Meta Strana 2. »DUBROVAČKI LIST« predsjedničku stolicu, Put sa svojim kandidatom, senatorom 1 stvari mlada stranka, ipak, kako sve to brojniji glasovi iz Amerike javlja- j ju, šansi za izbor senatora La Follet- | ž te rapidno rastu. Tome je u glavnom razlog. što su vrijeme i dogogjaji dali u mnogočem pravo principima, koje on ima više godina propagira u ame- ričkom javnom životu. Afere pako, koje su izbile na javu, a u koje su bile upletene vogje njegovih politič- kih protivnika, podigle su kod ame- ničkog naroda još više ugled njego- vog neokaljanog karaktera, La Fol. lette je veliki protivnik trustova, koji nastoje, da političku a naročito eko- nomsku snagu Sjedinjenih Država za- 1 drže u malo ruka, To je istome kod ogromnog dijela naroda pribavilo ve- likih simpatija, a naročito kod radni- štva, jer on u svom ekonomskom Programu traži, da i željeznice. rudo- kopi i brojni ugljenokopi, uz odštetu pojedincima, pregju u ruke same dr- žave, Na socijalnom polju, osobitu je ii Pažnju pobudila njegova reforma KS sudstva, Program njegove vanjske dk politike, naročito, što se Evrope ti- : če, bio bi povraćaj Wilsonovim na- čelima. Odveć smo daleko od razvit ka raznih dogagjaja u Americi a u ve- zi sa predstojećim izborima, da bi smo mogli barem približno ocijeniti njihovu pravu vrijednost, Ali jedno stoji, da postaju sve to češći glasovi, da bi moglo biti iznenagjenja kod izbora, a u korist senatora La Hql- lette. Novi duh vremena donio je sli- očnih iznenagjenja i u Evropi. Jedna neznatna stranka prije rata u FEngle- skoj, danas je na vladi najveće svjetf- ske imperije, Do jučer nepoznati ly- onski gradonačelnik, danas je pred. sjednik francuske vlade, Bez dvojbe mnoge čitaoce ugodno će se dojmiti vijest, da je jedan od glavnih podu- Dva podlistka | Maverova slučija o Ivu Vojnsviću KJ leria Rusticana" : U zadnjem broju »Srpskog Knji- ževnog Glasnika« (knjiga XII. br, 8, od 16, augusta 1924.) prikazuje Arsen Venzelidesg Studiju Giovanni Mavera 6 Ivu Vojnoviću, koja je izašla u se. Tiji podlistaka našeg lista u prevodu | . & prof. Bara Vuletića Vukasovića G. Venzelides piše:. | * Giovanni Maver; Ivo Vojno- vić. Edizione dell' Instituto per Bi 1 Europa Orientale, Roma, 1924. O Ivu Vojnoviću Postoji u inostran- Stu čitava mala literatura koju bi vri- jedilo u cjelosti Prevesti i sabrati, kao jedan od najvećih uspjeha srp- Sko-hrvatske književnosti, Koliko god su naše prilike bile i jesu pri- lično neshvatljive instrancima, ipak su Alfred Jensen (Šved), Tadija Gra- bovski (Poljak), Jan Hudec, (Čeh), Kamil Mokler (Francuz), i drugi, do- sla tačno shvatili pjesnika Dubro- vačke trilogije i Lazare- va vaskrsenja O njemu je ne- davno u Italiji izašao još jedan esej, Prvi je objelodanio godine 1913. Aleksanđro Voltolini uRassegna Contemporanea, je nakladom Instituta za Istočnu Ey- topu u Fimu izašla studija Ivo Vojinović koju je napisao Gio- vanni Maver, profesor slovenske fi- lologije na universitetu u Padovi, a nedavno Izbori u Sj. Drž. Amerike, Kako se približuje vrijeme izbora za predsjednika Sjedinjenih Država. | dojdućeg novembra, tako izborna ki kampanja postaje sve to jačom. Ove (i godine ne bore se samo dvije stran- I ke, republikanska 1 demokratska, za nego i treća stranka, progresisti istupaju po prvi La Follette, Premda su progresisti u Piratelja senatora La Follette ovele- industrijalac iz Freeporta Rawleigh, koji je mnogim osobama u našoj dr- žavi dobro poznat a naročito u Dal- maciji iz vremena kupnje na desetke vagona buhača pred četiri godine. W. T. Rawleigh je predsjednik odbo- ra, koji kandidira La Folletta. Vri- jedno je, da se spomene, da kod je ono 1920. prijetila pogibelj, da izim Rijeke. Italija trajno okupira neke važnije dalmatinske otoke, W, T, Rawleigh, koji je onih dana bio u Splitu, za obranu prava našega na- roda brzojavno se bio obratio svome prijatelju senatoru La Follettu, da u našu korits interveniše kod kongresa u Washingtonu. Potpisani je tada bio na službi pri Pokrajinskoj upravi u Splitu i zna, da je ondašnji namjesnik VISOKO ODLIKOVANJE. Na 7, septembra ov, 6. bit će sve. čano odlikovanje barjaka bokeljskog društva »Plemenito tijelo bokeljske mornarice«, pa je tom prigodom iz- dan na gragjanstvo slijedeći proglas i raspored svečanosti: Gragjanii Njegovo Veličanstvo Kralj Ale. ksandar, Vladar narodne krvi i u isti- nu naš, kojemu je uz kolijevku pje- vala o rodu jugoslovenskom Vila Lov- ćenka, udostojio se da odlikuje bar- jak hiljadugodišnjeg (od god, 809.) Plemenitog tijela bokeljske mornari- ce ordenom sv, Save III, stepena, To će Visoko Odlikovanje primiti Mor- narica na 7, septembra ove godine. Kotorani, Bokelji! Dočekajte i pozdravite ovo rijetko slavlje srcem Punim zanosa i ushita, dušom punom vjere. Moraarteandavna. simbol.nače-et—— Te moći i veličine, svjedok naših pat- nja i nada, zadnji ostatak nekadašnje slavne prošlosti, bude uzdanicom i jamcem naše bolje budućnosti, Mornarica je bila u vijekovima ču- Dr. Krstelj sproveo brzojav u Beo- grad na Ministarstvo Inostranih De- la, na daljnje uredovanje. Od onda do danas mnoga prijeporna pitanja iz- megju nas i Italije bila su riješena, ali ipak dobro je da se zna, koji su se pokazali prijateljima našega naro- da u momentu, kad je to bilo od na- ročitog značenja,- W, T. Rawleigh je još uvijek zadržao veze sa g one krajevima, interesujuć se ponajviše za naš ekonomski razvitak, Pisac ovih redaka osjeća naročito ugodnu dužnost, što može da izvijesti naro- čito naše iseljenike u Americi pred izbore, o nekim dogagjajima, koji su istiniti a koji govore u korist La Fol- letta i njegovih glavnih saradnika, Stanko Gučić Iz Boke Kotorske. Naredna svečanost u Kotoru. ši pretci, uvijek složni i smjeli, dizali i čuvali uljudbu i blagostanje ovog predivnog zavičaja našeg. U dugim godinama mraka i ropstva, Mornarica je sačuvala svjetlost svog oružja i ja- ku iskru bokeljskih tradicija, Pod gor- dim Lovćenom, ona nije mogla nikada da zataji sebe, i sada, kad se ude: Boke vratio u ruke samih Bokelja, neka nas Bog naših predaka i Muče- nik Sv, Tripun prate na putu slobode i napretka, Budimo. vrijedni starih i dobrim pri- mjerom potomcima! Živjela Boka u slobodnoj i ujedinje- noj Domovini! Kotor, na 1. augusta 1924. PROGRAM SVEČANOSTI: Dena 6, septembra 1924, U 18 sati glazba svirajući obilazi &radom, pucaju mužari, U 19 sati glazba koncentira pred općinom, »o- Slavarstvom i komandom mjesta, Iza kon- certa glazba obilazi $radom i obalom; ru- a E roza 5% sati glaz- ba obilazi gradom, svirajući na uranak; pu- Caju mužari, — U 6% sati glazba sa odbo- 3 Pb 2 štvima i ima oko- neka preporogjena | rom ide u susret društvima i mornarima oko lice: najprije na Škaljarski most, zatim na Dobrotski most, — U 74 sati Mornarica kor- Porativno sa odborom i glazbom dočekuje na obali Admirala, iza toga u 8 sali ide pred var vrlina Sragjanskih, jato smjelih Poglavarstvo i Općinu, te prima državni i ratnika i vitezova, najplemenitija or- i pripovijest N. bar. — Glasovi štampe. ganizacija narodnih sila, kojom su na- G. Maver najviše hvali pjesnika Dubrovačke trilo- ije, Smrti ČdaCarict i Maškarata is Pod kuplja, Autorovim novela. autora kao ma (Geranijum, olovkom, Ksanta) i Piim |, dramatima (Psihe, Ekvinoci. |'noviću, da u njima izražajna snaga nije ray. da će onaj koji dobro Pozna pjesni- kova remek-djela otkriti u Prvim radovima klicu iz koje So kasnije umjetnost, G, Maver Prikažuje pjesnikov rad hronološkim redom. Osobito kod Smrti majke Jugovića do. bro ističe jedinstvo motiva koje spa- ja skoro sva pjesnikova djela, »Sje. tite se ranijih triju motiva što ih je Pjesnik do sada izradio: majčinog li. ka i slučaja Porodice koja se raspa- da pod udarcima oluje u Ekvino. Cd Propadanja ognjišta slobo- de u Dubrovačkoj irilogi. ji, pa spojite Sva tri motiva u jedan, i dobićete Smrt majke Jugo.| vića. Na ovoj unutrašnjoj među-, sobnoj vezi između ranijih djela i ng. Yoga djela, te na Mogućnosti za au- tora da u narodnoj pjesmi o majci Sradski barjak. (U znak počasti Mornarica i spali »salve«,) — U 8% sati Mornarica igra kolo pred Crkvom Sv, Tripuna — Uo sati »Dubrovačkog Lista" Jugovića potpuno nađe sama sebe, Nardeli ,,Cavai. | I6ži u prvom redu uspjeh te dramati- zacije«, G. Maver se najviše zadržao na Pjesnikovu kultu majke, ali se po i : . [svem jeć j iti majke Jugovi. Svemu osjeća da je mogao govoriti Opširnije, jer je rođen na našem pri- mMorju (gimnaziju je polazio u Splitu), Perom i |ijer dobro pozna našu književnost, Ni oh nije dao Potpunu studiju o Ivu kojega Prikazuje u Slav- j 0) ne daje veliku važnost, jer nalazi | "97 zo dramatičara, premda se au- tor Ksante istaknuo i kao dobar en A A AE ri j Č na osjećajnoj intensivnosti; ali ističe pripovjedač. G. Maver Završuje veleći da ge njegovim Vojnovićevi dramati ne temelje to. će mno- |liko na jedinstvu sadržaja, koliko na niknuti njegova Boda jedinstvu tona, Pjesnik izbjegava, ili zaobilazi, ili brzo riješava kad bi sukob mogao prekinuti pjesnik ne umije modulirati unutar bezbrojne Variacije i stigne jedinstvo tona, magistralna upotreba je dubrovačkoga narečja, oko stila (koji po sebi oslobađa m: govo djelo od čio s svake Provincijalne škrtosti), te sposobnosti da približa- Pomažu mu Zika, osobito savjestan tad duševnom stanju, i neposrednost izraza, jesnikov izraz ima i tu osobitost da je neobično muzikalan i slikovit Pjesnik uočuje saglasnost i akorde tiha sv. Misa u Crkvi Sv. Tripuna i eelivanje Slavne Glave, — U 2# sati dekorisanje ispali »salve«. — U 8% Sati Mornarica igra gradskog barjaka Plemenitog Tijela Bokelj. ske Mornarice pred spomenutom Crkvom nih, vojnih i civilnih vlasti, te društava grč da i okolice), —> U 10 sati svećana Povorka hiite sa trga Sv. Tripuna na obalu, a obale oko grada. (Iza povorke vračaju sg društveni barjaci u svoje prostorije, Pračenj od Odbora i glazbe). — U 11 sati »na_ 88 šicu« u kafani »Dojmi« (za Pozvanike), __ ži vrijeme toga koncentira glazba, jak uz iste počasti kao kod primanja, _ U 17 sati javna »tombola« na obali, — U 19 sati koncerat Ratne Mornarice ; Sragjanske Glazbe u bašči Kralja Petra 1. (blagohotno sudjeluju: Srpsko Pjevačko Društvo »Jedin. stvo« i tamburaški zbor »Bokelj« te vrtne zabave, Za vrijeme koncerta Pale se na obali umjetne vatre, —————————————— ša našeg tržišta, Žito i brašno. Novosadska Produkt. na burza bilježila je dne 21, tek, mj., Pšenica 370—372,50; kukuruz 270 do 280, grah 525—530; brašno 0/580; Pšenica za August 380, franko vagon Vojvodjanska utovarna stanica, ispla. ta uz duplikate teretnih listova. Cijene u Gružu, Domaće brašno 0/685—695.—, 2/635,—, 5/585__595._ 0/525—535,—, Talijansko brašno: 00/685.—,0, Spe- 11/6170. 'T Super,/635.—, br, 1/610 br.1/B 600.—, farinetta 445—450,—, mekinje 275—310.— franko obala Gruž. Kukuruz 360.—, zob 370—380.—, franko obala Gruž, mjera u Gružu. Kolonijalna roba, Kafa, Ovih dana je stigla u Trst jedna veća partija ka- fe, ali usprkos toga ostale su cijene toj robi jednako čvrste, Nismo pro- roci, ali ako ovako potraje imati će- mo cijene u toj robi veće neso prošle Sodine. Kafa ove godine je kvalitativ- no slaba, razne — Cijana a Drača: Poli Rio Dia 46 = Santos 46—50—— Prema vrsti, franko Gruž ocarinjeno. «Šećer, Šećeru kristal »Java« po- malo cijene popuštaju u Trstu, dočim kocke uvijek nepromijenjene, Cijene u Gružu za kristal Din 18.50 kocke 20,50 kg. Pirinač, Nepromijenjen, U Gružu se trguje indijska roba od 7,50—9,—, a talijanska od 9—10.60, izmegju vidljivih oblika i oblika zvu- čnih. U njegovom izrazu određeni Predmeti, skoro eterizirani od te har. monije, Približuju se apstraktnim Predmetima (ili obrnuto), te se kat- kada čini da Se jedni i drugi stječu put jedne te iste tačke. Od ovoga do simbolizma nema ne- go korak, [ odista, simbol Se nalazi u svim pjesnikovim djelima, od simbola izvanjskih Pridodatoga do simbola koji se Potpuno stapa sa djelom, Pje- snikov simbolizam, što se više proši- tuje i što više Prodire u nebrojne Pore njegova djela, Postaje sve ma- nje otkrit, jer je nerazrešivo spojen sa samim pjesnikovim izrazom. Ja- san i nedvojben je simbol majke, ko- ja spaja Ekvinocijo, Smrt Prostranu tetralogiju, Giovanni Maver je izradio studiju analitičko kritički, dosta zamj svoju te iznio i eraka, čemu Se ne može studija ima jer je izrađena anje predmeta. * U 16 sati vraća se državni i Sradski bar.