POŠTARINA PLAČENA, Urednik; Dr, MATIJA VIDOEVIĆ. Odgovorni urednik: STIJEPO M, BJELOVUČIĆ, 2 AUGUSTA 1924, [ Kihina, Nagadja, UBReljstva u S Dubrovnika? Pozdrav Dubrovačke Općine. GRAGJANI! Sa svih strana velike otadžbine naše, iz hiljadu domova prosvjete rolijeću ovih dana misli k nama, na obalu Jadrana, u sunčani Dubrovnik, a dneva 24, 25, i 26. o. mj. jedna za- jednička odgojna, rodoljubiva i sta- leška misao skupiće u našem gradu čuvare naše narodne svijesti, pro- svjete i čovječanstva, jugoslovenske učitelje, da tu, na tlu hiljadugodišnje slobode. kao predstavnici napretka i odgoja slobodnoga i jedinstvenoga naroda, Srba, Hrvata _ i Slovenaca rasprav- ljaju i riješavaju zadatke škole i prosvjete. Naš grad je malen, on je daleko od središta države. Samo je osobita ljubav cijeloga naroda i napose lju- bav njegovih prosvijetitelja za naše miore i slavni grad pod Srgjem, njemu . mimo red obratila pažnju i mimo os- tale gradove odabrala Dubrovnik za zborište Kongresa Udruženja. Jugesloven- skih Učilelja, Svijesni pažnje i časti, što ih svo- jim pohodom našem. gradu iskazuje najznamenitije i najprostranije udru- ženje naše Kraljevine, svi mi koji se ponosimo neocjenivom - vrijednošću, ljepotom i častoljubivošću staroga i današnjega Dubrovnika, svi mi po- zdravićemo drage goste, braću našu i sestre naše iz dalekih krajeva naše zemlje, kad se okupe u našem gradu. Oni će sobom donijeti ljepotu svo- jih gordih planina. i mirisnih šuma, svojih rodnih polja i punih njiva, lje- potu bučnih rijeka i tihih jezera, bo- gastva i sirotinje, radosti i stradanja, niučnih tjelesnih i umnih napora ze- mlje naše Oni će ovdje zateći drugu “ljepotu: Uz čar našega neba i mora našega, uz vidik borova i čempresa, palama i ruzmarina, naći će ljepotu što je izgradiše stari naši, grad naš i spomenike njegove, naći će i brat- sko poštovanje i susretanje, bratsku ljubav s naše strane. S Svima vama, što volite čast naše- ga grada i što ste spremni radosna srca dočekati bratske goste, koji će daleko po prostranoj zemlji našoj raznijeti uspomene ponesene' odovu- ća sa obala Dubrovnika, da ih ob- navljaju mladom naraštaju obrazuju- ći novo pokoljenje bolje i umnije od današnjega, dužnost je otvoriti do- move svoje i pomoći onima, koji uzeše na sebe brigu da priskrbe sklonište i omile boravak mnogim posjetiocima kongresa, To ed nas iziskuje rodoljublje i gostoljublje naše, Oni će naći u Dubrovniku živu mi- sao, kojom se zanosiše stari naši, mi- sao bratstva, jedinstva, i veličine naroda našeg. Ž Slovinska ideja, opjevana 1 pro- slavljena toplim čuvstvom i poletnim stihovima dalekovidnih Dubrovčana, ideja jedinstva naroda Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se svake radosne zgode objavljuje u građu sv, Vlaha, neka se manifestuje i ovom prilikom: da čuvari i nosioci napredka i nove prosvjete naše, jugoslovenski učitelji, u svoje škole ponesu saznanje o bu- dnom primorju našem, o budnoj na- rodnoj svijesti slovinske Atene, Dubrovnik, 17, 8. 1924, Općina, PROGRAM GLAVNE SKUPŠTINE UDRUŽENJA JUGCSLOV, UČI- TELJSTVA U DUBROVNIKU 24., 25. 26 AVGUSTA 1924, GODINE. 24. avgusta (nedelja). Sjednica GI. Odbora U. J. U. u 8 sati prije podne u dvorani Kazališta. U 5 sati poslije podne Konferencija Gl, Odbora i de- legata učiteljskih društava u dvorani Kazališta. Istog ovog dana u 10% sati prije podne, poslije sjednice. G1. Odbora. skup sviju učesnika Skupštine na Pi- lama (Brsalje) pred gradskim vratima a odatle polazak glavnom gradskom ulicom, pozdravi i govori uz polaga- nje vijenaca na Gundulićev spomenik i spomen ploču poginulih za oslobo- gjenje. Poslije. ovoga biti će razgledanje grada i bliže okolice, odnosno izleti parobrodima u okolicu Dubrovnika. UBipo sati u veče drugarsko veče 25. avgusta (ponedjeljak). Četvrta del skunština U, JU. u 8 sati prije podne u dvorani Kazališta, DNEVNI RED: : 1. Otvaranje Skupštine; 2, Izbor potrebnih odbora i sekretara; 3. Iz- veštaj o radu i davanje razrešnice Upravi; 4. Proračun za 1924.—25. £.:; 5, Osnovna načela za novi nastavni plan naše Kraljevine s obzirom na detaljni program iz narodne istorije, referent 6. J, Milojević, učitelj iz Za- greba; 6, Religijska nastava u osnov- noj školi, referent g. J. Škavić, prof, Učiteljske Škole iz Zagreba. I ovoga dana, za sve koji žele, biće mogućnosti za izlete u okolinu Du- brovnika, a pored toga i pregled iz- ložbe narodnih veziva, 26. augusta (utorak), Nastavak glavne. skupštine U .J, U. 7. Nad- zor i nadzornici u osnovnim školama, referent g. Lj. Potočnjak, upravitelj u Štoru u Sloveniji; 8. Izbor 2 zame- nika Glavnog Odbora za Beograd; 9. Pitanja i prediozi. : Zabave i izleti; 1. Kod svih većih restauracija. ka- fana i hotela sviraju muzike 3li orhe siri sva tri dana, 2. U nedjelju nogometna utakmica na Gruškom polju. Gradjanski —Za- greb : Gošk—Gruž.“ 3, Izleti: Parobrod »Gruž« ili »Kra- ljevica« — dubrovačko primorje do Stona ili obratno do Cavtata; svaki dan poslije podne iz gradske luke ili Gruža, 4. Izlet u Boku Kotorsku do Kotora u utorak jutrom u 8 sati; povratak na 20 sati, parobrodom Jadranske plo- vitbe iz Gruža, 5. Izložba narodnih veziva učitelji- ce Jelke Miš u Cavtatu prigodom iz- leta u ponedjeljak, 6, U nedjelju večer preko drugar- sa večeri svira u počast učiteljstvu vojna muzika na Brsaljama — Pile. “A SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK NJ e E ra mraza POJEDINI BROJ 1.50, DIN, ROVAČKI LIST »Dubrovački List« izdao je prigo- dom kongresa jugoslovenskog učitelj. stva posebno izdanje na 64 strane, sa 17 ilustracija Dubrovnika i okolice i ovim sadržajem: IVO VOJNOVIĆ: Pozdrav! proi MIRKO JURKIĆ: Zbor jugoslo- venskih učitelja u Dubrovniku. LUJO VOJNOVIĆ: Dubrovnik i jugo- slavenska misao, ANTUN VUČETIĆ: Postanak Du- brovnika i širenje Dubrovačke re- publike, Dr, 1 SINDIK, prof.: Topogralski raz- vitak Dubrovnika, D. NIKO GJIVANOVIĆ: Sv. Vlaho i Dubrovnik, U. TALIJA: Dubrovnik u prošlosti pred znanstvenom Evropom, M. J.: Dubrovačka književnost, O, A, POSINKOVIĆ: Dubrovačke bi- blioteke, Ing. prof. ZEC PERO: Zadnja večer Alhbimiste, TAVRIDSKI: Jedan veliki dubrovač- ki umjetnik, Ž R. G.: Stari dubrovački teatar, Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Plativo | utuživo u Dubrovniku, Oglasi po posebnoj tariti. BROJ 30. < GOD. 1 izvanredno izdanje ,Dubrovačkog Lista“ prigo- dom kongresa Jugoslovenskog Učiteljstva. VID VULETIĆ-VUKASOVIĆ: Anna- les Ragusini Ananvmi i narodni ve- zori : L. B. BOGDAN: Konsvoski vez, 1 DIZDAR: Prosvjetni razvoj u Du- brovniku, STIJEPO KASTRAPELI: Pedagoška misao Nikše Vidova Gučetića, vla- stelina dubrovačkoga. M. MEDINI: Dubrovnik u našoj pri- vredi, VLAHO FORTUNIĆ: Crtice iz dubro- vačke pomorske trgovine. M. KUSIJANOVIĆ: Dubrovački škari (škveri, gradilišta brodova), A, BENUSSI: Kovnica nova Dubro- vačke republike, MARKO MARČIĆ: Letimični pogled na vegetaciju -okolice dubrovačke. D.N. GJIVANOVICĆ: Dubrovnik; bajni grad na Jadranu. Dr. ĐURO ORLIĆ: Položaj, klima i ljekovitost Dubrovačke rivijere, V. FORTUNIĆ: Dubrovačka okolica, UREDNIŠTVO: Ovo izdanje. Cijena je posebnom izdanju 8 Din iepojine uredniče, molim Vas da mi dozvolite malo prostora da kažem par riječi o gornjem pitanju prigodom dolaska našeg Jugoslovenskog uči- teljstva na more. Naš grad je na glasu radi svojih pri- rodnih ljepota i blage klime. Ali i iz- van grada imamo krasnu prirodu blagu klimu i morske obale. Imamo rivijeru od Kupara do Cavtata u pro- storu od 9 kilometara. Tu je 8 mor- skih obala sa sitnim pijeskom (Kupa- ri, Srebreno, Mlini, Beterina, Soline, Plat, Ljuta, Tiha). Na ovome prostoru moglo bi se sunčati i kupati mnogo hiljada osoba, I akoprem danas nije najbolji saobraćaj sa Dubrovnikom ipak se je počelo graditi hotele i vile na našoj rivieri od Kupara do Tihe. Ima već u Kuparima 500 kreveta, u Mlinima 100, tako da u Župi može naći konak 600 osoba. Tiha može da primi 30 osoba: Cijene su umjerene, a bit će mnogo niže u buduće kad se organizira posao hotela, Još prije rata i ako su nas Nijem- ci i Magjari nastojali samo isisavat ipak su bili kupili mnogo zemljišta u Ljuti, Solinama, Mlinima i Srebrnom, u svrhu gradnje hotela i kupališta. Sada mogu kupiti ova zemljišta i naši ljudi. Današnja sveza Župe sa Dubrovnikom trebala bi da bude bo- lja. Ali se ona dađe poboljšati. Danas postoji dnevni parobrodski i automo- bilski spoj, ali treba spojiti Župu sa Dubrovnikom i putem električne že- ljeznice, barem do Dubca (4% km). Kada bi smo bili spojeni sa Dubrov- nikom putem tramvaja onda bi naša rivijera bila puna hotela i vila poput Nizze, jer bi se iskoristile naše obale, Ali se kaže da je mnogo poteškoća na Školska djeca na našoj Rivijeri. Župa Dubrovačka — Spoj sa Dubrovnikom. — Čehoslovačka f naša > cijera — Učiteljstvu na srce. putu za gradnju tramvaja, Glavni su prigovori, da bi mnogo zapao i da bi bio pasivan, Ali s druge strane čuje se. da nebi bio pasivan, nego da bi \bio rentabilan i bez hotela i vila, jer bi se mogao imati jeftini pogon, vo- dene snage, koja se danas gubi, Nu recimo da'bi bio pasivan tramvaj Žu- pa—Dubrovnik, ipak bi se on morao sagraditi ako želimo podići Dubrov- nik sa prometom stranaca, jedinom budućom unosnom industrijom u Du- brovniku. Općina bi morala osnovati dioničko društvo, kome bi morala za- jamčiti neku dividendu, Pod tim uvje- tom našla bi se potrebita glavnica kod kuće i u Americi kod naših ljudi. Do toga vremena mi smo slobodni upozoriti jugoslovensko koje će se sastati na kongresu u Du- brovniku, da se zauzme za našu ri- vijeru. te širi u narođu smisao za mo- re, kupanje, sunčanje i morski vazduh radi okrijepljenja tijela, kako to čini češko učiteljstvo, koje nam dovodi djecu na more. U .samoj Župi vidjeli smo kroz jednu godinu oko 1000 če- ške djece na kupanju. a iz Jugoslavije izim domaćih, nijedno dijete! Što zna- či put izn. pr. Moravske do Župe to možete pomisliti, a ipak dolaze i ne samo bogataši, nego i siromasi kao skauti. Mi imamo mnogo naroda. ko- št živi samo malo kilometara daleko od mora, a ipak nije se nikad oku- pao u meru, pak ni oni bogataši, koji bi mogli stanovati i u prvim hoteli- ma. Oni nemaju pojma o moru i nje- govim krepostima. Ali ne treba biti bogat da se dogje do mora; može se i pješke i pod čadorom u zajednici kao ner — i kao Česi! Mato Kesovia. s učiteljstvo, 2 mA 4.40 u