Broj 47.

SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK

ki List

Pojedini broj Din. 1:50



God. i



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik :



24. decembra 1924.



Odgovorni urednik:
STIJEPO M. BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.





Financijska i i opća državna politika.

Ako se dobro siećamo, g. Ivo Belin,
poznati naš ekonomista, izračunao je
da na svakoga stanovnika dolazi u nas
novčanica u tečajnoj vrijednosti od

: 30 zlatnih franaka. Taj je opticaj očito

premalen, i da ne strada naša privreda
ili treba da se tečaj dinarske novča-
nice popravi tako da one stotine pa-
pirnalih dinara, koje dolaze poprijeko
na svakog stanovnika, budu prikazi.
vale veću vrijednost prama zlatu, nego
sada prikazuju, ili treba da se umnoži
broj novčanica u opticaju pazeći pri to-
me da novčanica zadrži barein njezinu sa-
danju vrijednost. Drugoga izlaza nema.

Ministarstvo Financija_ i Narodna
Banka odabrale su prvi put. Račun,
koji oni čine, jasan je i ne može po

našem mnijenju pogriješit. Jačajuć naš

izvoz, a umanjujuć uvoz, jača potraž-
nia dinara i veća zaliha stranih pla-
ćevnih sredstava kod nas mora djelo-
vati na tečaj dinara. I zbilja, dinar se
je u ove dvije zadnje godine dana ne-
što popravio. No ova financijska poli-
tika ima i svoju zlu stranu: naša tr
govina-i industrija, u nestašici novca,
ne razvijaju se onako, kako bi inače
mogle, a to ne samo djeluje na izvoz
i uvoz, već se odsijeva na cijeloj na-
šoj privredi, Što seljak i obrtnik pro-
ducira, ne produciraju da im ostane
u hambaruili u skladištu, već da dobro
unmovče, a već smo došli dotle, da se
produkti ne mogu unovčiti. enako brzo
i dobro kako bi trebalo. Ta se još ne

* opaža jednako svugdje i u svakoj grani

privređe, ali dosta je zadržati se koje
doba u kojem dućanu, da vidiš kako
se sada broje i prebiru dinari, koji su
se prije lako bacali na stol trgovca.
Proti ovoj politici ministra financija,
koja ide za ojačanjem dinara, iznosi
se i taj prigovor, da ono što privreda
iraži nije ojačanje dinara, već njegova
stabilizacija. Nestalnost u valuti one-
mogućuje svaku sigurnu kalkulaciju te
izvrgava privredu potresima, koje treba
izbjeći, to više što svaki skok dinara
dovodi do zapinjanja u izvozu a po-
tiče na uvoz, a to se opet odrazuje na

tečaju dinara.

Ovaj prigovor vrlo je ozbiljne na-
ravi, Istina je, dobrom deviznom poli-
tikom moglo bi se postići, da ne bude
ni nagla skoka ni nagla pada u vrije-
dnosti dinara, već da vrijednost di-
nara raste postepeno i jednako. No
i takovo jednako jačanje dinara trgo-
vina ne podnosi lako, jer cijene u
državi ne padaju, kako dinar raste, pa
razlika u valuti, koja pri tom nastaje,
pada skoro uvijek ma našeg produ
centa ili trgovca. Sadanja kriza u dr-
venoj industriji Bosne io najbolje po-
kazuje: da izbjegnu gubicima u po-
vodu porasta dinara, morale su mnoge
pilane obustaviti rad.

No nije samo dosta vidjeti zlo, već
inu treba naći i lijeka. Ovakova finan-
cijska politika, koju vodi Dr. Stojadi-
nović a s kojom se bio u glavnom
suglasio Dr, Spaho, zahtijeva doista
od naših privrednika teških, dapače

vrlo teških žrtava, ali vodi ipak oz-
dravljenja. To je politika one narodne;
U se i u svoje kljuse. Dinar treba da
ojača iz snage same naše privrede.
Znamo svi, da ima i drugi put, koji
vođi do istog cilja, a to je strana po-
moć, ali to je pitanje povjerenia, koje

su političari učinili na žalost sve što
su mogli i ne mogli, da to povjerenje
ne zaslužimo. Stranec, koji vidi što ovi
rade, čuju što govore i čitaju što naše
novine pišu, mora sebi stvoriti sud; da
ni misami nijesmo na čistu sa našom
državom: jedan hoće monarhiju, drugi
republiku, jedan federativnu, drugi je-
dinstvenu,iotomu se tako stravstveno
raspravlja 'i prepire,
ekonomska pitanja, već i pitenje o sa:

zadinu.

Izgradnja nove

Kako je već poznat», odobrena je
gradnja nove obale u Gružu. Pobri-
nuli smo se da dobijemo pobliže in-

Gradnja nove prometne obale u Gružu,
odobrena je od Ministarskog Savjeta
na predlog Ministra Saobraćaja, a iz-
vršit će se iz 7%o investicijoneg zajma.

Po prvobitnoj tehničkoj osnovi nova
obala u Gružu bila je zamišljena u
produženju današnje rive pred željez-
ničkom stanicum od njezinog južnog
čoška, paraleino državnoj cesti šli gra-
djevnoj crti prama velikom pristranu
za met. 170 dužine, ili c. ka. 12 met.
preko današnjeg malog pristana sv.
Križa, sa 7. met. vode i sa jednom
prometnom površinom od c. ka. m?
6.600. — Na tu dužinu od 170 met.
jako bi teško, skoro nemoguće, mogla
pristati istodobno dva parobrođa duge
plovidbe od cirka 3000 do 3.500.—
tona nosivosti A teško da bi i na
poprečnu glavu te nove rive mogao
pristati i mali lokalni parobrod. Osim
toga i sa nautičkog gledišta ne bi
takova obala bila najpodesnija radi
kamenite pličine (od 4 met. vode) koja
postoji na cirka. 60 met. južno od
južnog čoška novosagragjene meagaze,
jer se nalazi skoro na puiu, a danas

titi i ostraniti, pa bi zato ta kamenita
pličina smetala parobrodima, koji pri-
staju na obalu.

Za eliminirati sve te neprilike, a

, takogjer i da se poveća prometna po-

višina u luci, poslije temeljitog pro-
učavanja došlo se do uvjerenja da se
nova crta obale u Gružu mora tako
i toliko vani postaviti, da pri budućim
produženjima rive prama  Kantafigu
ona kamenita pličina dodje unutar te
buduće obalne crte. Zato će se nova
obala izgraditi po prilici 38 met. vani
od južnog ruba (čoška) postojeće 0-
bale pred željezničkom stanicom, te
će se skoro pravocrtno povući prama





strani svijet ima u vašu državu,a naši |

da su ne samo |

mom opstanku države. stupila u po- |

iormacije o ovoj stvari, koja je od,
: najveće važnosti za razvoj našeg grada.

je skoro nemoguće lagumanjem uniš-'

| U ovakim prilikama, i samo raspra-
| vljanje, kako bi se moglo riješiti uz
| pomoć stranu naše valutno pitanje, |
lakše i uz manje žrtve, nego ga mi
sada rješavamo, znači mlatiti praznu
slamu.

« Nije nikakove Kolumbovo jaje tvr-
| ali, da izdavanje novih novčanica, u
koliko bi za to bilo priznala pokrića,
ue bi moralo dovesti do novog pada
| dinara, ali štoćenam strani svijet pri-
i znati pokrićem novčanice, to je pita-
isje povjerenja, a povjerenje se ne stiče
dokazivanjem riječima.

Financijska politika prema tomu ne
može se odijeliti od opće politike. Pra-
vac, koji je ova kod nas uzela, opre-
djeljuje i smjer financijske politike. Ne
moguć računati ua povjerenje inostran-
i stva, nije ostalo drugo nego radili na
oporavku | dinara sredstvima, koje su
(a našoj vlasti. Ponavljamo, to je da-
lek i težak pui da nešto postignemo,
jali drugoga u sadašnjim političkim
| prilikama nema.



obale u Gružu.

glavi današnjeg velikog pristana za
0c, ka. 240 met. dužine t. j. c. ka do
, sredine izmedju velikog i malog pris-
tana se. Križa ti do sredine Hotel |

. Petke a upravo na 74 met. vani od ,

| današnjeg obalnog ruba (gdje je pris-
tanište brodica.) "

izbjeći neprilici kamenite pličine, po-
većava se / dužina nove rive na 240.—
metara, pa će slobodno moći pristati

i više na nosivosti, a na poprečnom
dijelu od 74 met. dužine t. j. dužine
dehatnjek velikog pristane, mogao bi
pristali i jedan parobrod velike gbalne
plovidbe, tipa »Lovrjenca«, »Petke« i
isl. Morska bi pak površina ad 3.100
m? izmedju glave nove rive i pusto-
jećeg pristana, izgledala i faktično bi
i vršila funkciju jednog mandrača za
male brodice, šajkačke guce i sl.

Najglavnija pak korist koja bi se
tim postigla, bilo bi veliko povećanje
prometne površine na c. ka 16800
m? 1. j. preko 2.60 puta veću površinu
od one m? 6.600 po prvobitnoj osnovi,
Koja bi to korist bila za grušku luku,
koja u tome silno oskudijeva, ne treba
dokazivati.

Nova riva osniva se na četiri reda
podmorskih blokova, ukupne visine
met. 7.20, koji su postavljeni na tanki
sloj temeljnog kamenometa, samo svr.
hom poravnanja lečžališta blokova, jer
je morsko dno na cijeloj dužini skoro
kamenito.

Za privezanje parobroda predvidjeni
su željezni poleri odgovarajuće veli-
čine, a ne stupovi, ato radi povećanja
prometne površine, olakšanja  prive-
zanja parobroda i kretanja pomičnih
dizalica pa i željezničkih kolosjeka,
jer tome kretanju stupovi privezanja
uvijek smetaju. Osim kamenitih obal-
nih stuba, predvidjene su na oba kraja |
nove rive i željezne tako zvate mor-
naričke stube, koje služe u spasava-
juće svrhe.



Ovom disposicijom, osim što će se |

dva parobroda duge plovidbe od 4,000 |

| Suma za radnju obale predvigjena
i jena Din. 6.600,000:— Gradnja bi
| trajala četiri godine, a bila bi izve-
| dena pod upravom mjesne Kr. Po-
morsko-Tehničke Uprave.

Istina, gradnjom ovako osnovane
nove obale u Gružu, za nješto bi se
sužila morska površina, koja je već i
onako za današnje priike tijesna.
Ali ako gruška luka oskudjeva mor:
skom površinom, oskuđijeva još više
i promeinim prostorom. Mora se ipak
pri tome uzeti u obzir, da dok je n.
pr. 100 m? povećanja prometnog pros-
tora, na kraju ipak jedno prilično po-
večanje, umanjenje ie količine morske
površine ne znači storo ništa.

Kako se zamišlja dalinje proširenje
i u opće izgradnja cijele gruške luke,
pisat ćemo u jednom od adna
brojeva.

iako se riješava stani. kriza
Proslava jubileja gradnjom hiljadu novih
obiteljskih kuća.

Gradska štedionica u Pragu slavit
će uskoro 25-godišniicu svoga osnijika,
pa je neumila da tu svečanu prigode
| proslavi vistinu na jedinstven način,
otako da pomogne tisućama bijednika,
[koji vape za stanovima, " sajvećoj
| njihovoj nevolji.

Gradska štedionica u tu svrhu pro-
| jektira gradnju 1000 obiteljskih kuća
| u zajedničkom kompleksni na teritoriju
| grada, pa će na taj način niknuti jedna
| nova gradska četvrt, provigjena kana-





| lizacijom, jeftinim električnim svijetlom,

urednom komunikacijom i svim udo-
bnostima, koje zahtjeva kuliuran čo-
vjek za svoje stanovanje.

“Kako bi omogućila i onim najsiro-
.mašnijim beskućnicima, da sebi sa-
grade kuću, Gradska će se šledionica
sama pobrinuti za potrebne kredite,
i to na taj način, da gradilište ostsne
u vlasništvu gradske općine; trošak
gradnje iznosit će oko 60.000 Din,, a
polovica će od toga posuditi sama
štedionica, dok će se druga osigurali
ličnom policom.

Ovo je sasvim nov način gragjevne
samopomoći, koja će gragjenstvu pri-.
skrbiti jeftino stanovanje, učinit će od
mnogih kućevlasnike i vodit će ih šted--
nji, pri čemu ne će opteretiti ni ula-
gače ni fondove štedionice. Osim toga
će izgradnja 1000 novih stanova dje-
| lovati moćno na opću nestašicu sta-
nova, na opće pojeftinjenje stanovanja
u građu, jer će izazvali silnu konku-
renciju. Omogućit će konačno i uki-
danje zaštite stanara na štetu vlasnika
kuća i podstanara te stanaia u novo-
gradnjama.

Svojim činom i originalnim načinom
proslave svoga jubileja Gradska će šte-
dionica steći neizmjerne zasluge i dat
će primjera i drugim novčanim zavo-
| dima, kako da upotrebe svoje dobitke
| na polju humanoga i sccijalnega na-
pretka svega gragjanstva.

Jeste li platili pretplatu ?