Broj 47. SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK ki List Pojedini broj Din. 1:50 God. i Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 24. decembra 1924. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Financijska i i opća državna politika. Ako se dobro siećamo, g. Ivo Belin, poznati naš ekonomista, izračunao je da na svakoga stanovnika dolazi u nas novčanica u tečajnoj vrijednosti od : 30 zlatnih franaka. Taj je opticaj očito premalen, i da ne strada naša privreda ili treba da se tečaj dinarske novča- nice popravi tako da one stotine pa- pirnalih dinara, koje dolaze poprijeko na svakog stanovnika, budu prikazi. vale veću vrijednost prama zlatu, nego sada prikazuju, ili treba da se umnoži broj novčanica u opticaju pazeći pri to- me da novčanica zadrži barein njezinu sa- danju vrijednost. Drugoga izlaza nema. Ministarstvo Financija_ i Narodna Banka odabrale su prvi put. Račun, koji oni čine, jasan je i ne može po našem mnijenju pogriješit. Jačajuć naš izvoz, a umanjujuć uvoz, jača potraž- nia dinara i veća zaliha stranih pla- ćevnih sredstava kod nas mora djelo- vati na tečaj dinara. I zbilja, dinar se je u ove dvije zadnje godine dana ne- što popravio. No ova financijska poli- tika ima i svoju zlu stranu: naša tr govina-i industrija, u nestašici novca, ne razvijaju se onako, kako bi inače mogle, a to ne samo djeluje na izvoz i uvoz, već se odsijeva na cijeloj na- šoj privredi, Što seljak i obrtnik pro- ducira, ne produciraju da im ostane u hambaruili u skladištu, već da dobro unmovče, a već smo došli dotle, da se produkti ne mogu unovčiti. enako brzo i dobro kako bi trebalo. Ta se još ne * opaža jednako svugdje i u svakoj grani privređe, ali dosta je zadržati se koje doba u kojem dućanu, da vidiš kako se sada broje i prebiru dinari, koji su se prije lako bacali na stol trgovca. Proti ovoj politici ministra financija, koja ide za ojačanjem dinara, iznosi se i taj prigovor, da ono što privreda iraži nije ojačanje dinara, već njegova stabilizacija. Nestalnost u valuti one- mogućuje svaku sigurnu kalkulaciju te izvrgava privredu potresima, koje treba izbjeći, to više što svaki skok dinara dovodi do zapinjanja u izvozu a po- tiče na uvoz, a to se opet odrazuje na tečaju dinara. Ovaj prigovor vrlo je ozbiljne na- ravi, Istina je, dobrom deviznom poli- tikom moglo bi se postići, da ne bude ni nagla skoka ni nagla pada u vrije- dnosti dinara, već da vrijednost di- nara raste postepeno i jednako. No i takovo jednako jačanje dinara trgo- vina ne podnosi lako, jer cijene u državi ne padaju, kako dinar raste, pa razlika u valuti, koja pri tom nastaje, pada skoro uvijek ma našeg produ centa ili trgovca. Sadanja kriza u dr- venoj industriji Bosne io najbolje po- kazuje: da izbjegnu gubicima u po- vodu porasta dinara, morale su mnoge pilane obustaviti rad. No nije samo dosta vidjeti zlo, već inu treba naći i lijeka. Ovakova finan- cijska politika, koju vodi Dr. Stojadi- nović a s kojom se bio u glavnom suglasio Dr, Spaho, zahtijeva doista od naših privrednika teških, dapače vrlo teških žrtava, ali vodi ipak oz- dravljenja. To je politika one narodne; U se i u svoje kljuse. Dinar treba da ojača iz snage same naše privrede. Znamo svi, da ima i drugi put, koji vođi do istog cilja, a to je strana po- moć, ali to je pitanje povjerenia, koje su političari učinili na žalost sve što su mogli i ne mogli, da to povjerenje ne zaslužimo. Stranec, koji vidi što ovi rade, čuju što govore i čitaju što naše novine pišu, mora sebi stvoriti sud; da ni misami nijesmo na čistu sa našom državom: jedan hoće monarhiju, drugi republiku, jedan federativnu, drugi je- dinstvenu,iotomu se tako stravstveno raspravlja 'i prepire, ekonomska pitanja, već i pitenje o sa: zadinu. Izgradnja nove Kako je već poznat», odobrena je gradnja nove obale u Gružu. Pobri- nuli smo se da dobijemo pobliže in- Gradnja nove prometne obale u Gružu, odobrena je od Ministarskog Savjeta na predlog Ministra Saobraćaja, a iz- vršit će se iz 7%o investicijoneg zajma. Po prvobitnoj tehničkoj osnovi nova obala u Gružu bila je zamišljena u produženju današnje rive pred željez- ničkom stanicum od njezinog južnog čoška, paraleino državnoj cesti šli gra- djevnoj crti prama velikom pristranu za met. 170 dužine, ili c. ka. 12 met. preko današnjeg malog pristana sv. Križa, sa 7. met. vode i sa jednom prometnom površinom od c. ka. m? 6.600. — Na tu dužinu od 170 met. jako bi teško, skoro nemoguće, mogla pristati istodobno dva parobrođa duge plovidbe od cirka 3000 do 3.500.— tona nosivosti A teško da bi i na poprečnu glavu te nove rive mogao pristati i mali lokalni parobrod. Osim toga i sa nautičkog gledišta ne bi takova obala bila najpodesnija radi kamenite pličine (od 4 met. vode) koja postoji na cirka. 60 met. južno od južnog čoška novosagragjene meagaze, jer se nalazi skoro na puiu, a danas titi i ostraniti, pa bi zato ta kamenita pličina smetala parobrodima, koji pri- staju na obalu. Za eliminirati sve te neprilike, a , takogjer i da se poveća prometna po- višina u luci, poslije temeljitog pro- učavanja došlo se do uvjerenja da se nova crta obale u Gružu mora tako i toliko vani postaviti, da pri budućim produženjima rive prama Kantafigu ona kamenita pličina dodje unutar te buduće obalne crte. Zato će se nova obala izgraditi po prilici 38 met. vani od južnog ruba (čoška) postojeće 0- bale pred željezničkom stanicom, te će se skoro pravocrtno povući prama strani svijet ima u vašu državu,a naši | da su ne samo | mom opstanku države. stupila u po- | iormacije o ovoj stvari, koja je od, : najveće važnosti za razvoj našeg grada. je skoro nemoguće lagumanjem uniš-' | U ovakim prilikama, i samo raspra- | vljanje, kako bi se moglo riješiti uz | pomoć stranu naše valutno pitanje, | lakše i uz manje žrtve, nego ga mi sada rješavamo, znači mlatiti praznu slamu. « Nije nikakove Kolumbovo jaje tvr- | ali, da izdavanje novih novčanica, u koliko bi za to bilo priznala pokrića, ue bi moralo dovesti do novog pada | dinara, ali štoćenam strani svijet pri- i znati pokrićem novčanice, to je pita- isje povjerenja, a povjerenje se ne stiče dokazivanjem riječima. Financijska politika prema tomu ne može se odijeliti od opće politike. Pra- vac, koji je ova kod nas uzela, opre- djeljuje i smjer financijske politike. Ne moguć računati ua povjerenje inostran- i stva, nije ostalo drugo nego radili na oporavku | dinara sredstvima, koje su (a našoj vlasti. Ponavljamo, to je da- lek i težak pui da nešto postignemo, jali drugoga u sadašnjim političkim | prilikama nema. obale u Gružu. glavi današnjeg velikog pristana za 0c, ka. 240 met. dužine t. j. c. ka do , sredine izmedju velikog i malog pris- tana se. Križa ti do sredine Hotel | . Petke a upravo na 74 met. vani od , | današnjeg obalnog ruba (gdje je pris- tanište brodica.) " izbjeći neprilici kamenite pličine, po- većava se / dužina nove rive na 240.— metara, pa će slobodno moći pristati i više na nosivosti, a na poprečnom dijelu od 74 met. dužine t. j. dužine dehatnjek velikog pristane, mogao bi pristali i jedan parobrod velike gbalne plovidbe, tipa »Lovrjenca«, »Petke« i isl. Morska bi pak površina ad 3.100 m? izmedju glave nove rive i pusto- jećeg pristana, izgledala i faktično bi i vršila funkciju jednog mandrača za male brodice, šajkačke guce i sl. Najglavnija pak korist koja bi se tim postigla, bilo bi veliko povećanje prometne površine na c. ka 16800 m? 1. j. preko 2.60 puta veću površinu od one m? 6.600 po prvobitnoj osnovi, Koja bi to korist bila za grušku luku, koja u tome silno oskudijeva, ne treba dokazivati. Nova riva osniva se na četiri reda podmorskih blokova, ukupne visine met. 7.20, koji su postavljeni na tanki sloj temeljnog kamenometa, samo svr. hom poravnanja lečžališta blokova, jer je morsko dno na cijeloj dužini skoro kamenito. Za privezanje parobroda predvidjeni su željezni poleri odgovarajuće veli- čine, a ne stupovi, ato radi povećanja prometne površine, olakšanja prive- zanja parobroda i kretanja pomičnih dizalica pa i željezničkih kolosjeka, jer tome kretanju stupovi privezanja uvijek smetaju. Osim kamenitih obal- nih stuba, predvidjene su na oba kraja | nove rive i željezne tako zvate mor- naričke stube, koje služe u spasava- juće svrhe. Ovom disposicijom, osim što će se | dva parobroda duge plovidbe od 4,000 | | Suma za radnju obale predvigjena i jena Din. 6.600,000:— Gradnja bi | trajala četiri godine, a bila bi izve- | dena pod upravom mjesne Kr. Po- morsko-Tehničke Uprave. Istina, gradnjom ovako osnovane nove obale u Gružu, za nješto bi se sužila morska površina, koja je već i onako za današnje priike tijesna. Ali ako gruška luka oskudjeva mor: skom površinom, oskuđijeva još više i promeinim prostorom. Mora se ipak pri tome uzeti u obzir, da dok je n. pr. 100 m? povećanja prometnog pros- tora, na kraju ipak jedno prilično po- večanje, umanjenje ie količine morske površine ne znači storo ništa. Kako se zamišlja dalinje proširenje i u opće izgradnja cijele gruške luke, pisat ćemo u jednom od adna brojeva. iako se riješava stani. kriza Proslava jubileja gradnjom hiljadu novih obiteljskih kuća. Gradska štedionica u Pragu slavit će uskoro 25-godišniicu svoga osnijika, pa je neumila da tu svečanu prigode | proslavi vistinu na jedinstven način, otako da pomogne tisućama bijednika, [koji vape za stanovima, " sajvećoj | njihovoj nevolji. Gradska štedionica u tu svrhu pro- | jektira gradnju 1000 obiteljskih kuća | u zajedničkom kompleksni na teritoriju | grada, pa će na taj način niknuti jedna | nova gradska četvrt, provigjena kana- | lizacijom, jeftinim električnim svijetlom, urednom komunikacijom i svim udo- bnostima, koje zahtjeva kuliuran čo- vjek za svoje stanovanje. “Kako bi omogućila i onim najsiro- .mašnijim beskućnicima, da sebi sa- grade kuću, Gradska će se šledionica sama pobrinuti za potrebne kredite, i to na taj način, da gradilište ostsne u vlasništvu gradske općine; trošak gradnje iznosit će oko 60.000 Din,, a polovica će od toga posuditi sama štedionica, dok će se druga osigurali ličnom policom. Ovo je sasvim nov način gragjevne samopomoći, koja će gragjenstvu pri-. skrbiti jeftino stanovanje, učinit će od mnogih kućevlasnike i vodit će ih šted-- nji, pri čemu ne će opteretiti ni ula- gače ni fondove štedionice. Osim toga će izgradnja 1000 novih stanova dje- | lovati moćno na opću nestašicu sta- nova, na opće pojeftinjenje stanovanja u građu, jer će izazvali silnu konku- renciju. Omogućit će konačno i uki- danje zaštite stanara na štetu vlasnika kuća i podstanara te stanaia u novo- gradnjama. Svojim činom i originalnim načinom proslave svoga jubileja Gradska će šte- dionica steći neizmjerne zasluge i dat će primjera i drugim novčanim zavo- | dima, kako da upotrebe svoje dobitke | na polju humanoga i sccijalnega na- pretka svega gragjanstva. Jeste li platili pretplatu ?