Ova Broj 45. UPOVAC SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 ški List: God. 1. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 6. decembra 1924. Odgovorni urednik : STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Za naš turizam. Ministarstvo Trgovine i Industrije, odsek za saobraćaj putnika i turista, pozvalo je naše uredništvo na konfe- renciju, koja se je krajem prošlog mjeseca održala u Beogradu zbog vi- jećanja o razvitku našeg turizma i o problemima, koji su stim u vezi. Pošto je naše uredništvo kasno primilo poziv, nijesmo mogli da pošaljemo našeg delegata. Na ovoj konferenciji delegata svih Saveza odnosno društava za saobraćaj putnika i turista i zainteresovanih Mi- , nistarstava, raspravljalo se o ovim Pitanjima : 1.) Zakon o radnjama s obzirom na nešu hotelsku industriju, 2.) Državna i komunalna politika u pogledu unapregjenja hotelske indu- strije uz saradnju privatnika. 3.) Katastar hotela — dosađanjirad i usavršavanje u budućnosti. 4.) Zakon o banjskim odborima (lje- čilišnim povjerenstvima, kupališnim komisijama). 5.) Ovogodišnje olakšice u izdavanju viza i policijskoj kontroli, njihovo pri- mjenjivanje sa strane policije i kon- zulata i potrebne dopune. 6.) Propaganda — reklama i inifor- maciona služba: a) preko konzulaia u inostranstvu ; b) preko putujućih kan- celarija u inostranstvu; c) preko pu- tujućih kancelarija i drugih institucija u zemlji; d) preko novina; €) putem izložaba u zemlji i ma strani. 7.) Ovogodišnja irekvenca stranaca. 8.) Razvoj turizma naročito s obzi- rom na Čehoslovačku. | Ho szeli pravljaniu su »ze! | | 9.) Naša saobraćajna politika u po- gledu na saobraćaj putnika i turista na željeznicama, parobrodima i auto- mobilima: a) sa obzirom na gradnju novih željeznica i drugih objekata (moderne stanice itd.); b) sa obzirom | na sastav redova vožje; c) tariima politika. 10.) Carinski postupak sa putnicima u vozovima, lagjama i automobilima, S obzirom na zajedničke pogranične željezničke stanice i carinarnice na | putovima. 11.) Državna i komunalua politika S obzirom na razne potrebe turizma (pošumljivanje, parkiranje, osvjetljenje, vodovod, šetalište, putokazi itd.) 12.) Mjere koje sw potrebne za suz- bijanje pretjeranih cijena. 13.) Centralni internacionalni turi- stički savjet. 14.) Jugoslovenski turing klub. O svim točkama dnevnog reda odr- žani su referati, a zatim su, nakon diskusije, odglasane rezolucije. U ras- sudiets kroji udjel: i M.D] gali, pa megju njima i g. bar. Letis, delegat dubrovačkog Saveza. Na po- jedine zaključke mi ćemo se u više navrata povratiti u našem listu te ćemo ih prikazati našim čitateljima. Ne treba ni da kažemo od kolike je vrijednosti sistematski rad na ovom | polju, a ovom konferencijom izlazi se | iz dosadanjih uskih granica samostal- | nih akcija te se ova važna grana naše | privrede postavlja na jedan širok 0s- nov, koji bi joj imao da omogući puni zamah. Važnost prometa stranaca najbolje ilustruju statistički podaci svih država u kojima je turizam temeljito organi- | zovan. U Njemačkoj je prije rata promet stranaca donosio godišnji prihod od oko miljarde zlatnih maraka. U Švaj- carskoj stranci potroše godišnje oko \pola miljarde švajcarskih franaka. U Italiji je god. 1922. društvo »Enit«, koje ima pravo da ubire turističku taksu od 2 promil od gostioničarskih računa, imalo oko milijon i 600 hi- lađa lira prihoda. A to znači da su stranci u samim gostionama potrošili 850 milijuua lira. Norveška je 1923. god, imala od prometa stranaca 15 milijuna norveških kruna, a Finska 1922. godine 58 milijuna finskih maraka, U našoj državi promet puinika po- čeo je da se razvija u jačem opsegu |iza rata. Prama izvještajima na kon- \ ferenciji, osjetilo do 20.000 putnika, od kojih ove godine Sloveniju je po- najviše naših. Na Bledu je bilo 6412, od kojih 2757 stranaca, u Rogaškoj | Slatini 5649. Na Gornji Jadran je do- ko iakogje oko 20.000. Od njih u dela kvonitu oko 5000. putnika. Po na- MA bilo je 60 od sto naših, 20 | od sto Čeha, 10 od sto Austrijanaca i 2 od sto Magjara. Srednju Dalmaciju | posjetilo je 25.000. U Južnoj Dalma- ciji, bez posljednja dva mjeseca bilo naših, pa Čeha, Austrijanaca, Njemaca, | Poljaka, Engleza i Francuza. Bosna i | Hercegovina primile su 15.000 putni- ka od kojih 13.000 otpada na Sarajevo. | Banje po unutrašnjosti bile su nešto manje posjećene nego prošle godine usljed rgjavih atmosferskih prilika. Pojačanom propagandom, kao i stva- ranjem uvjeta za udovoljenje onih za- htjeva, koje svaki putnik traži, naš će se promet putnika brzo razvijati, a re- zultati, koji će se tim postići, na taj će razvitak najbolje djelovati. Znajući dobro što bi promet stra- naca mogao da znači za cjelokupan razvoj naše privrede, naš je list od po- četka izlaženja isticao njegovu važnost, pa je, i preko svojih materijalnih mo- | gućnosti, kroz ovo kratko vrijeme od | kada izlazi, na razne načine nastojao oko njegova razvijanja i unapregjenja. | U ovom pravcu kretat će se i buduće | naš rad, pa bude li razumijevanja kod | onih faktora, koji su ovim najjače za- | interesovani, naša propagandistička ak- | cija upotpunit će se i razvijat će se sve više. U ovom radu ima interesa za cijelu našu državu, ali specijalno za naš kraj. |! Dubrovuik i dubrovačka rivijera ima | baš na ovom polju najbolje uvjete za | svoj napredak i tu su u prvom redu | najbolji izgledi za privredno podignu- | će najširih narodnih slojeva. Zato, oče- | kujuć da će se pristvpiti izvogjenju u djelo zaključaka stvorenih. na ovim vijećanjima, pozdravljamo ovu korisnu akciju, kojoj je dalo inicijativu naše | Ministarstvo Trgovine. | je oko 25.000. Po broju najviše ima | | PRED KRAJ GODINE treba da se urede računi. Oni, koji još duguju pretplatu, neka izvrše du- | žnost, jer godina je na izmaku. Okultizam i znanost. R. Bujas. Piše Dr. Mnogi će čitatelji možda pitati: a kako bi trebalo da budu vršena opa- žanja sličnih fenomena, da budu znan- stveno vrijedna ? Preopširno bi bilo da se o tom ovdje potanko raspravlja, pa ću pokušati daio samo u glavnom razjasnim. Metodičnim postupkom, može se uopće reći, trebalo bi da budu ispu- njena ova tri zahtjeva. 1. Treba se ukloniti svakom izvoru pogrešnog prosugjivanja zbog netač- nosti opažanja i reprodukcije. — Samo tako se može odrediti predmet istra- živanja i odstraniti prigovor auto- sugestije. To vrijedi ne samo za opa- žača, koji istražuje, već i za sve one, koji su svjedoci nekoj pojavi. Psiholog znađe, da se već o vrlo prostom do- gogjaju ne mogu dobiti dva stvarno posvema složna izvještaja ni od naj- pouzdanijih očevidaca ; on znade da svuda, gdje je zamjećivanje združeno s emocijom — strah, očekivanje, mi+ stična senzacija, uopće svaka uzruja- nost — iskrivljujemo nesvjestice i ne- hotice sadržaj opažanja, pa da smo osim toga podložni i varci pamćenja. To je psihologija izjave eksperimen- | talno utvrđila, a uz nju se za to zani- mala i kriminalistika. Poznati su pokusi profesora kaznenog prava Liszta. koji je u svom seminaru inscenirao pre- pirku i zatim od nazočnih studenata zatražio što vjernije opise dogagiaja. Poprečno su ta svjedočanstva sadrža- vala 58% neistinitin podataka, a u onom dijelu dogagjaja, gdje je situ- | acija bila došla do uzrujavanja, bilo | je 74%/o iskrivljeno. Treba znati i ra- čunati time, da je autosugestija — koja se može javiti u svim građaci- jama od haluciniranja veli kih cjelina do nesvjestitog stiliziranja svega što | nas svaki dan opkoljuje — posve ror- malna pojava, kojoj potom nijesu pod- ložni samo psihopati ili duhovni slabi ći, Da ni učenjaci nijesu slobodni. od takove autosugestije, pokazuje famozno otkriće N—zraka po francuskom fizi- čaru Blond!ot-u. Otkriće tih ,tamnih zraka“ bilo je potvrgjeno od drugih fran- cuskih fizičara, tako da je francuska akademija dvije godine donosila o tome izvještaje i rasprave od prvih struč njaka (Becquerel, Arsonval, Broca i dr.), a sam je Blondlot dobio nagradu od 50.000 franaka za tu zabludu! U ovom | vanja stvari, napustila | tvrdnje — ne vrijedi ništa, | | Davey, | zočni učenjaci poslije više od 20 sjed- | slučaju dakle svjedočanstvo najkom- petentnijih lica — koja su poslije dvije godine, na osnovi hladnog preispiti- svoje prijašnje Danski psiholog Lehmann oponašao | je neke eksperimente američkog medija | Slade-a pred nekim učenjacima i od | svakog je dobio poseban protokol, iz | | kojega proizlazi, kako je sva sila bit- | nih momenata prošlo neopaženo, a | muogo je toga bilo sasvim iskrivljeno, Slične je ppkuse bio učinio i Englez S rezultatom, da su svi na- nica bili tako uvjereni, da je Davey međium, da mnogi nijesu ni poslije publikacije opisa dogagjaia i protokola htjeli vjerovati, da su ,fenomeni“ bili udešeni. U ovoj se vezi možemo sje- titi i uspjelog oponašanja medija Rudi Schneidera (u Beču, u februaru ove god.) po universitetnom profesoru Pri- bramu; i tu su se svi nazačnici — profesori, liječnici, advokati i književ- nici — dali prevariti. Ovo su fakti, iz kojih moramo nešto naučiti. Oni nam pokazuju, kako mo- ramo biti oprezni kod procjenjivanja | vrijednost svjedočanstva i kako kod odregjivanja istine moramo voditi ra- čuna o izvorima pogreške. A meni se prigovorilo, što nijesam taeloino da pronagjem i ispitam svjedoke o do- gagjaju, što ga je g. D. V. M. doži- i vio nazad dvadeset godina! Mislim da se iz pregjašnjeg razlaganja razu- | mije, da nijesam to propustio iz nedo- | stajanja interesa za sivar. Morao sam se zadovoljiti s podliscima gospodina D. V. M. On jedini dolazi u obzir kao svjedok, a njegov bi se onđašnji opis dogagjaja mogao samo pokvariti, kad bi se sada od njega ponovno tražilo | da svjedoči. Jer svačije pamćenje po- kazuje dva loša svojstva: netrajno je i netačno. Neki se sadržaji s vreme- nom izgube, zaborave (amnezija), dok | se drugi iskrivljuju i naknagjuju no- | vima (paramnezija). Da ni g. D. V.M. | nije izuzetak u toj općoj zakonitosti, možemo konstatirati, ako isporedimo ono malo redaka o dogogjaju u prvom članku s podliscima. U prvom članku navodi, da je ,kroz | dvije godine“ doživljavao megju dru- | gim čudnovatim pojavama ,štropot od | razbijenih staklenica“, | automatsko | podizanje slika visećih na zidu“ i | “pucanje u dimnjaku kao da je ko | kuburom opalio“. Iz podlistaka se pak doznaje da su pojave zapremale skoro polovinu označenog razdoblja, otpri- | like 13 mjeseci, da samo jedanput čuo