Ova



Broj 45.

UPOVAC



SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din. 1:50

ški List:

God. 1.



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik :

6. decembra 1924.



Odgovorni urednik :

STIJEPO M. BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.







Za naš turizam.

Ministarstvo Trgovine i Industrije,
odsek za saobraćaj putnika i turista,
pozvalo je naše uredništvo na konfe-
renciju, koja se je krajem prošlog
mjeseca održala u Beogradu zbog vi-
jećanja o razvitku našeg turizma i o
problemima, koji su stim u vezi. Pošto
je naše uredništvo kasno primilo poziv,
nijesmo mogli da pošaljemo našeg
delegata.

Na ovoj konferenciji delegata svih
Saveza odnosno društava za saobraćaj
putnika i turista i zainteresovanih Mi- ,
nistarstava, raspravljalo se o ovim
Pitanjima :

1.) Zakon o radnjama s obzirom na
nešu hotelsku industriju,

2.) Državna i komunalna politika u
pogledu unapregjenja hotelske indu-
strije uz saradnju privatnika.

3.) Katastar hotela — dosađanjirad
i usavršavanje u budućnosti.

4.) Zakon o banjskim odborima (lje-
čilišnim  povjerenstvima,  kupališnim
komisijama).

5.) Ovogodišnje olakšice u izdavanju
viza i policijskoj kontroli, njihovo pri-
mjenjivanje sa strane policije i kon-
zulata i potrebne dopune.

6.) Propaganda — reklama i inifor-
maciona služba: a) preko konzulaia u
inostranstvu ; b) preko putujućih kan-
celarija u inostranstvu; c) preko pu-
tujućih kancelarija i drugih institucija
u zemlji; d) preko novina; €) putem
izložaba u zemlji i ma strani.

7.) Ovogodišnja irekvenca stranaca.

8.) Razvoj turizma naročito s obzi-
rom na Čehoslovačku.



| Ho szeli
pravljaniu su »ze!



|
|

9.) Naša saobraćajna politika u po-
gledu na saobraćaj putnika i turista
na željeznicama, parobrodima i auto-
mobilima: a) sa obzirom na gradnju
novih željeznica i drugih objekata
(moderne stanice itd.); b) sa obzirom |
na sastav redova vožje; c) tariima
politika.

10.) Carinski postupak sa putnicima
u vozovima, lagjama i automobilima,
S obzirom na zajedničke pogranične
željezničke stanice i carinarnice na
| putovima.

11.) Državna i komunalua politika
S obzirom na razne potrebe turizma
(pošumljivanje, parkiranje, osvjetljenje,
vodovod, šetalište, putokazi itd.)

12.) Mjere koje sw potrebne za suz-
bijanje pretjeranih cijena.

13.) Centralni internacionalni  turi-
stički savjet.

14.) Jugoslovenski turing klub.

O svim točkama dnevnog reda odr-
žani su referati, a zatim su, nakon
diskusije, odglasane rezolucije. U ras-

sudiets kroji
udjel: i

M.D]
gali, pa megju njima i g. bar. Letis,
delegat dubrovačkog Saveza. Na po-
jedine zaključke mi ćemo se u više
navrata povratiti u našem listu te ćemo
ih prikazati našim čitateljima.

Ne treba ni da kažemo od kolike
je vrijednosti sistematski rad na ovom |
polju, a ovom konferencijom izlazi se |
iz dosadanjih uskih granica samostal- |
nih akcija te se ova važna grana naše |
privrede postavlja na jedan širok 0s-
nov, koji bi joj imao da omogući
puni zamah.

Važnost prometa stranaca najbolje
ilustruju statistički podaci svih država
u kojima je turizam temeljito organi-

| zovan. U Njemačkoj je prije rata promet

stranaca donosio godišnji prihod od
oko miljarde zlatnih maraka. U Švaj-
carskoj stranci potroše godišnje oko

\pola miljarde švajcarskih franaka. U

Italiji je god. 1922. društvo »Enit«,
koje ima pravo da ubire turističku
taksu od 2 promil od gostioničarskih
računa, imalo oko milijon i 600 hi-
lađa lira prihoda. A to znači da su
stranci u samim gostionama potrošili
850 milijuua lira. Norveška je 1923.
god, imala od prometa stranaca 15
milijuna norveških kruna, a Finska
1922. godine 58 milijuna finskih
maraka,

U našoj državi promet puinika po-
čeo je da se razvija u jačem opsegu

|iza rata. Prama izvještajima na kon-
\ ferenciji,
osjetilo do 20.000 putnika, od kojih

ove godine Sloveniju je po-

najviše naših. Na Bledu je bilo 6412,
od kojih 2757 stranaca, u Rogaškoj

| Slatini 5649. Na Gornji Jadran je do-
ko iakogje oko 20.000. Od njih u

dela



kvonitu oko 5000. putnika. Po na-
MA bilo je 60 od sto naših, 20

| od sto Čeha, 10 od sto Austrijanaca i

2 od sto Magjara. Srednju Dalmaciju

| posjetilo je 25.000. U Južnoj Dalma-

ciji, bez posljednja dva mjeseca bilo

naših, pa Čeha, Austrijanaca, Njemaca, |
Poljaka, Engleza i Francuza. Bosna i |

Hercegovina primile su 15.000 putni-

ka od kojih 13.000 otpada na Sarajevo. |

Banje po unutrašnjosti bile su nešto
manje posjećene nego prošle godine
usljed rgjavih atmosferskih prilika.

Pojačanom propagandom, kao i stva-

ranjem uvjeta za udovoljenje onih za-
htjeva, koje svaki putnik traži, naš će
se promet putnika brzo razvijati, a re-
zultati, koji će se tim postići, na taj
će razvitak najbolje djelovati.

Znajući dobro što bi promet stra-
naca mogao da znači za cjelokupan
razvoj naše privrede, naš je list od po-
četka izlaženja isticao njegovu važnost,
pa je, i preko svojih materijalnih mo-
| gućnosti, kroz ovo kratko vrijeme od
| kada izlazi, na razne načine nastojao
oko njegova razvijanja i unapregjenja.
| U ovom pravcu kretat će se i buduće
| naš rad, pa bude li razumijevanja kod
| onih faktora, koji su ovim najjače za-
| interesovani, naša propagandistička ak-
| cija upotpunit će se i razvijat će se
sve više.

U ovom radu ima interesa za cijelu
našu državu, ali specijalno za naš kraj.
|! Dubrovuik i dubrovačka rivijera ima
| baš na ovom polju najbolje uvjete za
| svoj napredak i tu su u prvom redu
| najbolji izgledi za privredno podignu-
| će najširih narodnih slojeva. Zato, oče-
| kujuć da će se pristvpiti izvogjenju u
djelo zaključaka stvorenih. na ovim
vijećanjima, pozdravljamo ovu korisnu
akciju, kojoj je dalo inicijativu naše
| Ministarstvo Trgovine.





| je oko 25.000. Po broju najviše ima |

| PRED KRAJ GODINE

treba da se urede računi. Oni, koji
još duguju pretplatu, neka izvrše du-
| žnost, jer godina je na izmaku.







Okultizam i znanost.

R. Bujas.

Piše Dr.

Mnogi će čitatelji možda pitati: a
kako bi trebalo da budu vršena opa-
žanja sličnih fenomena, da budu znan-
stveno vrijedna ? Preopširno bi bilo
da se o tom ovdje potanko raspravlja,
pa ću pokušati daio samo u glavnom
razjasnim.

Metodičnim postupkom, može se
uopće reći, trebalo bi da budu ispu-
njena ova tri zahtjeva.

1. Treba se ukloniti svakom izvoru
pogrešnog prosugjivanja zbog netač-
nosti opažanja i reprodukcije. — Samo
tako se može odrediti predmet istra-
živanja i odstraniti prigovor auto-
sugestije. To vrijedi ne samo za opa-
žača, koji istražuje, već i za sve one,
koji su svjedoci nekoj pojavi. Psiholog
znađe, da se već o vrlo prostom do-
gogjaju ne mogu dobiti dva stvarno
posvema složna izvještaja ni od naj-
pouzdanijih očevidaca ; on znade da

svuda, gdje je zamjećivanje združeno
s emocijom — strah, očekivanje, mi+
stična senzacija, uopće svaka uzruja-
nost — iskrivljujemo nesvjestice i ne-
hotice sadržaj opažanja, pa da smo
osim toga podložni i varci pamćenja.
To je psihologija izjave eksperimen- |





talno utvrđila, a uz nju se za to zani-
mala i kriminalistika. Poznati su pokusi
profesora kaznenog prava Liszta. koji
je u svom seminaru inscenirao pre-
pirku i zatim od nazočnih studenata
zatražio što vjernije opise dogagiaja.
Poprečno su ta svjedočanstva sadrža-
vala 58% neistinitin podataka, a u
onom dijelu dogagjaja, gdje je situ- |
acija bila došla do uzrujavanja, bilo |
je 74%/o iskrivljeno. Treba znati i ra-
čunati time, da je autosugestija —
koja se može javiti u svim građaci-
jama od haluciniranja veli kih cjelina
do nesvjestitog stiliziranja svega što |
nas svaki dan opkoljuje — posve ror-
malna pojava, kojoj potom nijesu pod-
ložni samo psihopati ili duhovni slabi ći,

Da ni učenjaci nijesu slobodni. od
takove autosugestije, pokazuje famozno
otkriće N—zraka po francuskom fizi-
čaru Blond!ot-u. Otkriće tih ,tamnih
zraka“ bilo je potvrgjeno od drugih fran-
cuskih fizičara, tako da je francuska
akademija dvije godine donosila o tome
izvještaje i rasprave od prvih struč
njaka (Becquerel, Arsonval, Broca i dr.),
a sam je Blondlot dobio nagradu od
50.000 franaka za tu zabludu! U ovom



| vanja stvari, napustila
| tvrdnje — ne vrijedi ništa,
|

| Davey,
| zočni učenjaci poslije više od 20 sjed-

| slučaju dakle svjedočanstvo najkom-

petentnijih lica — koja su poslije dvije
godine, na osnovi hladnog preispiti-
svoje prijašnje

Danski psiholog Lehmann oponašao

| je neke eksperimente američkog medija
| Slade-a pred nekim učenjacima i od
| svakog je dobio poseban protokol, iz |
| kojega proizlazi, kako je sva sila bit-
| nih momenata prošlo neopaženo, a |

muogo je toga bilo sasvim iskrivljeno,
Slične je ppkuse bio učinio i Englez
S rezultatom, da su svi na-

nica bili tako uvjereni, da je Davey
međium, da mnogi nijesu ni poslije
publikacije opisa dogagjaia i protokola
htjeli vjerovati, da su ,fenomeni“ bili
udešeni. U ovoj se vezi možemo sje-
titi i uspjelog oponašanja medija Rudi
Schneidera (u Beču, u februaru ove
god.) po universitetnom profesoru Pri-
bramu; i tu su se svi nazačnici —
profesori, liječnici, advokati i književ-
nici — dali prevariti.

Ovo su fakti, iz kojih moramo nešto
naučiti. Oni nam pokazuju, kako mo-
ramo biti oprezni kod procjenjivanja |
vrijednost svjedočanstva i kako kod
odregjivanja istine moramo voditi ra-
čuna o izvorima pogreške. A meni se

prigovorilo, što nijesam taeloino da
pronagjem i ispitam svjedoke o do-
gagjaju, što ga je g. D. V. M. doži-
i vio nazad dvadeset godina! Mislim
da se iz pregjašnjeg razlaganja razu-
| mije, da nijesam to propustio iz nedo-
| stajanja interesa za sivar. Morao sam
se zadovoljiti s podliscima gospodina
D. V. M. On jedini dolazi u obzir kao
svjedok, a njegov bi se onđašnji opis
dogagjaja mogao samo pokvariti, kad
bi se sada od njega ponovno tražilo
| da svjedoči. Jer svačije pamćenje po-
kazuje dva loša svojstva: netrajno je
i netačno. Neki se sadržaji s vreme-
nom izgube, zaborave (amnezija), dok
| se drugi iskrivljuju i naknagjuju no-
| vima (paramnezija). Da ni g. D. V.M.
| nije izuzetak u toj općoj zakonitosti,
možemo konstatirati, ako isporedimo
ono malo redaka o dogogjaju u prvom
članku s podliscima.

U prvom članku navodi, da je ,kroz
| dvije godine“ doživljavao megju dru-
| gim čudnovatim pojavama ,štropot od
| razbijenih  staklenica“, | automatsko
| podizanje slika visećih na zidu“ i
| “pucanje u dimnjaku kao da je ko
| kuburom opalio“. Iz podlistaka se pak

doznaje da su pojave zapremale skoro
polovinu označenog razdoblja, otpri-
| like 13 mjeseci, da samo jedanput čuo