POŠTARINA PLAĆENA, DUBROVAČKI LIST Urednik; Dr, MATIJA VIDOEV. / Odgovorni urednik: STIJEPO M. mobi o | 6. SEPTEMBRA 1924. = SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK POJEDINI BROJ 1.50, DIN. Kongres trgovačkih. komoja i izvoze ske grenia dnje ae mičkih udruženja u Beogradu. IZVOZ I POPRAVAK VALUTE, .— NAŠI KONSUI LATI | TRGOVAČKE AGENCIJE. — PRINUDNA NAGODBA VAN STEČAJA, — TOK KON- GRESA I ZAKLJUČCI. Na 30. i 31. septembra održan je u Beogradu - kongres Trgovačkih Ke- mora i izvozničkih . udruženja cijele naše države, : Dubrevačku Trgovačko. obrtničku Komoru zastupao je povredsjednik g. Jovo Sekulović i fajnik &. Dr. Mi lorad Medini. Tok je kongresa bio ovai: Prvog dana. nakon konstituisanja, Dozdrana Kralju, i pošto su obavljene obične formalnosti, prešlo se je na raspravu o zadatku kongresa. Predsjednik beogradske trgovačke komore $osp. Milutin Stanojević ob- jasnio je svrhu kongresa i pokazao podacima, kako je takav kongres po- treban i kako su izvoznici na predja- šnjim kongresima točno predvidjeli i porast dinara i porast hašeg izvoza. O pojedinim pitanjima livoza le . Carinske tarife i ažije Sovorili su mi- nistri gosp. Pera Marković i dr, Spa- ho, koji su od strane vlade i pozdra- vili kongres, Min, financija dr, Spaho na riječi gosp. Stanojevića o finansii- skoj i valutnoj politici rekao je, da ne može biti ni govora o kakvom no- većanju novčaničnog oplicaja i da fi- nancijska politika vlade ide za tim, oda tečaj dinara popravi, Što se tiče ažije, vlada još nije donijela o tom od- luku, Zatekla je gotov nacrt o općoj carinskoj tarifi 'i pitanje povećanja ažije. Njegovo je mišljenje, da se ona mora podizati postepeno, a i vlada ie svijesna štetnih posljedica od nagloga povećanja ažije na carine, O' naglom PO raniju ažije ne može biti govora, već će se ono riješavati postepeno. | Poželio je sretan rad kongresu, Službena saopćenja dali su načelnik | min, poljoprivrede i voda dr, Stojko- vić ito o sjetvi i žetvi glavnih izvoz- nih artikla ove godine, načelnik min. trgovine i industrije dr, Orlić o zanat- lijskim školama, stručnim školama tr- ovačko i srednjo tehničkim škola- ma. načelnik ministarstva vanjskih posala Brana Marković o našim kon- zumentima u inostranstvu, a načelnik ministarstva saobraćaja gosp, Panić O stanju saobraćaja, Predsjednik iz- vožničkog udruženja i član uprave Narodne Banke g, Ljuba Srećković u kratkom je govoru prikazao mjere Narodne banke, kako da se izvozni- Cima dadu zajmovi, za koje ljetos sto- ji na dispozičiju 200 mil, dinara. Dragi dan, prva točka dnevnog re- da bio je referat o našim konzulati- ma u inozemstvu. Refetent Milićević iz Skoplja ističe, da naša konzularna i treba je preinačiti, Sekretar zagre- bačke komore gosp. Cuvaj jednako je konstatovao u svom izvještaju, da naše trgovačke agencije nijesu dale isu na konzulate ili da se sadašnja | služba u agencijama potpuno reorga- \nižira. Nadalje se traži, da se uklone, eni agenti, koji nisu slali izvještaja i |da se na njihova mjesta postave ljudi | koji će taj posao aktivnije raditi i ida se ovo pitanje prouči u vezi sa orga- vizačijom konzularne šlužbe, kao iu | vezi sa medjunarodnim komorama, Predsjednik kongresa Stanojević referira o pitanju zanatlijskih- škola. Ističe “da smo primorani primiti škole onakve kakve su i da se privrednici nadaju, da će ministarstvo trgovine 1 industrije ispuniti svoje obećarije i ri: ješiti to pitanje najbolje po privred- nike: Predlaže, da se ove škole otva- raju samo u pasivnim krajevima. Kod treće tačke dnevnog reda: Sa- općenje o nacrtu zakona o privred- nom savjetu 1 o prinudnoj nagodi van stečaja, * potpredsjednik “Stanojević predlaže, da se preko projekta pri. vrednog savjeta pregje ovog puta, jer prema želji treba unijeti još jedan dođatak, Trgovac iz Beograda Aca Dimić referira o prinudnoj vagodi van ste- čaja. Prije rata taj zakon ne bi še mo- gao održati. Namjera, kojom su doni: jeli taj'zakon bila je dobta, ali pti- mjena: njegova nije pokazala dobre rezultate. nikakvih rezultata, te je zatražio da. se ukinu. — (O neurednostima kod trgov. agencija pisao je i naš list, — Op. Ur.) Predsjednik Radojković moli, da: kongres raspravlja o zahtjevu dr, Cu- vaja, da se ukinu naše. trgovinske agencije u inozemstvu, U debati o tom pitanju sudjeljuje više članova kon- res ješenje tog pitanja: da se agencije a predlažući razne načine za ri-“ Predsjednik Radojlović saopćava sadržaj primljenoga pisma iz Čeho- slovačke u kojem se javlja, da se če: hoslovački financijeri upozoravaju od čehoslovačke vlade, da paze kad da- ju svoje kredite u našu zemlju; jer kod nas vrijedi zakon o prinudnoj nagodi, Zato izražava svoje zadovoljstvo, što je Dimićev predlog primljen. Pročitano je zatim mišljenje izvoz- ničkih udruženja o predvidivom eks- portu našem u godini 1924. Taj se eks Godišnja pretplata 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. - Plativo | utuživo u Dubrovnik: privrednika ti taj nacrt | u, Oglasi po. posebnoj tarifi. BROJ 32. — GOD. I. port predvigja u milijunima dinara: za pšenicu 814 i pol, za kukuruz 750, pasulj 110, živu stoku 1228, meso i preragjevine 600, jaja 800, drva za sragju 900, sirovi bakar 300,, kudelje i kučine 400, duhan od prošle godine 425, kalcijeva karbida 1 srodnih 100. azbesta i škriljevca 180, destilata dr- va 60, gvožgja 59. izragjenih. koža 60, pamučne robe 13, celuloze 30, slam- nate robe 50, ostalih artikla s oko 20, posto svega, zajedno dakle oko 10 mi- lijardi i 400 a dinara vrijedno- sti. Prema ovome izvozu od 10 milijar- di i 400 milijuna dinara treba odbiti uvoz otprilike u vrijednosti od 8 mili- jarda 409 milijuna, te bi ostao jedan “višak od dvije milijarde. Državi će trebati oko 1 milijarda, a ostala bi jedna milijarda za popravak dinara ili pak 10 posto. Kurs je danas u Zii- zichu za 100 dinara otprilike 6.70 šv, franaka. a 1, rujna _ slijedeće godine trebao bi da bude 7,37 šv, franaka. Poslije toga govorio je zagrebački poduzetnik gosp. Carnelutti o kritič- nom stanju zanatlija, ističući da je oko 10 posto zanatlija bilo prošle go- dine prinugjeno da se odrekne posla "poradi previsokih tereta, koje mora da snosi obrtnik, To je u prvom redu visoka kamatna stopa za zajmove po- trebne zanatlijama, koja iznosi do 130.i 40 posto, a zatim veliki porezi, Država . treba da favorizira maloga zanatliju i male posjednike, G. Radoj- lović predlaže, da se govor gosp. Carneluttija pošalje svim zanatlijskim savezima, da se o tome očituju, a kon- gres, da porađi kod vlade u smislu to- ga govora, Time je kongres dovršen. Na vijećanja i zaključke ovog kon- $resa mi ćemo se u listu još posebno osvrnuti. Cavalleria: Budliciac Pripovijest o jednoj viteškoj aferi u selu Orašcu kod Dubrovnika u 18. vijeku Piše Niko Nardelli, IV. \ 27. 10, 1726 po naredbi gospode sudaca od »kriminala«, bi pozvan (cita, grida e proclama) Vlaho. Gagliardello s Orašca, ako je u gradu, u roku od dana tri, ako je izvan grada u roku od dana osam, ako je izvan države u ro- ku od trideset dana, mora se lično prikazati pred tribuno rečene gospode sudaca ili se pri- kazati u jednu od tamnica ove naše palače za braniti se i opravdati se od stvari, što su proti njemu sadržane u ovoj parnici, jer ako se ne prikaže u roku gori rečenom. biti će smatran kao krivac. u oglusi (restera colpevole e contu- mace), te će se proti njemu g po pro- pisima. U isti dan: po: A rd kako gore Ivan Chiri" zdur (riviero) izvješćuje da je progla- koji je umro na Trstenomu, (1767—1789), sio rečeni proglas na luži“ na običnom mjestu u nazočnosti kančeljera, dj \je. pročitao po ropist. : i knjiga ib inisalaik ah od godine 1708. unaprijed list 141: Dne 209. 2. 1726, Osuda su- daca od Kriminala: Đono Antuna Resti sa svo- jim drugovima: Vlaho Đono Cerva, Luka Đono Sorgo i Mato Ivov Ghetaldi, proti dolje nazna- čenim krivcima: Petru u : Hi za OB a bili “iz Arbanije; župnik Chiri Dum: Jozo; ze Luža je bila pred crkvom Sv. Vlaha. Mije- . ta, nastanjenom na Orašcu, osudiše da ima ne- prekidno. stati šest mjeseca u jednoj tamnici ove naše palače, uračunajući vrijeme. koje je da sađa proveo u tamnici i neka plati kanči- ljeru dva dukata za parničke troškove. Zabilježeno je na 19. 12. 1726, da je Pe- tar Mandofija izvršio osudu, što .se tiče tamnice, i Vlaho GasMiki la s Orašca bi osuđen da stoji šest mjeseca u jednoj od tri ta- mnice sa strane mora? u ovoj našoj palači i to sa obadvoja vrata zatvorena, uključivo da ima stati jedan mjesec.s gvožđima na nogama. Bi presuđeno da ima uljesti u tamnicu u roku od osam dana pod zapelom dvostruke kazne i da plati rečenom Mandofiji za troškove brijača (barbiere), lijeke i ostalo, onoliko koliko će biti presuđeno od gospode sudaca od kriminala, a da kančiljeru mora platiti dukata dva za tro- škove ove parnice,“ | Tomas Banić, Kan Bernardov i Adrija Nikole Božova s Orašca bi- še osuđeni da moraju služiti našoj državi bez ikakve plate ito Banić za tri neprekidna mjeseca, a Ivani Andrija svaki po dva mjeseca, Oni se imaju prikazati u roku od osam dana pod zapelom dvostruke kazne, te neka plate kančiljeru po grošića dvadest svaki u ime parničkih troškova." Zg Poena 127. prikazo se Mato zo Piko j je, kako proetiče iz bilješke. u isto knjizi., 28 Tu je sada šagrađeno. Bundićevo kazalište. % Platio je, kako proističe: iz iste knjige osuda. % Platili su, kako je u istoj: knjizi zabilježeno. Spičar, te izjavi da muje Vlaho potpuno pla- tio lijeke, koje je uzimao Petar Mandofija. 28.- og istoga mjeseca prikazo se Cvjetko bri- jač, koji izjavi. da je bio plaćen od Vlaha za liječenje i druge troškove za Mandofiju, koji je bio ranjen, 26, 5. 1727. Vlaho Gagliardilo bio je pomilovan. Tako se je svršila ova znatna parnica, koja ne bi baš spadala pod parnice trstenske,*! jer se čin zbio na Orašcu. Ali što se je ova viteška afera dogodila u neposrednoj blizini Trstenoga, a glavnu su ulogu igrala lica odličnih obitelji Orašca, dobro poznata na Trstenomu, zato đr- žim,-da je ona kada se je dogodila, pobudila sil- no zanimanje i na Trstenomu, te da je uputno oteti je zaboravu i donijeti u knjizi, koja se bavi povijesti Trstenoga, toliko više što ie baš u vri- jeme ovoga megdana svećenik iz obitelji Ma n- dofija bio župnik na Trstenomu, To je bio Dum Vice Mandofija, koji se g. 1724, i 1726. spominje kao mjestožupnik na Trstenomu, Don Frano Gagliardello je pak od g. 1729. i do g. 1750, bio župnik na Trstenomu, Mandofije su bili vrlo razgranjeni. Spomi- nju se na Mljetu, Lopudu, Trstenome (župnik), i Orašcu. Regbi da su ove obitelji bile dobrosto- jeće i da nijesu bile prosti seljaci. Prosti seljaci, kada se zavade, obračunaju, kao i danas, od- mah prostim prirodnim oružjem — pestima, ru- kama i nogama —, a ne traže zadovoljštinu ma- čevima pred švjedočima: Vi sno, kako je “ Pisac spravlja oviše djelo. o Trstenome, u koje. ulaze i kaznene parnice, \ Pa BAE *