= arenom POŠTARINA PLAĆENA Broj 39. uhrovački Lis SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 150 God. 1. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 24. oktobra 1924. Odgovorni urednik : STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Napredak naših gradova. Nakon ratnog zastoi i iz LH i te l g ia, u novim pri- | lidnosti. 1 tako ovo pred rat činovničko- | programa, u kome je bio prikazan po- likama, krenuo je razvitak naših gra- dova ubrzanim napretkom. Ovaj pojav može se ustanoviti i letimičnim po- gledom, ier se odražava iu vanjskom izgledu gradova, ali on je takogjer stvaran, ako ga se i dublje posmotri. Pregjimo redom po našim gradovima, pa ako isključimo maleni broj, kojim nove ekonomske prilike ne idu u pri- log, zapazit ćemo da je taj pojav op- ćenit i da nije momentalan. Uzmite Beograd. On je tako mar- kantan primjer. Pred jedan decenij obasipan šrapnelima, paljen i pustošen, danas je bujni centar, koji s dana na dan mijenja svoju sliku u naglom ši- renju, razvijanju i napredovanju. Na- kon rata našao se pred cijelim nizom problema: mnogi su se vukli još od predratnog vremena, a rat ih je još samo komplicirao i umnožio. Sve se to sada postepeno riješava, i to nama neprirogjenom brzinom. Gorda naša prijestolnica ne samo vanjskim izgle- dom, nego i novim uregjajima naglo | zauzimlje. onaj položaj, koji joj je i inače cdregjen geografskim smještajem i političkom ulogom. Pogledajte Zagreb. Progjite kroz ovaj grad i ostat ćete frapirani razlikom od onog što je bilo pred sami jedan de- cenij. Zagrebačkim ulicama struji danas život velegrađa, izgragjene su nove če- tvrti, a uporedu sa razvitkom u širinu, radilo se i u dubinu. Jer vas ovaj razvoj u uskoj je vezi sa čitavim ni- zom ekonomskih i socijalnih ustanova, koje mu daju karakter trajnosti i so- , studentsko mirno i simpatično sijelo | nalazi se brzo i spretno u novim pri- | likama, pa ih iskorišćuje koliko se to | dalo i moglo. | Osim ovih dvaju centara i drugi naši | gradovi kroče brzim razvojom. Vojvo- | gjanski gradovi pred nekoliko mjeseca, \a sada i srbijanski gradovi stvaraju | saveze za uzajamni rad u pitanjima skupnih interesa, Skoplje, tek što je osjetilo dah mir- \nog i slobodnog života, stalo je da stvara, da gradi, da se uregjuje. Izgled \mu je uljepšan: kroz par godina na- stala je nova prometna ulica, a strani | putnici, koji za starog vremena dizahu | jadikovke zbog ukomačenja, i u većim gradovima. A što je naj- važnije, ovo nije lažna vanjska maska | napretka, ne, ovomu je osnov bujan | privredni rad, koji ovome gradu otvara sjajne perspektive. Splitu, impulsivnom čedu našeg Pri- morja, sa strane skeptika i ultra kri- tičara predbactije se često prazno | naduvanje i megalamonija. Možebit da takovo je predbacivanje neosnovano. | Grad Split bori se i rukama i nogama za svoju veličinu. Split hoće da bude \velik, i ne prestaje na tome da radi, 1 Split u istinu i napreduje. Možebit | i | | da taj napredak nije u onoj mjeri, kako | to zamišlja bujna primorska fantazija, ali nijesu to ni same prazne riječi, nego je mnogo i muogo stvarnih re- danas | udobno odsjedaju u živim svratištima, , od kojih bi neki mogli lijepo da stoje | je to kadgod i tačno, ali ponajviše | | zultata. Ovih dana n. pr. Split je opet riješio jedno od bitnih pitanja u iz- | gradnji gradova. Na osnovu opširnog | ložaj uz prirodne demografske i saobra- ćajne podatke, te pitanje gradske podjele i važniji gragjevni problemi, raspisane | su nagrade za sastav regulacijonog | plana Splita. Općini je bilo prikazano (19 projekata od inžinira i arhitekta | stranih i domaćih. Ovih dana donio | je posebni jury zaključak o ovom na- | ajecanju, te je magradio sa po 50.000 | Din. dva projekta: jednog arh. Schiir- .manna iz Haaga, a drugog arh. Dr. Bčcka, Schmida, prof. dr. Zolten i prof. . Teuer Iz Beča. Ovako bi redom mogli da nabrajamo | dalje, ali, mislimo, da je i ovo dosta A Dubrovnik? Okrenimo se oko sebe, promislimo malo otome... Naš grad ne samo nije se nikako razvijao u ovom poratnom vremenu u pravil- nom rezmjeru sa uvjetima, koje je zato | imao, nego šta više u nas se nije kre- |mulo s mrtve tačke ni u najvitalnijim pitanjima, bez kojih se ne može ni | zamisliti opstanak modernog grada. I | danas su na dnevnom redu ista pitanja, | koja su bila i nazad deset godina. | Krivi su tome razni uzroci, koji su | bili izvan našeg uticaja, ali je krivine | mnogo i u nama samim. Svaki Du- | brovčanin, koji voli svoj grad, treba | da se dobro zamisli i o tome promisli. Mi ćemo o tome još pisati. Već više puta od prevrata poduzeti osu po privrednim institucijama našeg | grada koraci, da bi Narodna Banka | otvorila ovdje svoju filijalu. O tom se oje takogjer i u našem lokalnom no+ , vinstvu pisalo i navagjalo sve one jake razloge, koji za otvaranje takove fili- jale govore, a koje u ovom članku ne “mislim da ponavljam: Ovdi mislim, samo | dotaći se raspodjele kredita, koje je Narodna Banka podijeljivala putem | svojih filijala i pokazati, kako je du- | brovačka privreda trpjela i kako još i danas trpi uslijed nepravične raspodjele kredita, pa kako i stog razloga treba tražiti otvorenje filijale Narodne Banke u Dubrovniku, .Kod podjeljivanja kredita po cenzor- skim odborima bančinih filijala jasno je, da treba, da u prvom redu odlu- I I Krediti Narodne Banke i Dubrovnik. | čuje faktična privredna potreba t. i. | razvijenost i potrebe trgovine, industrije i prometa dotičnog kraja te pametna | ekonomska politika. Imajući u vidu | takove privredne polrebe, treba da cen- | zorske odbore pri podjeljivanju kređita | rukovodi pravićnost a da otpanu fa- \ voriziranja različite naravi. | Kad se-uzme u ruke izvještaj Na- ! rodne Banke za godinu 1923. odmah je jasno, da je dubrovačka privreda u ! podjeli kredita sa strane Narodne Banke osjetljivo prikraćena, te da cenzorski | odbor iilijale Mostar, kao nadležan za Dubrovnik, nije imao uvigjavnosti za | potrebe dubrovačke privrede. Kako i koliko je dubrovačka privreda prikračena u podjeli bančinih kredita najbolje će mas osvjedočiti slijedeće . brojke, koje se nalazu u izvještaju Na- POSKOK - ŽABACG Napisao Edgar Allan Poe. Prevela s engleskog Vida Bravačić. Biće,“ odgovori vladar, koga su te reči utešile, ,ali ja bih se bio zakleo viteškom časti da je ovaj skitnica škri- pao zubima“. Na to se patuljak nasmeja (kralj kao pravi šaljivčina nije mogao da odoli | ničijem smehu) i pokaza red velikih, jakih ali vrlo odvratnih zuba. Osim toga pristane da ispije vina po njiho- voj želji. Vladar se smirio; patuljak je ispio skoro neprimetnim naporom još jedan pehar i tad odjednom i sa duhovitošću obratio je svu svoju paž- | nju planovima maskerade. Ja ne znam da rečem kako su se spojile te misli“, primeti on vrlo mirno kao da vina nikada u svome životu pio nije, ,ali baš onda kada je Vaše Veličanstvo pogodilo devojku i pro- sulo vino u njeno lice — baš onda kada je Vaše Veličanstvo to uradilo i papagaj napolju na prozoru čudno- vato češao svoj kljun — ja sam se setio jedne divne šale, jedne od naših seoskih šala koje smo izvodili megju sobom na našim maskeredama ; ovde bi to bilo sasvim nešto novo. Nesre- ćom, trebaju mi ipak osam osobai - -“ (Svršetak) | Evo nas!“ viknu kralj, smejući se | svojoj dosetljivosti; ,osam ljudi za | jednu šala — ja i mojih sedam mi- | nistara. Dogji i reci kakva je to razo- noda?“ .Mi je zovemo“, odgovori bogalj, | osam vezanih orangutana i odista šala je dobra ako se udesi kako treba“. >Mi ćemo već sve udesiti“, primeti kralj, ustajući i spustivši očne kapke. ,Lepota te šale“, nastavi Poskok- Žabac, ,sastoji se u strahu koji obu- zme žene“. dar i ministri. ,Ja ću vas obući kao orangutane“, reče patuljak, »prepustite sve meni. Sličnost će biti upadljiva, društvo mas- kiranih ljudi misliće da ste vi prave životinje — i naravno biće užasno prestravljeni i iznenagjeni“. »O, to je divno!“ ,Poskok—Žapče! Od tebe će još ne- što biti“. Lance ćemo upotrebiti da uveličaju zbunjenost svojim zveketom, izgledaće da ste pobegli svojim čuvarima. Vaše Veličanstvo ne može sebi predstaviti Izvrsno“, derali su se u koru vla- | uzviknu kralj. | kakav će utisak učiniti osam vezanih | orangutana na jednoj maskeradi — | društvo će misliti da su pravi kada | ulete sa divljim uzvicima megju ljude | u sjajnim i skupocenim odelima. Kon- | trast će biti ogroman“. .To mora biti“, reče kralj: i veće | se žurno podiže (jer je bilo kasno) da | izvrši plan Poskok— Žapca. | Način, na koji je obukao orangu- | tane, bio je vrlo jednostavan ali vrlo | zgodan za njegove namere. Slične ži- | votinje retko su se vigjale u doba moje priče u civilizovanom svetu, a patu- | ljak ih je tako obukao da su dovoljno ličili na te odvratne životinje te se nije ; moglo sumnjati. Kralj i njegovi ministri bili su najpre | ušiveni u čvrste košulje i gaće od tri- \ koa, koje su bile natopljene katranom, | Kada su to uradili, nekoliko njih iz društva savetovali su perje, ali patu- ,ljak odjednom sruši taj predlog, do- | | kazujući im da je mnogo bolje upo- trebiti lan koji ie najsličniji dlakama | jedne takve životinje. Gustog lana su tada naslagali po katranu. Onda su | nabavili jedan dugi lanac, najpre su | ga kralju oko prsluka vezali te redom ) szima drugima na isti način. Kađa su (bili gotovi sa vezivanjem stali su do- | | voljno razdaleko u okrug; kako bi sve izgledalo prirodno. Poskok—Zabac pro- | vuče ostatak lanca kao dva diametra u pravim kutovima kroz okrug — taj se način još i danas upotrebljava pri | hvatanju šimpanza ili drugih velikih majmuna na Boneu. Velika dvorana u kojoj se slavila maskerada beše visoka, okrugla soba ' u koju je svetlost sunca dolazila samo kroz jedan prozor na krovu. Noću (doba, koje je naročito bilo za to opredeljeno) bila je osvetljena jednim svećnjakom koji je viseo u sredini tavanice na lancu i spuštao se ili dizao kao obično po- moću ravnoteže; (ali da ne bi izgle- dalo ružno) lanac je bio provučen kroz kupolu preko krova. Tripeti je bilo prepušteno uregjenje sobe; ali u nekim stvarima poslušala je svoga prijatelja - patuljka koji je znao hladnije da prosudi. Po njegovu savetu premestili su tom prilikom svećnjak, Sveće su jako kapale (što se nije mo- | glo sprečiti radi vrućine) i bile bi za- | celo uništile bogata odela gostiju od kojih su mnogi bili prisiljeni da stanu | pod svećnjak jer je dvorana bila pre- | puna sveta. Novi svećnjaci bili su sme- | šteni u raznim delovima dvorane izvan ! puta; a u desnu ruku svake Kariatide metnuli su po jednu buktinjn koje su | divno mirisale. Kariatide su stajale uza ! zid, bilo ih je svega pedeset do šesdeset.