= arenom

POŠTARINA PLAĆENA



Broj 39.

uhrovački Lis

SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din. 150

God. 1.





Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik :



24. oktobra 1924.



Odgovorni urednik :

STIJEPO M. BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.





Napredak naših gradova.

Nakon ratnog zastoi i iz LH i te
l g ia, u novim pri- | lidnosti. 1 tako ovo pred rat činovničko- | programa, u kome je bio prikazan po-

likama, krenuo je razvitak naših gra-
dova ubrzanim napretkom. Ovaj pojav
može se ustanoviti i letimičnim po-
gledom, ier se odražava iu vanjskom
izgledu gradova, ali on je takogjer
stvaran, ako ga se i dublje posmotri.

Pregjimo redom po našim gradovima,
pa ako isključimo maleni broj, kojim
nove ekonomske prilike ne idu u pri-
log, zapazit ćemo da je taj pojav op-
ćenit i da nije momentalan.

Uzmite Beograd. On je tako mar-
kantan primjer. Pred jedan decenij
obasipan šrapnelima, paljen i pustošen,
danas je bujni centar, koji s dana na
dan mijenja svoju sliku u naglom ši-
renju, razvijanju i napredovanju. Na-
kon rata našao se pred cijelim nizom
problema: mnogi su se vukli još od
predratnog vremena, a rat ih je još
samo komplicirao i umnožio. Sve se
to sada postepeno riješava, i to nama
neprirogjenom brzinom. Gorda naša
prijestolnica ne samo vanjskim izgle-

dom, nego i novim uregjajima naglo |

zauzimlje. onaj položaj, koji joj je i
inače cdregjen geografskim smještajem
i političkom ulogom.

Pogledajte Zagreb. Progjite kroz ovaj
grad i ostat ćete frapirani razlikom od
onog što je bilo pred sami jedan de-
cenij. Zagrebačkim ulicama struji danas
život velegrađa, izgragjene su nove če-
tvrti, a uporedu sa razvitkom u širinu,
radilo se i u dubinu. Jer vas ovaj
razvoj u uskoj je vezi sa čitavim ni-
zom ekonomskih i socijalnih ustanova,
koje mu daju karakter trajnosti i so-

, studentsko mirno i simpatično sijelo
| nalazi se brzo i spretno u novim pri-
| likama, pa ih iskorišćuje koliko se to
| dalo i moglo.

| Osim ovih dvaju centara i drugi naši
| gradovi kroče brzim razvojom. Vojvo-
| gjanski gradovi pred nekoliko mjeseca,
\a sada i srbijanski gradovi stvaraju
| saveze za uzajamni rad u pitanjima
skupnih interesa,

Skoplje, tek što je osjetilo dah mir-
\nog i slobodnog života, stalo je da
stvara, da gradi, da se uregjuje. Izgled
\mu je uljepšan: kroz par godina na-
stala je nova prometna ulica, a strani
| putnici, koji za starog vremena dizahu
| jadikovke zbog  ukomačenja,

i u većim gradovima. A što je naj-
važnije, ovo nije lažna vanjska maska
| napretka, ne, ovomu je osnov bujan
| privredni rad, koji ovome gradu otvara
sjajne perspektive.

Splitu, impulsivnom čedu našeg Pri-
morja, sa strane skeptika i ultra kri-
tičara  predbactije se često prazno
| naduvanje i megalamonija. Možebit da

takovo je predbacivanje neosnovano.
| Grad Split bori se i rukama i nogama
za svoju veličinu. Split hoće da bude
\velik, i ne prestaje na tome da radi,
1 Split u istinu i napreduje. Možebit
|
i
|
|

da taj napredak nije u onoj mjeri, kako |

to zamišlja bujna primorska fantazija,
ali nijesu to ni same prazne riječi,
nego je mnogo i muogo stvarnih re-

danas |
udobno odsjedaju u živim svratištima, ,
od kojih bi neki mogli lijepo da stoje |

je to kadgod i tačno, ali ponajviše |

| zultata. Ovih dana n. pr. Split je opet
riješio jedno od bitnih pitanja u iz-
| gradnji gradova. Na osnovu opširnog

| ložaj uz prirodne demografske i saobra-
ćajne podatke, te pitanje gradske podjele
i važniji gragjevni problemi, raspisane
| su nagrade za sastav regulacijonog
| plana Splita. Općini je bilo prikazano
(19 projekata od inžinira i arhitekta
| stranih i domaćih. Ovih dana donio
| je posebni jury zaključak o ovom na-
| ajecanju, te je magradio sa po 50.000
| Din. dva projekta: jednog arh. Schiir-
.manna iz Haaga, a drugog arh. Dr.
Bčcka, Schmida, prof. dr. Zolten i prof.
. Teuer Iz Beča.
Ovako bi redom mogli da nabrajamo

| dalje, ali, mislimo, da je i ovo dosta
A Dubrovnik?  Okrenimo se oko
sebe, promislimo malo otome... Naš
grad ne samo nije se nikako razvijao
u ovom poratnom vremenu u pravil-
nom rezmjeru sa uvjetima, koje je zato
| imao, nego šta više u nas se nije kre-
|mulo s mrtve tačke ni u najvitalnijim
pitanjima, bez kojih se ne može ni
| zamisliti opstanak modernog grada. I
| danas su na dnevnom redu ista pitanja,
| koja su bila i nazad deset godina.
| Krivi su tome razni uzroci, koji su
| bili izvan našeg uticaja, ali je krivine
| mnogo i u nama samim. Svaki Du-
| brovčanin, koji voli svoj grad, treba
| da se dobro zamisli i o tome promisli.
Mi ćemo o tome još pisati.



Već više puta od prevrata poduzeti
osu po privrednim institucijama našeg
| grada koraci, da bi Narodna Banka
| otvorila ovdje svoju filijalu. O tom se
oje takogjer i u našem lokalnom no+
, vinstvu pisalo i navagjalo sve one jake
razloge, koji za otvaranje takove fili-
jale govore, a koje u ovom članku ne
“mislim da ponavljam: Ovdi mislim, samo
| dotaći se raspodjele kredita, koje je
Narodna Banka  podijeljivala putem
| svojih filijala i pokazati, kako je du-
| brovačka privreda trpjela i kako još i
danas trpi uslijed nepravične raspodjele
kredita, pa kako i stog razloga treba
tražiti otvorenje filijale Narodne Banke
u Dubrovniku,

.Kod podjeljivanja kredita po cenzor-
skim odborima bančinih filijala jasno
je, da treba, da u prvom redu odlu-



I
I

Krediti Narodne Banke i Dubrovnik.

| čuje faktična privredna potreba t. i.
| razvijenost i potrebe trgovine, industrije
i prometa dotičnog kraja te pametna
| ekonomska politika. Imajući u vidu
| takove privredne polrebe, treba da cen-
| zorske odbore pri podjeljivanju kređita
| rukovodi pravićnost a da otpanu fa-
\ voriziranja različite naravi.
| Kad se-uzme u ruke izvještaj Na-
! rodne Banke za godinu 1923. odmah
je jasno, da je dubrovačka privreda u
! podjeli kredita sa strane Narodne Banke
osjetljivo prikraćena, te da cenzorski
| odbor iilijale Mostar, kao nadležan za
Dubrovnik, nije imao uvigjavnosti za
| potrebe dubrovačke privrede.

Kako i koliko je dubrovačka privreda
prikračena u podjeli bančinih kredita
najbolje će mas osvjedočiti slijedeće

. brojke, koje se nalazu u izvještaju Na-



POSKOK - ŽABACG

Napisao Edgar Allan Poe.

Prevela s engleskog Vida Bravačić.

Biće,“ odgovori vladar, koga su te
reči utešile, ,ali ja bih se bio zakleo
viteškom časti da je ovaj skitnica škri-
pao zubima“.

Na to se patuljak nasmeja (kralj kao

pravi šaljivčina nije mogao da odoli |

ničijem smehu) i pokaza red velikih,
jakih ali vrlo odvratnih zuba. Osim
toga pristane da ispije vina po njiho-
voj želji. Vladar se smirio; patuljak
je ispio skoro neprimetnim naporom
još jedan pehar i tad odjednom i sa

duhovitošću obratio je svu svoju paž- |

nju planovima maskerade.

Ja ne znam da rečem kako su se
spojile te misli“, primeti on vrlo mirno
kao da vina nikada u svome životu
pio nije, ,ali baš onda kada je Vaše
Veličanstvo pogodilo devojku i pro-
sulo vino u njeno lice — baš onda
kada je Vaše Veličanstvo to uradilo i
papagaj napolju na prozoru čudno-
vato češao svoj kljun — ja sam se
setio jedne divne šale, jedne od naših
seoskih šala koje smo izvodili megju
sobom na našim maskeredama ; ovde
bi to bilo sasvim nešto novo. Nesre-
ćom, trebaju mi ipak osam osobai - -“

(Svršetak)
| Evo nas!“ viknu kralj, smejući se
| svojoj dosetljivosti; ,osam ljudi za
| jednu šala — ja i mojih sedam mi-
| nistara. Dogji i reci kakva je to razo-
noda?“

.Mi je zovemo“, odgovori bogalj,
| osam vezanih orangutana i odista
šala je dobra ako se udesi kako treba“.

>Mi ćemo već sve udesiti“, primeti
kralj, ustajući i spustivši očne kapke.

,Lepota te šale“, nastavi Poskok-
Žabac, ,sastoji se u strahu koji obu-
zme žene“.

dar i ministri.

,Ja ću vas obući kao orangutane“,
reče patuljak, »prepustite sve meni.
Sličnost će biti upadljiva, društvo mas-
kiranih ljudi misliće da ste vi prave
životinje — i naravno biće užasno
prestravljeni i iznenagjeni“.

»O, to je divno!“
,Poskok—Žapče! Od tebe će još ne-
što biti“.

Lance ćemo upotrebiti da uveličaju
zbunjenost svojim zveketom, izgledaće
da ste pobegli svojim čuvarima. Vaše
Veličanstvo ne može sebi predstaviti



Izvrsno“, derali su se u koru vla- |

uzviknu kralj. |

kakav će utisak učiniti osam vezanih

| orangutana na jednoj maskeradi —
| društvo će misliti da su pravi kada
| ulete sa divljim uzvicima megju ljude
| u sjajnim i skupocenim odelima. Kon-
| trast će biti ogroman“.
.To mora biti“, reče kralj: i veće
| se žurno podiže (jer je bilo kasno) da
| izvrši plan Poskok— Žapca.
| Način, na koji je obukao orangu-
| tane, bio je vrlo jednostavan ali vrlo
| zgodan za njegove namere. Slične ži-
| votinje retko su se vigjale u doba moje
priče u civilizovanom svetu, a patu-
| ljak ih je tako obukao da su dovoljno
ličili na te odvratne životinje te se nije
; moglo sumnjati.

Kralj i njegovi ministri bili su najpre |

ušiveni u čvrste košulje i gaće od tri-
\ koa, koje su bile natopljene katranom,
| Kada su to uradili, nekoliko njih iz
društva savetovali su perje, ali patu-

,ljak odjednom sruši taj predlog, do- |

| kazujući im da je mnogo bolje upo-

trebiti lan koji ie najsličniji dlakama
| jedne takve životinje. Gustog lana su
tada naslagali po katranu. Onda su
| nabavili jedan dugi lanac, najpre su
| ga kralju oko prsluka vezali te redom
) szima drugima na isti način. Kađa su

(bili gotovi sa vezivanjem stali su do- |

| voljno razdaleko u okrug; kako bi sve
izgledalo prirodno. Poskok—Zabac pro-

| vuče ostatak lanca kao dva diametra

u pravim kutovima kroz okrug — taj
se način još i danas upotrebljava pri
| hvatanju šimpanza ili drugih velikih
majmuna na Boneu.

Velika dvorana u kojoj se slavila

maskerada beše visoka, okrugla soba
' u koju je svetlost sunca dolazila samo
kroz jedan prozor na krovu. Noću (doba,
koje je naročito bilo za to opredeljeno)
bila je osvetljena jednim svećnjakom
koji je viseo u sredini tavanice na lancu
i spuštao se ili dizao kao obično po-
moću ravnoteže; (ali da ne bi izgle-
dalo ružno) lanac je bio provučen kroz
kupolu preko krova.

Tripeti je bilo prepušteno uregjenje
sobe; ali u nekim stvarima poslušala
je svoga prijatelja - patuljka koji je znao
hladnije da prosudi. Po njegovu savetu
premestili su tom prilikom svećnjak,
Sveće su jako kapale (što se nije mo-
| glo sprečiti radi vrućine) i bile bi za-
| celo uništile bogata odela gostiju od
kojih su mnogi bili prisiljeni da stanu
| pod svećnjak jer je dvorana bila pre-
| puna sveta. Novi svećnjaci bili su sme-
| šteni u raznim delovima dvorane izvan
! puta; a u desnu ruku svake Kariatide
metnuli su po jednu buktinjn koje su
| divno mirisale. Kariatide su stajale uza
! zid, bilo ih je svega pedeset do šesdeset.