika, gdje se
upoznavaju i zbližuju i po naravi du-
ševnoga mehanizma prisvajaju jedin-
stvenije poglede, jedan drugome u
mnogostrukoj izmjeni dajući svoje,
ublažujući oprečnosti i stvarajući dru-
štvo homogenije i jače po duhovnome
jedinstvu, koje će se osjetiti u pros-
vjetnom radu u školi i izvan škole,

Krajem augusta o, g. 4. Kongres
Udruženja  Jugoslovenskih Učitelja
okupiće u Dubrovniku množinu na-
rodnih prosvijetitelja iz svih krajeva
Jugoslavije. Nije potrebno naglasiti,
koliko se time Dubrovnik izdvaja iz
reda ostalih jugoslavenskih gradova
i koliko je značenje ovoga zborova-

r

Do «i preko j
VL _ »DUBROVAČKI LIST«
WU au

Sresa, uzgajači i nastavnici mladeži
naše, koji će ubrzo iza Kongresa u
školama svojim zateći možda stoti-
nu hiljada mladih Jugoslovena, poni-'
jeće iz Dubrovnika sjećanja, ponijeće
lijepe vidike i bratske susrete, po-
nijeće znanje o našem primorju i o
svemu, što će im se moći pokazati 1
reći o gradu, u kojemu se do današ-
njega dana sabraše najbolje tradici-
je prosvjete, slovinstva i jugosloven-
stva,

Dubrovnik će biti poznatiji, draži.
Grad naš, bogat prošlošću i tragovi-
ma te prošlosti, i sada će prinijeti
koju misao, koju stvarnost izgradnji
našega jedinstva. On je zajedničko
dobro cijele Jugoslavije, on će sa svo
jim vrijednostima, sa. svojim ljepota-
ma biti prikazan u stotinama, u hi-
ljadama škola na sva četiri kraja na-
še prostrane otadžbine, on će i ti-
me pojačati svoju gravitaciju i pažniu
naroda našeg prema ovoj prelijepoj
tački naše obale,

Građani dubrovački, ponosni s
osobito pažnje, koja se &vim zborom
iskazuje gradu sv. Vlaha, znaće oci-
jeniti znamenitost ovoga sastanka.
Oni će i svojom  predusretljivošću
i gostoljubivošću pokazati, koliko
cijene školu i prosvjetu, što ima da
naš jedinstveni narod izvede na put
ravniji i vidniji, na put boljega čov-
ještva i umnijega života, oni će po-





preduzimanje radova na izgradnji tu-
nela, kojim će se presušiti Jezero; u
samom mestu započima se gradnjom
javne čatrnje od 6000 hl; u Rastoku
izvršavaju se opravci na napravama
navodnjavanja polja i produljuju se
natapni kanali. U Gradcu izvadja se
rekonstrukcija zahvata vrela vodo-
voda, a u Zaostrogu opravak ošteće-
nih naprava regulacije potoka sa iz-
gradnjom jednog mosta te produlie-
nje i opravak vodovoda, U Orebiću
upućen je rad rekonstrukcije vodo-
voda, a dovršene su već sve pred-
radnje za izgradnju reservoira u Kor
čuli i čatrnje na otoku Badija, što ima
da započne ovih dana istodobno sa
radovima opravka tunela u Blatu i
produljenja odvodnih kanala u polju.
U Župi Dubrovačkoj izvadjaju se ra-
dovi na usavršavanju regulacije poto
ka, izgradnji jednog mosta u Petrači,
te na osiguranju odrona u Makošima.

Broj 26.

Radovi asanacije Reke Dubrovačke
skoro će se dovršiti, nakon česa ima
da slede asanacijone radnje u Ku-
parima, Za čatrnju učelopeku udele.
na je opštini subvencija. Sad se pak
radi na dovršenju predradnja za upu-
ćenje radova na vodovima u Cavtatu
Grudi i Dragljanima, sanaciji Mljeta,
te na uredjenju voda u Brelima,
Podacima, Konavoskom polju i dru-
gdje.

Svi su krediti po ovogodišnjem
budžetu za hidrotehničke radove u
ovoj oblasti već stavljeni na raspola-
ganje Velikom Županu, a k tome su
mu odobrene i vanredne sume, čime
je omogućeno da se bar donekle izi-
dje u susret iznetim molbama i že-
ljama stanovništva u pogledu zado-
voljavanja njegovih potreba hidroteh-
mičke prirode, potreba, koje su us-
lov za socijalni i ekonomski napre-



dak tog stanovništva.



Ovih dana raširila se vijest čita-
vim svjetom, da je prof. Dr, A. Miet-
he — upravitelj fotohemejskog labs-
ratorija na zvjezdarni berlinske viso-
ke tehničke škole i nekadašnji nje-
zin rektor zajedno sa njegovim asi-
stentom Dr, Stammreich-om otkrio
u ostatcima živinih lampa, sa kojima
se već duže vremena služio — čisto
kristalno zlato. O njihovom najpr-
vom pronalasku nijesu nikome priča-



kazati, da u ovome gradu nijesu umr-
le tradicije dnevnoga i postojanoga
poštovanja i ljubavi prema slobodi
i prvim čuvarima slovinske slobode
i prosvjetnim radnicima — narod-



nja po sam naš grad. Učesnici kon-

nim učiteljima.



Hidrotehnički radovi u dubrov. oblasti.

Prema propisma zakona o opštoj
upravi i o podeli zemlje na oblasti
preneti su u maju tek. god. svi pos-
lovi po službi voda u Dalmaciji u
“nadležnost Velikog Župana odnos-

“nih oblasti. Nova je organizacija ove

službe u Dubrovačkoj oblasti već
ustrojena i redovno funkcijoniše, te
je Veliki Župan po podregjenom mu



O IVU VOJIN

Talijanski napisao G MAVER, univ. prof. u Padovi. (7)

Dignete li Vojnovićevim dramama
ovu pratnju, sada diskretnu i koja
nam sa sordinom šapuće nov motiv,
a sada opet jaču i snažniju, da pod-
vuče bolje radnju, koja je narasla do
glavnih taktova; dignete li ovaj raz-
govor sa stvarima, sa licima, sa či-
taocem, s glumcima, i to što on pre-
uzimlje na neki način, s prijatnom
postojanošću, ulogu  pozorišnog  u-
pravnika, vi ćete oduzeti ovim dram-
skim radnjama elemenat, koji je pri-
jeko potrebit njihovu intimnom ure-
daju, kao što su prijeko potrebiti
najsnažnijoj umjetnosti drugih dran-
skih pisaca reski izrazi ili ispreple-
tanje mudrih zapleta ili sudaranje
suprotnih karaktera.

U ovome Vojnovićevu bogatstvu
zapravo se razotkriva njegovo unu-
tarnje  saživljavanje sa vlastitim
tvoreninama, zbog kojih se on, na
puštajući dijalog odveć objektivan,
utječe obliku koji je zapravo subjek-
tivniji. Ali, istodobno, jeste odaleči-
vanje od običnijeg dramatskog obli-
ka, da se približi još više mutarnjoj
drami; jeste da hoće prisustvovati
emocijama, koje iščezavaju, ispitivati
osjećaje, kada se bude i blijede, za-
držati ove bježeće časove, u kojima
kao da se zgušćuje sav život pojedi-
naca i naroda. (A. Voltolini, u stu-
diji: Uno scultore balcanico Ivo Voj-

hidrotehničkom odeljku već uputio
u svim srezovima razne hidrotehnič-
ke radove na snabdevanju vodom za
piće, melioraciji i asanaciji zemljišta
te uredjenju potoka.

Tako su — kako doznajemo. —
upućeni već sledeći radovi: u Vrgor-
cu dovršava se put iz Jezera na drž.
cestu u Dusini, što je potrebno za



JNOVIĆU.

nović IRassegna contemp. VL 1913.
pg. 788.), koji vidi utjecaj D' Annun-
zia, nazivlje ove didaskalije »novelle,
poesie e quadri veri«.)

Sve ovo nesumnjivo razotkriva
jedno izrazito nagnuće za dramatsku
umjetnost, a u isto doba je afirmacija
samostalnosti naprama njezinim tra-
dicijonalnim oblicima. Ne može se
naprotiv kazati, da sve Vojnovićeve
drame daju ono nerazdrješivo jedin-
stvo, što je svojina najvećih dramat-
skih pisaca, Ali ono što ne v
drame, uzete za se i
žini, vrijedi u najvećoj
























jedine »činove«, što
ktnosti besprijekorne
toga (a možda da je s
du jednog i drugog. čil
mlitavo), dijelovi, u ki
njegove drame, udalju
manje od normalnog ok
nova, koji pripravljaju
razrješuju zapletaje, po
re i napokon, rješava
»Imperatrix«). Stoga ne
ste. Odavle potječe, a
da bude originalan pod
nastojanje, da izbjegava.
»čin«, zamjenjujući je >
(Smrt majke Jugovića), ]
Ptyhona« (Gospođa sa s Ti

»glavom«  (Lazarevo Vaskresenje

),



li, već počeše od mjeseca aprila neu-
morno da rade konstruiravši za to
posebnu lampu u kojoj su isparivali
živu, dok na posljetku nije im ostala
da tako kažemo kap, u kojoj se na-
lazilo spomenuto zlato. To  rasta-
vljanje žive — utjecajem električne
struje — trajalo je više sati i sva-
kog puta dokazali su u dotičnim
ostatcima — po najboljim naučnim
metodama i to mikrohemijski (što
znači dokazivanje neznatnih  koli-
čina) rečeno zlato, Kako je to nas-
talo, da li utjecajem silne topline ili
djelovanjem elektr. struje, to oni ne
znadu, Svakako kako oni misle, to
bi imao biti prvi slučaj umjetno pro-
mjenjenog atoma žive u zlato. Za

(Maškarate ispod kuplja).

Odatle takoder nadodavanje  po-
sebnih naslova za pojedine činove:
»Snahe«, »Avet«, i »Kosovo« u Maj-
ci Jugovića; »Ono što je Vitale vidio
u crnoj zjenici suncokreta« u (CGos-
podi sa suncokretom, I ovdje bi se
mogli nadodati posebni naslovi poje-
dinih dijelova Trilogije.

Ovo oslobođenje »čina« je uzrok i
posljedica u isto doba čitave arhi-
tekture Vojnovićevih drama, da se
temelje ne toliko, ili bar ne uvijek,
na jedinstvu sadržaja, koliko na je.
dinstvu tona. Pače kada se pokaže
zapletaj, on ili ga izbjegne ili ga obiđe
ili ga riješi brzo, ako bi zapletaj mo-
gao da prekine kadencirani ritam v
drami. Ovo bi jedinstvo spalo lako
u jednoličnost, kada on ne bi bio
izvrstan umjetnik u gradnji, u drami
ili činu, bezbroj varijacija o istom
predmetu. A pomažu ga da dostigne
jedinstvo tona: smjela upotreba je-
zika a osobito dubrovačkog narje-
čja (u tri djela: Ekvinocijo, Dubro-
vačka trilogija, Maškarate ispod ku-
plja), savjestan rad oko stila, koji sam
po sebi oslobođuje njegova djela od
svake pokrajinske grubosti, k tomu
sposobnost, da postigne neposred-
nost izražaja, približujući čine svoj.
stvene njegovu duševnom stanju i
obratno. Vojnovićev jezik, a uzi
mljem riječ u najširem smislu, ima i
tu osobitost, da je izvanredno mu-
zičan i slikovit, Sve njegove drame,






»pojavom« (Imperatrix),

više ili manje, dotiču se melodrame,

Zlato iz žive.

sada se radi o pozitivnom ustanovlje
nju, a budućnost tek će da otkrije —
korist. Da je to tako, najbolje svje-
doče i same riječi pronalazača, koji
vele, da proizvodnja zlata njihovom
metodom, je vrio minimalna a i vr-
lo skupa. Računom ustanovljeno je:
da se proizvede 1 kg. zlata (obzirom
na potrošnju struje) potrebito je 20
milijona maraka prama cijenama vod
ne nijagarske snage, a prama cijeni
električne struje u Njemačkoj staja-
lo bi već 600 milijona maraka, Pre-
ma svemu ovome ne može se za sa-
da ni misliti o nekom gospodarskom
značenju dobijanja zlata, Poznato je,
da i more sadrži jedan procent isto-
ga, ali kakva korist, kad se ne mo-
že to isto zlato dobivati — baš ob-
zirom na trošak i ostale poteškoće.
Valjda će uspjeti pronalazačima da
pojednostavne i pojeltine metod
produkcije rečenog zlata i ako se u



istinu radi o atomskoj rastvorbi ato-
ma; tad bi se moglo i čemu nadati,
jer kako je poznato među zlatom i
živom postoji neka stalna atomska
srodnost. i

Nego ima i jedna druga mogućnost



i gotovo svim ili bar pojedinim dije-
levima ovih pristajao bi dobro nat-
pis »slike«,

Značajno je bez sumnje, da se ne
može, kada bi se i htjelo, analizova-

ti Vojnovićeva umjetnost, a da se:

ne poslužimo analogijama, uzetim s
oblasti glazbe i slikarstva: kao što
se ne mogu čitati njegove drame, a
da se ne osjete kako ključaju, od vre-
mena do vremena, muzični motivi ili
da se pojavljuju slikarski obrisi.

Vojnović nalazi sudaranja i akorde
između vidljivih i zvučnih oblika. U
njegovu načinu izražaja konkretni se
predmeti, kao gterizovani od ove
harmonije, približuju = apstraktnim
predmetima a ovi onima, te se, kadi-
kad, čini, da se jedni i drugi stječu u
jednu jedinu tačku.

Odavle do simbolizma nema nego
korak, I, odista, simbola ima u svim
Vojnovićevim djelima: i od simbola
koji je malko prilijepljen sadržaju
kao obilježje, k simbolu koji se Sa“
Svim istovjetuje sa samom radnjom.

I koliko se više simbolizam proši-
ruje, koliko se više provlači kroz
tisuću pora u sav Vojnovićev pjesni-
čki rad, to se on manje očituje, uje-
dinjen, kao što jest, nerazdvojiv od
samog pjesničkog izražaja (S raznih
razloga ne osvrćem se na dramu
Pročišćujući ili osuđujući protagoni-
Šrješno je ići u potragu za presum-
Ptivnim i preciznim ekvivalentom
Vojnovićevih simbola. Samo jedan je



dini simbol, jasan, razgovjetan i isti-