Strana 2. Učiteljski kongres u Dubrovniku. U nizu zborova različnih staleških udruženja u Jugoslaviji ističu se mi- mo sve ostale svojim obujmom i svo- jim utjecajem na toliko nužnu đušev- nu asimilaciju jugoslovenskog naro- da učiteljski kongresi, Sastanci naših učitelja, koji u mje- stu zborovanja okupljaju po dvije tri hiljade nastavnika, što su u svagda- njem najintimnijem duševnom dodi- fu.s narodom glavni saradnici pri stvaranju prosvjetne i političke ori- jentacije širokih društvenih razreda, nemaju čisto staleške svrhe ni klas- noga karaktera, Nije bitan uspjeh ovih sastanaka u raspravi školskih i staleških pitanja ni u rezolucijama, koje obilježuju samo formalno apri- oma stajališta staleških zborova. Mnogo je širi utjecaj, što ga ovi zborovi vrše na duh i mišljenje svo- jih učesnika time, što se na jednom mjestu stiču heterogeni skupovi in- teligentnih narodnih radnika, gdje se upoznavaju i zbližuju i po naravi du- ševnoga mehanizma prisvajaju jedin- stvenije poglede, jedan drugome u mnogostrukoj izmjeni dajući svoje, ublažujući oprečnosti i stvarajući dru- štvo homogenije i jače po duhovnome jedinstvu, koje će se osjetiti u pros- vjetnom radu u školi i izvan škole, Krajem augusta o, g. 4. Kongres Udruženja Jugoslovenskih Učitelja okupiće u Dubrovniku množinu na- rodnih prosvijetitelja iz svih krajeva Jugoslavije. Nije potrebno naglasiti, koliko se time Dubrovnik izdvaja iz reda ostalih jugoslavenskih gradova i koliko je značenje ovoga zborova- r Do «i preko j VL _ »DUBROVAČKI LIST« WU au Sresa, uzgajači i nastavnici mladeži naše, koji će ubrzo iza Kongresa u školama svojim zateći možda stoti- nu hiljada mladih Jugoslovena, poni-' jeće iz Dubrovnika sjećanja, ponijeće lijepe vidike i bratske susrete, po- nijeće znanje o našem primorju i o svemu, što će im se moći pokazati 1 reći o gradu, u kojemu se do današ- njega dana sabraše najbolje tradici- je prosvjete, slovinstva i jugosloven- stva, Dubrovnik će biti poznatiji, draži. Grad naš, bogat prošlošću i tragovi- ma te prošlosti, i sada će prinijeti koju misao, koju stvarnost izgradnji našega jedinstva. On je zajedničko dobro cijele Jugoslavije, on će sa svo jim vrijednostima, sa. svojim ljepota- ma biti prikazan u stotinama, u hi- ljadama škola na sva četiri kraja na- še prostrane otadžbine, on će i ti- me pojačati svoju gravitaciju i pažniu naroda našeg prema ovoj prelijepoj tački naše obale, Građani dubrovački, ponosni s osobito pažnje, koja se &vim zborom iskazuje gradu sv. Vlaha, znaće oci- jeniti znamenitost ovoga sastanka. Oni će i svojom predusretljivošću i gostoljubivošću pokazati, koliko cijene školu i prosvjetu, što ima da naš jedinstveni narod izvede na put ravniji i vidniji, na put boljega čov- ještva i umnijega života, oni će po- preduzimanje radova na izgradnji tu- nela, kojim će se presušiti Jezero; u samom mestu započima se gradnjom javne čatrnje od 6000 hl; u Rastoku izvršavaju se opravci na napravama navodnjavanja polja i produljuju se natapni kanali. U Gradcu izvadja se rekonstrukcija zahvata vrela vodo- voda, a u Zaostrogu opravak ošteće- nih naprava regulacije potoka sa iz- gradnjom jednog mosta te produlie- nje i opravak vodovoda, U Orebiću upućen je rad rekonstrukcije vodo- voda, a dovršene su već sve pred- radnje za izgradnju reservoira u Kor čuli i čatrnje na otoku Badija, što ima da započne ovih dana istodobno sa radovima opravka tunela u Blatu i produljenja odvodnih kanala u polju. U Župi Dubrovačkoj izvadjaju se ra- dovi na usavršavanju regulacije poto ka, izgradnji jednog mosta u Petrači, te na osiguranju odrona u Makošima. Broj 26. Radovi asanacije Reke Dubrovačke skoro će se dovršiti, nakon česa ima da slede asanacijone radnje u Ku- parima, Za čatrnju učelopeku udele. na je opštini subvencija. Sad se pak radi na dovršenju predradnja za upu- ćenje radova na vodovima u Cavtatu Grudi i Dragljanima, sanaciji Mljeta, te na uredjenju voda u Brelima, Podacima, Konavoskom polju i dru- gdje. Svi su krediti po ovogodišnjem budžetu za hidrotehničke radove u ovoj oblasti već stavljeni na raspola- ganje Velikom Županu, a k tome su mu odobrene i vanredne sume, čime je omogućeno da se bar donekle izi- dje u susret iznetim molbama i že- ljama stanovništva u pogledu zado- voljavanja njegovih potreba hidroteh- mičke prirode, potreba, koje su us- lov za socijalni i ekonomski napre- dak tog stanovništva. Ovih dana raširila se vijest čita- vim svjetom, da je prof. Dr, A. Miet- he — upravitelj fotohemejskog labs- ratorija na zvjezdarni berlinske viso- ke tehničke škole i nekadašnji nje- zin rektor zajedno sa njegovim asi- stentom Dr, Stammreich-om otkrio u ostatcima živinih lampa, sa kojima se već duže vremena služio — čisto kristalno zlato. O njihovom najpr- vom pronalasku nijesu nikome priča- kazati, da u ovome gradu nijesu umr- le tradicije dnevnoga i postojanoga poštovanja i ljubavi prema slobodi i prvim čuvarima slovinske slobode i prosvjetnim radnicima — narod- nja po sam naš grad. Učesnici kon- nim učiteljima. Hidrotehnički radovi u dubrov. oblasti. Prema propisma zakona o opštoj upravi i o podeli zemlje na oblasti preneti su u maju tek. god. svi pos- lovi po službi voda u Dalmaciji u “nadležnost Velikog Župana odnos- “nih oblasti. Nova je organizacija ove službe u Dubrovačkoj oblasti već ustrojena i redovno funkcijoniše, te je Veliki Župan po podregjenom mu O IVU VOJIN Talijanski napisao G MAVER, univ. prof. u Padovi. (7) Dignete li Vojnovićevim dramama ovu pratnju, sada diskretnu i koja nam sa sordinom šapuće nov motiv, a sada opet jaču i snažniju, da pod- vuče bolje radnju, koja je narasla do glavnih taktova; dignete li ovaj raz- govor sa stvarima, sa licima, sa či- taocem, s glumcima, i to što on pre- uzimlje na neki način, s prijatnom postojanošću, ulogu pozorišnog u- pravnika, vi ćete oduzeti ovim dram- skim radnjama elemenat, koji je pri- jeko potrebit njihovu intimnom ure- daju, kao što su prijeko potrebiti najsnažnijoj umjetnosti drugih dran- skih pisaca reski izrazi ili ispreple- tanje mudrih zapleta ili sudaranje suprotnih karaktera. U ovome Vojnovićevu bogatstvu zapravo se razotkriva njegovo unu- tarnje saživljavanje sa vlastitim tvoreninama, zbog kojih se on, na puštajući dijalog odveć objektivan, utječe obliku koji je zapravo subjek- tivniji. Ali, istodobno, jeste odaleči- vanje od običnijeg dramatskog obli- ka, da se približi još više mutarnjoj drami; jeste da hoće prisustvovati emocijama, koje iščezavaju, ispitivati osjećaje, kada se bude i blijede, za- držati ove bježeće časove, u kojima kao da se zgušćuje sav život pojedi- naca i naroda. (A. Voltolini, u stu- diji: Uno scultore balcanico Ivo Voj- hidrotehničkom odeljku već uputio u svim srezovima razne hidrotehnič- ke radove na snabdevanju vodom za piće, melioraciji i asanaciji zemljišta te uredjenju potoka. Tako su — kako doznajemo. — upućeni već sledeći radovi: u Vrgor- cu dovršava se put iz Jezera na drž. cestu u Dusini, što je potrebno za JNOVIĆU. nović IRassegna contemp. VL 1913. pg. 788.), koji vidi utjecaj D' Annun- zia, nazivlje ove didaskalije »novelle, poesie e quadri veri«.) Sve ovo nesumnjivo razotkriva jedno izrazito nagnuće za dramatsku umjetnost, a u isto doba je afirmacija samostalnosti naprama njezinim tra- dicijonalnim oblicima. Ne može se naprotiv kazati, da sve Vojnovićeve drame daju ono nerazdrješivo jedin- stvo, što je svojina najvećih dramat- skih pisaca, Ali ono što ne v drame, uzete za se i žini, vrijedi u najvećoj jedine »činove«, što ktnosti besprijekorne toga (a možda da je s du jednog i drugog. čil mlitavo), dijelovi, u ki njegove drame, udalju manje od normalnog ok nova, koji pripravljaju razrješuju zapletaje, po re i napokon, rješava »Imperatrix«). Stoga ne ste. Odavle potječe, a da bude originalan pod nastojanje, da izbjegava. »čin«, zamjenjujući je > (Smrt majke Jugovića), ] Ptyhona« (Gospođa sa s Ti »glavom« (Lazarevo Vaskresenje ), li, već počeše od mjeseca aprila neu- morno da rade konstruiravši za to posebnu lampu u kojoj su isparivali živu, dok na posljetku nije im ostala da tako kažemo kap, u kojoj se na- lazilo spomenuto zlato. To rasta- vljanje žive — utjecajem električne struje — trajalo je više sati i sva- kog puta dokazali su u dotičnim ostatcima — po najboljim naučnim metodama i to mikrohemijski (što znači dokazivanje neznatnih koli- čina) rečeno zlato, Kako je to nas- talo, da li utjecajem silne topline ili djelovanjem elektr. struje, to oni ne znadu, Svakako kako oni misle, to bi imao biti prvi slučaj umjetno pro- mjenjenog atoma žive u zlato. Za (Maškarate ispod kuplja). Odatle takoder nadodavanje po- sebnih naslova za pojedine činove: »Snahe«, »Avet«, i »Kosovo« u Maj- ci Jugovića; »Ono što je Vitale vidio u crnoj zjenici suncokreta« u (CGos- podi sa suncokretom, I ovdje bi se mogli nadodati posebni naslovi poje- dinih dijelova Trilogije. Ovo oslobođenje »čina« je uzrok i posljedica u isto doba čitave arhi- tekture Vojnovićevih drama, da se temelje ne toliko, ili bar ne uvijek, na jedinstvu sadržaja, koliko na je. dinstvu tona. Pače kada se pokaže zapletaj, on ili ga izbjegne ili ga obiđe ili ga riješi brzo, ako bi zapletaj mo- gao da prekine kadencirani ritam v drami. Ovo bi jedinstvo spalo lako u jednoličnost, kada on ne bi bio izvrstan umjetnik u gradnji, u drami ili činu, bezbroj varijacija o istom predmetu. A pomažu ga da dostigne jedinstvo tona: smjela upotreba je- zika a osobito dubrovačkog narje- čja (u tri djela: Ekvinocijo, Dubro- vačka trilogija, Maškarate ispod ku- plja), savjestan rad oko stila, koji sam po sebi oslobođuje njegova djela od svake pokrajinske grubosti, k tomu sposobnost, da postigne neposred- nost izražaja, približujući čine svoj. stvene njegovu duševnom stanju i obratno. Vojnovićev jezik, a uzi mljem riječ u najširem smislu, ima i tu osobitost, da je izvanredno mu- zičan i slikovit, Sve njegove drame, »pojavom« (Imperatrix), više ili manje, dotiču se melodrame, Zlato iz žive. sada se radi o pozitivnom ustanovlje nju, a budućnost tek će da otkrije — korist. Da je to tako, najbolje svje- doče i same riječi pronalazača, koji vele, da proizvodnja zlata njihovom metodom, je vrio minimalna a i vr- lo skupa. Računom ustanovljeno je: da se proizvede 1 kg. zlata (obzirom na potrošnju struje) potrebito je 20 milijona maraka prama cijenama vod ne nijagarske snage, a prama cijeni električne struje u Njemačkoj staja- lo bi već 600 milijona maraka, Pre- ma svemu ovome ne može se za sa- da ni misliti o nekom gospodarskom značenju dobijanja zlata, Poznato je, da i more sadrži jedan procent isto- ga, ali kakva korist, kad se ne mo- že to isto zlato dobivati — baš ob- zirom na trošak i ostale poteškoće. Valjda će uspjeti pronalazačima da pojednostavne i pojeltine metod produkcije rečenog zlata i ako se u istinu radi o atomskoj rastvorbi ato- ma; tad bi se moglo i čemu nadati, jer kako je poznato među zlatom i živom postoji neka stalna atomska srodnost. i Nego ima i jedna druga mogućnost i gotovo svim ili bar pojedinim dije- levima ovih pristajao bi dobro nat- pis »slike«, Značajno je bez sumnje, da se ne može, kada bi se i htjelo, analizova- ti Vojnovićeva umjetnost, a da se: ne poslužimo analogijama, uzetim s oblasti glazbe i slikarstva: kao što se ne mogu čitati njegove drame, a da se ne osjete kako ključaju, od vre- mena do vremena, muzični motivi ili da se pojavljuju slikarski obrisi. Vojnović nalazi sudaranja i akorde između vidljivih i zvučnih oblika. U njegovu načinu izražaja konkretni se predmeti, kao gterizovani od ove harmonije, približuju = apstraktnim predmetima a ovi onima, te se, kadi- kad, čini, da se jedni i drugi stječu u jednu jedinu tačku. Odavle do simbolizma nema nego korak, I, odista, simbola ima u svim Vojnovićevim djelima: i od simbola koji je malko prilijepljen sadržaju kao obilježje, k simbolu koji se Sa“ Svim istovjetuje sa samom radnjom. I koliko se više simbolizam proši- ruje, koliko se više provlači kroz tisuću pora u sav Vojnovićev pjesni- čki rad, to se on manje očituje, uje- dinjen, kao što jest, nerazdvojiv od samog pjesničkog izražaja (S raznih razloga ne osvrćem se na dramu Pročišćujući ili osuđujući protagoni- Šrješno je ići u potragu za presum- Ptivnim i preciznim ekvivalentom Vojnovićevih simbola. Samo jedan je dini simbol, jasan, razgovjetan i isti-